Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Iako vakcina ima dovoljno zarazne bolesti pojavile su se u tri velika bh. grada

    Iako vakcina ima dovoljno zarazne bolesti pojavile su se u tri velika bh. grada

    “Zajedničkim naporima struke, obrazovnog sistema i roditelja povećati cjepni obuhvat”

     

     

    Posljednjih pola godine u Federaciji BiH bilježi se ponovna epidemija velikog kašlja i ospica (morbili). Te zarazne bolesti, vakcinalno preventabilne, pojavile su se u tri velike gradske sredine (Sarajevo, Zenica, Tuzla) a situacija je dodatno zabrinjavajuća činjenicom da nisu pošteđene ni manje sredine.

    Direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH Siniša Skočibušić u razgovoru za Fenu ističe zabrinutost i zebnju zdravstvenog sistema posebno zbog nekoliko smrtnih slučajeva ali teških komplikacija nastalih zbog tih bolesti.

    Stoga naglašava važnost multidisciplinarnog djelovanja, podsjeća da vakcina ima dovoljno te ponovo apelira na roditelje da je vakcinisanje najbolja mjera za sprječavanje obolijevanja te razvoja komplikacija i umiranja od zaraznih bolesti.

     

    Zajednički raditi

    – Ovo je i prilika istaknuti da moramo zajednički raditi (roditelji, zdravstveni i obrazovni sistem i represivni sistem) i na multidisciplinaran način povećati cijepni obuhvat. Nasreću, vakcina imamo dovoljno, imamo razvijen zdravstveni sistem, a možemo učiniti još više da što više djece bude vakcinisano – kazao je.

    Prema njegovim riječima, kumulativno (nakon godina smanjenog cijepnog obuhvata) dogodilo se da je veći broj djece ostao nevakcinisan ili nedostatno vakcinisan.

    – To je rezultiralo činjenicom da se sad suočavamo sa tako ozbiljnim problematikom – kazao je.

    Podsjeća da je Zavod za javno zdravstvo FBiH, putem kantonalnih zavoda za javno zdravstvo, distribuirao dovoljne količine vakcina i sve potrebne materijale. Za obavezni kalendar imunizacije naglašava da je ‘tekovina našeg zdravstvenog sistema, u prošlosti se pokazalo kao dobro a i smjer je kojim treba ići i u budućnosti’.

    – Činjenica da ove godine uvodimo i novu vakcinu, zapravo pokazuje koliko naš zdravstveni kalendar mora biti još bolji i još bolji obuhvat. Na taj način možemo učiniti da naša djeca ne obolijevaju od bolesti za koje smo mislili da smo ih zaboravili odnosno koje su bile iskorijenjene u našoj zajednici – istaknuo je.

     

     

    Jedna od najzaraznijih bolesti na svijetu

    Ospice (morbili) su jedna od najzaraznijih bolesti na svijetu. Šire se kad zaražena osoba diše, kašlje ili kiše jer virus ostaje aktivan i zarazan u zraku ili na zaraženim površinama do dva časa. Izražen osip je najvidljiviji simptom, dok komplikacije mogu uključivati sljepoću, encefalitis, tešku dijareju i srodnu dehidraciju, te infekcije uha i upalu pluća.

    Veliki kašalj, hripavac ili pertusis je visoko zarazna cijepno-preventabilna infekcija dišnog sistema koju uzrokuje bakterija Bordetella pertussis. Nakon ulaska u dišni sistem novog domaćina, bakterije se brzo razmnožavaju i stvaraju toksine i druge biološki aktivne tvari. Jedna od najvažnijih posljedica infekcije je oštećenje i poremećaj funkcije respiratornog epitela s posljedičnim stvaranjem gustog i žilavog sekreta i nemogućnošću njegova normalnog izbacivanja.

  • Čeka se izbor glavnog izvođača radova: Milijarda i 100 miliona KM za tunel Prenj

    Čeka se izbor glavnog izvođača radova: Milijarda i 100 miliona KM za tunel Prenj

    Tenderska procedura za izbor izvođača radova na tunelu Prenj počela je u septembru 2022., a još nije okončana.

