Nakon što je provela 25 godina proseći u centru Sarajeva kako bi prehranila sebe i porodicu, Dženana Sokolović je uz pomoć organizacije Pomozi.ba i donatora iz BiH, regiona i dijaspore dobila kuću te će biti finansijski osigurana do kraja života.
Suze i smijeh su obilježili naš današnji susret sa Dženanom Sokolović, majkom ubijenog Nermina Divovića. Mjesec dana nakon što smo u saradnji sa Pomozi.ba pokrenuli humanitarnu akciju – Dženana je preuzela ključeve kuće u kojoj će stanovati sa dva sina i suprugom.
S nevjericom je zakoračila u svoj novi dom, neprestano ponavljajući kako je oduševljena dvospratnicom u koju će useliti već danas: “Ostala sam bez riječi. Beskrajno sam zahvalna svim ljudima koji su se javili, donirali novac i pomogli nam da dobijemo svoj krov, svoju adresu”.
Podsjetimo da je humanitarna akcija pokrenuta 22. novembra, kao i da je u roku od 48 sati prikupljeno rekordnih 250 hiljada KM. Oko 170 hiljada KM uloženo je u kupovinu i opremanje kuće, a ostatak će u dogovoru sa Pomozi.ba biti isplaćen Dženani i njenoj porodici.
Posebnu notu ovoj već vrlo emotivnoj priči dodaje činjenica da se Dženanin novi dom nalazi odmah pored mezarja gdje je sahranjen maleni Nermin. Zajedno smo obišli mezar, a ona nam je ispričala kako već na proljeće na ovom mjestu planira zasaditi cvijeće: “Drago mi je što ovo mjesto vidim s kućnog prozora. Uskoro ćemo dodatno urediti mezar, svom sinu ću donijeti ruže”.
Foto: I. L./Klix.ba
Uposlenici organizacije Pomozi.ba potrudili su se da Dženani i njenoj porodici obezbijede sve ono neophodno za normalan i lagodan život. Na prozorima je kvalitetna stolarija, kreveti su udobni i topli, u dnevnom boravku je nov namještaj, a kuhinja i kupatila su opremljeni novim aparatima i mašinama. Vrijedi naglasiti i da su svi računi plaćeni unaprijed, kao i da će Pomozi.ba ostati u kontaktu i nastaviti pružati podršku ovoj porodici.
Nakon što su gotovo tri decenije živjeli u manjim općinskim stanovima i preživljavali od sitniša koji dobiju od vlasti i prolaznika, porodica Sokolović-Divović danas, zahvaljujući pomoći građana, okreće novi list.
Foto: I. L./Klix.ba
U trenucima kada smo napuštali ovu adresu, Dženana je već planirala šta će napraviti za ručak i oduševljeno govorila kako jedva čeka zaspati u novom domu. Dok nas je pozdravljala, osvrnula se na veliko dvorište govoreći kako se raduje proljeću, kada će se posvetiti vrtlarstvu. Pritom je namjestila stabiljku ruže, pažljivo je čuvajući kako bi je na proljeće mogla odnijeti na mezar njenog Nermina.
Portal Klix.ba i organizacija Pomozi.ba se zahvaljuju svima koji su učestvovali u humanitarnoj akciji.
Kada se govori o skijanju u Bosni i Hercegovini prvenstveno se misli na olimpijske planine Bjelašnicu, Igman, Jahorinu i Vlašić, no osim njih, naša zemlja se može pohvaliti i bogatom ponudom manjih skijališta.
Ako ste pravi ljubitelj skijanja i ne tražite striktno moderno opremljeno skijalište, a odmor želite provesti bez da potrošite malo bogatstvo, skijališta s kojima vas upoznajemo u nastavku, idealna su za vas.
Manja bh. skijališta zimsku sezonu su dočekala spremna, a za svoje posjetitelje pripremili su brojne pogodnosti, među kojima su najprimamljivije niže cijene u odnosu na region.
