Category: BiH

Schmidt u intervjuu za Glas Amerike govori o ciljevima boravka u SAD, te sumira iskustva svog kratkog ali dinamičnog diplomatskog angažmana u Bosni i Hercegovini.

Glas Amerike: Visoki predstavniče Schmidt, koja je svrha vaše posjete Sjedinjenim Državama i šta vjerujete da ste do sada postigli?

Schmidt: Veoma je važno da se sastanem sa jednim od ključnih partnera implementacije Daytonskog sporazuma, da se informišem o stanju u BiH, i da se konsultujem o budućim zajedničkim odlukama u skladu sa mojom nadležnošću i nadležnostima međunarodne zajednice.

Glas Amerike: Ali imate puno Amerikanaca u BiH. Imate američkog ambasadora, imate svog zamjenika, Michaela Scanlona, ambasadora OSCE-a, a nedavno je bilo dosta posjeta zvaničnika iz DC-a – Palmera, Escobara i Cholleta. S kim ste još trebali razgovarati u Sjedinjenim Državama?

Schmidt: Mislim da je veoma važno vidjeti ljude u State Departmentu na vodećem nivou, na primjer Karen Godfrid, koja je odgovorna za Evropu. Upoznaću ljude u NSC-u (Vijeće za nacionalnu sigurnost). Moj utisak je da je ovo veoma važno, ne samo da se sretnemo u Sarajevu, gdje neki ljudi – ne međunarodna zajednica, već neki lokalni političari – imaju ideju da se svijet okreće oko Sarajeva ili Bosne i Hercegovine, što nije slučaj. Moramo prilagoditi aktuelnu situaciju pozivajući se na Dayton.

Glas Amerike: Šta mislite kada kažete prilagoditi?

Schmidt: Moramo priznati da se Dayton ne poštuje, posebno zbog postupaka gospodina Dodika. Treba razgovarati o tome kako ćemo se nositi s tim, šta je budućnost je da BiH nekako obezbijedi članstvo u Evropskoj uniji i koji bi sljedeći koraci trebali biti. Dakle, ne radi se samo o sastancima u Washingtonu D.C., već i u Briselu i drugim glavnim gradovima kao što je London.

Glas Amerike: U svom nedavnom izvještaju upućenom generalnom sekretaru UN-a, tvrdite da je BiH u najopasnijem položaju od rata. Spominjete potencijalnu ‘nepopravljivu štetu’ ako se stvari nastave. Jesam li u pravu?

Schmidt: To je tačno. Ne mislim na vojno povećanje napetosti, već na nefunkcionalnost države u cjelini. Neki ne prisustvuju nijednoj sednici parlamenta, vlade, predsjedništva. Dakle, oni ne donose nikakve odluke. Na primjer, nemamo budžet. Postoji samo privremeni budžet. Ova disfunkcionalnost se prelijeva u destruktivnu situaciju. Država neće moći djelovati ako im ne pomognemo da se vrate za sto.

Glas Amerike: Pogledao sam akcije koje ste preduzeli, a ima ih jako malo. Napisali ste pismo Vijeću ministara. Izrazili ste javnu podršku Upravnom odboru Centralne banke da nastavi sa radom. Dakle, s obzirom na hitnu situaciju, i s obzirom da je vaš posao da podržavate Dayton, kako objašnjavate nedostatak konkretne akcije?

Schmidt: Mislim da postoje pitanja na kojima sam radio, posebno na slučaju Centralne banke, koja su razrađena nekako tihim, zakulisnim radom. Preferiram to, jer ova zemlja mora sama da donosi odluke.

Moj stav, kao nekoga ko bi potencijalno mogao samo da naređuje i upravlja državom, je da to nije ono što bi budućnost trebala biti. Oklijevam da iskoristim takozvane bonske ovlasti. Imam puno zahtjeva samo da nekoga smijenim sa pozicije. To je korišteno ranije. To se može uraditi samo pomoću ‘štapa i mrkve’. Štapovi bi mogli biti poništavanje zakona, ili zamjena zakona koji ne ispunjavaju zahtjeve Daytonskog mirovnog sporazuma. Imam konačno pravo na tumačenje.

Rekao sam, u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice. Znam kako da ga otvorim. Niko ne bi trebao pogrešno shvatiti da je to znak da ih nikada neću iskoristiti. Mogli bismo doći u takvu situaciju, ali ovo nije trenutak.

Glas Amerike: Mnogi ljudi kažu da se duže vrijeme ne radi ništa osim što se priča, a situacija se samo pogoršava. Spomenuli ste promjenu zakona, ali ako se zakoni svakako ne poštuju, šta onda da radite? Ima dosta primjera u BiH da je Ustavni sud donio odluku, a ona se ne provodi. Problem nije zakon. Problem je implementacija.

Schmidt: Zbog toga sam napisao u svom izvještaju Ujedinjenim nacijama da vidim vrlo tešku situaciju, toliko destruktivnu, da se postojanje i suverenitet države može dovesti u pitanje. Radije bih razmislio da li postoje stvari koje bismo mogli izmijeniti u konstrukciji Daytona. Daytonska konstrukcija ima veoma sofisticirane kontrole i ravnoteže. A ideja je bila da te kontrole i ravnoteže garantuju uticaj tri naroda i dva entiteta, i da onda mogu da rade zajedno. Sada vidimo da kontrole i ravnoteže vode ka blokadi.