    – Uzimajući u obzir složenost i zahtjevnost navedene dionice za izgradnju, tenderski proces za odabir izvođača radova na predmetnoj dionici je u drugoj završnoj fazi tenderisanja. Sam tok tenderskog procesa definiran je Planom nabavki za predmetnu dionicu i usaglašen je i odobren od Banke vodećeg IFI-a. Planom nabavki definiran rok za dodjelu ugovora za izvođača radova je decembar 2024. godine – rekli su nam iz „Autocesta FBiH“.

     

    Najskuplji projekt

    Prema ranijim navodima iz „Autocesta FBiH“, ovo će biti najskuplji projekt na cjelokupnom autoputu i njegova vrijednost bi trebala iznositi blizu milijardu i 100 miliona KM. Razlog za to je što će dionica Ovčari – tunel Prenj – Mostar Sjever biti duža od 10 kilometara, a sama dužina desne tunelske cijevi 10.165 metara, dok će lijeva biti pet metara kraća. To će biti najveći tunel u BiH, a deveti u cijeloj Evropi.

    Iz „Autocesta FBiH“ naglašavaju da će se tunel graditi uz poštivanje svih sigurnosnih standarda, propisanih Direktivom EU, odnosno s većim profilom i pregradama.

    – Ključna nepoznanica i najveći rizik pri gradnji tunela jesu stvarni uvjeti geološke sredine u kojoj se probija tunel – koji se ni s veoma obimnim i skupim prethodnim geološkim istraživanjima ne mogu adekvatno i sveobuhvatno unaprijed definirati i tako smanjiti rizik, tzv. nepredvidljivih fizičkih uslova – naglašavaju iz „Autocesta FBiH“.

     

    Do decembra

    Iako je kao rok za izbor izvođača izabran decembar ove godine, oni naglašavaju da su navedeni podaci podložni promjeni ovisno o toku evaluacije i brzine odgovora kreditora i ponuđača ili eventualnih dodatnih zahtjeva od ponuđača u evaluacijskom procesu, što JPAC nisu u mogućnosti niti predvidjeti niti spriječiti, nego provoditi proces u skladu s procedurama i pravilima Banke.

    – Ukoliko dođe do pomjeranja rokova, isto će biti usaglašeno i odobreno od Banke, vodećeg IFI-a na predmetnoj dionici – naveli su iz „Autocesta FBiH“.

    Prema ranijim navodima, za izgradnju ove dionice prijavilo se osam kompanija, ali dvije su odmah eliminirane jer nisu ispunjavale uslove, a, prema nezvaničnim navodima, kasnije su još tri prekrižene. Na odobrenje EBRD-u poslane su kompanije „Cengiz Insaat Sanayi Ve Ticaret“, „Makyol Insaat Sanayi Turizm Ve Ticaret A.S.“ i konzorcij „DL Limak Joint Adventure“. Izbor kompanije bit će poznat nakon što EBRD dostavi izvještaj.

     

    Ugovor o grantu

    Nedavno je v.d. direktora „Autocesta FBiH“ Denis Lasić potpisao s direktoricom EBRD-a za BiH Manuelom Naesl (Naessl) ugovor o grantu vrijedan 3,5 miliona eura kojim se podržava priprema i implementacija projekta Ovčari – tunel Prenj – Mostar Sjever.

     

    avaz.ba

  • Počela sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH

    Počela sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH

    Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH na kojoj bi trebao biti razmatran set boračkih zakona počela je danas u Sarajevu.

    Na predloženom dnevnom redu, između ostalog, je i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica po skraćenom postupku.

    U obrazloženju prijedloga navedeno je da je razlog za usvajanje tog zakona usklađivanje mjesečne novčane egzistencijalne naknade na način kako je regulisano usklađivanje penzija propisom koji reguliše oblast penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine.

    lzmjenama navedenog zakona propisano je da će se usklađivanje iznosa mjesečne novčane egzistencijalne naknade vršiti počev od 1. jula 2024.

    Za realizaciju navedenih izmjena Zakona potrebno je obezbijediti dodatna finansijska sredstva u Budžetu Federacije BiH u iznosu 800.000 KM.

