Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • U Federaciji BiH od početka godine prijavljena 594 slučaja velikog kašlja

    U Federaciji BiH od početka godine prijavljena 594 slučaja velikog kašlja

    Od početka 2024. godine, u Federaciji Bosne i Hercegovine prijavljena su 594 slučaja pertussisa (velikog kašlja, hripavca), koje se od decembra prošle godine registruje u epidemijskom obliku.

    Najveći broj slučajeva registrovan je u 6. sedmici, kada je prijavljeno 45 oboljelih od pertussisa. Pad broja oboljelih registruje se od 21. sedmice u svim kantonima u Federaciji. Najveća incidenca bilježi se u Zeničko-dobojskom kantonu, Zapadnohercegovačkom i Kantonu Sarajevo, navedeno je u izvještaju Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

    Najveći broj oboljelih bio je među djecom u dobi 1-4 godine, ukupno 241 oboljeli (40,6 posto).

    Od 594 prijavljena slučaja pertussisa, 482 (81,1 posto) je nevakcinisano, 56 (9,4 posto) je bilo nepotpuno vakcinisano vakcinom koja sadrži pertussis komponentu, a u 34 (5,7 posto) oboljela vakcinalni status je bio nepoznat.

    Tokom ovog perioda u FBiH je prijavljeno 127 hospitalizovanih zbog pertussisa (nije prijavljenstatus hospitalizacije za sve slučajeve). Prijavljena su tri smrtna slučaja.

    Informacije o dnevnoj epidemiološkoj situaciji dostupne su javnosti na službenoj stranici Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

    Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH ističu da vakcina za djecu ima dovoljno.

    Iz Zavoda apeluju na roditelje da je imunizacija najbolja mjera za sprječavanje obolijevanja te razvoja komplikacija i umiranja od zaraznih bolesti.

     

    bhrt

  • Zemlja predivnih planina i loše vlasti: Neuređena infrastruktura koči razvoj planinarenja u BiH

    Zemlja predivnih planina i loše vlasti: Neuređena infrastruktura koči razvoj planinarenja u BiH

    Planinarenje kao idealna fizička aktivnost za jačanje tijela i duha u Bosni i Hercegovini se nalazi u blagoj ekspanziji, a mnoštvo izuzetno kvalitetnih staza i planinarske infrastrukture umjesto u ingerenciji države na održavanje su prepušteni zaljubljenicima u prirodu, odnosno volonterima.

    Planinarenje slovi za idealan hobi i aktivnost koja jača tijelo, ali i pozitivno ispunjava duh, a ovakva vrsta fizičke aktivnosti nailazi i na sve veći broj poklonika u Bosni i Hercegovini. To nas ne treba čuditi, uzmemo li u obzir neiskorišteno bogatstvo prirodne i kulturne baštine naše zemlje.

    Međutim, kao i u svim drugim oblastima, tako i ovdje nailazimo na određene probleme, a među najvećim je onaj koji se odnosi na zakonsko neuređenje planinarske infrastrukture.

    “Trenutno ne postoji legislativa na bilo kojem nivou vlasti kada je u pitanju postavljanje, izgradnja, održavanje i funkcioniranje planinarskih staza, što predstavlja jednu veliku kočnicu u daljem razvoju”, kaže u razgovoru za Klix.ba Sabid Zekan, univerzitetski profesor i predsjednik Planinarskog društva Konjuh iz Tuzle.

    Vlasništvo nad šumama

    Korijen problema potječe od nereguliranog vlasništva nad šumama u Bosni i Hercegovini. Naime, kao vlasnik se upisuje država, dok znamo da su korisnici entiteti, odnosno kantoni.

    “Tu postoji problem ko može izdati bilo kakvu dozvolu kada je riječ o eksploataciji šume u turističke svrhe. Za razliku od Crne Gore, koja je svoje staze uredila u vidu državne infrastrukture, a sličnim putem je otišla i Slovenija, Srbija i BiH to još uvijek nisu. Mi značajno kasnimo, radimo stihijski i rekao bih neorganizovano. Tu nam treba pomoći vlast koja će raditi na uređenju planinarske infrastrukture za turističke svrhe”, smatra Zekan.

    Planinari su mišljenja da država na bilo kojem nivou, mora stati iza održavanja, uređenja pa i evidencije statističkih podataka kada su u pitanju planinarske staze.

    “Ne postoji titular nad planinarskim stazama i to je ključni problem. Planinari sve što rade je volonterski i dobrovoljno, ali je pitanje dokle, odnosno do kada ćemo imati funkcionalan taj volonterski rad. On ima svoje granice i kapacitete, a država mora mnogo više raditi”, naglašava Zekan.