Ski centar Busovačka planina
Tek 15 km od centra Busovače i 45 km od Travnika nalazi se ovaj ski centar. Skijašima su na raspolaganju sidro na stazi od 800 metara i baby lift na stazi dužine 400 metara. Skijalište je idealno za porodični odmor te za skijaše rekreativce i početnike. U okviru skijališta za smještaj gostiju na raspolaganju su 3 motela i nekoliko vikend kuća.
Na sjeveroistočnom dijelu Kupresa, na padinama planine Stožer, čeka vas Ski centar Stožer – Vrana s 2500m opremljenih i uređenih staza koje sežu i do 1758m, restoran Kupreška kuća s 200 sjedećih mjesta, otvorenim kaminom i vrhunskom ponudom, te apartmani Kraljevac – toplo, ugodno i apsolutno savršeno mjesto koje će upotpuniti vaše nezaboravno iskustvo.
Dva ski lifta u dužini od 1.5 km, noćno skijanje, zabava, etno selo, bogata ugostiteljska ponuda kao i ostale pogodnosti za skijaše rekreativce, obilježavaju malo skijalište Rostovo kojem je početna tačka na 1.160 metara nadmorske visine. Do Rostova se dolazi magistralnom cestom Bugojno – Novi Travnik, a udaljeno je od Sarajeva 110 km, od Mostara 120 km, od Zenice 60 km i od Splita 160 km.
Pridolci, mali skijaški centar smješten je dvanaest kilometara od centra Busovače, na obroncima Vranice, do kojeg vas vodi uska tek dijelom asfaltirana cesta. Staza duga 1.200 metara posjeduje jedan baby lift i sidro. Staza je uvijek odlično pripremljena, organizirana je i škola skijanja te najam opreme.
Iako visina njenih vrhova ne prelazi 1000 m.n.v., Kozara svojom visinom, prostranstvom i ljepotom dominira ovim dijelom Bosne i Hercegovine. Za sve ljubitelje zimskih sportova na raspolaganju su dvije ski staze, jedna za malo starije i jedna za najmlađe ljubitelje snježnih radosti. Velika ski staza duga je oko 600 m i pokrivena je ski-liftom kapaciteta 900 skijaša na sat.
Ski lift “Karaula” nalazi se svega 800 metara od centra Kladnja. Skijaši na raspolaganju imaju jednu stazu koja je malo zahtjevnija i koriste je iskusniji skijaši. S druge strane, tu su i dijelovi staze koje mogu koristiti rekreativci. Od ove godine posjetitelji mogu koristiti i dodatnu stazu za sankanje.
Ski-centar Kneževo se nalazi na nadmorskoj visini od 1250m i udaljen je 4 km od centra grada Kneževa (bivša opština Skender Vakuf). Staze se sastoje od crvene 800m, plave 950m i dječije staze 300m koje opslužuje ski lift (tanjir) kapaciteta 1600 skijaša/sat kao i dječiji lift. Ski staze su formirane na travnatom terenu.
Na Oštrelju na 1040m nadmorske visine nalazi se Sportsko-rekreativni centar – skijalište koje je izgrađeno sa pratećim objektima nakon sarajevske olimpijade 1984 godine. Udaljenost ovog skijališta od Drvara je 15 km, a od Bosanskog Petrovca 12 km. Vrh je visok 1330m, a prevoj i naselje se nalaze na 1040m nadmorske visine na planini Klekovača. Ima dvije staze ukupne dužine 1.5 km, sankašku stazu i klizalište, malu 15 – metarsku skakaonicu, sidro i baby lift te ugostiteljski objekt na samom skijalištu.
Park prirode Blidinje prostire se na 364 km², na prostoru tri općine (Posušje, Tomislavgrad i Jablanica). Ski centar je opremljen sa ski liftom dužine 575 m (četverosjed kapaciteta 1600 osoba, te dječiji lift 560 osoba na sat) na 6 km dugim stazama od čega su dvije lahke a dvije srednje teške staze.
