Category: BiH

Međunarodni aerodrom Sarajevo tokom 2021. godine opslužio je ukupno 767.133 putnika, što je više za 517.491 putnika ili 207,29 posto u poređenju sa prethodnom godinom.

U odnosu na 2019. godinu, putnički promet je manji za 33 posto ili 376.547 putnika manje.

“Prema Eurocontrolu, oporavak zračnog prometa u Bosni i Hercegovini je daleko iznad evropskog prosjeka i zemlja bi tokom ove godine trebala dostići broj putnika prije pandemije, dok velika evropska tržišta očekuju da će broj putnika iz 2019. dostići tokom 2025. godine”, objavio je flyingbosnian.blogspot.

Sarajevski aerodrom je tokom prošlog mjeseca zabilježio 70.200 putnika, što je najprometniji decembar ikada. Aerodrom je imao porast od 425 posto ili 56.833 putnika više u odnosu na isti mjesec 2020. godine, te 22 posto ili 12.482 putnika više u odnosu na decembar 2019. godine.

U decembru prošle godine sarajevski aerodrom je imao 1.083 aviooperacije, dok je odjel za cargo zabilježio rekordnih 767.134 kilograma tereta.

klix

Epicentar je bio 12 kilometara od Višegrada

Sinoć je oko 21 sat zemljotres jačine 3,9 stepeni Rihterove skale zatresao 46 km od Užica, izvijestio je EMSC na Twitteru, a pogodio je i područje Orah u opštini Rudo.

Sat ranije potres je zabilježen i u Rudom, a jačina je iznosila 2,6 stepeni Richterove skale. Epicentar je bio 12 kilometara od Višegrada.

Prema svjedočenjima sa Twittera, potres se osjetio i 104 kilometra od epicenta potresa.

Prema mišljenju epidemiologa, za ovako lošu epidemiološku situaciju i dalje je krivac delta soj, što se, navode, vidi prema toku bolesti i periodu inkubacije

U Republici Srpskoj infekcija koronavirusom ponovo je eskalirala, potvrđeno je u Domu zdravlja Banja Luka i u bijeljinskoj bolnici. Pregledane su stotine pacijenata, uz čak do 80 posto potvrđenih Covid-19 slučajeva. Ljekari traže strožije mjere, jer je evidentan pritisak na zdravstveni sistem, dok već sad strahuju od loše situacije nakon božićnih praznika, piše BHRT.

Upravo je slika redova pacijenata pred ambulantama ono od čega se strahovalo za period praznika i situaciju sa Covidom-19 u Republici Srpskoj. Prema svim parametrima, situacija je eskalirala u protekla 24 sata. Došlo je i do pucanja sistema za naručivanje u ARI ambulante u banjalučkom Domu zdravlja. Ljekari traže uvođenje strožijih mjera.

“U protekla 24 časa u ambulantama za respiratorne infekcije pregledano je preko 500 ljudi, uz covid ambulantu, znači, to su pacijenti sa pogoršanjem, preko 150, što su kod nas neki maksimumi kapaciteta”, kaže Mirela Kasabašić, doktorica u Domu zdravlja Banja Luka.

Situacija će se gotovo sigurno pogoršati nakon božićnih praznika, svjesni su u bolnicama u Republici Srpskoj, pa očekuju i povećan broj hospitalizovanih. U Bijeljini je takođe zabrinavajući porast broja pozitivnih na Covid-19.

“Ono što smo zabrinuti, da je u posljednja 24 sata 80 posto pozitivno na virus korona. To je sigurno posljedica okupljanja prethodnih dana i mi možemo očekivati, razgovarao sam sa našim bolničkim epidemiologom, da će se sigurno u narednim danima povećavati broj hospitalizovanih u bolnici”, izjavio je direktor bolnice “Sveti Vračevi” Bijeljina Zlatko Maksimović.

Bez obzira na sve, novih i strožijih mjera za sada neće biti.

