Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Usvojen državni budžet u iznosu od 1,35 milijardi KM

    Usvojen državni budžet u iznosu od 1,35 milijardi KM

    Na današnjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH po hitnoj proceduri usvojen je budžet institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2024. godinu u iznosu od 1,35 milijardi KM.

    Za usvajanje budžeta je glasalo osam delegata, a šest je bilo protiv.

    Podsjećamo, u utorak je Predstavnički dom PSBiH usvojio budžet i on sada stupa na snagu.

    Delegat HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović kazao je da će podržati budžet, jer vjeruje da se i dalje može dobiti dio sredstava iz Plana rasta te da to temelji na razgovoru s ljudima iz Delegacije EU u BiH. On je kazao da je najspornije u budžetu izdvajanje sredstava za zgradu UIO BiH, a istu činjenicu je kritikovao i delegat Zlatko Miletić (ZNG) te najavio da zbog toga neće podržati budžet.

     

    SBiH-ov delegat Džemal Smajić kazao da je uz budžet priloženo mišljenje EU iz 2017. godine. On je kazao da sumnja u validnost ovog akta i da bi zbog toga trebalo prekinuti sjednicu, što nije urađeno.

    Želimir Nešković (SDS) rekao je da ne može podržati jer nije razvojni i jer ne doprinosi građanima BiH.

    Delegat DF-a Dženan Đonlagić poručio je da uopšte nema smisla u julu raspravljati o budžetu za tekuću godinu.

    Povećanje za 40 miliona KM

    Ranije je Vijeće ministara BiH jednoglasno utvrdilo Nacrt zakona o budžetu institucija BiH za 2024. godinu, uz korekcije na sjednici koje se, među ostalim, odnose na povećanje budžeta Ministarstva odbrane BiH za 1.750.000 KM u odnosu na prvobitno planirana sredstva, te povećanje budžeta Predsjedništva BiH za 500.000 KM.

    Istovremeno su smanjeni budžeti Ministarstva sigurnosti BiH za 950.000 KM u odnosu na prvobitno planirana sredstva, Ureda za veterinarstvo za 500.000 KM i Zavoda za izvršenje sankcija, pritvora i drugih mjera za 800.000 KM, navedeno je iz Vijeća ministara BiH.

    Ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2024. godinu iznose 1.355.400.000 KM, što je povećanje za 40 miliona KM u odnosu na budžet institucija BiH za 2023. godinu.

    Ukupni rashodi institucija BiH iznose 1.355.400.000 KM i veći su za tri posto u odnosu na prethodnu godinu, dok servisiranje vanjskog duga BiH iznosi 1.430.733.053 KM. Tako ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje vanjskog duga BiH u budžetu za 2024. godinu iznose 2.786.133.053 KM, što je povećanje za 224.766.691 KM ili devet posto u odnosu na 2023. godinu.

    Potrošački budžet

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović je na sjednici Predsjedništva BiH predložio, a što je kasnije i usvojeno, uvećanja budžeta za Memorijalni centar Srebrenica – Potočari Spomen obilježje za žrtve genocida iz 1995. godine u iznosu od 100.000,00 KM.

    Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić izjavio je da je ovo potrošački budžet, gdje najveći dio rashoda odlazi upravo na primanja zaposlenih i materijalne troškove.

    – Mi na plaće, različite vrste naknada, potrošimo gotovo milijardu konvertibilnih maraka, dok na materijalne troškove potrošimo preko 200 miliona konvertibilnih maraka – kazao je Amidžić.

    Istaknuo je da budžet nema značajniju razvojnu komponentu i “to nije stvar političkog stava, to je jednostavno stvar činjenica”.

    Naveo je nije zadovoljan strukturom budžeta, ali da je to stvar političkog dogovora.

    Piše: Sedin Spahic

  • “Skok u Kazan” u Konjicu će biti održan 27. jula, učestvuje 30 najboljih skakača iz regiona

    “Skok u Kazan” u Konjicu će biti održan 27. jula, učestvuje 30 najboljih skakača iz regiona

    Skok u Kazan”, 22. Međunarodno takmičenje u ekstremnim skokovima u vodu, bit će održano u subotu 27. jula, s početkom u 16 sati na glavnoj gradskoj plaži u Konjicu.