Samo 18 km sjeverno od Mostara, na periferiji planine Prenj nalazi se poznato izletište “Rujište”. Skijaše i bordere posebno raduje zima kada je Rujište u svom najvećem sjaju. Staza raspolaže jednim ski liftom na skromnih 950 metara dužine ali za početnike i one koji ne mogu doći do većih skijaških centara ovo je pravi mali planinski raj koji je svojim posjetiteljima obezbjedio i uslove za noćno skijanje i ski školu. Dužina trim staze je 1 100 metara.
Četri su puta od Kaknja prema Ponijerima. Jedan je preko Kraljeve Sutjeske, drugi preko kotline Rijeke Ribnice, treći uz malu rijeku preko Jehica a četvrti, ujedno i najkraći, negdje oko 20 km od Kaknja uz rijeku Zgošću preko Tršća i Paočina. Ski centar se nalazi na oko 1000 metara iznad mora, ima stazu dugu oko 1000 metara. Ski liftovi – mali i veliki, u pogonu su svaki dan od 10:00 do 16:00 sati.
Ski centar Ranča nalazi se na obroncima planine Vlašić i udaljeno je svega 15-km od kraljevskog grada Jajce i svega 20 kilometara od poznatog skijališta Vlašića. Skijaški centar opslužuje 1 SKI lift (vučnica) na 3 skijaške staze koje su opremljene sistemom umjetnog zasnježenja staza te rasvjetom za noćno skijanje. Najviša kota Ranče je Suvi vrh koji se nalazi na 1463m nadmorske visine.
Ski-centar Ravna planina nalazi se u naselju Gornje Pale, na 20 kilometara od Sarajeva i na dva kilometra od centra Pala. U ovom ski centru ima 11 topova a staze se protežu na 7.500 metara. Glavna staza dužine je 1,4 kilometra, zadovoljava svjetske standarde i koristi se za održavanje FIS trka. Skijalište je povezano stazom i za nordijsko skijanje, kao i stazom za motorne sanke, dužinom 12 kilometara.
Ski centar “Raduša” je najmlađi skijaški centar Srednjobosanskog kantona, veoma kvalitetno opremljen skijaškom infrastrukturom. Ski centar je udaljen 17km od Gornjeg Vakufa-Uskoplja, a 7 km od magistralne ceste prema Prozoru-Rami. Skijaški centar opslužuje 5 ski liftova (dvosjed i vučnice) na 7 ski staza svih kategorija.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt na kraju svoje današnje posjete Tuzli posjetio je Kapiju gdje je položio vijenac i odao počast ubijenoj tuzlanskoj mladosti u masakru koji su počinili pripadnici Vojske RS-a 25. maja 1995. godine.
Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović je istakao kako je Schmidt izrazio želju da dođe na Kapiju i da se baš na tom mjestu obrati medijima.
“Danas ovdje želimo ovim činom da odamo počast ubijenim ljudima 1995. godine. Za mene je važno dolaziti i posjećivati ova i druga ovakva mjesta kako bi se znala koja je obaveza međunarodne zajednice i šta su njene obaveze. Ovaj napad i genocid u Srebrenici koji je ubrzo nakon toga uslijedio doveli su do mira koji je sklopljen u Dejtonu. Katastrofalna logika je to da se moraju desiti ovako strašne stvari pa da ljudi i čovječanstvo shvate šta je važno i šta trebaju uraditi. Ovdje nije dozvoljeno da se bavimo politikom. Pozivam sve da se poklone svim žrtvama bez obzira na to koja je njihova etnička pripadnost ili vjeroispovijest. Treba raditi na tome i preuzeti odgovornost da se više nikada ne desi ovako nešto. Ali, evo, još jedna politička rečenica. Ovdje su poginuli mladi ljudi, mladi koji nisu željeli ništa druge nego da prožive svoj život. Najgora stvar koja se može desiti je kada život izgube mladi, mladi koji imaju svoje planove i svoje ideje kako da organizuju život. Zbog toga je u BiH za svakog političara najvažnije pitanje nešto drugo. To je pitanje koje svi političari trebaju da postave jeste šta to ja mogu uraditi da mladi ljudi danas i naredna generacija mladih ljudi živi u BiH u miru i da imaju perspektivu. Riječ je o budućnosti i o miru i ni o čemu drugom“, rekao je visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt na tuzlanskoj Kapiji.