    Predstavnički dom trebao bi razmatrati i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica, te Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica.

    Pred poslanicima bi se trebali naći i Prijedlog zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške osobama sa invaliditetom u FBiH, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH, te Prijedlog zakona o zaštiti zraka.

    U toku su poslaničke inicijative i pitanja.

  • Poslodavci vape za radnom snagom koje nema

    Poslodavci vape za radnom snagom koje nema

    Poslodavci i svi nezaposleni u Federaciji BiH željno su iščekivali usvajanje Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih. Delegati Doma naroda su ipak odlučili glasati protiv usvajanja ili biti suzdržani. O ovoj i drugim temama razgovarali smo sa Adnanom Delićem, mininstrom rada i socijalne politike.

    Odmah na početku razgovora Delić kaže da bi sve bilo lakše s tim zakonom, jer poslodavci vape za radnom snagom, koje nema.

    “Obraćaju se službama i Federalnom zavodu da im daju radne snage, ali službe nemaju aktivnih tražilaca poslala. Poslodavci posežu za tim da se uvede strana radna snaga, ali se ne može uvesti ukoliko na službama postoji tih struka. Nalazimo se u pat poziciji. Šta preostaje poslodavcima – da zatvore svoje biznise ili da ne povećaju svoje proizvodne kapacitete, što utiče na rast BDP-a i povećanje broja zaposlenih”, ističe Delić.

     

    Prioritet EU

    Spin ili neistina je, kaže, da će ostati neko bez zdravstvenog osiguranja, jer osiguranje je elementarno pravo svakog građanina.

    “Zdravstveno osiguranje treba tražiti u Zavodu zdravstvenog osiguranja. Zavod bi morao prihvatiti tu odgovornost da se admistrira tu gdje mu je mjesto”, rekao je Delić.

    Ponavlja da je najveći društveni interes u Federaciji BiH izmjena ovog zakona. Zašto? Kaže, zato – što ljudi odlaze iz ove države.

    “Odlaze jer žele riješiti egzistencijalno pitanje – posao. Mi nestajemo i zbog pada prirodnog priraštaja i zbog migracija. Ovo je zakon koji je EU targetirala kao prioritet ukoliko želimo u EU. Suština je da iščistimo evidencije i da vidimo koliko je tih zanimanja”, rekao je dodajući da obrazovni sistem nije usklađen sa tržištem rada.

  • Una regata obara rekord po broju gostiju

    Una regata obara rekord po broju gostiju

    Ovog ljeta Unsko-sanski kanton ima poseban razlog za slavlje. Jedinstvena, u svijetu poznata, internacionalna Una regata održava se 50. put. Od 24. do 27. jula posjetioci će uživati u izuzetnom događaju.

     

    Rekordan broj

    Direktor Nacionalnog parka „Una“ Alen Zulić za “Avaz” kaže da je veliki jubilej Una regate zaslužan za rekordan broj ulazaka na Štrbački buk.

    – Ove godine imamo više od 20 posto ulaza nego prošle u isto vrijeme. Također, porast posjete zabilježen je i na vodopadu Milančev buk u Martin Brodu te posjetilačkoj zoni Kulen-Vakuf i još nekima gdje je slobodan ulaz – kazao je Zulić.

    Ističe kako je Una regata i ovog puta turistička, sportska i zabavna manifestacija. Plovit će se na dionici Martin Brod – Štrbački buk – Bihać – Bosanska Krupa, u tri etape, a učesnici će biti smješteni u četiri kampa.

    – Kotizacija za učesnike je besplatna. Imat će osigurane obroke, prostor za kampiranje te će svaki učesnik biti i osiguran u slučaju neželjenih povreda itd. Do sada se prijavilo blizu 800 učesnika – istakao je Zulić.

     

    Besplatan prijevoz

    Direktor Nacionalnog parka poručuje da učesnike očekuje jedinstveno iskustvo koje kombinira veslanje, upoznavanje, druženje, kao i raznolik muzičko-zabavni program.

