Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Potrošači u BiH najviše se žale na komunalne i telekomunikacijske usluge, na cijene gotovo nitko

    Potrošači u BiH najviše se žale na komunalne i telekomunikacijske usluge, na cijene gotovo nitko

    U prvih šest mjeseci ove godine Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini zaprimila je više od 600 žalbi potrošača, koje se uglavnom odnose na komunalne i telekomunikacijske usluge kao i usluge robe široke potrošnje.

    Na ova tri sektora otpada oko 90 posto žalbi u podjednakim omjerima, ocijenio je u razgovoru za Fenu ombudsman za zaštitu potrošača u BiH Saša Marić.

    Kako je naveo, preostalih deset posto žalbi odnosi se na turistički sektor (uglavnom avio karte ili hotelske aranžmane), financijski sektor (banke).

    Na pitanje žale li se građani na cijene i “lažne” popuste, odnosno akcije, Marić je odgovorio kako je broj takvih žalbi ispod jedan posto ukupno zaprimljenih.

    Broj takvih žalbi, kroz nekoliko zadnjih nekoliko godina je u blagom padu jer osim žalbi, kako kaže ombudsman, Institucija zaprima i komentare potrošača koji ističu da im se za razliku od prethodnih godina, u zadnje vrijeme u pravilu događa, da kad dođe do razlike cijena polica/blagajna, trgovci većinom primjenjuju jeftiniju cijenu prema potrošaču i ispričavaju se za nastale propuste.

    “Budući da Institucija ombudsmana već četvrtu godinu u suradnji s medijima provodi kampanju širenja potrošačke svijesti kao i biranja pouzdanih trgovaca, pretpostavka je da i trgovci uočavaju efekte zadržavanja potrošača ispravnim i dobronamjernim pristupom”, ističe Matić.

    Što se tiče žalbi na kvalitetu robe, ombudsman za zaštitu potrošača ističe da žalbe variraju, od “validnih” gdje dolazi do loše kvalitete kod skupih proizvoda, ali i onih žalbi gdje se potrošači žale na kvalitetu proizvoda koji su kupljeni ispod svake tržišne cijene, gdje su i sami pristali na određene kompromise misleći da će proći bolje (npr. kupovina brendiranih mobitela po značajno jeftinijim cijenama koji su predviđeni za tržišta van Europe).

    Marić se osvrnuo i na šrinkflaciju i skimpflaciju, pojmove koji znače smanjenje težine proizvoda uz iste ili više cijene, tj. smanjenje kvalitete proizvoda, uz zadržavanje cijene.

    Na žalbe u vezi sa šrinkflacijom i skimpflacijom potrošači u BiH su poslali manje od 20 žalbi (oko 1 posto). Žalbe se kod šrinkfalacije odnose na konstatacije smanjenih gramaža proizvoda koje koriste godinama, a kod skimpflacije na telekomunikacijski i turistički sektor (avio prevoz i smanjenje ponude unutar cijena avio karata), napominje ombudsman.

    Oba pojma postoje, dodaje, otkad ljudi trguju, već tisućljećima, no dolaze i odlaze u različitim razdobljima kriza. Posljednjih par godina radi svih dobro poznatih svjetskih pandemija i kriza proizvođači i trgovci su ih počeli u nedostatku ponude, a u scenariju povećane potražnje, ponovno koristiti.

    “Dokle god su na ambalažama istaknute nove gramaže, i deklaracije proizvoda oba pojma su legalna i zakonski dopuštena”, naglašava Marić.

    Napominje i da se potrošači u slučaju da primijete kako određeni proizvodi imaju različite gramaže od deklariranih, imaju pravo žaliti Instituciji ombudsmana za zaštitu potrošača, kao i entitetskim inspekcijama.

    Pritom ističe da su prema nalazima inspekcija, kao i prema propisanim standardima zakonskih i podzakonskih akata, deklaracije proizvoda kod kojih je uočena izmjena (smanjenje) gramaže ili promjene sastava proizvoda, vidljivo istaknute bez skrivenih navoda.