U razgovoru sa gradonačelnikom Imamovićem Christian Schmidt se dotakao i aktuelnih društvenopolitičkih tema, ali o tome na Kapiji ni Imamović, a ni Schmidt nisu govorili.
“Meni je čast da je visoki predstavnik Christian Schmidt posjetio Tuzlu i da smo razgovarali. On je odabrao ovo mjesto i za mene je ovo važna poruka da će Međunarodna zajednica učiniti sve da zločin koji je počinjen ovdje, u Srebrenici i drugim gradovima BiH ne smije ponoviti, a oni koji bi to da ponovo moraju biti zaustavljeni“, rekao je gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović.
Fotoreporter Ahmet Bajrić – Blicko je na Kapiji poklonio svoju fotomonografiju “Srebrenički put pakla“ visokom predstavniku Christian Schmidtu koji mu se srdačno zahvalio i podsjetio da je nedavno Jasmila Žbanić dobila europskog Oskara za film “Qou vadis, Aida“.
Svijećom ćete jedva pronaći tek ponekog poslodavca u BiH koji svojim radnicima isplaćuje 13. platu, a od ove prakse su odustale i brojne firme koje su je baštinile godinama prije pandemije.
Raspitivao se Savez sindikata RS kod svojih sindikalnih organizacija da li će nekome, nakon 12, leći još jedan prihod na tekući račun te su ustanovili da će u nekim firmama biti nagrada za rezultate ili božićnica. Ali 13. plate neće biti.
“I ona preduzeća koja su ranijih godina bila prepoznatljiva po tome što su isplaćivala 13. platu, ove godine, nažalost, neće je isplatiti. U velikoj mjeri na to je uticala ova kriza, odnosno kretanja, kako kod nas, tako i na svjetskom tržištu”, rekla je za “Nezavisne novine” Božana Radošević, stručna saradnica za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske.
Slična situacija je i u FBiH, potvrđuje nam Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, koji kao pozitivan primjer, međutim, izdvaja kompaniju “Bingo”, koja je svojim radnicima isplatila nagradu od po 500 maraka.
“To je, svakako, pozitivan primjer. Međutim, svi drugi su više zaokupljeni jadikovanjem zbog eventualnog poskupljenja električne energije, odnosno troškova poslovanja, nego za brigu o radnicima. Ništa se tu nije promijenilo, osim što možemo konstatovati da su radnici svakog dana u sve težem položaju”, rekao je Šatorović za “Nezavisne novine”.
Na pitanje da li zna ijedan primjer preduzeća sa sjedištem u FBiH koje će isplatiti baš 13. platu, on ističe da postoje male privatne firme koje su radnicima obezbjeđivale tu platu i još neke benefite. Pritom, kako dodaje, u dijelu preduzeća koja imaju strani kapital sa područja Njemačke dešavalo se da isplate i 13. platu, jer je to tradicija u njihovoj zemlji. Međutim…
Ja još nemam informaciju o tome da li će ta preduzeća sad isplatiti 13. platu. Bar mi u sindikatu nismo dobili potvrdu da će nastaviti sa tom praksom”, kaže Šatorović.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženje za zaštitu potrošača DON, ističe da postoje i one firme koje ne isplaćuju obaveze koje bi trebalo, pa kako će onda, pita se, davati 13. platu.
“Nemaju ni nagrade za svoje radnike, bar za Novu godinu ili Božić, kakve primjere imamo u inostranstvu. Međutim, postoje i pozitivni primjeri. Recimo, mi imamo firmu u Kozaruši koja daje 13. platu. Trebalo bi taj primjer da bude podstrek i za druge poslodavce”, napominje Marićeva.
Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, kaže da je poslodavcima sasvim svejedno hoće li dati 13. platu ili povećati onih 12.
“Vjerujem da se veći dio poslodavaca opredjeljuje za povećanje plata. Sve je stvar odluke poslodavca na koji način će graditi odnose sa radnicima”, istakao je Trivić za “Nezavisne novine“.