    “Konjic će posljednje subote u julu ponovo biti centar adrenalinskog sporta u Bosni i Hercegovini, ali i regionu. Ova međunarodna manifestacija na najbolji način predstavlja Grad Konjic, Hercegovačko-neretvanski kanton, kao i BiH, poznata je širom regiona i privlači veliki broj turista.

    Njen cilj je u prvom redu promocija sportsko-revijalnog turizma, zaštita rijeke Neretve i jačanje ekološke svijesti oko njenog očuvanja. Drago nam je da će se na plaži Stari Pazar u Konjicu okupiti nekoliko hiljada posjetilaca, zaljubljenika u ekstremne skokove u rijeku Neretvu i uživati u skokovima 30 učesnika. U Konjicu će se ponovo okupiti najbolji domaći, ali i skakači iz regiona. Kod nas ima mjesta samo za najbolje. Titulu najboljeg skakača brani odlični Dino Bajrić”, kaže izvršni producent i organizator manifestacije Elmir Miro Hadžialić koji dodaje da je ulaz na skokove besplatan.

    Skokovi se izvode sa visine od 16 metara u Neretvu na mjestu koje se naziva Kazan.

    “Kazan je dimenzija 2×2 i dubine 2 metra, omeđen stijenama na dubini od jednog metra, što skokovima daje posebnu draž i podiže adrenalin, kako takmičara, tako i publike. To su tri stijene u rijeci Neretvi koje izlaze i nastavljaju se na kamene stijene pod vodom i tu je dubina otprilike pola metra.

    Između njih se nalazi rupa, tzv. ‘Kazan’, koji je dva sa dva metra. Ono što je najvažnije jeste da skakači upadnu u tu rupu, jer, ukoliko je promaše, može da dođe do fatalnih posljedica. U ove 22 godine nismo imali nikakvih nezgodnih situacija i nesreća zato što na ovom takmičenju učestvuju profesionalni skakači i skakači s ogromnim iskustvom”, naglašava Hadžialić.

    Skok u Kazan je postao svojevrsni, prepoznatljivi brend koji privlači veliki broj posjetitelja, kako domaćih, tako i stranih.

    “I ove godine očekujemo između 3.000 i 6.000 posjetilaca. Sponzori će za najmlađu raju obezbijediti besplatne poklone u vidu palačinaka, slatkiša, sokova, dok smo za učesnike obezbijedili bogat nagradni fond. Skokove će ocjenjivati stručni žiri sastavljen od profesionalnih trenera, dugogodišnjih aktivnih sportaša i bivših skakača”, kaže na kraju Hadžialić.

    klix.ba

  • Vlada FBiH donijela novu Uredbu: Poslodavci do kraja godine radnicima mogu isplatiti pomoć u iznosu do 2.768 KM

    Vlada FBiH donijela novu Uredbu: Poslodavci do kraja godine radnicima mogu isplatiti pomoć u iznosu do 2.768 KM

    Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, s ciljem ublažavanja ekonomskih posljedica uzrokovanih rastom cijena osnovnih životnih namirnica donijela Uredbu prema kojoj poslodavci mogu izvršiti ispatu pomoći radnicima u maksimalnom iznosu do 2.768 KM u skladu sa finansijskim mogućnostima i pravilima propisanim ovom uredbom.
    Također, mogu izvršiti isplatu pomoći i u iznosu koji je manji od ovog iznosa. Pomoć se može isplatiti u periodu od dana stupanja na snagu ove uredbe, a najkasnije do dana prestanka njenog važenja. Ova pomoć se ne smatra plaćom ili naknadom plaće prema odredbama Zakona o radu.
    Uredbom je precizirano da se isplata pomoći može izvršiti do maksimalno šest tranši (dijelova), s tim da ukupan iznos ne može preći 2.768 KM. Također, pomoć se može isplatiti i jednokratnom tranšom.
    Pravo na isplatu pomoći imaju svi zaposlenici koji su zatečeni u radnom odnosu na dan donošenja akta koji je poslodavac dužan donijeti (naprimjer, odluka, pravilnik) kojim će se, između ostalog, urediti iznos pomoći, datum isplate, broj tranši i uslovi isplate, a bez diskriminacije na bilo koji način.
    Ukoliko zaposleniku prestane radni odnos, poslodavac koji pomoć isplaćuje u više tranši nema obavezu isplate preostalih tranši zaposleniku nakon prestanka radnog odnosa. Određeno je i da se pojedinačni akti koje donosi poslodavac za ostvarivanje ovog prava obavezno se donose u pisanom obliku.
    Poslodavac je dužan, do 15. u mjesecu za protekli mjesec u kojem je izvršena isplata pomoći ili dijela pomoći, dostaviti nadležnoj Poreznoj ispostavi Izvještaj o isplati pomoći. Porezna uprava FBiH je dužna zbirne podatke iz ovog izvještaja dostaviti Federalnom ministarstvu finansija do kraja mjeseca za prethodni mjesec. Podatke o ukupno isplaćenoj pomoći, u skladu sa ovom uredbom, Porezna uprava je dužna dostaviti Ministarstvu do 15. februara 2025. godine. Na osnovu ovih podataka, Ministarstvo će dostaviti Vladi FBiH Informaciju o izvršenim isplatama pomoći u skladu sa ovom Uredbom.
    Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama FBiH, a prestaje važiti 31.12.2024. godine.
    Kako je navedeno u obrazloženju Uredbe, isplata neoporezive pomoći radnicima će direktno imati utjecaj na povećanje njihove kupovne moći i lakše podnošenje inflatornog pritiska uzrokovanog i vanjskim i internim utjecajima na koje oni ne mogu utjecati. Sa aspekta pravednosti, mjera ima za cilj povećanje socijalne pravde posebno uzimajući u obzir zaposlene sa najnižim primanjima. Prema podacima od Porezne uprave, oko 120.000 radnika prima najnižu plaću, a još dodatnih 70.000 radnika prima nešto višu plaću od najniže, odnosno plaću u iznosu do 800 KM. S druge strane, naglašeno je da ovu mjeru treba razmatrati i sa aspekta poslodavaca i to sa više strana. Prvenstveno, treba imati u vidu da će poslodavci imati priliku kroz ovu Uredbu pomoći svojim zaposlenicima, a bez dodatnog poreznog opterećenja, dok će s druge strane ova mjera doprinijeti zadržavanju radnih mjesta i smanjenju fluktuacije radnika.
    Istaknuto je da je ova uredba samo dio seta fiskalnih mjera koje kroz svoje programe rada planira provesti Vlada FBiH, a posebno se to odnosi na donošenje novih zakona o doprinosima i porezu na dohodak, te se Uredba treba posmatrati u cjelokupnom kontekstu mjera koje provodi Vlada. Sve ove mjere u kombinaciji sa investicijskim ciklusom u polju prometne povezanosti imaju cilj generirati veći ekonomski rast Federacije BiH.
    Navedeno je da sa propisanom pomoći svaki radnik može dobiti do 2.768 KM u periodu važenja  Uredbe, što iznosi 461 KM na mjesečnom nivou.
    Potpuna primjena ove uredbe osigurat će da minimalno mjesečno primanje koje zaposlenik primi putem transakcijskog računa bude iznad prosječne neto plaće u FBiH, uključujući i naknade koje poslodavci isplaćuju zaposlenicima. Ovom Uredbom, Vlada FBiH omogućava, ali ne propisuje obavezu, da poslodavci svojim zaposlenicima isplate novčanu pomoć.
  • CIK BiH: Počela ovjera kandidatskih listi i kandidata za učešće na Lokalnim izborima 2024. godine

    CIK BiH: Počela ovjera kandidatskih listi i kandidata za učešće na Lokalnim izborima 2024. godine

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici, razmatrajući Izvještaj o izvršenim provjerama kandidatskih listi i kandidata političkih stranaka i koalicija za učešće na Lokalnim izborima 2024. godine, počela proces ovjere kandidatskih listi i kandidata koji ispunjavaju zakonom propisane uslove.

    Rok za podnošenje kandidatskih listi političkih stranaka i koalicija istekao je 8. jula u 16 sati.

    Ukupno je 168 političkih subjekata podnijelo kandidatske liste za učešće na Lokalnim izborima 2024. godine i to 1.899 kandidatskih listi sa 26.123 kandidata (uključeni i nezavisni kandidati i liste nezavisnih kandidata) – saopćeno je iz CIK-a BiH.