    Inače, Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, u prethodnoj 2023. godini, zaprimila je rekordnih 1.400 žalbi.

  • Pripreme za kolektivnu dženazu žrtava genocida: U Potočarima počelo kopanje mezara

    Pripreme za kolektivnu dženazu žrtava genocida: U Potočarima počelo kopanje mezara

    U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari danas je počelo kopanje mezara u koje će biti spušteni posmrtni ostaci 14 novoidentifikovanih žrtava genocida u Srebrenici, a koji će biti ukopani na kolektivnoj dženazi 11. jula ove godine.

    Kenan Karavdić, pomoćnik direktora JKP “Gradska groblja” Visoko bio je danas u mezarju Memorijalnog centra, gdje je počelo kopanje mezara za žrtve genocida počinjenog u ljeto 1995. godine na području Srebrenice.

    “JKP ‘Gradska groblja’ Visoko, zajedno s Komemorativnim centrom iz Tuzle, počelo je s radovima u mezarju Memorijalnog centra u Potočarima. Ove godine će biti ukopano 14 ubijenih Srebreničana”, pojasnio je Karavdić.

    JKP “Gradska groblja” Visoko je još od ratnih godina bilo uključeno u procese ekshumacija, identifikacija i ukopa stradalih tokom ratnih zbivanja.

    Kolona sa tabutima ubijenih u genocidu u Srebrenici krenut će 9. jula u 10.00 sati iz Visokog prema Potočarima.

    “Kolona će se zaustaviti u Ilijašu, Vogošći, zatim oko 12 sati pred zgradom Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevu, pred Spomenikom ubijenoj djeci Sarajeva, na Markalama, a zatim i kratko zaustavljanje pred Vijećnicom. U Potočare bi trebali stići oko 16 sati”, rekao je Karavdić.

    Ove godine 11. jula u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari bit će ukopani: Hasib (Uzejir) Efendić, rođen 1931. godine, Ćamil (Uzejir) Efendić, rođen 1928. godine, Mehmed (Daut) Krdžić, rođen 1961. godine, Sabrija (Asim) Omić, rođen 1966. godine, Mušan (Ramo) Šiljković, rođen 1956. godine, Sakib (Ragib) Harbaš, rođen 1975. godine, Beriz (Omer) Mujić, rođen 1978. godine, Ahmet (Ismet) Jašarević, rođen 1971. godine, Nevres (Mehmed) Salihović, rođen 1970. godine, Ibrahim (Muharem) Salkić, 1935. godine, Midhat (Adem) Bašić, rođen 1973. godine, Hajdin (Kadrija) Mustafić, rođen 1959. godine, Latif (Arif) Mandžić, rođen 1964. godine i Hamed (Ibrahim) Salić, rođen 1927. godine.

    U Komemorativnom centru u Tuzli se nalaze posmrtni ostaci još 11 žrtava genocida koje su do sada identifikovane uz pomoć DNK metode, ali porodice još uvijek nisu dale svoju saglasnost za ukop, uglavnom zbog nekompletnosti tijela.

     

    Potraga za nestalim osobama se i dalje nastavlja i Institut je garant da će svi posmrtni ostaci koji se naknadno pronađu i identificiraju biti pridodani onim ranije ukopanim dijelovima skeleta u procesima reekshumacija.

    Ove godine, nakon kolektivne dženaze u Potočarima, tačnije 15. jula, započet će proces reeskhumacija te će ove godine biti reekshumirani posmrtni ostaci 78 žrtava. Njima će biti dodati njihovi posmrtni ostaci koji su naknadno pronađeni i identificirani. Reekshumacije će trajati do 22. jula.

    Memorijalni centar Potočari zvanično je otvoren 20. septembra 2003. godine, a otvorio ga je bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bill Clinton. U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.751 žrtva genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci preživjelih članova porodica.

    Žrtve potječu iz različitih općina, a najviše ih je s područja Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića. Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokaliteta, od čega je riječ o 77 masovnih grobnica. Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.