    Problemi vidljivi u praksi

    Trenutno se na prostoru Bosne i Hercegovine i Srbije provodi veliki projekat koji u konačnici ima za cilj povezivanje Tuzle i Užica planinarskom stazom u dužini od čak 530 kilometara. Upravo na ovaj projekat utjecali su spominjani problemi.

    “Imali smo veliki problem koji se odnosi na minirana područja upravo na linijama razdvajanja u vrijeme agresije na BiH. Naime, dio staze je trebao proći sa kladanjske na općinu Vlasenica, odnosno nakon toga na Han Pijesak, ali zbog sigurnosti to nismo smjeli učiniti. Zbog toga smo morali ići južnije na područje Olova gdje sigurno znamo da je deminirano”, ističe Zekan te dodaje:

    “S druge strane, nemamo baš neko značajno razumijevanje domaćih vlasti kada su u pitanju specifične potrebe za izgradnju tako velikih infrastrukturnih objekata. Iako to za državu i nije nešto skupo, za nas je veliko.”

    Naučna istraživanja u posljednje vrijeme sve više upozoravaju na “bolest sjedenja’”. Naime, osobe koje zbog prirode svog posla većinu svog radnog vremena provode sjedeći za kancelarijskim stolovima, računarima, često obolijevaju od ove bolesti modernog doba. Upravo planinarenje i izlazak na svjež zrak pomaže tijelu, ali i duhu da se oporave.

    Pored lagane i korisne vježbe, planinarenje je idealna prilika za druženje, ali i za upoznavanje sa historijskom, kulturnom baštinom i tradicijom naše domovine.

    Bjelašnica, Čvrsnica, Trebević, Prenj, Konjuh, Maglić, Volujak, Vranica, Treskavica, Visočica, Vlašić i Jahorina, samo su neke od bosanskohercegovačkih planina koje će vas svojim izgledom u potpunosti fascinirati te ih uistinu vrijedi posjetiti.

    klix.ba

  • Više od 60 posto kockara je izgubilo novac na klađenju: U BiH najviše registriranih kladionica u Evropi

    Više od 60 posto kockara je izgubilo novac na klađenju: U BiH najviše registriranih kladionica u Evropi

    Da kockanje kao navika i ovisnost ne poznje granice, pokazuju i najnoviji podaci iz Brazila. Više od 60 posto stanovnika ove zemlje koji su se kladili na neku utakmicu ili sportsku igru, izgubili su novac. Kako bi spriječila da njeni stanovnici postaju ovisni o sportskim klađenjima i online igrama, ali i napunila budžet porezima koje kladioničarske kompanije moraju platiti državi, na osnovu ostvarenih prihoda, krajem decembra prošle godine Vlada Brazila je donijela Zakon koji propisuje oporezivanje kladioničarskih kompanija, ali je ostalo još da donese niz uredbi kako bi cijeli zakon postao primjenjiv u praksi. Vlada planira ovim firmama dati rok do kraja godine da regulišu oblast. Popularna igra Tigrinho uskoro bi mogla biti regulisana, zajedno sa mnogim drugim.

    Očekivanih skoro dvije milijarde poreza

    Prema Ministarstvu finansija, očekivani priliv novca od poreza ove godine iznosit će oko milijardu i 970 miliona eura. Tokom prošle godine kladioničarske firme su u ovoj zemlji u sektoru ostvarile prihod od 120 milijardi brazilskih reala, što je blizu 20 milijardi eura, i predstavlja povećanje od čak 71posto u odnosu na 2020. godinu.

    Ova enormna zarada koja je posljedica porazne statistike da je oko dva miliona Brazilaca ovisno o klađenju i online igrama, te da je ova zemlja treća u svijetu, iza Amerike i Engleske, po potrošnji na klađenja, privukla je pažnju zvaničnih institucija koje su odlučile stati joj u kraj, ali i napuniti državnu kasu.

    Studija Brazilskog društva za maloprodaju i potrošnju (SBVC) pokazuje da je 23 posto kockara prestalo da kupuje odjeću, 19 posto je prestalo da kupuje na pijaci, a 11 posto nije trošilo na zdravlje i lijekove.

    Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) klasifikuje ovisnost o kocki kao ludopatiju, koju karakteriše nekontrolisana želja da se nastavi sa kockanjem, neovisno o ekonomskim posljedicama na vlastiti budžet.

    Bosna i Hercegovina je država sa najviše registriranih kladionica u Evropi sa više od 3.200 uplatnih mjesta koje ostvaruju enormne prihode, ali većina njih ne plaća poreze.