    – Potrudili smo se da za ovaj jubilej Una regata bude posebna, a imat ćemo veliki broj gostiju. Tokom ove manifestacije, osim vodenih sportova, raftinga i kajaka, u kampovima će biti organiziran i kulturno-zabavni program. Također, za sve građane iz Bihaća obezbijeđen je besplatni prijevoz do Martin Broda, preciznije do kampa „Lučica“ – naveo je Zulić za “Avaz”

     

    Tri koncerta

    – Vodili smo računa o padavinama i postavili veliki šator koji će osigurati da programski sadržaj na samom otvaranju prođe besprijekorno. Na otvaranju u Martin Brodu učestvovat će Berin Buturović, a Haris Džinović će koncert održati na Gradskoj otoci u Bihaću i posljednjeg dana u Bosanskoj Krupi gostuju „Teška industrija“ i Lea Mijatović – naveo je Zulić.

     

    avaz.ba

  • Sarajevski aerodrom – Ostvaren rekordan broj putnika u jednom danu

    Sarajevski aerodrom – Ostvaren rekordan broj putnika u jednom danu

    Izvor: Fena (D.P.)

    Međunarodni aerodrom Sarajevo je u ponedjeljak, 22. jula ispratio i dočekao 10.404 putnika, te uspješno realizovao 79 aviooperacija.

    To je rekordan broj putnika koji su tokom jednog dana koristili usluge sarajevskog aerodroma u odnosu na 2022. godinu kada je zabilježen broj od 7.714 putnika.

    – Zahvaljujemo se našim radnicima i svim pratećim službama što su, bez obzira na velike gužve kao i otežane uslove rada zbog visokih temperatura, i ovaj put dali svoj maksimum kako bi proces prihvata aviona, putnika i prtljage protekao je u najboljem redu – saopćeno je iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

  • Porez na prazne nekretnine u BiH već od iduće godine?

    Porez na prazne nekretnine u BiH već od iduće godine?

    Porez na prazne stanove postaje sve aktuelnija tema u Bosni i Hercegovini.

    Prvi koji bi mogao uvesti ovaj porez je Kanton Sarajevo (KS). Premijer KS, Nihad Uk, potvrdio je za Forbes BiH da je Vlada angažovala eksterne stručnjake zajedno s partnerima iz UNDP-a kako bi pronašli zakonsko rješenje koje bi imalo višestruku korist za zajednicu.

    „Na jednoj od sjednica proteklog mjeseca imali smo kratku prezentaciju o aktivnostima koje smo do sada uradili. Ocijenili smo da veliki broj nekretnina u KS stoji prazno, da imamo balon cijena koje nisu realne, te nam je cilj da u tom segmentu uredimo tržište, da ‘otključamo’ te nekretnine, spustimo malo njihovu cijenu, ali i da motiviramo i angažujemo vlasnike stanova i poslovnih prostora da ih stave u promet kroz rentanje. Veći broj stanova i poslovnih prostora na tržištu doveo bi do pada cijena najma,“ rekao je Uk.

    U BiH nema preciznih podataka o broju praznih nekretnina, ali ranija istraživanja su pokazala da ih je oko 60.000. Nedostatak centralizovanog popisa otežava donošenje tačnih zaključaka.

  • Zabrinjavajuća statistika: U prvih pet mjeseci u Srednjobosanskom kantonu rođeno 136 beba

    Zabrinjavajuća statistika: U prvih pet mjeseci u Srednjobosanskom kantonu rođeno 136 beba

    Demografska slika Federacije, ali i cijele države sve je lošija. Alarmantan je podatak da, prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, u prvih pet mjeseci ove godine FBiH bilježi negativan prirodni prirast od ukupno 2438 stanovnika. Usporedbe radi, prema istim podacima, u posljednjih sedam mjeseci prošle godine negativan prirodni prirast bio je ukupno 1531, piše Večernji list BiH.

    Negativna demografska slika FBiH nastavljena je i tokom maja, pokazali su posljednji objavljeni podaci Zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva i brakovima. Od 10 kantona, ponovno je samo Zapadnohercegovački kanton zabilježio pozitivan prirodni prirast. Prema podacima u tom kantonu je tokom maja rođeno 78 djece, dok je preminulo 50 stanovnika, što predstavlja plus od 28.