    Nakon izvršenih provjera utvrđeno je da 1.831 kandidatska lista ispunjava uslove za ovjeru, a za 68 kandidatskih listi utvrđeno je da imaju nedostatke i nepravilnosti (zastupljenost spolova nije u skladu sa zakonom, odustajanje od kandidature, kandidat nema prebivalište u izbornoj jedinici za koju se kandidovao i drugo).

     

    Centralna izborna komisija BiH će obavijestiti političke subjekte da u roku od pet dana od dana prijema obavještenja otklone nepravilnosti na kandidatskoj listi, zamjenjivanjem kandidata ili osiguravanjem dodatne dokumentacije.

    Iz CIK-a BiH napominju da je rok za objavu ovjerenih kandidatskih listi u službenim glasilima i sredstvima javnog informiranja do 22. augusta 2024. godine.

  • Održana sjednica Vlade Federacije BiH: Evo koje su odluke donesene

    Održana sjednica Vlade Federacije BiH: Evo koje su odluke donesene

    Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu, kojom je po ovlaštenju premijera Federacije BiH predsjedavao zamjenik premijera i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović, na prijedlog Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova utvrdila prijedloge zakona o izmjeni Zakona o policijskim službenicima Federacije BiH i Zakona o unutrašnjim poslovima Federacije BiH. Oba prijedloga zakona bit će upućena u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku.

    Kako je navedeno u obrazloženju, Zakonom o policijskim službenicima FBiH utvrđeni su uslovi za prestanak radnog odnosa za policijskog službenika. Jedan od uslova za prestanak radnog odnosa je kada policijski službenik ispuni uslove za sticanje prava na penziju.

    S obzirom da prestanak radnog odnosa policijskog službenika koji je utvrđen u članu 122. tačka 3. Zakona o policijskog službenika FBiH nije usklađen sa odredbama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH neophodno je izvršiti izmjenu ove odredbe Zakona o policijskim službenicima FBiH kako bi se ostvarivanje prava policijskih službenika, odnosno ostvarivanje prava i penzijskog invalidskog osiguranja moglo ostvarivati u skladu sa važećim propisima koji to pitanje uređuju.

    Danas utvrđenim Prijedlogom zakona mijenja se član 122. tačka 3., na način da policijskom službeniku prestaje radni odnos kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života, osim za policijskog službenika koji bude imenovan za direktora uprave policije ili zamjenika direktora uprave policije, a kojem radni odnos prestaje sa istekom mandata u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima FBiH.

    Kada je riječ o Zakonu o unutrašnjim poslovima FBiH, današnjnim izmjenama briše se odredba koja se odnosila na to da u vrijeme raspisivanja javnog konkursa i trajanja mandata kandidat za direktora i zamjenika direktora Federalne uprave policije ne ispunjava uslove za penziju. Ovom izmjenoma su pojednostavljeni uslovi u pogledu izbora direktora i zamjenika direktora Federalne uprave policije.

    Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija donijela Odluku o usvajanju Programa utroška sredstava kapitalnog transfera – Kapitalni transferi javnim preduzećima – za sufinansiranje izgradnje željezničke infrastrukture, utvrđenog Budžetom Federacije BiH za 2024. godinu, u iznosu od 4.200.000 KM.

    Sredstva u iznosu od 1.600.000 KM bit će utrošena za investiciono ulaganje u gornji i donji stroj lijevog kolosijeka pruge na dionici pruge Maglaj – Zavidovići (šine, pragovi, kolosječni pribor i tucanik). Sredstva u iznosu od 1.400.000 KM predviđena su za investiciono ulaganje u gornji stroj, skretnice sa skretničkom gradom i pričvrsnim priborom u stanicama Zenica (Putna skretnica broj 1AB/CD), Kakanj (skretnica broj 6), Rajlovac (Putna skretnica 1) i Rajlovac (Teretna skretnica broj 42). Također, za nadogradnju staničnih signalno – sigurnosnih uređaja tipa ESTW L 90 5 na dionici pruge Grabovica – Baćevići bit će izdvojeno 1.200.000 KM.

