Category: BiH

  • Novi presretači u BiH, snimke prekršaja više se neće moći brisati

    Novi presretači u BiH, snimke prekršaja više se neće moći brisati

    Sarajevski MUP nabavio je dva nova vozila popularno poznata kao presretači.

    Vozila su nabavljena zbog pojačane kontrole saobraćaja i evidentiranje prekršaja.

    Kako su naveli nova vozila će evidentirati vozača koji ugrožava saobraćaj, ne nosi sigurnosni pojas, koristi mobitel, prolazi kroz crveno svjetlo te prelazi preko pune linije.

    Zanimljivo je spomenuti i da će ovi presretači imati internu memoriju na koju službenici neće moći utjecati. Drugim riječima, prekršaj koji evidentira presretač neće se moći obrisati.

    Također, kako ističu iz MUP-a kantona Sarajevo, novi presretači će evidentirati i registarske oznake osoba za kojima se traga.

  • Neumski hotelijeri zadovoljni sezonom, pronalazak radne snage i dalje problem

    Neumski hotelijeri zadovoljni sezonom, pronalazak radne snage i dalje problem

    Neumski hotelijeri zadovoljni su dosadašnjom sezonom, a od sredine jula očekuju stopostotnu popunjenost svojih kapaciteta.
    – Hotelijeri u Neumu zadovoljni su i predsezonom i samim početkom sezone. Maj  i juni su bili iznenađujuće dobri, dok je početak jula tradicionalno malo slabija popunjenost.
    Od sredine jula očekujemo stopostotna popunjenost u svim hotelima, pa i u privatnom smještaju – rekao je predsjednik Udruženja hotelijera Općine Neum Branimir Butigan.
    Tradicionalno se posljednjih godina “geografska slika” gostiju ustalila.
    – Što se tiče hotela i njihovih gostiju to je jedan miks iz zapadnih zemalja: Francuska, Njemačka, Austrija, Poljska, Slovenija, a ima i domaćih individualaca. U privatnom smještaju su to većinom domaći gosti, u kombinaciji sa našim ljudima iz dijaspore – kazao je Butigan.
    Neum, kao i sve destinacije na Jadranu, ima probleme s radnom snagom.
    – Plaće su vrlo pristojne, sigurno više od plaća u ostalim dijelovima BiH, ali situacija iz godine u godinu je sve teža i teža. Baza radnika su domaći Neumljani, a onda ih nadopunjavamo sezonskim radnicima, ako se mogu nazvati tako, jer je nama potrebna radna snaga u razdoblju od sedam do deset mjeseci.
    Po nekim hotelima se pojavljuje i strana radna snaga, ali u manjem broju koji nije značajan. Hoće li to biti pravac u kojemu ćemo ići u budućnosti? Svi su izgledi da hoće, ali nadamo se da da ćemo s domaćeg tržišta privući radnike adekvatnim uslovima – ističe predsjednik neumskog Udruženja hotelijera.
    Od uvođenja eura kao službene valute cijene u susjednoj Hrvatskoj za dio gostiju postale su previsoke, a neumski turistički radnici ističu kako su u Neumu cijene u odnosu na prošlu godinu neznatno porasle, ali su i dalje više nego konkurentne u odnosu na slične destinacije u Hrvatskoj.
    – Neum je sigurno u srcu sezone 40 do 50 posto jeftiniji, npr. od Makarske rivijere i sličnih destinacija, da ne spominjemo Split i Dubrovnik.
    Što se tiče ugostiteljskog sadržaja u Neumu, sigurno je da je došlo do nekog poskupljenja, ali je moralo doći zbog poskupljenja namirnica. Opet je to dosta jeftinije u Hrvatskoj te bih se usudio reći da šta je tamo u eurima, ovdje je u markama – istaknuo je Butigan.
    U zadnje vrijeme svjedoci smo da se lokalno stanovništvo u popularnim turističkim destinacijama širom Evrope buni protiv masovnog turizma. U jedinom bh. gradu na moru za sada nema takvih reakcija.
    – Ovdje situacija nije takva, nije došlo do toga. Svi ovdje živimo za i od sezone, neko direktno, a neko indirektno.
    Nema pobuna protiv turizma, velika gužva u Neumu nije vremenski duga, ta dva mjeseca se izdrže, a van toga se radi o turistima koji dolaze s autobusima koji posjećuju i ostale destinacije tako da se ne stvaraju pretjerane gužve po plažama niti opterećuju neumsku infrastrukturu – zaključio je Branimir Butigan.
  • Lista 25 proizvoda koji su u BiH poskupjeli u proteklih 12 mjeseci