“Svakako, mjere su tu, jasna uredba Vlade je stupila na snagu. Inspekcija će da kontroliše sprovođenje same te uredbe i evo, svakako, kao što je cijeli region, ali i cijeli svijet, trenutno u fazi određenog pogoršanja, mislim prije svega na sjevernu hemisferu, nalazimo se u periodu akutnih respiratornih infekcija. Ja očekujem da ćemo, shodno tome, i poštovanjem samih mjera, uspjeti da iskontrolišemo sve ono što nas očekuje u narednom periodu”, navodi ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić.

bhrt

Sindikalna organizacija Zavisnog društva Rudnici mrkog uglja Zenica održala je danas vanrednu sjednicu te donijela odluku o organizovanju generalnog štrajka, koji će početi 15. januara u 7.00 sati, potvrdio je Feni predsjednik Sindikata ZDRMU Zenica Elvedin Avdić.

“Danas smo trebali dobiti topli obrok za novembar prošle godine, ali nije isplaćen zbog blokade računa preduzeća, koji je ponovo blokirala Gradska uprava Zenica”, kazao je Avdić.

Napomenuo je kako su organizaciju generalnog štrajka, zbog nepoštivanja odredaba kolektivnog ugovora, dužni najaviti 10 dana ranije, čime su ispunili obavezu današnjom najavom te odlukom, koju su prezentirali menadžmentu preduzeća. U pitanju je, ističe, isplata i plaće za decembar, koja bi trebala biti isplaćena 15. januara.

“Račun je ponovo blokiran prošle sedmice, pred novu godinu. Grad Zenica potražuje 2,6 miliona KM zateznih kamata po dugu za naknadu za korištenje komunalnog građevinskog zemljišta (KGZ), za koji smo u cjelosti isplatili glavnicu. Platili smo više od tri miliona KM glavnice, ali je ostala kamata. Riječ je o dugu iz ranijeg perioda, prije nego što je Ustavni sud Fedracije Bosne i Hercegovine, još početkom decembra 2018. godine, proglasio neustavnim Zakon o građevinskom zemljištu Grada Zenica te, tako, ukinuo obavezu plaćanja naknade za KGZ”, podsjeća direktor ZDRMU Zenica Isad Turalić, koji napominje kako ih je i prije četiri mjeseca Grad Zenica bio blokirao zbog spomenutog duga.

Turalić je prošlog mjeseca podnio ostavku na funkciju direktora, jer preuzima dužnost federalnog rudarskog inspektora, sa mjestom rada u Zenici. Obavezni, jednomjesečni otkazni rok ističe mu 17. januara, kada bi ga trebao zamijeniti neko drugi.
Izvor: bhrt.ba / Fena

Borba za Doljanku traje više od dvije godine, danas je poništena građevinska dozvola za izgradnju male hidroelektrane “Zlate” na rijeci Doljanci, općina Jablanica. 

Ovu vijest objavila je Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine na svojoj Facebook stranici.

“Kantonalni sud u Mostaru poništio je građevinsku dozvolu za malu hidroelektranu “Zlate” na rijeci Doljanci (Općina Jablanica) i predmet vratio prvostepenom organu na ponovni postupak”, ističu iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Podsjećamo, ranije je Kantonalni sud u Sarajevu poništio okolinsku dozvolu za ovu malu hidroelektranu, koja je u vlasništvu kompanije Eko-vat d.o.o. Jablanica, na čijem je čelu proslavljeni košarkaš Mirza Teletović.

“Međutim, ovaj ekocidni objekat i dalje radi, bez važećih dozvola, dok nadležne institucije šute. Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine čestita Dženanu, Nazi, Ameli i ostatku ekipe na još jednoj pravnoj pobjedi i istrajnoti i odlučnosti u borbi u kojoj pokazuju da je uspjeh moguć i onda kada vam niko ne daje bilo kakvu šansu. Idemo dalje!”, poručili su iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Razlozi zbog kojih se mještani protive gradnji MHE na rijeci Doljanki su: uništavanje jedine preostale tekuće rijeke kroz grad Jablanicu; uništavanje jedinstvenog ekosistema predviđenog zaštićenog područja Čvrsnice i Prenja; uništavanje rijeke koja je prirodno mrijestilište ribe glavatice (Salmo marmoratus); uništavanje onog što su naši preci očuvali i što bi buduće generacije trebale koristiti za održivi turizam.