    Za više od hiljadu žrtava genocida još uvijek se traga.

  • BiH postaje turistička atrakcija: U maju mjesecu za 12,5% više turista u odnosu na isti mjesec prošle godine

    BiH postaje turistička atrakcija: U maju mjesecu za 12,5% više turista u odnosu na isti mjesec prošle godine

    U Bosni i Hercegovini u mjesecu maju 2024. turisti su ostvarili 188.719 posjeta, što je više za 34,7% u odnosu na april 2024. i za 12,5% više u odnosu na maj 2023. godine, stoji u izvještaju Agencije za statistiku BiH.

    Turisti su ostvarili 371.178 noćenja, što je više za 32,2% u odnosu na april 2024. i za 11,4% više u odnosu na maj 2023. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 30,4% dok je 69,6% učešće stranih turista.

    Broj noćenja domaćih turista veći je za 37,0% u odnosu na april 2024. i veći za 2,6% u odnosu na maj 2023. godine. Brojnoćenja stranih turista veći je za 30,3% u odnosu na april 2024. i veći za 15,7% u odnosu na maj 2023. godine.U maju 2024. godine, u strukturi noćenja stranih turista, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Srbije sa 13,9%, potom slijede turisti iz Turske sa 10,2%, Hrvatske sa 9,9%, Slovenije sa 6,4%, Njemačke sa 5,8%, Kine sa 4,2%, Sjedinjenih Američkih Država sa 4,0%, Poljske sa 3,3% i Austrije sa 3,1% noćenja.

    Ove zemlje zajedno čine 60,8% ukupnog broja noćenja. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su preostalih 39,2% noćenja. Neto stopa iskorištenosti soba u maju 2024. iznosila je 38,1%, a stalnih kreveta 28,0%, dok je u maju 2023. stopa iskorištenosti soba iznosila 35,2%, a stalnih kreveta 26,4%. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 94,7%.

    Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu su turisti iz Egipta sa 4,5 noćenja, Kuvajta sa 3,6 noćenja, Irske sa 3,3 noćenja, Irana sa 3,2 noćenja i Francuske sa 3,1 noćenja u prosjeku.

    Turistima je u maju 2024. u Bosni i Hercegovini bilo na raspolaganju 20.998 soba, apartmana i mjesta za kampiranje što je što je za 4,6% više u odnosu maj 2023. i 46.671 raspoloživa kreveta što je više za 5,6% u odnosu na isti mjesec 2023. godine.

    U okviru djelatnosti – Hoteli i sličan smještaj turistima je bilo na raspolaganju ukupno 19.074 soba i apartmana što je za 4,1% više u odnosu na maj 2023. i 40.590 kreveta što je za 5,1% više u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

     

    N1

  • Krenuo “Marš mira”: 5.000 ljudi odaje počast žrtvama genocida u Srebrenici

    Krenuo “Marš mira”: 5.000 ljudi odaje počast žrtvama genocida u Srebrenici

    Učesnici “Marša mira” bi u Potočare trebali stići 10. jula, a dan kasnije prisustvovati kolektivnoj dženazi u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari na kojoj će ove godine biti ukopani posmrtni ostaci još 14 žrtava genocida

    Oko 5.000 ljudi krenulo je jutros iz Nezuka kod Sapne prema Potočarima, kako bi odali počast žrtvama genocida počinjenog u Srebrenici u julu 1995. godine.

    U naredna tri dana kretat će se trasom kojom su Srebreničani u ljeto prije 29 godina pokušavali doći do slobodne teritorije – Tuzla ili Kladanj. Preživjeli Srebreničani i ove godine su bili na čelu kolone “Marša mira”. Među onima koji su bili u koloni bio je i ambasador Republike Turske u Bosni i Hercegovini Sadik Babur Girgin.