    Zanimljivo je spomenuti kako je, od ukupno sedmero djece koja su tokom maja u FBiH rođena izvan bolnice, ali uz stručnu pomoć, njih dvoje s područja Zapadnohercegovačkog kantona, preostalih pet je iz Sarajevskog kantona.

    U ovom kantonu u istom mjesecu sklopljeno je 35 brakova te su registrovane tri rastave. U svim ostalim kantonima ponovno se bilježi više umrlih od novorođenih.

    Najveći minus je u Tuzlanskom kantonu, gdje je rođeno 262 djece, a umrle su 364 osoba, što predstavlja smanjenje za 102 stanovnika. Zeničko-dobojski kanton iz maja je izišao s 84 stanovnika manje. Naime, u ovom kantonu rođeno je 230 djece, a umrlo 314 osoba. U Unsko-sanskom kantonu je 156 umrlih naspram 99 novorođenih, što predstavlja minus od 57 stanovnika. Posavski kanton je u navedenom mjesecu ostao bez 24 stanovnika. Umrlo ih je 36, a rođeno 12. U Bosansko-podrinjskom kantonu rođeno je tek 13 beba, dok je broj umrlih 17. Podaci Zavoda za statistiku Federacije BiH pokazuju i kako je Srednjobosanski kanton ostao bez 61 stanovnika, odnosno, umrlih je 197, dok je rođenih 136.

    Hercegovačko-neretvanski kanton u istom mjesecu ima negativan prirodni prirast od 39 stanovnika. Rođenih je 108, a umrlih 147. Na području Sarajevskog kantona rođeno je 289 beba, dok je broj umrlih 363, što predstavlja smanjenje broja stanovnika za 74. I Hercegbosanski kanton je u minusu, i to za 31 stanovnika. Na 48 umrlih rodilo se tek 17 djece.

    Ukupno je u FBiH tijekom svibnja zabilježen negativan prirodni prirast od 448 stanovnika. Rođeno je ukupno 1244 djece, dok je broj umrlih 1692. Kada je pak riječ o sklapanju novih brakova prednjači Sarajevski kanton, gdje je tijekom navedenog mjeseca 176 parova izgovorilo sudbonosna “da”. Slijedi Tuzlanski kanton sa 144 sklopljena braka te Zeničko-dobojski sa 135. U Unsko-sanskom kantonu registrirano je 111 novih brakova, Posavskom 17, Bosansko-podrinjskom 12, Srednjobosanskom 86, Hercegovačko-neretvanskom 84 te Hercegbosanskom 18.

    Nije zanemariv broj onih koji su se u istom mjesecu odlučili prekinuti vječne zavjete. Tako je u maju ove godine zabilježeno 115 rastava. Najveći broj rastava registrovan je u Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu – 33 odnosno 31. U Unsko-sanskom kantonu rastalo se 26 parova, Posavskom i Zapadnohercegovačkom po tri, Srednjobosanskom 19, dok u ostalim kantonima u prvih pet mjeseci ove godine nisu zabilježene rastave.

  • Na današnji dan prije 20 godina obnovljen je Stari most

    Na današnji dan prije 20 godina obnovljen je Stari most

    Na današnji dan 2004. godine u Mostaru je svečano otvoren obnovljeni Stari most, remek-djelo orijentalne arhitekture iz 16. stoljeća, čija je obnova, zajedno s pripremama, trajala gotovo sedam godina.

    Stari most u Mostaru preko rijeke Neretve je UNESCO-va svjetska baština koji je, kada je izgrađen, bio je najveća lučna konstrukcija na svijetu. Naredbu je dao 1566. godine Sulejman Veličanstveni, a projektant je bio Mimar Hajrudin. Most je čvrsto stajao 427 godina dok nije uništen u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, 9. novembra 1993. godine od Hrvatskog vijeća odbrane (HVO).