    Lista 25 proizvoda koji su u BiH poskupjeli u proteklih 12 mjeseci

    Inflacija, poremećaji u lancima snabdijevanja i globalni ekonomski faktori doprinijeli su promjeni cijena prehrambenih proizvoda i usluga, što je u konačnici dovelo do dodatnog finansijskog opterećenja za domaćinstva.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH nivo cijena u maju 2024. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 2,0 posto. Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 0,9 posto, alkoholna pića i duhan za 3,9 posto. Nivo cijena u maju u poređenju s istim mjesecom prethodne godine, bilježi rast od 0,8 posto i kada je riječ o režijskim troškovima i troškovima stanovanja. Namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće rasli su za 1,6 posto, zdravstvene usluge za 3,3 posto, prijevoz 4,5 posto, komunikacije za 1,7 posto, rekreacija i kultura za 4,2 posto, obrazovanje za 2,0 posto, restoranske i hotelske usluge za 7,1 posto, kao i ostala dobra i usluge za 5,0 posto. Isti podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je prosječni pad cijena zabilježen u odjeljku odjeća i obuća za 7,4 posto.

    Analizirajući izvještaje Agencije od maja 2023. godine do maja 2024. godine, vidljivo e da su neki artikli zadržali istu cijenu, poput svjeđe piletine ili jaja naprimjer, dok su neki sniženi poput: graha, šećera, ulja, međutim, proizvodi koje građani najviše konzumiraju su tokom 12 mjeseci ipak u najvećem broju poskupjeli.

    Prosječna cijena kilograma riže u maju 2023. godine iznosila je 4,4 KM, dok je njena cijena u maju ove godine bila 4,6 KM. Kilogram junetine bez kostiju prošle godine u maju ste mogli kupiti za 19,4 KM, u 2024. njena prosječna cijena iznosila je 20,3 KM. Kilogram putera 2023.godine iznosio je u prosjeku 29,2 KM, ove godine on košta 30,2 KM. Poskupljenja su mahom zabilježena u odjeljcima higijenskih potrepština koja domaćinstva koriste svakodnevno i u velikim količinama.

    Među prehrambeni proizvodima kao i higijenskim potrepštinama, 25 proizvoda bilježi rast cijena: riža, hljeb, junetina bez kostiju, svinjetina sa kostima, svježa pastrmka, tvrdokorni sir, puter, jabuke, med, mliječna čokolada, so, kafa, pivo, cigarete, voda,deterdžent za pranje veša i posuđa, vitamini, šnicla, pizza, sapun, šampon, zubna pasta, higijenski ulošci i toaletni papir.

    U nastavku pogledajte kompletnu listu prosječnih potrošačkih cijena u BiH za periode: maj 2023. i maj 2024. godine na osnovu koje možete vidjeti kako se kretalo formiranje cijena u BiH tokom jedne godine.

    Lista proizvoda sa cijenama, maj 2023.

    Foto: Agencija za statistiku BiH

    Lista proizvoda sa cijenama, maj 2024.

    Foto: Agencija za statistiku BiH

    Izvor: Forbes

  • Svjetska premijera filma „Nakon ljeta“ Danisa Tanovića otvara 30. Sarajevo Film Festival

    Svjetska premijera filma „Nakon ljeta“ Danisa Tanovića otvara 30. Sarajevo Film Festival

    Svjetskom premijerom novog filma bh. reditelja Danisa Tanovića „Nakon ljeta“ bit će otvoren 30. Sarajevo Film Festival. Festival će biti održan od 16. do 23. augusta 2024., a sve možete pratiti u programima BHRT-a.