    Kako je za Radio Donji Vakuf rekao predsjednik PD Dubrave, dr. Hamdija Mlinarević, “Ovo je devetnaesti put kako idemo na pohod Marš mira: Nezuk – Potočari. Članovi PD “Dubrave” zajedno sa brojnim građanima iz naše, ali i susjednih općina krenulo je prvi put na ovaj pohod 2006. godine, a sam Marš mira je počeo 2005. godine. Jedne godine nismo išli zbog poznate situacije sa korona virusom, ali smo jednom izložbom naših artefakata koje smo godinama skupljali na tom putovanju u našem gradu u Domu kulture napravili izložbu kako bi obilježili Marš mira.”

    Učesnici “Marša mira” bi u Potočare trebali stići 10. jula, a dan kasnije prisustvovati kolektivnoj dženazi u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari na kojoj će ove godine biti ukopani posmrtni ostaci još 14 žrtava genocida.

    “Marš mira” koji se ove godine organizuje 20. put u okviru obilježavanja 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” Srebrenica, za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma, ali i obavezu da svoja iskustva i priče ispričaju i prenesu mlađim generacijama.

    “Marš mira” je memorijalna manifestacija koja se održava svake godine, u julu, u povodu obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” u Srebrenici iz jula 1995. godine, a u program obilježavanja uvršten je 2005. godine, od kada se broj učesnika povećava svake godine.

    Marš ima za cilj i izgradnju, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici te onemogućavanje negiranja, poricanja i relativiziranja zločina genocida.

    Učesnici “Marša mira” dnevno pješače oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtjeva solidnu fizičku spremnost učesnika.

    Kolonu “Marša mira” svake godine predvode veterani koji su uspjeli preživjeti put smrti i genocid iz jula 1995. godine.

     

  • Rekordno mali broj političkih subjekata na lokalnim izborima

    Rekordno mali broj političkih subjekata na lokalnim izborima

    Na predstojećim lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini učestvovat će rekordno mali broj stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata u odnosu na prethodne izborne cikluse. Centralna izborna komisija ovjerila je učešće za 300 političkih subjekata.

    Politički analitičari razlog vide u izmjenama Izbornog zakona BiH, kojima je znatno otežana trgovina biračkim odborima, javlja BHRT.

     

    Na izborima 300 političkih subjekata

    Skoro duplo manje ovjerenih političkih subjekata za lokalne izbore 2024. godine u odnosu na izbore 2020. godine. Znatno ih je manje i u poređenju sa nekoliko ranijih izbornih ciklusa. Zeleno svjetlo od CIK-a za učešće na oktobarskim izborima u BiH dobilo je 300 političkih subjekata.

    -113 političkih stranaka, 73 nezavisna kandidata, 43 nezavisna kandidata predstavnika nacionalnih manjina, 59 koalicija i 9 listi nezavisnih kandidata, navodi predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić.

    Prema mišljenju politologa iz Mostara, ključni razlog drastično manje prijavljenih stranaka na lokalnim izborima leži u novom načinu izbora biračkih odbora, preciziranim novim izmjenama Izbornog zakona BiH. Zbog toga, ipak, ne očekuje fer i poštenije izbore.

    -Ne vidim da će ovaj izborni ciklus donijeti velike promjene u tom kontekstu. Ove izmjene izbornog zakonodavstva koje je nametnuo visoki predstavnik samo dodatno kompliciraju, ali s druge strane omogućuju velikim strankama da ostanu u izbornom procesu, smatra politolog Danijel Vidović.

     

    Fantomski politički subjekti

    Poplava fantomskih političkih subjekata u proteklim izbornim ciklusima, bila je finansirana od velikih političkih partija. Preko njih su manipulisali i biračkim odborima i kontrolisali izborni proces, ocjenjuje analitičarka Tanja Topić.

    -Dobro je da se smanjuje taj broj. Mi smo dugo očekivali profilisanje političke scene. Taj veliki broj nije doprinio političkom pluralizmu, već je dobrim dijelom bio zloupotrebljen od strane velikih političkih partija, kaže Topić.