Za razliku od zemalja regije, na bh. tržištu trenutno nema lijekova protiv infekcije COVID-19, osim vakcina koje se koriste kao prevencija.
Prošle godine skupi lijek Remdesivir bilo je moguće nabaviti i u nekim bh. apotekama, ali je Agencija za lijekove BiH zabranila prodaju na ovaj način.
BHRT je proverio hoće li i kada u našoj zemlji biti dostupni lijekovi protiv ove infekcije.
Izuzev nekih lijekova za teži oblik kovida koji se primjenjuju u bolničkom liječenju, u slobodnoj prodaji u BiH trenutno nema lijeka protiv koronavirusa. Pored antibiotske terapije koju ljekari propisuju i tokom kućnog liječenja koriste se još kortikosteroidi i lijekovi protiv zgrušavanja krvi, kao i kiseonik u bolnicama.
“Pacijenti na UKC se liječe kao i ostali pacijeenti u Evropi propisanim terapijama, uključeni smo u priču oko novog lijeka i s našim ministarstvom i Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine i s Ministarstvom zdravlja Srbije, oni će možda dobiti neke količine lijeka,pa su nam obećali dio tih lijekova”, kaže direktor UKC-a RS Vlado Đajić.
Nadležni u BiH pregovaraju o nabavci oko dva miliona doza Pfizer lijeka. Ministarstvo civilnih poslova BiH posreduje u pregovorima.
“Mi smo prethodno izrazili potrebu za neobavezujuću kupovinu 2 miliona doza, ali nakon ovog sastanka i informacija koje smo dobili ažuriraćemo naše podatke i potrebe i zazuzeti svoj stav posebno nakon odobrenja regulaatornih tijela za taj lijek poput američke uprave za lijekove i i hranu i evropske komisije za lijekove”, izjavio je pomoćnik ministra civilnih poslova BiH Dušan Kojić.
Iako iz federalnog Ministarstva zdravstva nije stigao odgovor da li su u ovoj godini imali interventni uvoz nekog lijeka protiv koronavirusa, iz resornog ministarstva u RS potvrdili su da oni takvu nabavku nisu imali. Ono za šta jesu zainteresovani jeste novi lijek.
“Uključeni smo u razgovore i prepisku sa Komisijom za lijekove koja je uključena u nabavku tog lijeka. Kada dobijemo informaciju od našeg stručnog tima onda ćemo naravno i mi djelovati. Morate znati da je to lijek koji je u tabletama i daje se pet dana od potvrđenog pozitivnog testa znači on je za upotrebu u polupalciji, a nije za bolničko liječenje”, ističe ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić.
Srbija je uspjela nabaviti lijek američke kompanije MSD. Prema posljednjim informacijama i susjedna Hrvatska će do kraja mjeseca nabaviti nekoliko novih lijekova protiv infekcije COVID-19. Ono što još nije izvjesno je efikasnost bilo kojeg lijeka protiv novog soja.
Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine danas organizira štrajk upozorenja polusatnom obustavom rada u stotinama privrednih društava u Federaciji BiH, zbog ugovora koje su privredni subjekti dobili od Elektroprivreda iz FBiH, kojima im se cijena električne energije za naredni period povećava i 350 posto.
Podsjetimo, tokom prošlog mjesec je bilo riječi o povećanju cijena struje, da bi Federalna vlada saopćila kako cijena se neće povećavati za kućanstva, već samo za mali dio privrednih subjekata.
Admir Andelija, generalni direktor Elektroprivrede BiH je tako nakon sjednice Vlade FBiH 4. novembra kako EP BiH ma registrovano oko 800.000 mjernih mjesta ili brojila, od čega su 65.000 firme, preduzeća, privredni subjekti, a ostalo domaćinstva.
“Od ovih 65.000 mjernih mjesta, ne privrednih subjekata, jer samo kompanija Bingo ima skoro hiljadu mjernih mjesta. Od 65.000 mjernih mjesta, 55.000 njih neće imati povećanje cijena.