    Film će u Sarajevu istovremeno biti prikazan u petak, 16. augusta u Narodnom pozorištu, u Ljetnom kinu Coca-Cola, u Ljetnom kinu Stari Grad i u Ljetnom kinu Centar “Safet Zajko”, a njegovom premijerom počinju projekcije Sarajevo Film Festivala i u Mostaru – u BH Telecom Ljetnom kinu Mostar i u Tuzli – u Bingo Ljetnom kinu Tuzla.

    „Nakon ljeta“ komična je drama o mladoj ženi koja dolazi na udaljeni otok kako bi riješila pitanje obiteljskog nasljedstva. U vrtlogu novonastalih emocija, kroz niz nepredviđenih situacija, Maja će se konačno suočiti s pitanjima iz svoje prošlosti. Potraga za nasljedstvom postaje potraga za vlastitim identitetom, ali i oprostom.

    Danis Tanović višestruko je nagrađivani reditelj, scenarist i producent. Njegov film „Ničija zemlja“ (2001.), za koji je napisao i scenarij, nagrađen je Oskarom i Zlatnim globusom za najbolji film na stranom jeziku. Dvostruki je dobitnik Srebrnog medvjeda na filmskom festivalu u Berlinu za filmove „Epizoda u životu berača željeza“ (2013.) i „Smrt u Sarajevu“ (2016.).

    Dobitnik je Počasnog Srca Sarajeva Sarajevo Film Festivala (2014.) kao znak priznanja za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti i za podršku Sarajevo Film Festivalu.

    Film „Nakon ljeta“ nastao je u produkciji Propeler Filma (Hrvatska), u koprodukciji s kućama Tangaj Production (Rumunjska), Obala Art Centar (Bosna i Hercegovina), Baš Čelik (Srbija) i Tramal Films (Slovenija).

    Uloge u filmu ostvarili su Anja Matković, Uliks Fehmiu, Goran Navojec, Mario Knezović, Marija Škaričić, Mirela Brekalo, Snježana Sinovčić, Luka Juričić, Boris Ler, Ivana Roščić, Jadranka Matković i brojni drugi. Scenarij potpisuju Anja Matković, Nikola Kuprešanin i Danis Tanović. Direktor fotografije je Miloš Jaćimović, scenografkinja Veronika Radman, montažer Redžinald Šimek, kostimografkinja Dubravka Skvrce, a majstorica maske Silvija Bradica.

    Producenti su Lana Matić, Boris T. Matić, Jelena Mitrović, Srdan Golubović, Mirsad Purivatra, Jovan Marjanović, Anamaria Antoci, Miha Černec i Jožko Rutar.

    Film je nastao uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Fondacije za kinematografiju Sarajevo, Rumunjskog filmskog centra, Filmskog centra Srbije, Slovenskog filmskog centra  i Potprograma MEDIA Programa Kreativne Europe za razvoj projekta te u koprodukciji sa BH Telecomom.

  • U UN-u odata počast žrtvama genocida u Srebrenici

    U UN-u odata počast žrtvama genocida u Srebrenici

    U Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku je danas prvi put na visokom nivou održana komemoracija žrtvama genocida u Srebrenici.

    Bh. ambasador u Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija je otvorio komemoraciju i na samom početku se zahvalio svima, koji su pomogli da bude uspostavljen Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine i koji su kosponzorisali Rezoluciju, usvojenu u Generalnoj skupštini UN-a.

    Nakon Lagumdžijine najave pušten je kratki film o genocidu, koji je pripremio Memorijalni centar Srebrenica, a zatim se videoporukom obratio predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović.

    Prisutnima se zatim obratio Dennis Francis, predsjednik 78. zasjedanja GS UN-a, na kojoj je usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici.

    “Historija uprkos ogromnom bolu ne može se poništiti, ali ako se suočimo s hrabrošću, nemamo potrebe da je ponovo proživljavamo. Da bi ispisali svijetlu budućnost, to je ključno”, kazao je Francis na kraju obraćanja.

    Zatim su govorili ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković i savjetnica generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa za prevenciju genocida Alice Wirimu Nderitu.

    Lagumdžija se još jednom obratio prisutnima i najavio govornike: Antje Leendertse, njemačku ambasadoricu u UN-u, zemlje koja je pokrenula usvajanje Rezolucije; Almasu Salihović, preživjelu žrtvu genocida, koja danas radi u Memorijalnom centru Srebrenica i Nedžada Grabusa, sarajevskog muftiju.