    I u Koaliciji “Pod lupom” smatraju da je manje stranaka na predstojećim lokalnim izborima rezultat odustajanja takozvanih fiktivnih političkih subjekata, jer ne mogu više trgovati biračkim mjestima. Prema novim izmjenama, predsjednici biračkih odbora i njihovi zamjenici moraju biti nestranačke ličnosti, dok članovi mogu biti samo iz parlamentarnih stranaka.

    -Sigurni smo da će još potencijalno dolaziti do trgovine mjestima u biračkim odborima i u našoj metodologiji pratićemo proces imenovanja nestranačkih predsjednika i zamjenika biračkih odbora, ali i imenovanja onih koje imenuju politički subjekti, ističe portparol Koalicije “Pod lupom” Hasan Kamenjaković.

    Sagovornici BHRT-a smatraju da je i 300 političkih subjekata i dalje previše u odnosu na broj birača u Bosni i Hercegovini. Napominju da je većina malih stranaka i nezavisnih kandidata nepoznata biračima i bez jasne ideološke profilacije. Zaključuju da osim za izborne malverzacije nemaju svrhu, jer se birači po inerciji opredjeljuju da glasaju za prepoznatljive i u javnom prostoru vidljive uglavnom velike političke stranke.

     

    bhrt

  • Bećirović: Vojska Srbije nema pravo da boravi na teritoriji BiH, sutra sastanak sa Schmidtom

    Bećirović: Vojska Srbije nema pravo da boravi na teritoriji BiH, sutra sastanak sa Schmidtom

    Predsjedništvo BiH nije odobrilo ulazak pripadnicima Vojske Srbije u Bosnu i Hercegovinu. Također, u okviru plana bilateralne saradnje između Ministarstva odbrane BiH i Ministarstva odbrane Republike Srbije – ova aktivnost nije planirana, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović povodom defilea jedinice Vojske Srbije u Prijedoru povodom obilježavanje 82. godina od Bitke na Kozari,

    Bećirević je istakao da nadležne državne institucije Bosne i Hercegovine, a posebno Ministarstvo vanjskih poslova BiH i Ministarstvo odbrane BiH, moraju u najkraćem roku utvrditi sve okolnosti i činjenice u vezi s ovim događajem.

    “Defile Vojske Srbije u Prijedoru, gradu u kojem su nesrbi označavani bijelim trakama prije nego što su odvedeni u koncentracione logore smrti, predstavlja još jednu najavu početka realizacije Vučićeve velikosrpske i antidejtonske deklaracije, usvojene 8. juna u Beogradu”, izjavio je Bećirović.

    Bećirović upozorava da međunarodna zajednica mora ozbiljno i na vrijeme shvatiti opasni sadržaj usvojene deklaracije tzv. svesrpskog sabora koja predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava i suvereniteta države Bosne i Hercegovine.

    “Također, ona predstavlja podrivanje temeljnih načela na kojima počiva Evropska unija i osnovnih međunarodnih principa na kojima se zasnivaju međudržavni odnosi članica Ujedinjenih nacija. Zbog toga sam za sutra zakazao sastanak s visokim predstavnikom međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christianom Schmidtom”, dodao je Bečirović.

    OHR, Delegacija EU u Bosni i Hercegovini, EUFOR, NATO i države svjedoci Dejtonskog mirovnog sporazuma trebaju ozbiljno i cjelovito sagledati državnu politiku Republike Srbije prema Bosni i Hercegovini, jer je riječ o jedinoj državi na svijetu koja je prekršila UN-ovu Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Pravosnažnom presudom Međunarodnog suda pravde, najvišeg pravnog organa Ujedinjenih nacija, utvrđeno je da je Srbija mogla spriječiti genocid nad Bošnjacima u i oko Srebrenice, a da to nije učinila. Zbog ove i drugih presuda sudova UN-a, kao i niza drugih ozbiljnih razloga, Vojska Srbije nema nikakvo pravo da boravi na državnoj teritoriji Bosne i Hercegovine, poručio je na kraju predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović.