Od preostalih 10.000 mjernih mjesta, 1.600 privrednih subjekata, od ukupno 27.000 koliko imamo u Federaciji, imat će promjenu cijena, po modelu koji smo predložili. Dalje, od 1.600 navedenih mjernih mjesta većina ih je do jednog megavat-sata potrošnje, samo 24 je u modelu preko 10 gigavat-sati”, pojasnio je Andelija.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH je na konferenciji za novinare tokom prošlog mjeseca poručio da će poskupljenje – osjetiti svi.
“Ovo najavljeno poskupljenje električne energije bi bilo 200 miliona KM godišnje za privredu”, rekao je tada Smailbegović.
Nikhil Mehta, generalni direktor ArcelorMittal pojasnio je da najavljeno povećanje od 125 posto, ako se poredi sa trenutnom cijeom, što znači oko 70 eura po megabajtu.
“To je 35 miliona eura godišnje utjecaj na nas. Zaista ne možemo preživjeti s ovolikim povećanjem cijene. Tražimo od Vlade da razmotri ovo. Za nas je veoma teško da nastavimo ukoliko dođe do ovog povećanja”, zaključio je Mehta.
Međunarodni aerodrom Sarajevo (MAS) pohvalio se s šest novih linija niskobudžetne aviokompanije Wizz Air. Ova kompanija sa sjedištem u Budimpešti u Sarajevu je bazirala je i drugi svoj avion.
“Kako je bilo i najavljeno, aviokompanija Wizz Air je pozicionirala svoj drugi avion u bazu na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, te je od danas uspostavila aviolinije ka Frankfurtu, Kelnu, Hamburgu, Malmeu te od 17.12. ka Geteborgu, a od 19.12. i ka Oslu”, napisali su iz MAS-a na društvenim mrežama.
U skladu sa zimskim redom letenja Wizz Air planira realizovati 6 dnevnih rotacija s oba aviona ka šest novih destinacija u Evropi, dodaju oni.
“Unatoč posljedicama koje je pandemija koronavirusa ostavila na naše poslovanje, odluka o otvaranju Wizz Airove baze pokazala se izuzetno uspješnom te je aviokompanija nakon samo šest mjeseci od uspostavljanja baze donijela odluku o pozicioniranju drugog aviona i uspostavljanju šest novih destinacija”, kažu iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.
Početak radova na izgradnji najvećeg elektroenergetskog vjetroparka u Bosni i Hercegovini označen je u četvrtak nedaleko od Livna, a kineski investitori planiraju u njega uložiti ukupno 130 miliona eura.
Simboličnim presijecanjem vrpce na lokaciji brda Ivovik predstavnici kantonalnih i lokalnih vlasti, kao i kineskih državnih kompanija China National Technical Import & Export Corporation te Powerchina Resources, započeli su s realizacijom najveće investicije u obnovljive izvore električne energije u BiH.
To je prva vjetroelektrana koju grade kineski investitori. Ukupna snaga ugrađenih vjetroagregata iznosi 84 megavata, dok se nakon izgradnje cijeloga vjetroparka planira godišnja proizvodnja od 236.6 gigavatsati električne energije.
Investicija od 130 miliona eura
Premijer Livanjskog kantona Ivan Vukadin izrazio je zadovoljstvo zbog investicije od 130 miliona eura na području tog kantona, posebno ističući kako se radi o projektu koji će očuvati okolinu.
– Dosad smo uvijek bili na raspolaganju svim investitorima kada je u pitanju bilo koji projekt, a posebno projekt koji ima značaj smanjenja misije CO2 sukladno preporukama Europske unije – rekao je Vukadin.
Hercegovina ima najveći potencijal za izgradnju vjetroelektrana
Kao jedan od važnih projekata, vjetroelektrana Ivovik spomenuta je na samitu Kine i Srednje i Istočne Evrope, koji se početkom ove godine održao online i kojim je predsjedao kineski predsjednik Ksi Đinping (Xi Jinping).
Područje Hercegovine, po istraživanjima, ima najveći potencijal za izgradnju vjetroelektrana u BiH.