    Kako je ranije pisao N1, kladionice koje posluju na području Federacije u prošloj godini imale su prihod od nevjerovatnih 597 miliona i 950 hiljada KM, istovremeno u budžet su uplatile nešto manje od 30 miliona maraka poreza. Dugovanje kladionica u Federaciji BiH na osnovu poreza iznose oko 49 miliona KM. Ova sredstva gotovo je nemoguće prinudno naplatiti jer, u skladu s odlukom federalnog Ustavnog suda, nije moguće zaplijeniti imovinu vlasnika već samo pravnog subjekta. A same kladionice najčešće nemaju imovinu.

    Foto: REUTERS/Phil Noble

    U BiH 50.000 patoloških kockara

    U entitetu Republika Srpska postoje 804 kladionice kojima upravlja 20 kompanija. Takođe, ove kompanije širom RS imaju raspoređena 164 aparata za klađenje.

    Prihodi naknada za priređivanje igara na sreću u budžetu Republike Srpske zaključno sa 22. novembrom 2023. godine iznosili su 95,6 miliona KM, pisao je Mondo.

    „Kod nas se još uvijek o kockanju ne govori kao problemu kakav on zaista jeste. Neke procjene govore da u BiH više od 500 hiljada ljudi posjećuje kladionice i kocka svakodnevno, a da od tog broja nekih 50 hiljada su patološki kockari. Što znači da su osobe koje su razvile ovisnost o kockanju“, kaže  Sanela Pekić iz Udruženja za prevenciju ovisnosti NARKO-NE Sarajevo.

    Forbes

  • Srušena do temelja ’93: U Bijeljini otvorena obnovljena džamija Ahmed-age Krpića; reis poručio “nemojte da bude stranac”

    Srušena do temelja ’93: U Bijeljini otvorena obnovljena džamija Ahmed-age Krpića; reis poručio “nemojte da bude stranac”