    Leendertse je naglasila važnost edukacije o genocidu te je podržala to što se Rezolucija u velikoj mjeri fokusira na obrazovanje.

    Uslijedilo je emotivno obraćanje Almase Salihović:

    “Dok stojim ovdje pred vama, imam svoju ličnu priču i to je dio mene. Bilo mi je pet godina kada je počela agresija na BiH, tada sam živjela s majkom, dva brata i dvije sestre, u našem selu 25 km udaljenom od Srebrenice. Bilo mi je pet godina kada sam prvi put čula granatu, vidjela mrtve. Svi smo mislili da će to stati. Bez obzira što je majka pokušavala da nas zaštiti od onoga što se dešavalo, moj dan je počinjao strahom, nosila sam lutku sa sobom, to je bila moja tajna zaštita. Zatim je škola u mom selu granatirana, 14 je izgubilo živote, tada smo morali napustiti selo. Pokušali smo ostati što je moguće duže, ali smo na kraju morali je napustiti i izbjeći u tu strašnu sliku Srebrenice, kada je proglašena zaštićenom zonom. Bilo mi je osam kada su naši strahovi postali realnost. Moja starija sestra Fatima i Abdulah brat, bili su ispred nas u bazi, to je posljednji put da sam ga vidjela, i dalje imam u glavi tu sliku kako odbacuje svesku s molitvama na arapskom. Došli smo u Potočare, u blizini fabrike akumulatora, zajedno s drugima, i vjerovali smo da ćemo biti sigurni. Moji braća i sestre su bili unutra, a ja sam provela prva dva dana ispred i gledala sam Mladića s vojnicima. Zatim smo stavljeni u autobus. Mladićev vojnik nas je presreo i tražio sve vrijedno što imamo, a ja sam nudila svoju lutkicu. 13. jula većina je stigla do slobodne teritorije, moj brat nije, pogubljen je među hiljadama drugih, nevinih muškaraca i dječaka, i završio je u masovnoj grobnici. I dalje je njegovo tijelo nepotpuno. U vrijeme smrti je imao 18 godina, imao je smeđe oči, pun ambicija, snova, bio je strastveni sportista, bio je pametan, znam da je to najtoplija osoba, najbolja od nas. Žalim što mu nisam to sve rekla i kako sam ga voljela, izgubiti njega je izgubiti dio sebe… To je zastrašujuće iskustvo koje ostavlja ožiljke, ne postoji osoba u Memorijalnom centru, koja nije pogođena genocidom. Ovo je naša priča i sami ćemo je ispričati, na svoj način, najbolje kako možemo, to ćemo uraditi za našu djecu”, poručila je ona.

    Zatim se obratio sarajevski muftija Nedžad Grabus, koji je na kraju pozvao na molitvu za žrtve genocida u Srebrenici i uslijedila je minuta šutnje.

    U sali Generalne skupštine UN-a je emitovano i izvođenje “Srebreničkog inferna” tokom obilježavanja genocida u Memorijalnom centru, a Lagumdžija se zahvalio svima na prisustvu.

    Izvor: Klix

  • Požar kod Mostara i dalje aktivan, zbog suše hercegovačkim regijama prijeti nestanak vode

    Požar kod Mostara i dalje aktivan, zbog suše hercegovačkim regijama prijeti nestanak vode

    Već 24 sata vatrogasci ne uspijevaju staviti pod nadzor požar nedaleko Mostara, jedan od najtoplijih gradova u Bosni i Hercegovini, u kojemu je u četvrtak temperatura dosegla 40 stepena, a zbog dužeg sušnog perioda prijeti mu i redukcija opskrbe vodom, kao i u više hercegovačkih sredina.

    Požar koji od srijede bjesni na obroncima Mostarskoga blata kod naselja Kozice, Troskoti i Miljkovići ne prijeti kućama, ali stvara probleme jer se približava cestama.

    Gore niska trava, makija i šuma. Na licu mjesta je više vatrogasaca s tri vatrogasna vozila koji pokušavaju vatrenu stihiju staviti pod nadzor. Vatrogasci kažu da im poteškoće stvara nepristupačan teren i visoke temperature.