    Zadužuje se Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i JP Željeznice Federacije BiH d.o.o. Sarajevo da pojedinačno za svaki program zaključe ugovor kojim će se urediti način prenosa sredstava, provedba postupka javne nabavke u slučaju da radove ne izvodi JP Željeznice FBiH i izvještavanje o utrošenim sredstvima.

    JP Željeznice Federacije BiH d.o.o. Sarajevo će za visinu sredstava utvrđenih ovom odlukom povećati udio državnog kapitala u osnovnom kapitalu Društva i o istom će informirati Federalno ministarstvo prometa i komunikacija.

    Za provođenje ove odluke zadužuje se Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo finansija i JP Željeznice Federacije BiH d.o.o. Sarajevo, svako u okviru svoje nadležnosti.

    Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama Federacije BiH.

    Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja donijela Odluku o prijenosu izvršenih građevinskih radova u okviru Projekta “Energetska efikasnost u Bosni i Hercegovini – dodatno finansiranje”, krajnjim korisnicima.

    Odlukom se odobrava krajnjim korisnicima prijenos izvršenih građevinskih radova na javnim objektima u iznosu od 2.501.906,63 KM s PDV-om, nabavljenih u okviru provedbe ovog projekta. U skladu sa ovom odlukom krajnji korisnici su JZU UKC Tuzla – Klinika za interne bolest Tuzla (1.920.253,56 KM) i SKB Dijagnostički centar – Anex, Bijeli brijeg Mostar (581.653,07 KM).

    Federalno ministarstvo prostornog uređenja zaduženo je da s krajnjim korisnicima sačini ugovor o prijenosu stalnih sredstava, u skladu sa Instrukcijom kojom se utvrđuje metodologija za prijenos nabavljenih stalnih sredstava i izvršenih radova krajnjim korisnicima i podnošenje završnog izvještaja o završetku projekta. Krajnji korisnici zaduženi su da izvršene građevinske radove knjigovodstveno evidentiraju, u skladu sa računovodstvenim propisima u Federaciji BiH.

    Kako je, između ostalog, navedeno u obrazloženju, u okviru Federalnog ministarstva prostornog uređenja – Projekta “Energetska efikasnost u BiH – Dodatno finansiranje” kreditnim sredstvima Svjetske banke, a na osnovu Sporazuma o finansiranju zaključenog između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoja, nabavljena su stalna sredstva na objektima krajnjih korisnika (objektima javnog sektora iz oblasti obrazovanja, zdravstva i javne uprave u Federaciji BiH) u skladu s reformskim opredjeljenima povećanja energetske efikasnosti.

    Adaptacija dva javna objekata se vršila na osnovu pripremljene projektne dokumentacije kojom su predviđene optimalne mjere za poboljšanje energetske efikasnosti objekata, saopštili su iz Vlade Federacije BiH.

    Radiosarajevo.ba

  • Vrijednost potrošačke korpe drastično porasla: Troškovi četveročlane porodice za 4 godine skočili više od 1.000 KM!

    Vrijednost potrošačke korpe drastično porasla: Troškovi četveročlane porodice za 4 godine skočili više od 1.000 KM!

    Četveročlanoj porodici u BiH je prošlog mjeseca za troškove života bilo potrebno gotovo 3.000 KM. Riječ je o minimalnim troškovima porodice koju čine dvoje odraslih i dvoje djece, od kojih je jedno u uzrastu osnovca, a drugo srednjoškolca.

    Izračunali su to u Savezu samostalnih sindikata BiH, prema čijim podacima je potrošačka korpa u junu iznosila 2.964,10 KM, a od čega je gotovo polovina otišla na prehranu, odnosno radi se o iznosu od 1.297,20 KM, što je za samo 67 KM manje u odnosu na prosječnu plaću u FBiH!

    Podaci ne lažu

    U odnosu na godinu prije iznos potrošačke korpe je viši za gotovo 200 KM. Lanjski podaci pokazuju i da cijene hrane konstantno rastu pa se prošle godine za prehranu iz kućnog budžeta davalo 93 KM manje.

    Međutim, koliko je iznos potrošačke korpe iz godine u godinu sve viši govori podatak da jedna prosječna porodica danas izdvaja, čak, 1.123 KM više u odnosu na njenu vrijednost 2020. godine!