    Obnovljena Ahmed-age Krpića džamiju u Bijeljini svečano je otvorena danas u prisustvu velikog broja zvanica iz vjerskog, političkog i društvenog života Bosne i Hercegovine i vjernika.
    Svečanosti je prisustvovao reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, koji je naglasio da su džamije i hramovi “Božije kuće” na Zemlji i da je njihov zadatak da ljude drže vezanim za njihovog Gospodara, da održavaju tu svetu vezu, da izgrađuju ljude i u njima razvijaju pozitivne potencijale koje oni nose u sebi; da ih odgajaju na načelima visokog morala.
    – Pa, kome onda smetaju džamije i hramovi, ko ih ruši?! Bez sumnje, ruše ih ljudi pomračenih umova, koji uslijed svoje mržnje i mraka, ne vide dobrotu, ne prepoznaju dragulje, ne zapažaju sjaj. Jer oni koje odgoji džamija pravi su dragulji, ukrasi ljudske vrste, najbolja stvorenja. Upravo je džamija doprinijela tome da međusobna komunikacija među ljudima bude otvorena i srdačna. Stoga se istinski nadamo da zli ljudi više neće imati priliku da ostvaruju svoje mračne naume. Nadam se da ćemo im, svi zajedno, stati na put – kazao je reisu-l-ulema.
    On je naglasio da što džamija bude aktivnija, što u njoj bude bilo više života, to će i ovaj grad biti ljepši i plemenitiji, a život u njemu bolji i slađi.
    – Nemojte da ona bude stranac u vlastitom gradu. A bit će stranac, ako je ljudi ovoga mjesta ne budu posjećivali, poštivali i brinuli o njoj. Neka se u njenom prostoru čuju jecaji pokajnika i glasovi onih koji Bogu Dragome izriču slavu. I glasovi djece koja će stasavati u njenom krilu i izrastati u velike ljude.
    I neka se u njoj okupljaju čestiti vjernici i dogovaraju se šta je najpreče uraditi za dobro čovjeka, dobro ovoga grada i dobro čitave zemlje. Pozivam sve dobre ljude Bijeljine da im se pridruže u tome i da se snaga objedini. Bez obzira na vjersku, ili bilo koju drugu pripadnost. Tako ćemo biti kadri i ostvarivati velike ciljeve – za dobro svih – poručio je, između ostalog, reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović.
    Reisu-l-ulema je džamiju proglasio otvorenom i vakufom Islamske zajednice.
    Ovu džamiju je krajem 18. stoljeća izgradio ugledni bijeljinski trgovac Ahmed-aga Krpić, a za izdržavanje džamije uvakufio je više dućana u Janjica čaršiji, koja je kompletno srušena pedesetih godina prošlog vijeka.
    Džamija Ahmed-age Krpića do temelja je srušena 13. marta 1993. godine, kada su srušene i ostale tri bijeljinske džamije i mesdžid Janjica. Islamska zajednica je godine nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu nastojala obnoviti sve porušene džamije.
    – U ovom danu smo neizmjerno radosni, zbog radosti ljudi sa kojima dijelimo njihov osjećaj. Ovo je veličanstven pohod, jer otvaramo još jednu džamiju u Bijeljini – kazao je muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović.
    Muftija je ukazao i na tri poruke ovih dana.
    – Otvaramo džamiju koja je porušena u teškom vremenu za naš narod. Moramo se prisjetiti tog vremena i postupanja ljudi koji su bili rušiteljski raspoloženi. Druga poruka je da smo izgradili ponovo džamiju, u novom ljepšem vremenu. Učestvovali su mnogi graditelji u izgradnji ove džamije, svima smo zahvalni. I danas, kao treću poruku želim ukazati na značaj ovog dana, da smo okupljeni, nepodijeljeni u ovom gradu u radosti, da smo dočekali da džamija Ahmed-age Krpića ponovo bude kuća vjere, džemata, Bošnjaka muslimana u ovom gradu, u koju će oni dolaziti, jer im je neophodna. Tako je bilo prije 200 godina, tako je i danas – naglasio je muftija.
    Od 1993. do 1998. godine na mjestu Krpić džamije bio je parking i improvizovana pijaca. Naime, proljeća 1992. u nju su upali arkanovci, devastirali je i “slavodobitno” se fotografisali. U haremu džamije ubijani su ljudi. Preko puta džamije, u kući mesara Redžepa, u podrumu je ubijeno 17, a ispred kuće ubijeno je troje civila, koje su arkanovci ubijene šutirali nogama. Sve je zabilježeno na fotografijama američkog foto-reportera Rona Haviva.
    – Lijepo nas je vidjeti okupljene u haremu ove lijepe džamije. Moramo ukazati na činjenicu da je u okolini ove džamije ubijeno više ljudi, da su određene formacije ušle u džamiju i slavodobitno se slikali. Jednom riječju zločinci. Ali, danas nećemo o njima, danas govorimo o našoj radosti. Neki su govorili da ćemo ovdje presušiti, nismo, tu smo i gradimo, vraćamo ljepotu Bosne i Hercegovine, koje okuplja sve ljude – izjavio je Emir Musli, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina.
    Ovo je šesta obnovljena džamija na području Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina, a druga u gradu Bijeljina. Preostale dvije bijeljinske džamije su u završnoj fazi obnove, jedan mesdžid je u upotrebi, a drugi čeka na rekonstrukciju.
    – Svjesni poruke Uzvišenog Boga da je građenje i održavanje džamija znak vjere i bogobojaznosti, svjesni smo i činjenice da je u svakom momentu naših života veoma važno biti u skupini onih koji grade i izgrađeno održavaju. To je velika čast i znak da smo na pravom putu. Vjera podrazumijeva činiti dobro, bez obzira koliko ono bilo.
    Nekada nam se čini da je djelo malo i da ne možemo više od sebe dati, međutim Allaha zna najbolje da i to malo djelo kreira velike stvari. Svako od sebe da pomalo, a to malo proizvede ono veliko, a u ovom slučaju gradeći i obnavljajući džamije svi zajedni gradimo jak i stabilan džemat ujedinjen u dobru – kazao je Samir-ef. Camić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina.
    Refik Lendo, potpredsjednik entiteta FBiH, naglasio je da se danas iz Bijeljine “šalju poruke da Bošnjaci govore istinu, da neće zaboraviti, ali da se neće svetiti, nego da žele živjeti zajedno”.
    – Ovaj ambijent je nešto što je nedostajalo ovom prostoru. Ovaj prostor bez džamije, a sjećamo ga se takvog, nije se uklapao u ovaj ambijent. Ovo je pravi ambijent Bijeljine, njenog naroda. Crkve, džamije, sinagoge, su naš ukras.
    Naše džamije su mjesta u kojima se uči islam, a onda vjernici treba da žive islam u Bijeljini, u Bosni i Hercegovini, a živjeti islam znači imati empatiju prema svom komšiji. Živjeti islam znači pomagati svom komšiji, imati empatiju prema povratnicima, prema starim i iznemoglim. Odraz demokratije je da svi imamo ista prava i obaveze i u Bijeljini i u svakom našem mjestu – kazao je Lendo.
    Svoju poruku je uputio i Ćamil Duraković, potpredsjednik manjeg bosanskohercegovačkog entiteta. On je naglasio da je obnova džamije nadahnjujući primjer vjere, entuzijazma odgovornih ljudi koji ulažu svoje vrijeme, energiju, znanje i imetak za opšte dobro, vjeru islam, našu kulturu i identitet.
    – Okupljeni oko ove ideje pokazali su da se može učiniti jako puno. Ovu energiju i njihov potencijal trebamo iskoristiti kako bismo još više ulagali u dalju nadgradnju džemata, i nadgradnju društva. Izazov vremena koje je pred nama traži da se to vrijeme iskoristi na najadekvatniji način.
    Obnova džamije asocira i na obnovu džemata, obnovu veza među ljudima koje nas okupljaju i jačaju kao narod te zbog toga, ovom prilikom zamolio bi vakife i džematlije da potencijale koje su iskoristili za obnovu ove lijepe džamije ulože i u izgradnju svijesti i savjesti u svome okruženju, u unaprjeđenje individualnog opšteg morala, opšteg društvenog humanizma i naučnog prosperiteta – kazao je on.
    Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine, naglasio je da je današnji događaj velika radost i da u sebi nosi važne poruke za sve nas.
    – Došao sam danas iz jedne svete, u drugu kuću, gdje nas je Ahmed-aga Krpić naučio kako je to graditi Božije kuće. Zahvaljujem svakom pojedincu, instituciji, koja je dala doprinos da ova Božija kuća bude otvorena. Ko god da sruši Božiju kuću, kako god se ona zvala, džamija, crkva, sinagoga, ne može se nadati dobru, i danas to osuđujemo, to nije u domenu nijedne vjere i vaspitanja. I u Bijeljini i u drugim mjestima ima dovoljno mjesta za sve – kazao je Petrović.
    Na svečanosti otvorenja su dodijeljene vakufname najvećim vakifima, Suadu Šindriću, Enveru Salkanoviću i Milenku Stevanoviću.
    Ukupna ulaganja u obnovu džamije obezbijeđena su isključivo uvakufljenjem džematlija i prijatelja iz zemlje i dijaspore, te volonterskim radom.
    faktor
  • Dom i čovječje ribice: Vjetrenica bilježi rekordnu posjećenost, za razliku od mnogih cijene nisu dizali