Glas Amerike: Dayton se oslanja na dvije komponente kako bi bio uspješan. Imate civilnu komponentu za koju ste zaduženi da implementirate, a zatim imate vojnu komponentu za koju je EU trenutno odgovorna kroz operaciju Althea. Zvaničnici Pentagona su izjavili da operaciji Althea nedostaje oko 4.300 vojnika da bi bila vjerodostojna kao snaga za odvraćanje. Postojala je nada da će EU malo povećati broj vojnika, ali u svom izvještaju navodite da procjena toga da li bi se to trebalo dogoditi trebala doći tek ako Republika Srpska počne da formira svoje jedinice. Da li je tačno da biste čekali da oni preduzmu nezakonitu akciju i počnu da formiraju paravojne jedinice?

Schmidt: Mislim da je dobra vijest da zajedno možemo riješiti mogućnost jednostranog raspuštanja vojske. Vojska Republike Srpske neće biti formirana. Posljedice toga su vrlo jasne, uključujući i moju stranu. Nakon što sam razgovarao sa generalnim sekretarom NATO-a prošle sedmice, rekao bih da se ne radi o povećanju prisustva, već o prisustvu koje se može smatrati opredjeljenjem međunarodne zajednice da doprinese implementaciji Daytona.

To znači da treba postojati saradnja između Evropske unije i NATO-a. NATO je prisutan u Sarajevu. Trebalo bi biti jasno da ako se stvari zakomplikuju, da Evropska unija, EUFOR i NATO, preko takozvane komandne i strategije „Berlin plus“ mogu povećati svoje prisustvo. Ne vidim potrebu za tim u ovom trenutku, ali mislim da moramo biti svjesni situacije.

Glas Amerike: Mnogi analitičari, posebno američki, smatraju da Evropljani imaju čisto jednodimenzionalni pristup. Mnogi su zabrinuti da se greške iz 1990-ih ponavljaju i da Evropljani ništa nisu naučili.

Schmidt: Ja sam Evropljanin, ali sam neko ko je veoma posvećen tome da ne postoje samo mrkve, već i štapovi. Moramo razmišljati o prelazinim koracima da zadržimo zamah, kao i da nemamo samo jednodimenzionalni pogled, jer je ovaj region od strateškog interesa. Ako bi došlo do raspada, to bi se odjednom odrazilo na cijelo susjedstvo. Evropa i Zapad imaju strateški interes da ovaj region održe stabilnim.

Glas Amerike: Dakle, da rezimiramo, sada gradite strategiju razumijevanja u glavnim gradovima širom Evrope i ovdje u Sjedinjenim Državama da dođe do promjene mentaliteta?

Schmidt: Trebao bih biti pošten posrednik ne samo između ljudi u BiH, već i međunarodne zajednice. Neki od njih se nisu fokusirali na ovu regiju. Moj posao je da pružim više razumijevanja.

Glas Amerike: Dolazite iz moćne zemlje. Bili ste član Bundestaga više od 30 godina. Imate impresivnu biografiju? Angela Merkel vas podržava. Milorad Dodik, s druge strane, ima manje ljudi nego što je Njemačka nedavno primila migranata, ne može finansirati svoj budžet osim da traži od međunarodne zajednice i međunarodnih institucija kredite ili proda obveznice. Za razliku od, na primjer Lukašenka, on nema vojni ili obavještajni aparat. Pa ipak, on “gazi” preko međunarodne zajednice i to već duže vrijeme. Gotovo svakodnevno, ne poštuje vas i vašu instituciju? Kako na to reagujete?

Schmidt: Mislim da moramo shvatiti da više nije moguće samo reći: ‘OK, ovo je samo balkanska retorika’. Zbog toga veoma intenzivno tražim zajedničku aktivnost. Izgubio je veliku podršku građana. Postoje neke glasine, ne mogu to dokazati, da će se nadležni baviti pitanjima vezanim za korupciju.

Moramo djelovati, a to nije bio slučaj u posljednjih 10 godina. Moramo ga obeshrabriti da to može biti uspješan način. Nadam se i vjerujem da se to može obuzdati, ali potrebna nam je odlučna akcija, ne samo za mene, već i podrška međunarodne zajednice. To je ono na čemu radim.

Glas Amerike: Jedno od pitanja sa kojima se OHR morao pozabaviti je nedostatak kredibiliteta zbog ovog nedostatka aktivnosti tokom više godina. Republika Srpska, također, tvrdi da je svaka odluka koju donesete nelegitimna i da nemate mandat. Ali i u Federaciji, postoji nedostatak povjerenja prema vama zbog vaših odnosa u Bundestagu s drugim članovima EPP-a, uključujući HDZ u Hrvatskoj. Dakle, postoji nedostatak povjerenja u vas od strane većine aktera u BiH. Kako to prevazići?