    Izvor: Federalna

  • U prihvatnim centrima trenutno oko 1.400 migranata, sve se kraće zadržavaju u BiH

    U prihvatnim centrima trenutno oko 1.400 migranata, sve se kraće zadržavaju u BiH

    U četiri privremena prihvatna centra u Bosni i Hercegovini trenutačno boravi oko 1.400 osoba, a situaciju u pogledu smještaja migranata u BiH u Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) karakteriziraju kao stabilnu.

    – Međutim, posljednjih godina pokazalo se da je u porastu broj migranata koji regularnim putom ulaze u BiH ili iz nje izlaze. Dakle, sve više ljudi ulazi u zemlju, ali i veoma brzo iz nje odlazi, u prolazu se ponekad zadrže manje od tri dana. Ovo su neki od indikatora da se unutar mreže povećava broj trgovaca ljudima i krijumčara koji im organizuju rute i kretanje. Migranti se ne zadržavaju dugo, ne ostaju ovdje u nedostatku drugih opcija, jer sui m mogućnosti već osigurali trgovci ljudima i krijumčari. Ovo je veoma zabrinjavajuće, jer pokazuje da trgovci i krijumčari iskorištavaju slabosti osoba koje su u pokretu, naglašavaju iz IOM-a te dodaju da uz to očito idu eksploatacija, zlostavljanje i svi oblici eventualnog nasilja.

    Kako kažu u ovoj organizaciji koja je od početka migrantske krize aktivna u BiH, krijumčarenje i trgovine ljudima su u ovom trenutku najveći i suštinski problem.

    -Procijenili smo da, prema vrsti sigurnosnih problema pojedinaca, da oko 23% onih s kojima smo razgovali suočavaju s ozbiljnim izazovima, od problema mentalnog zdravlja do sveobuhvatnih sigurnosnih pitanja. Nastojimo ove probleme rješavati tijekom njihovog boravka u BiH, poručuju iz IOM-a.

    Sve više, kažu, nastoje pokazati da su migracije dio rješenja, posebno gledano sa stanovišta demografskog jaza. Društva gube radnu snagu i moraju računati na novu radnu snagu koja odgovara potrebama.

    – Zato migracije, u ovom pogledu, predstavljaju rješenje. Vještine i tlenti ljudi iz različitih podneblja mogu predstavljati rjšenje, socio-ekonomsko rješenje. Stoga IOM takodjer pokušava zagovarati promjenu svijesti da migracije nisu isključivo sigurnosti problem, nego kao društveno-ekonomsko rješenje ili dio rješenja. Zašto moramo puno raditi s privatnim sektorom, poslodavcima, kreatorima politika koji razumiju pristup temi migracije u kojem su svi pobjednici (win-win) te ga zamijeniti u dragačijem svjetlu, u svjetlu društveno -ekonomskog fenomena navode iz ove organizacije.

    Zadnji situacijski izvješaj IOM-a o mobilnosti migranata u BiH koji uključuje intervuiranje 609 migranata, pokazuje da se oni u prosjeku u BiH zadržavaju 32 dana, da ih je 69% po zemlji putovalu autobusom, a 25% taksijem. Čak 74% ispitika je bar jednom već pokušalo preći granicu s Hrvatskom. Oko 71% ispitanika izjavilo je da nisu uspjeli jer su ih vlasti presrele i vratile. Samo tri ispitanika su izjavila da ne bi ponovno pokušali preći granicu. Ispitanici su koristili društvene mreže i instant poruke kako bi organizirali svoja putovanja u Zapadnu Europu. Najčešće korištene platforme su WhatsApp, Facebook i Viber.

    Istraživanje je pokazalo da je većina ispitanika iz Sirije (76%) i Afganistana (64%) označila Njemačku kao svoju željenu destinaciju. Državljani Maroka (36%) preferirali su Francusku kao svoje željeno odredište. Nadalje, pojedinci iz Nepala (59%) i Pakistana (57%) naveli su Italiju kao svoj primarni izbor destinacije.