    Dom i čovječje ribice: Vjetrenica bilježi rekordnu posjećenost, za razliku od mnogih cijene nisu dizali

    Zaštićeni krajolik Vjetrenica – Popovo polje biser je bh. turističke ponude na samom jugu države kojega prepoznaje sve više domaćih i stranih gostiju, a ove godine bilježi rekordnu posjećenost.
    – Što se tiče ove sezone, mi smo u porastu u odnosu na 2023. godinu za hiljadu posjetitelja više. Ono što nas raduje je to što je broj stranih posjetitelja također veći i u konstantnom porastu. Ova godina nam je već rekordna i vjerujemo da će do kraja godine ta brojka preći 20 hiljada posjeta, što nam je bio prioritet na početku sezone – rekao je u razgovoru za Fenu  direktor Javne ustanove “Vjetrenica” Davor Baković.
    Ističe i kako 50 posto gostiju čine domaći posjetitelji.
    – Domaći posjetitelji čine polovicu gostiju, a ostatak njih je ponajviše iz regije, od Slovenije, Hrvatske, do Srbije i Crne Gore. Također, Vjetrenicu posjećuje veliki broj posjetitelja iz Češke, Poljske, Njemačke i skandinavskih zemalja – otkriva Baković.
    Posjet najvećoj pećini u Bosni i Hercegovini moguć je tokom cijele godine.
    – Špilja Vjetrenica, turistički dostupna posjetiteljima 700 metara od ulaza, nudi nezaboravno iskustvo gdje, uz naše iskusne speleovodiče, možete upoznati razvoj špiljskih nakita, kako nastaju špilje, svjedočiti spektakularnim panoramama, jezerima, potocima, upoznati kako su medvjedi i leopardi živjeli u Vjetrenici, doživjeti čovječju ribicu uživo i ostale vrste bogatog životinjskog svijeta špilje – objašnjava on.
    Vjetrenica, za razliku, od sličnih turističkih destinacija ima i jednu posebnost. Naime, u ljetnom razdoblju posebno iskustvo je avantura podzemnim jezerom koja je dostupna posjetiteljima na kilometar i pol od ulaza.
    – To je jedna spektakularna posjeta gdje naši gosti imaju priliku sa čamcem proći najveće jezero Vjetrenice dužine 200 metara. Radi se o jedinstvenom iskustvu, s obzirom na to da u ovom djelu Evrope nema podzemnih jezera gdje gosti direktno mogu obići tako duboke dijelove špilje i doživjeti iskustvo speleologa – ističe direktor JU “Vjetrenica”.
    Dodaje kako ova tura traje tri puna sata, a posjetitelji moraju imati najmanje 18 godina i u jednoj grupi može biti maksimalno šest osoba.
    – Iz toga razloga je uvijek potrebno prijaviti putem maila, gdje se radi rang lista i onda zainteresirane obavještavamo o njihovom terminu – pojašnjava.
    Mnoge turističke destinacije u regiji i Evropi su podigle cijene, što s Vjetrenicom nije slučaj.
    – Trudimo se, posebno domaćim posjetiteljima, ekskurzijama, fakultetima, da uvijek izlazimo u susret. Također, trudimo se ostati pošteni i korektni s cijenama i to nam je jedan od vidova promocije. Time želimo potaknuti lokalno stanovništvo, kao i ono u regiji, da s određenim popustima posjete zaštićena područja, kako bi shvatili značaj i vrijednost koje ovo područje ima – kazao je Baković.
    Vjetrenica je stanište čovječjoj ribici, kao i mnogim drugim endemskim vrstama, pa je od iznimnog značaja i očuvanje ekosistema i mikroklime ovog speleološkog bisera naše zemlje.
    – Uvijek se vodimo s prihvatnim kapacitetom okoliša, naše ture su striktno prilagođene za grupu do 50 osoba u jednoj turi. Vodimo računa o održivosti samog ekosistema, pogotovo iz razloga što je Vjetrenica broj jedan u svijetu u bioraznolikosti. U Vjetrenici imamo 230 vrsta živih organizama, i kako mi to volimo reći, ona je podzemni muzej koji posjećuju naučnici iz cijelog svijeta. U tom smislu turizam ne smije nikako postati masovan, ali se trudimo da svaki posjetitelj ima priliku posjetiti Vjetrenicu i upoznati se sa njenim vrijednostima – zaključio je Baković.
    Vjetrenica je najveća i najpoznatija pećina u Bosni i Hercegovini, zaštićeni spomenik prirode od 1950. godine. Ime je dobila po snažnom strujanju zraka na samom ulazu, a krase je sedam kilometara dugi kanali, 135 jezeraca i stalna temperatura od 11 stepeni kroz čitavu godinu. Poznata je čak od 77. godine u kada je u svom djelu “Historija prirode” (Historia naturalis) spominje Plinije Stariji, a nominirana je i za popis UNESCO svjetske baštine.
  • Ni milijarde maraka pomoći iz dijaspore ne pomažu Bosni i Hercegovini da se pomjeri sa europskog dna