    Tada je vrijednost potrošačke korpe iznosila 1.840,87 KM, a na prehranu se trošilo 821,45 KM. Razlika između iznosa za hranu u junu 2020. godine i proteklog mjeseca je 475,75 KM!

    Bago: Ispod standarda - Avaz

    Bago: Ispod standarda. Avaz

    – Praktično, vrijednost potrošačke košare je za četiri godine porasla za jednu prosječnu plaću i radi se o minimalnim troškovima. Međutim, mi se često referiramo na podatke portala specijaliziranog za analizu troškova širom svijeta, a koji su pouzdani i prema kojima je iznos potrošačke korpe u BiH 3.700 KM, i to bez troškova kirije i kredita.

    Dakle, prema međunarodnim standardima, toliko treba za život jednoj porodici, a kada se tome dodaju rate kredita za stan ili kiriju, to je onda više od 4.000 KM. To je naša realnost i ključna stvar je to da smo se mi navikli na odricanje. Odričemo se svega i svačega i uveli smo neke standarde koji su ispod svih normalnih u svijetu – kaže nam Marin Bago, predsjednik Udruženja za unapređenje kvalitete življenja „Futura“.

    Prosječan rast

    Da cijene hrane rastu, pokazuju i posljednji podaci Državne agencije za statistiku.

    Tako je nivo cijena u maju 2024. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši za 2,0 posto. Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 0,9 posto, alkoholna pića i duhan za 3,9 posto.

    25 artikala

    U poređenju cijena prehrambenih proizvoda koje objavljuje Agencija za statistiku BiH iz maja ove godine i istog perioda lani vidljivo je da je došlo do poskupljenja 25 artikala.

    Tako su poskupjeli riža, hljeb, junetina bez kostiju, svježa pastrmka, tvrdokorni sir, maslac, jabuke, med, mliječna čokolada, so, kafa, pivo, cigarete, voda, deterdžent za veš i suđe…

    avaz.ba

  • Povećana potrošnja električne energije zbog vrućine, elektroenergetski sistem stabilan

    Povećana potrošnja električne energije zbog vrućine, elektroenergetski sistem stabilan

    Izvor: BHRT 

    Toplotni talas u BiH donio je izuzetno visoke temperature širom BiH. I noćne temperature neuobičajeno su visoke, tako da su mnoga domaćinstva koja imaju rashladne uređaje primorana na to da ih ne gase ni tokom noći. Sve to opterećuje elektroenergestski sistem u našoj zemlji koji proteklih dana bilježi značajna povećanja u potrošnji električne energije.

    Toplotni val koji je zahvatio našu zemlju proteklih dana doveo je do enormne upotrebe rashladnih uređaja što je dovelo i do povećanja potrošnje električne energije u BiH veće od uobičajenog ljetnog prosjeka. Elektroprivreda BiH bilježi skok u povećanju potrošnje struje od tri posto, što predstavlja energetski ekvivalent u povećanju potrošnje od oko 15 GWh. Kažu iz ovog preduzeća.

    “U slučaju da postoji potreba za nabavkom novih količina mi smo spremni i na to, ali u ovim uslovima imamo dovoljno uglja na depoima i ermo postrojenja koja su u funkciji, tako da nema brige za prekid u napajanju el. energijom. Naravno, građani mogu racionalnije koristiti energiju, ali u ovom trenutku u smislu da će nešto naštetiti energetskom sektoru, to neće biti, tako da mogu biti mirni”, rekao je Sanel Buljubašić, generalni direktor EP BiH.

    Tokom toplotnog vala u Republici Srpskoj je zabilježena potrošnja povećana za oko 15 posto u odnosu na prosječnu vrijednost za mjesec jul, navode iz Elektroprivrede Republike Srpske. Pali su i neki rekordi pa je u ponedjeljak zabilježena potrošnja iznosila 13 gigavat sati električne energije na dnevnom nivou. Napajanje domaćinstava zbog prevelike potrošnje nije ugroženo.

    “Elektroprivreda Republike Srpske je obezbijedila dovoljne količine električne energije za svoje potrošače. Ne mogu se isključiti problemi u snabdijevanju, ali je vjerovatnoća takvih događaja vrlo mala”.