Na temelju studije međunarodne agencije International Renewable Energy Agency (IRENA) isplativi potencijal za izgradnju vjetroelektrana iznosi 10.619 MW, a potencijalna proizvodnja 22.893 GWh. Radi usporedbe, cijela potrošnja električne energije u BiH tokom 2020. godine iznosila je nešto više od 12.000 GWh.
U protekla tri mjeseca Elektroprivreda BiH ponudila je svojim kupcima, privrednim društvima, nove ugovore u kojima je cijena električne energije viša za 150 do 300 posto u odnosu na trenutnu.
Prema ugovoru/obavještenju koji Akta.ba dobila od jedne kompanije, cijena povećanja u odnosu na onu ranije povećana je za nevjerovatnih 216 posto. Prije ugovora, privrednici dobijaju obavještenje o isteku Ugovora o snabdijevanju.
U skladu sa Pravilnikom o snabdijevanju kvalifikovanih kupaca električnom energijom i postupku promjene snabdjevača, donesenim od strane Regulatorne komisije za energiju u Federaciji BiH – FERK, Elektroprivreda BiH privrednike informiše da mogu zatražiti ponudu od JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo.
“Ukoliko ne prihvatite ponudu, imate mogućnost da promijenite snabdjevača, u slučaju da ne izaberete snabdjevača do isteka roka važenja postojećeg Ugovora, imate mogućnost da se nastavite snabdijevati po cijenama rezervnog snabdijevanja, koje je ograničenog trajanja, odnosno može trajati najduže 60 dana”, navodi se u obavještenju.
Sagovornik portala Akta.ba, koji je želio ostati anoniman, ovaj potez Elektroprivrede BiH smatra vrlo mudrim.
“Zamislili su da je ovo liberalizacija tržišta, a nije. Poslali su obavještenje, nakon kojeg možemo zatražiti ponudu, koju ne moramo prihvatiti. Ali, problem je u tome što privrednici nemaju alternativu. Imamo sedam dana da se odlučimo“, ističe on.
Uništavanje privrede
Mišljenja je da su postupili tržištno pa se pita da li ovaj postupak znači da se može očekivati potpuno otvaranje tržišta električne energije. “Da li to znači da možemo kupiti struju od svakoga”, kaže ogorčeni privrednik.
Amer Jerlagić, stručnjak za energetiku i bivši direktor Elektroprivrede BiH smatra da bi EPBiH, koja je u rukama Vlade FBiH, trebala da štiti industriju i privredu Bosne i Hercegovine.
“Treba iznaći mogućnost da se od domaće proizvodnje iz termoelektrana i hidroelektrana pokriju osnovni troškovi, a da se eventualna razlika u odnosu na kupovinu električne energije na tržištu i tržišnim cijenama pokrije tom razlikom”, kaže Jerlagić za Akta.ba.
Navodi da su ponuđene cijene izuzetno visoke i to će to domaću privredu baciti na koljena. “Znamo svi da je struja drugi energent u većini industrijskih grana i ova poskupljenja od 200 do 300 posto jednostavno će stvoriti ambijent u kojem će se firme morati gasiti. Nažalost, tržišne cijene su veće od ovih koje su trenutne prisutne, ali smatram da postoji prostor da se ponude cijene koje će biti, računajući poskupljenje uglja od 20 posto, veće za nekih 15 posto. Ukoliko imamo onih 5.500 gigavat-sati iz termoelektrana i 1.500 gigavat-sati iz hidroelektrana, to je dovoljno energije da se podmire domaće potrebe i da se proda dio struje na svjetskom tržištu po ovim enormnim cijenama”, ističe on.
Napominje da se mora tražiti rješenje kako bi se domaća privreda maksimalno zaštitila. Prema njegovim riječima, Vlada FBiH mora tražiti rješenje i staviti u pogon sve rudnike, kako bi se napravio ambijent da domaće firme i proizvodi budu konkurentni uvoznim proizvodima iz okruženja.
“Na taj način bismo jednim potezom zaštitili domaću privrednu i napravili je konkurentnijom”, zaključio je Jerlagić.