    Ni milijarde maraka pomoći iz dijaspore ne pomažu Bosni i Hercegovini da se pomjeri sa europskog dna

    Bosna i Hercegovina, uz Albaniju, ima najniži bruto domaći proizvod, po glavi stanovnika! Prošle godine, on je iznosio tek 35-t posto prosječnog BeDePea Europske unije. Ni milijarde maraka, koje svake godine šalje naša dijaspora, ne pomažu da se pomaknemo sa dna europske skale.

    Bruto domaći proizvod BiH lani je bio oko 25 milijardi eura (48.8 milijardi KM), odnosno šest hiljada eura (oko 11.700 KM) po glavi stanovnika, što je tri puta manje u odnosu na prosjek EU. Prestigle su nas sve zemlje u regiji. Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika Sjeverne Makedonije je 41 posto od prosjeka EU. Srbija je na 46, Crna Gora 52, a Hrvatska 76 posto. Od zemalja bivše Jugoslavije najbolje stoji Slovenija koja je sa 91 posto gotovo dostigla.

    “Ovaj indikator GDP per capita svjedoči činjenici da BiH spada u red najsiromašnijih europskih zemalja. Iz ove kategorije teško je izaći međutim nije neizvodljivo. Potrebno je ostvariti više stope ekonomskog rasta. To se ne može uraditi sa puzajućim ekonomskim rastom od 1, 2 do 3 posto godišnje. Potrebno je da jednu ili tri godine idealno da zemlja raste 5-6 posto”, rekao je ekonomski analitičar Admir Čavalić.

    Dobar dio građana preživljava zahvaljujući pomoći koju im iz inostranstva šalje neko od članova porodice. A da je ta pomoć itekako potrebna, najbolje svjedoči podatak Centralne banke da je i u prošloj godini zabilježen rast doznaka iz inostranstva.

     

    Centralna banka BiH

    “Ukupni tekući transferi u prošloj godini iznosili su 5.26 milijardi, te su za 307 miliona KM veći u odnosu na 2022. godinu. Na novčane doznake iz inostranstva odnosi se 3.79 milijardi, što je za 203 miliona KM više u odnosu na godinu ranije, dok ostali tekući transferi iznose 1.48 milijardi KM”, poručili su iz Centralne banke BiH.