    Izvor: Fena/Avaz

  • Dom naroda PSBiH danas o Ustavnom sudu BiH, PDV-u i Izbornom zakonu

    Dom naroda PSBiH danas o Ustavnom sudu BiH, PDV-u i Izbornom zakonu

    Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH koja je počela 18. marta, a prekinuta odmah nakon usvajanja izmijenjenog dnevnog reda, trebala bi biti nastavljena danas.

    Sjednica je tada prekinuta zbog nedostatka kvoruma, jer su je napustili delegati iz Kluba bošnjačkog naroda.

    Pet delegata iz Kluba bošnjačkog naroda odlučilo je napustiti sjednicu nakon što je sa osam glasova “za”, šest “protiv” i bez suzdržanih glasova, u dnevni red uvršteno razmatranje zahtjeva delegata Želimira Neškovića (Klub srpskog naroda) da se Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH razmatra po hitnom postupku.

    Predsjedavajući Kluba bošnjačkog naroda Šefik Džaferović je tokom diskusije istaknuo da je ovo zakon koji je duboko protivan Ustavu BiH.

    Delegati bi, osim zahtjeva Želimira Neškovića za razmatranje Prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH po hitnom postupku, trebalo da razmatraju i njegov zahtjev da se Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost BiH, razmatra također po hitnom postupku.

    Nešković predlaže da se nulta stopa PDV-a obračunava na: sve vrste hljeba, sve vrste mlijeka, lijekove i pomoćna ljekovita sredstva i zdravstvena pomagala, stočnu hranu bez koncentrata, sjemena i sadni materijal, te učila, informacione i komunikacione tehnologije za predškolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje.

    Predlagač navodi kako se ovim zakonom želi zaštititi najugroženiji siromašni sloj stanovništva, a što je u skladu sa standardima EU.

    Na sjednici bi, između ostalog, trebalo da budu razmatrani principi Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, čiji je predlagač Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

    U obrazloženju predloženog zakona je navedeno da su razlozi za njegovo donošenje  unapređenje izbornog procesa u cjelini, te jačanje povjerenja građana u izborni proces.

    – Predložene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH predstavljaju napredak u izbornom procesu, a odnose se, između ostalog, na tehnička pitanja, uvođenje novih pojmova i definicija radi pojašnjenja i daljnje standardizacije tumačenja specifičnih odredbi Izbornog zakona, načina formiranja biračkih odbora i sprečavanja zloupotrebe izbora članova biračkih odbora, sprečavanje zloupotrebe javnih resursa u svrhe kampanje, stvaranje pretpostavki za uvođenje elektronske identifikacije birača i elektronskog brojanja glasova, uvođenje instituta mirovanja mandata, bolje kontrole vođenja kampanje, poboljšanje kontrole finansiranja kampanje i političkih stranaka, osiguravanje jednakosti glasova kroz reviziju granica izbornih jedinica, te povećanje iznosa kazni radi snažnijeg efekta odvraćanja od kršenja odredbi zakona – navode predlagači.

    Pred delegatima bi se trebalo naći i nekoliko izvještaja, te davanje saglasnosti za ratifikaciju nekoliko međunarodnih sporazuma.

    federalna.ba/

  • Poljoprivrednici u FBiH traže isplatu podsticaja do 1. jula, najavili proteste i blokadu puteva

    Poljoprivrednici u FBiH traže isplatu podsticaja do 1. jula, najavili proteste i blokadu puteva

    Ukoliko im do 1. jula ne bude isplaćen podsticaj za prvi kvartal ove godine poljoprivrednici u Federaciji BiH će organizovati proteste i blokirati granične prijelaze i autoputeve.

    Kako je u razgovoru za Klix.ba rekao predsjednik skupštine Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH Ermin Veladžić na današnjem sastanku u organizaciji ovog udruženja su razmatrane aktivnosti povodom kašnjenja isplata prvog kvartala mlijeka i svih obrađenih proizvodnji.