Doljanka je desna pritoka rijeke Neretve i duga je 18 kilometara sa padom od oko 400 m. Pravi je prirodni biser smješten na području planina Čvrsnica i Prenj koje su bile predviđene prostornim planom kao zaštićeno područje u kategoriji Nacionalnog parka.Teče kroz krečnjački kanjon koji je stanište i mrijestilište kritično ugrožene endemske vrste pastrmke “glavatica” i mnogih drugih vrijednih i endemskih biljnih i životinjskih vrsta.

Radiosarajevo.ba

• 

  State Departmen saopćio detalje

  FOTO: AVAZ

  ---

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) su u decembru 2021. godine registrovali ukupno 441 poziv, od kojih je 57 sa korisnim informacijama o krivičnim djelima i izvršiocima, na osnovu kojih je sačinjeno isto toliko kriminalističko – obavještajnih izvještaja.

Putem telefonske linije „Krimolovci“, zaprimljena su ukupno 332 poziva, od kojih je 20 bilo sa korisnim informacijama o krivičnim djelima i izvršiocima.

Takođe, putem telefonskog obrasca za prijavu krivičnog djela na zvaničnoj web stranici SIPA-e, zaprimljeno je 109 prijava, od čega je 37 bilo sa korisnim informacijama, od kojih je devet dostavljeno na postupanje Kriminalističko-istražnom odjeljenju SIPA-e.

U decembru je pristiglo 26 povratnih informacija po kojima je postupala SIPA ili su dostavljene od strane nadležnog policijskog tijela. Na osnovu dostavljenih povratnih informacija, utvrđeno je da je nadležnim tužilaštvima dostavljeno šest izvještaja o počinjenom krivičnom djelu i izvršiocima.

Pored togag, policijski službenici SIPA-e su dali 68 savjeta građanima koji su ih kontaktirali putem anonimnog i besplatnog telefonskog broja „Krimolovci“ – 080 020 505.

M. N.

Izvor:NovaSloboda.ba

Crveni križ Federacije BiH je u okviru humanitarnog odgovora na izazove migrantske situacije podržao 939 domaćinstava u vidu transfera novca. Riječ je o 140.850 KM.

Sredstva je osigurala Međunarodna federacija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) kroz Hitni apel: Kretanje stanovništva, koji realizira Društvo Crvenog krsta/križa BiH.

Kroz ovaj projekat podržana su domaćinstva iz 19 lokalnih zajednica u stanju socijalne potrebe koja žive u blizini prihvatnih centara za migrante ili glavnih migrantskih ruta, starije osobe, osobe sa težim invaliditetom, višečlana domaćinstva i domaćinstva pogođena virusom COVID-19.

Inače, Crveni križ Federacije BiH ispunjavanje svojih javnih ovlaštenja, te ciljeva i zadataka definiranih Zakonom o Crvenom križu FBiH i Statutom Crvenog križa FBiH, prilagođava savremenim trendovima u međunarodnom humanitarnom sektoru. Iz humanitarnih i pragmatičnih razloga, međunarodni humanitarni sektor, što uključuje i Međunarodni pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, se sve češće odlučuje za programe podrške korisnicima u vidu keš transfera, umjesto dosadašnje prakse podjele humanitarnih paketa koji su isti za sve korisnike bez obzira na različitost njihovih potreba.

Glavna karakteristika keš transfer programa, je promoviranje osnaživanja i zaštita digniteta korisnika dajući im određeni stepen fleksibilnosti i izbora. Dodatni benefit korištenja keš transfer programa je multiplikativni efekat, jer korisnici trošenjem novca u lokalnim marketima povećavaju obim lokalne trgovine čime se pozitivno djeluje na lokalno ekonomsko tržište.

izvor: avaz.ba