    U Mostaru je u srijedu izmjereno rekordnih 40 stepeni. Zbog veće potrošnje vode za zalijevanje poljoprivrednih površina Gradski vodovod je pozvao da se voda racionalnije troši inače će morati uvesti redukcije.

    Lokalni mediji pišu kako je mostarskim vatrogasnim jedinicama pomoć stigla od mještana te Dobrovoljnog vatrogasnog društva Polog.

    ”Požarište je veliko, ima široku liniju i teško ga je gasiti. Dodatni problem nam je teren koji je nepristupačan te visoke vrućine”, rečeno je iz PVP Mostar za Bljesak.info te su dodali kako kuće trenutno nisu ugrožene.

    Izvor: N1/Bljesak.info

  • Generalna sekretarka Vijeća Evrope: Genocid u Srebrenici jedno od najmračnijih poglavlja u historiji kontinenta

    Generalna sekretarka Vijeća Evrope: Genocid u Srebrenici jedno od najmračnijih poglavlja u historiji kontinenta

    Generalna sekretarka Vijeća Evrope Marija Pejčinović Burić izjavila je da je genocid u Srebrenici jedno od najmračnijih poglavlja u historiji evropskog kontinenta.

    “Skoro 30 godina nakon genocida u Srebrenici, to ostaje jedno od najmračnijih poglavlja u istoriji našeg kontinenta. Mislimo na hiljade nevinih muškaraca i dječaka, ubijenih isključivo zbog njihove etničke pripadnosti i vjere, i poštujemo njihovu uspomenu”, naglasila je Pejčinović Burić povodom obilježavanja 29. godišnjice genocida u Srebrenici.

     

    Dodala je da odaju počast hrabrosti i otpornosti porodica ubijenih.

    “Iako se ovaj zločin ne može poništiti, možemo izvući pouke iz onoga što se dogodilo i primijeniti te lekcije, tako da se takvi užasni zločini i ljudska patnja nikada ne ponove. Ovo znači priznavanje činjenica. Nema mjesta poricanju, istorijskom revizionizmu ili veličanju osuđenih ratnih zločinaca. Gledajući u budućnost, moramo aktivno prihvatiti jednakost, raznolikost i međusobno poštovanje”, kazala je.

    Dodala je da će Vijeće Evrope nastaviti čvrsto promovisati ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava.

  • Majke obilaze mezare u Potočarima, čuvaju sjećanje na ubijene sinove u genocidu

    Majke obilaze mezare u Potočarima, čuvaju sjećanje na ubijene sinove u genocidu

    Nedaleko od Srebrenice u selu Bajramovići žive Nura Mustafić i Refija Hadžibulić. Iako imaju siguran smještaj u Domu za starija lica „Hatidža Mehmedović“ u Potočarima, žele što duže ostati u svojim prijeratnim domovima, čuvajući tako sjećanja na svoje sinove koji su ubijeni u genocidu 1995. godine u Srebrenici.

    Refija Hadžibulić živi sama u svom prijeratnom domu u selu Bajramovići nadomak Srebrenice. Vratila se prije 24 godine. Jedan sin joj je poginuo prije 39 godina. Muž je preminuo šest mjeseci prije početka rata. Kada je Srebrenica pala, njena dva sina, kćerka i zet krenuli su kroz šumu prema Tuzli. Sinovi, koji su tada imali 18 i 21. godinu, su na tom putu ubijeni.

    „2005. su mi javili da mi je Senad nađen. I Senada sam ukopala 2005. 12 godina doturali su kosti. Našli ga u četiri grobnice. Sve pomalo kosti. I opet su me pitali hoću li prisustvovati ako nađu nešto. Reko’ neću. Ne mogu. Do sad sam presustvovala, sad ne mogu više. Dževada su mi našli 2009. na Snagovu. Čitav je bio, kompletno tijelo. I 2009. ukopat’“, priča Refija Hadžibulić iz Bajramovića.

    Odluka da se vrati u svoj dom za Refiju je bila teška, ali za nju jedina ispravna. Rad u bašti pomaže da se lakše nosi sa bolom.