    Stari most ima izražen luk širok četiri metra i 30 metara dug koji svojom visinom od 24 metra, na najvišem mjestu, dominira rijekom Neretvom. S oba kraja završava s jednim odbrambenim tornjem, Hellebija na sjeveroistoku i Tara na jugozapadu, koji se zajedno nazivaju “mostari” (carinici na mostu po kojima je grad dobio ime).

    Luk je napravljen od lokalnog kamena “tenelija”, a njegov oblik je proizvod mnogih nepravilnosti koje su nastale deformacijom intradosa (unutarnje linije luka). On se može opisati kao kružnica koja je s obje strane pritisnuta. Umjesto temelja, most počiva na vapnenačkim upornjacima koji se na nivourijeke nastavljaju zidinama koje nose tornjeve.

    S obzirom da su mnogi podaci o njegovoj izgradnji misterija, poput pitanja kako je bila podignuta njegova drvena konstrukcija, kako je kamen transportovan na lokaciju, te kako su drveni potpornji izdržali devetogodišnju izgradnju, on se može smatrati jednim od najvećih arhitektonskih dostignuća svog vremena.

    Stari most je rekonstruiran i potpuno obnovljen 2004. godine. Među donatorima su turska i talijanska vlada. Jula 2005. godine, Most je uvršten na listu UNESCO-vih zaštićenih spomenika kulture.

  • Da li zaista kupujemo domaće

    Da li zaista kupujemo domaće

    “Kupujmo domaće” – jedna je od parola, koju gotovo svakodnevno čujemo. Naziv je to i kampanje, koja se godinama provodi. Ali, jesu li se domaći proizvodi nametnuli kao bolji od uvoznih i koliko ih građani uopšte kupuju?

    Šta stavljamo u korpu, sami odlučujemo, a građani će nerijetko kazati da odabir i potrošačke navike određuje zapravo ‘’debljina’’ novčanika. Zbog sve slabije kupovne moći i sve manje se vodi računa o porijeklu proizvoda. Mogu li sve glasnije kampanje za kupovinu domaćih proizvoda značajno unaprijediti ekonomiju? Da, kažu u Udruženju “Kupujmo i koristimo domaće” navodeći kako bi efekti bilii veći kada bi se uz adekvatne poticaje više radilo na pokretanju domaće proizvodnje.

    ADMIR KAPO, predsjednik Udruženja “Kupujmo i koristimo domaće”

    Šta znači kupiti domaći proizvod za bh. ekonomiju? Vrlo jednostavno. Ako bi mi za 100 maraka kupili isključivo domaćih proizuvoda, najmanje 80 ostaje u ovom društvu, a ako damo za strane proizvode – najviše ostaje dvadesetak maraka. E, zbog toga smo danas siromašno društvo. I kad kupite proizvod koji je preradila naša firma, većina te sirovine je iz uvoza, zbog toga imamo veliki odlazak sredstava iz BiH. Deficit je za prošlu godinu iznosio skoro 12 milijardi maraka. Pod hitno treba donijeti strategija vezano za poticaje.

    Pod sloganom “Ja bih naše”, kampanju koja ima za cilj promovirati bh. proizvode i usluge, pokrenula je i Privredna komora Federacije BiH .

    MARKO ŠANTIĆ, dopredsjednik Gospodarske komore FBiH

    Mi imamo liberalnu ekonomiju i ne možemo vršit restrikciju na zabranu uvoza, ali imamo na raspolaganju alate za dizanje vijesti ljudi da kupuju domaće proizvode. Znači, mi ćemo krenuti sa tim označavanjem domaćih proizvoda koji će dobijati znakove bh. kvalitete i pravo na upotrebu imat ć eproizvodi koji posjeduju natprosječnu kvalitetu.

    U prva četiri mjeseca ove godine Bosna i Hercegovina je ostvarila vanjskotrgovinski deficit od gotovo četiri milijarde maraka. To praktično znači da je svakog mjeseca izvoz bio za milijardu maraka manji od izvoza. Da apsurd bude veći, i pored toga što je naša zemlja po količini vode među najbogatijim u Evropi, za pet mjeseci uvezeno je i više od 24 miliona litara flaširanevode.

     

    bhrt