     

    Ekonomski analitičar Zoran Pavlović:

    “Ovo što imamo doznake iz inostranstva to je infuzija, transfuzija kako god hoćete. To je samo način na koji se u biti obezbjeđuju dodatna sredstva koja se mogu potrošiti i iz toga se kreira indirektni porez koji u stvari je osnov funkcionisanja javnog sektora i entiteta i na kraju krajeva BiH”.

    Prosječna plata u RS za juni iznosila je 1.400 maraka ili 700 eura što i nije tako loše imajući u vidu stanje od prije nekoliko godina. Problem je međutim što dvije trećine zaposlenih imaju platu znatno ispod prosjeka i što ni dvije plate po 1.400 maraka u jednom domaćinstvu ne garantuju bezbrižan život.

    “Još uvijek što se tiče te prosječno isplaćene plate ona jeste dostigla taj iznos ali još uvijek je nedovoljna za neki prostojan i normalan život”, objasnila je stručna suradnica za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS Božana Radomir.

    Doda li se uz male plate i politička nestabilnost, koja je kod nas trajno stanje gotovo 30 godina, onda ne treba da čudi što mladi ljudi, ali i oni malo stariji, napuštaju BiH. Za svaki problem postoji rješenje, ali znajući naše političare, na to rješenje ćemo se načekati, piše BHRT.

    Radiosarajevo.ba

  • MUP Republike Srbije neće uputiti policajce u BiH

    MUP Republike Srbije neće uputiti policajce u BiH

    Potpredsjednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da, “imajući u vidu da bošnjački političari u BiH od najnormalnije stvari policijske saradnje u turističkoj sezoni kreiraju političke spletke i prijetnje”.

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije neće uputiti policajce u Republiku Srpsku, kako to ne bi bio vještački razlog za napade na Srbiju i srpski narod, saopćilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije.

    – Imajući u vidu da bošnjački političari u BiH od najnormalnije stvari policijske saradnje u turističkoj sezoni koja već postoji u cijelom regionu više od 10 godina, kreiraju političke spletke i prijetnje, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije neće dozvoliti nikome da traži u ovome izgovore za sukobe i pripreme za rat.

    Zato nećemo slati policajce u Republiku Srpsku kako to ne bi bio vještački razlog za napade na Srbiju i srpski narod – izjavio je Dačić, navodi se u saopćenju.

    Izvor: Avaz

  • Veliki uspjeh bh. matematičara na Internacionalnoj matematičkoj olimpijadi

    Veliki uspjeh bh. matematičara na Internacionalnoj matematičkoj olimpijadi

    Na ovogodišnjoj Internacionalnoj matematičkoj olimpijadi (IMO), koja se održala u Velikoj Britaniji, učenici iz Bosne i Hercegovine ostvarili su fenomenalne rezultate, osvojivši tri zlatne medalje, saopćeno je iz Službe za protokol i press Kantona Sarajevo.
    – Ovo je 32. put kako BiH učestvuje na IMO, najprestižnijem matematičkom takmičenju na svijetu, te u prethodnom 31 učešću niti jedan učenik nije uspio osvojiti zlatnu medalju. Konačno, tom čekanju je došao kraj, te su naši učenici, iznad svih očekivanja, ove godine osvojili čak tri zlatne medalje.
    Naši zlatni momci su: Benjamin Mujkić, učenik 3. razreda Druge gimnazije Sarajevo, Andrej Krčmar, učenik 2. razreda Gimnazije Banja Luka i Vuk Janković, učenik 1. razreda Gimnazije “Jovan Dučić” Trebinje. Oni su na ovaj način zlatnim slovima ispisali historiju bh matematike, te iako su ranije osvajali mnoga priznanja, ovo je kruna njihovog rada i truda – navedeno je u saopćenju.
    Dodaje se da su i ostali učenici iz BiH bili fenomenalni: Harun Alibegović, maturant Richmond Park International Secondary School Sarajevo je osvojio srebrnu medalju, dok su bronzane medalje osvojili učenici Druge gimnazije Sarajevo-Adnan Osmić i Naida Gavranović.
    – Liderka na ovogodišnjoj, za BiH historijskoj olimpijadi, je bila Adisa Bolić, dok je zamjenik bio Bojan Pažin. Ovo je ujedno i prvi put da su se svi učenici iz BiH okitili medaljama na IMO. U ekipnom plasmanu Bosna i Hercegovina je zauzela 13. mjesto u konkurenciji 108 zemalja, što je ubjedljivo najbolji ekipni plasman u historiji. Prethodni najbolji plasman je bio 29. mjesto – navedeno je u saopćenju.
    Iz Udruženja matematičara Kantona Sarajevo su čestitali učenicima i liderima, te su istakli da svi ovi učenici već godinama pohađaju Školu matematike za nadarene učenike koju organizuju, kao i da su bili svjesni da imaju fantastičnu ekipu s obzirom da su svi članovi ekipe već osvajali medalje na međunarodnim takmičenjima, ali da ipak nisu mogli ni sanjati ovakav rezultat.
    Doček olimpijske ekipe BiH planiran je u srijedu navečer na Aerodromu Sarajevo.
    Izvor: Faktor
  • Danas kolektivna dženaza i ukop posmrtnih ostataka četiri žrtve ubijene na području Prijedora