    Iz Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar, međutim kažu da u potrošnji električne energije nemaju značajnih odstupanja u odnosu na prethodne godine u ljetnim mjesecima.

    “Što se tiče potrošača na distribucijskom području našem, mi imamo dovoljne količine električne energije i imamo adekvatnu sitribucijsku mrežu tako da našim potrošačima jamčimo dostatnu i kvalitetnu isporuku el.energije”, rekla je Marija Buntić, rukovodilac sektora korporativnih komunikacija EP EZEB.

    Prema riječima naših sagovornika može se zaključiti da je elktroenergetski sektor u Bosni i Hercegovini stabilan i da prekomjerna potrošnja uslovljena nepovoljnim vremenskim prilikama proteklih dana ne bi trebala predstavljati problem u napajanju električnom energijom čak ni u slučaju da se visoke temperature zadrže i u narednim danima.

  • Mahrama i dalje problem: Ustavni sud BiH primjenjuje dvostruku epistemološku pristrasnost

    Mahrama i dalje problem: Ustavni sud BiH primjenjuje dvostruku epistemološku pristrasnost

    Predmet Emele Mujanović (Kapidžija), kojoj nije dozvoljeno nošenje hidžaba u Oružanim snagama BiH, za Preporod je komentirala Đermana Kurić, magistrica religijskih studija i nekadašnja savjetnica za borbu protiv netolerancije prema muslimanima u Uredu za demokratske institucije i ljudska prava pri OSCE-u.

    Ustavni sud BiH je na 146. plenarnoj sjednici zaključio da propisivanjem zabrane isticanja vjerskih simbola u Oružanim snagama BiH nije povrijeđeno apelanticino pravo na manifestiranje vjere. Emela Mujanović (u vrijeme podnošenja apelacije: Kapidžija) je reagovala na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kojom je razmatrana njena apelacija, zaključujući da joj nije povrijeđeno pravo na vjeru, odnosno da nema pravo nositi hidžab dok je u vojnoj službi Oružanih snaga BiH. “Presuda je sramna i vrijeđa mene kao slobodnu osobu i ličnost. Idemo dalje prema Strazburu”, navela je Mujanović. Dodala je da se osjeća diskriminisanom u odnosu na druge te da hidžab nije vjerski simbol, kako je navedeno u odluci Ustavnog suda BiH.

    Ustavni sud BiH je u petak 12. jula 2024, na svojoj web stranici objavio samo mali dio odluke u vezi sa apelacijom vojnikinje Emele Mujanović. Tekst cijele odluke nije dostupan, ali iz tog kratkog sažetka vidljive su barem tri stvari.

    Prvo, u toj odluci se ne pravi razlika između službenih prostorija institucija i invididualnog prava neke osobe. Religijski ili drugi simboli na institucijama zaista potencijalno dovode u nepravedan položaj svakoga ko ih ne smatra svojim, a manifestiranje lične religije pojedinca/ ke to ni na koji način ne čini.

    Drugo, u toj odluci se ne uvažava smisao doktrine “polja slobodne procjene” (margin of appreciation). Naime, naš postojeći Zakon o službi o oružanim snagama eksplicitno navodi “da vojno lice ima pravo obavljanja vjerskih aktivnosti radi ostvarivanja vjerskih sloboda u skladu sa specifičnostima svake od vjera”. Dakle, primjena ove doktrine bi u ovom slučaju bila uvažavanje naših specifičnosti, kako Zakon već i kaže, a ne pozivanje na “neutralnost” koja u našoj zemlji nije ni zakonski ni ustavno normirana. Inače, sama primjena ove doktrine kao i unakrsno referiranje na odluke Evropskog suda za ljudska prava za zemlje koje imaju raznolike pravne tradicije, područje je oko koga postoje mnoge kontroverze među ekspertima i eksperticama u oblasti ljudskih prava, posebno u smislu zloupotrebe.

    I treće, Ustavni sud BiH primjenjuje dvostruku epistemološku pristrasnost (seksizam i rasizam) jer vojnikinji Mujanović ni kao ženi, ni kao muslimanki ne ostavlja pravo na autonomo razumijevanje same sebe i njenih izvora iz kojih ona crpi smisao i znanje. Kad vojnikinja Mujanović autonomno kaže da je za nju nošenje neke odjeće važno za njeno doživljavanje iskustva života i predstavlja religijsku praksu, Sud njoj kaže: Nije, ne znaš ti šta je to tebi.