    “Prvi kvartal za mlijeko je završio 31. marta. Od ponedjeljka ulazimo u treći kvartal, a nije plaćen ni prvi kvartal. Zašto i kako mi to kao poljoprivredni proizvođači ne znamo. Želimo da nam neko putem Vlade FBiH, premijera ili ministra kaže zašto neke neće da nam isplati obrađene proizvoidnje u 2024. godini”, kaže Veladžić.

    Dodaje da je, prema informacijama iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, prvi kvartal obrađen i stoji na potpisu.

    “Ministar traži usvajanje Strategije da bi mogao platiti prvi kvartal. Međutim, svjedoci ste da je usvojen program za 2024. godinu i da su isplaćene maline i još neke proizvodnje. Pred sobom imamo zaključke Vlade iz 2023. godine da stara strategija na snazi sve do usvajanja nove. Međutim, ministar tvrdi suprotno. Mi kao poljoprivredni proizvođači tražimo hitnu isplatu prvog kvartala mlijeka i svih obrađenih proizvodnji u 2024. godini najdalje do 1.7.”, ističe.

    Ukoliko isplata do tog datuma ne bude realizovana kaže da će poljoprivrednici već 2. jula krenuti u organizaciju protesta i blokadu graničnih prijelaza i autoputeva.

    “Tada ćemo tada tražiti smjenu premijera FBiH i ministra. Ovim putem pitamo premijera FBiH da li je ovo period od 2010. do 2014. godine kada je on bio premijer i kada je poljoprivredna proizvodnja doživjela najveću stagnaciju i kolaps. Tražimo od njega odgovornost”, navodi Veladžić.

    Na kraju nam kaže da isplata za jedan kvartal iznosi 35 miliona maraka.

  • Uplate za prošlu godinu obaraju rekorde: Dijaspora poslala 5,7 milijardi KM

    Uplate za prošlu godinu obaraju rekorde: Dijaspora poslala 5,7 milijardi KM

    Informacija da je samo u prošloj godini bh. dijaspora u domovinu poslala iznos viši od tri godišnja budžeta Kantona Sarajevo ili nešto manji od entitetskog budžeta u RS, na najbolji način pokazuje razmjere egzodusa iz BiH, ali i potreba onih koji ostaju da žive u njoj.

    Više od ulaganja

    Prema podacima Centralne banke BiH, u prošloj godini ukupne doznake iz inozemstva iznosile su rekordnih 5,26 milijardi maraka i za 307 miliona su bile veće nego u prethodnoj godini. U 2021. godini ukupne uplate iz dijaspore iznosile su 4,35 milijardi KM.

    – Svake godine doznake dijaspore rastu i to sigurno ne zato što dijaspora šalje više sredstava, već, nažalost, zato što naša dijaspora raste. I da, nažalost, doznake dijaspore su veće od direktnih stranih ulaganja – kaže profesor Internacionalnog Burch univerziteta Ermin Cero.

    Domaća ekonomija

    Dodaje da iznosi koje od svojih zarada u zapadnoj Evropi i drugim dijelovima svijeta odvajaju radnici iz BiH održavaju domaću ekonomiju.

     

    – Međutim, problem će nastati s drugom generacijom dijaspore, gdje će uplate vjerovatno biti smanjene iz više razloga – zbog manje emocionalne povezanosti s domovinom, gubitka direktnih porodičnih veza, integracije te generacije u zemlju domaćina… To zahtijeva povećan angažman na identifikaciji faktora koji bi eventualno mogli kompenzirati potencijalni pad koji možemo očekivati – ističe Cero.

    Kako usporiti odlazak

    Slaže se s ocjenom da pitanje kako usporiti odlazak stanovništva gubi smisao u vremenima kada političari svako malo izazovu novu krizu, jer osnovni uzrok egzodusa iz BiH, koji se broji stotinama hiljada mladih, obrazovanih i sposobnih ljudi, više i nema toliko veze s ekonomskom situacijom, koliko s osjećajem nesigurnosti i besperspektivnosti.

    avaz.ba