    „Kad dođem ovdje, k’o da sam došla ne znam đe, tako mi bude milo kad dođem mojoj kući, kad pogledam samo kud su mi đeca hodala, kud je onaj narod hod’o, ja k’o da sam u dženetu, et’“, ističe Refija.

    Nedaleko od Refije živi Nura. Njeni sinovi i muž žrtve su genocida. Vratila se sa istim motivom svom prijeratnom domu, da barem gleda u kuću i zemlju gdje je nekada bio sretan život pun dječije graje.

    „Bio mi je fin život. Đeca pošla završavati škole. Jedan ovaj stariji mi je sin završio. Ova dvojica još nisu. Jedan je ’71., jedan ’73.,jedan ’75. I eto taj prokleti rat je doš’o. Kad je krenulo da se ide za Tuzlu, ja sam krenula sa đecom sa svojim mužem preko šume“, navodi Nura Mustafić iz Bajramovića.

     

    Sinovi Nure Mustafić su na tom putu ubijeni.

    “Bilo dosta naroda…i tu su onda mene stavili u kamion i dva sina su mi uzela od mene, bili ranjeni … tako da sam ja došla u Tuzlu, sama. Vjerujete li. Počele se grobnice otvarati i tako… Ja sam pronašla muža i dva sina“, prisjeća se Nura.

    Nura i Refija dane u Bajramovićima provode obrađujući zemlju. Zajednički im je plastenik koji održavaju i siju što više mogu. U Domu za starija lica „Hatidža Mehmedović“ imaju stalni smještaj. Tu borave u zimskim mjesecima. Voljele bi na svojoj zemlji i u svojoj kući ostati što duže budu mogle.

    „Svaka čast svemu. I Tuzli i Sarajevu i koje god dođe al’ je ovo moj, moje mjesto đe su mladost moje đece bila. To ne mere me niko ubijediti da kaže daću ti ovo, ono. Ne treba mi ništa. Meni je ovdje mir. Našla sam ovde smiraj, pa dokle bude elhamdulila“, navodi Nura.

    U selu Bajramovići prije rata živjelo je oko pedeset porodica. Sada je useljena samo pokoja kuća. Ostalo porušeno ili napušteno. Ljudima je teško vratiti se u pustoš. Nura i Refija žive od sjećanja, jer jedino tako njihova djeca i muževi neće biti zaboravljeni.

     

    bhrt

  • Učesnici Marša mira napustili kamp Mravinjci, slijedi im finalna etapa

    Učesnici Marša mira napustili kamp Mravinjci, slijedi im finalna etapa

    Kolona s učesnicima Marša mira krenuli su iz kampa Mravinjci, te bi danas trebali stići u Potočare.

    Podsjećamo, oni su sinoć u Mravinjce stigli iz kampa Liplje.

    Učesnici kolone Marš mira bi danas trebali stići u Potočare, gdje će se u četvrtak, 11. jula, na 29. godišnjicu genocida u Srebrenici, klanjati kolektivna dženaza za 14 žrtava genocida.

    Ova kolona se kreće obrnutom od Srebreničana 1995. godine, koji su pokušali naći spas u Tuzli ili Kladnju.

    Kolona je u ponedjeljak, 8. jula krenula iz Nezuka, a ruta od Nezuka do Potočara je duga oko 100 kilometara.

  • U Potočarima posljednje pripreme za dženazu i ukop 14 žrtava genocida

    U Potočarima posljednje pripreme za dženazu i ukop 14 žrtava genocida

    U Memorijalnom centru u Potočarima traju posljednje pripreme za ukop i kolektivnu dženazu.

    Počelo je kopanje mezara u koje će za tri dana biti spušteni posmrtni ostaci 14 žrtava genocida. Među njima su i dva brata – Hasib i Ćamil Efendić, kao i maloljetni Beriz Mujić. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su tek prošle godine. Bit će ukopan pored brata i oca. Najstarija žrtva je Hamed Salić, ubijen kada je imao 68 godina.

    Kolona sa tabutima ubijenih kreće sutra iz Visokog, a nakon kraćih zaustavljanja na nekoliko lokacija, u Potočare bi trebala stići oko 16 sati.

    Podsjećamo, najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bila je novorođenče Fatima Muhić. Za više od hiljadu žrtava genocida još se traga.

     

    federalna.ba