    Danas kolektivna dženaza i ukop posmrtnih ostataka četiri žrtve ubijene na području Prijedora

    U Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu danas će biti klanjana kolektivna dženaza te obavljen ukop posmrtnih ostataka četiri žrtve koje su 1992. godine ubijene na području Korićanskih stijena, Čarakova i Kozarca.

    Vjerski program trebao bi početi u 12 sati. Nakon podne namaza bit će klanjan dženaza – namaz koji će predvoditi reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.

    Najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine u Kamičanima je Alija (Kasim) Forić, koji je imao 23 godine kada je ubijen u junu 1992. godine na području Kozarca. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Sivci – Mekteb, 1998. godine. Alija će nakon dženaze biti ukopan u Šehidskom mezarju Kamičani.

    Najstarija žrtva koja će biti ukopana je Badema (Ibro) Musić, rođena 1942. godine. Ona je imala 50 godina kada je ubijena u Čarakovu kod Prijedora. Njeni posmrtni ostaci su ekshumirani 2018. godine na lokalitetu Alića šuma u Čarakovu, a bit će ukopani na Šehidnskom mezarju Čarakovo.

    Osim ove dvije žrtve ove godine će konačan smiraj naći i Nazif (Hajro) Musić, rođen 1960. godine u Čarakovu. On je ubijen u julu 1992. godine, a njegovi posmrtni ostaci su u Čarakovu, na lokalitetu Žeger, ekshumirani u martu prošle godine. On će također biti ukopan u Šehidskom mezarju Čarakovo.

    Jedna od žrtava čiji posmrtni ostaci će biti ukopani danas nakon kolektivne dženaze u Kozarcu, je i Enver (Nedžib) Aljiji, rođen 1966. godine u Skoplju, u Makedoniji. Ubijen je 1992. godine na Korićanskim stijenama na Vlašiću, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani kada je na ovom lokalitetu otkrivena posljednja masovna grobnica, u septembru 2017. godine. On će biti ukopan u Šehidskom mezarju Kamičani.

    Izvor: Avaz/Fena

  • Sljedeće godine prvi popis poljoprivrede u BiH nakon šest decenija

    Sljedeće godine prvi popis poljoprivrede u BiH nakon šest decenija

    BiH konačno dobija prvi popis poljoprivrede na svojoj teritoriji nakon više od šest decenija, a u prilog tome govori podatak da je Vijeće ministara BiH, na prijedlog Agencije za statistiku, usvojio Akcioni plan za pripremu, sprovođenje i diseminaciju rezultata popisa poljoprivrede u Bosni i Hercegovini 2023-2026. godine.

    Popis poljoprivrede na terenu planiran je od 1. oktobra do 15. decembra 2025. godine.

    Iz Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske rekli su da su u četvrtak na sjednici Vijeća ministara BiH usaglašeni stavovi predstavnika tri statističke institucije, čime su stvoreni neophodni uslovi za sprovođenje popisa poljoprivrede.

    Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Srpske, ističe da su i poljoprivrednici uvijek tražili da se uradi popis, da se, kako kaže, vidi čime se raspolaže.

    “I da shodno tome i potrebama možemo planirati svoju proizvodnju. Bitno je da popis bude odrađen u što kraćem periodu, da bude odrađen objektivno” rekao je Marinković.

    Ističe da, sa druge strane, ukoliko budemo uredili vanjskotrgovinsko poslovanje i zaštitili domaću proizvodnju, na način da, ukoliko ono što domaći poljoprivrednici proizvedu u dovoljnim količinama, mogu plasirati na vlastito tržište.

    “A da ono što nam nedostaje uvozimo u onim količinama koje nam nedostaju, a ne prekomjerne količine i da se istovremeno u BiH baca 500.000 tona hrane godišnje. Džaba će nam biti taj popis onda” poručio je on.

    Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH, poručuje da je sramota što u posljednjih šest decenija nije sproveden ovaj popis.

    “Popis je trebao biti i ranije, da znamo čim raspolažemo, šta imamo i prema tome da se rade i programi i pravilnici kako bi poljoprivrednici lakše dolazili do EU sredstava” rekao je Bićo za Nezavisne novine.