Schmidt: Poštujem sve izabrane ljude u BiH, ali ću se osvrnuti na austrijskog cara Franza Josepha koji je rekao, ‘Dobro sam vladao ako je sav moj narod nezadovoljan sa mnom.

Izvor: Glas Amerike

Dužina desne cijevi tunela Vranduk je 312 metara, a izvođač radova je konzorcij Azvirt L.L.C (Azerbejdžan) i Hering d.d. Široki Brijeg (BiH). Radovi na probijanju tunela su započeli krajem marta ove godine i izvodili su s u tri smjene.

Na ulazu u desnu tunelsku cijev geologija je bila složenija, dok se s napredovanjem iskopa poboljšavala. Većina radova se izvodila u III kategoriji s upotrebom mikroarmiranog betona.

Paralelno su se izvodili radovi na pripremi finog izravnavajućeg mlaznog betona, temelja sekundarne obloge, a u lošijim kategorijama i podnožnog svoda. U lijevoj tunelskoj cijev je preostalo 108 metara za iskopati od ukupne dužine 456 metara.

Ovaj dvocijevni tunel rađen je prema novoj austrijskoj tunelskoj metodi (NATM). Nadzor nad izvođenjem radova vrši konzorcij DRI upravljanje investicijama d.o.o. (Slovenija) – DIVEL d.o.o. Sarajevo (BiH). Sredstva za izgradnju su osigurana putem OPEC Fonda za međunarodni razvoj (OFID).

Poddionica Vranduk – Ponirak je dio dionice Poprikuše – Zenica sjever (Donja Gračanica) koja se na sjeveru nastavlja na poddionicu Nemila – Vranduk i na jugu na poddionicu Ponirak – Vraca. Ukupna dužina poddionice prema projektu iznosi 5,3 kilometara.

Od objekata na trasi se izdvajaju mostovi Vranduk 1 i Vranduk 2, koji se izvode tehnologijom konzolne gradnje i tunel Vranduk, te tri manja vijadukta. Specifičnost trase je tlocrtno i visinski razdvojen lijevi i desni kolnik autoceste zbog činjenice da se autocesta proteže kroz jako strme padine.

Autocesta se nalazi u većem dijelu u zasjeku zbog čega je isprojektovan značajan broj visokih potpornih zidova koji će se raditi tehnologijom armirane zemlje.

Telegrame saučešća uputili su predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić (DF), predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija (SNSD), ministrica vanjskih poslova Bisera Turković (SDA), predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić (NiP) i premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novlaić (SDA).Komšić je telegram saučešća uputio predsjedniku Sjeverne Makedonije Stevi Pendarovskom.

“Iskreno suosjećam s vama i vašim narodom u ovim veoma teškim trenucima tragedije koja se desila u Bugarskoj. Život je izgubilo dvanaestero djece i to ovu nesreću čini još bolnijom. U ime Predsjedništva Bosne i Hercegovine i u moje lično ime, vama, porodicama i prijateljima nastradalih upućujem israze najdublje sućuti. Povrijeđenim osobama želim brz i uspješan oporavak”, poručio je Komšić.

Tegeltija je u telegramu saučešća upućenom makedonskom premijeru Zoranu Zaevu istakao da su u “teškom trenutku, naše misli i molitve sa svim građanima prijateljske Republike Sjeverne Makedonije”.

Ministrica Turković je telegram saučešća uputila makedonskom ministru vanjskih poslova Bujaru Osmaniju, naglasivši: “Dijelimo tugu s vama u ovim teškim trenucima za porodice nastradalih i vašu državu”.

Zvizdić je u telegramu saučešća predsjedniku Sobranja Talatu Džaferiju i premijeru Zaevu naveo da porodicama poginulih prenesu iskreno saučešće te da povrijeđenima želi brz oporavak.

Federalni premijer Novalić je u telegramu predsjedniku Vlade Sjeverne Makedonije istakao da upućuje najdublje i iskreno saučešće.

Podsjećamo, u nesreći koja se desila danas tri sata poslije ponoći na autoputu na zapadu Bugarske poginulo je najmanje 46 osoba. Poginuli su u požaru koji je izbio u autobusu kojim su se vraćali iz Istanbula, gdje su bili u turističkoj posjeti.

Među povrijeđenima je dvanaestero djece, dok je sedam osoba povrijeđeno. One su van životne opasnosti i smještene su u bolnici u Sofiji. Zaev je ranije izjavio da su poginuli i po jedan državljanin Srbije i Belgije.

Među nastradalima nema državljana Bosne i Hercegovine, potvrdili su iz Ambasade Bosne i Hercegovine u Bugarskoj.

Agencija MIA je objavila izjavu direktora bugarske policije Borislava Sarafova da je mogući uzrok nesreće, kako je rekao, greška vozača ili za sada neutvrđena tehnička neispravnost. Ministar unutrašnjih poslova ove države Bojko Raškov je ukazao na to da je zaštitna ograda na autoputu probijena te da je požar možda bio posljedica kontakta vozila s ogradom.

U Sjevernoj Makedoniji je proglašena trodnevna žalost.