    Ovdje je važno dodati da Ustavni sud BiH ne prihvata ni stav institucije Islamske zajednice u BiH, čiji je zvanični predstavnik, Nesib ef. Hadžić, sada vojni muftija, tokom postupka pred Sudom BiH (koji je prethodio ovome) pozvan da svjedoči, te je jasno i nedvosmisleno iznio zvanični stav institucije Islamske zajednice u BiH, koji je bio identičan onome koji je iznijela i sama vojnikinja Mujanović tokom tog postupka. A to je da se u okviru islamske tradicije specifično odijevanje razumijeva kao religijska praksa, te je stoga sastavni dio prava na manifestiranje religije.

    Potrebno je napomenuti, da ovo pravo nije apsolutno niti neograničeno. Ono se može i treba proporcionalno po potrebi ograničiti tamo gdje za to, prema Konvenciji, postoji “legitimni cilj”. Taj legitimni cilj do sada ni Oružane snage BiH, ni sudovi u BiH nisu u odnosu na ovaj slučaj dokazali. Ako neko zaista smatra da je “legitimni cilj” činjenica da jedna muslimanka postoji pod vlastitim uslovima, i da to, kao takvo, dovodi do “negativnih međuljudskih odnosa, konkretno među vojnicima” (kako stoji u ovom sažetku) onda problem nije na strani muslimanke, ma koliko nas svi uvjeravali u suprotno.

    Autor: Đermana Kurić

    Preporod

  • Elvis Ćustendil osuđen na 25 godina zatvora zbog ubistva Amre Kahrimanović

    Elvis Ćustendil osuđen na 25 godina zatvora zbog ubistva Amre Kahrimanović

    Elvis Ćustendil, policijski službenik MUP-a TK osuđen je na 25 godina zatvora zbog ubistva Amre Kahrimanović.

    On je priznao krivicu za ovo djelo, pa se sudski postupak skratio.

    Na izricanje presude stigao je Nedžad Kahrimanović, brat Amre Kahrimanović.

    Inače, sve se događalo u jednom kafiću u naselju Brčanska malta, čiji je Amra Kahrimanović bila suvlasnica. Monstrum je u Amru ispalio 16 hitaca iz službenog pištolja dok se nalazio na godišnjem odmoru, iako u tom trenutku nije smio da ima pištolj kod sebe.

    Ćustendil je uhapšen iste noći kada se desio stravični događaj, a prošlog mjeseca je potvrđena optužnica. Istraga je potvrdila da je Ćustendil bio pijan u trenutku izvršenja ubistva.

    Izricanje presude je zakazano u Kantonalnom sudu u Tuzli u 8:30 sati, a za ovo krivično djelo se može izreći kazna od 10 do 45 godina zatvora. Tužilaštvo je za ovo djelo zatražilo maksimalnu kaznu.

  • Danas svečano probijanje najdužeg tunela u BiH

    Danas svečano probijanje najdužeg tunela u BiH

    Ceremonija povodom završetka probijanja najdužeg tunela na Koridoru Vc – tunela Golubinja (3.610,3 metra), čime će biti završeni radovi na iskopu duž lijeve cijevi tunela, bit će upriličena danas kod Nemile.

    Tom prilikom obratit će se premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, v.d. direktora JP Autoceste FBiH Denis Lasić, federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić, zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Adebayo Babajide, šefica Ureda Evropske investicijske banke (EIB) Sandrine Friscia i član Uprave kompanije Cengiz insaat Sanayi ve Ticaret A.S. Asim Cengiz.

    Radi se o trenutno najdužem cestovnom tunelu koji se gradi u BiH na području općine Žepče u sklopu dionice autoceste na Koridoru Vc Poprikuše – Nemila čija je ukupna dužina 5,5 kilometara. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 251.100.305,40 eura bez PDV-a.

    Izgradnja te dionice finansirana je sredstvima osiguranim u okviru ugovora o zajmu sklopljenog s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Evropskom investicijskom bankom (EIB) te bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF), najavljeno je.