Edhem Bičakčić, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (CIGRE) kaže da je povećanje cijena za jednu kategoriju privrednika, odnosno za velike potrošače električne energije. Dakle, povećanje od 300 posto je za jednu određenu grupu, ali ako se na problem gleda u cjelini, onda se poskupljenje može svesti na 20 posto
“U ovu situaciju je dovedena manja polovina privrednika, ali velikih potrošača. S druge strane imamo i povećanje cijena čelika četiri puta, tako da je logično da Željezara plaća skuplju struju. To je sada kalkulacija po svakom pojedinačnom segmentu. Vlada se brani da ima mogućnost da od ovih nezavisnih snabdjevača kupi struju, međutim, opet je u ponudi tržišna cijena”, ističe Bičakčić.
Dodaje da treba vidjeti kalkulacije Elektroprivrede BiH i tržište cijene jer BiH još nije obveznik plaćanja takse na Co2 koja je oko 60 eura po megavatu.
“Kakvu će EPBiH voditi cjenovnu politiku, to je pitanje za Vladu FBiH, a jasno je da ona nema odgovore za energetiku niti na jedno pitanje. Nisu riješili pitanje HE Vranduk, Neretvice, Bloka 7 u Tuzli, nisu riješili pitanje rudnika već samo odgodili na tri mjeseca i bili bi najsretniji da to odgode do izbora pa da to neko drugi rješava. Ali, bojim se da problemi neće moći čekati”, navodi Bičakčić.
Smatra da Vlada FBiH može donijeti provedbene akte i uredbe i regulirati ovu oblast, ali ona to ne radi već je ostavila tržištu.
Štrajk upozorenja
Podsjetimo, o povećanju cijena električne energije privrednicima u BiH govori se već nekoliko mjeseci. Privrednici su u nekoliko navrata isticali kako većina njih ne bi mogla podnijeti enormna poskupljenja. Na posljednjem sastanku Udruženja poslodavaca FBiH zaključeno je da je potpuno neprihvatljivo povećanje cijena električne energije za privredu više od 10 posto.
“Svako povećanje cijena električne energije više od 10 posto za privredne subjekte dovelo do djelomičnog ili potpunog gašenja pogona u kompanijama, smanjenja izvoza i pada investicija. To bi dovelo do gubitka desetina hiljada radnih mjesta u privredi FBiH, ali i smanjenja plaća. Također, došlo bi do povećanja inflacije za dva do tri posto, što sve zajedno vodi značajnom smanjenjenju životnog standarda građana“, poručili su poslodavci.
Imajući u vidu da najveći broj kompanija neće moći podnijeti prekomjerno povećanje cijena električne energije na sastanku je dogovoreno da se Vladi FBiH uputi peticija.
Zbog ugovora koje su privredni subjekti dobili od elektroprivreda iz FBiH, Udruženje poslodavaca FBiH organizira štrajk upozorenja polusatnom obustavom rada u stotinama privrednih društava u Federaciji BiH. Štrajk upozorenja će biti organiziran u petak, 17. decembra/prosinca 2021. godine.
Danas je održana 45. sjednica Vijeća ministara BiH na kojoj su jednoglasno donesene sve odluke, a između ostalog, data je saglasnost Ministarstvu civilnih poslova za iskazivanje interesa za priključenje Bosne i Hercegovine sistemu EU digitalnih covid-potvrda.
Cilj je da izdate Covid potvrde budu međunarodno priznate, kako bi se omogućilo građanima iz Bosne i Hercegovine da nesmetano putuju po zemljama Evrope i svijeta.
Kako su kazali iz Vijeća, njih je resorno ministarstvo prethodno upoznalo sa Informacijom o potrebi uspostavljanja tehničkog rješenja za verifikaciju digitalnih covid-potvrda u BiH.
Ministarstvo civilnih poslova će organizovati ministarsku konferenciju u oblasti zdravstva, na kojoj će se razmatrati mogućnosti usaglašavanja tehničkog rješenje i pravnog okvira za verifikaciju digitalnih Covid potvrda u BiH.
Agencija za identifikacione isprave, evidenciju i razmjenu podataka BiH biće nosilac tehničkog rješenja.
