Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • BHDCA: Odluku o zatvaranju zračnog prostora donosi Predsjedništvo BiH

    BHDCA: Odluku o zatvaranju zračnog prostora donosi Predsjedništvo BiH

    Iz Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA), na upit portala Klix.ba da li će BiH zatvoriti zračni prostor za ruske avione, odgovoreno je da, prema Ustavu BiH, vanjsku politiku vodi Predsjedništvo BiH.

    “Dakle, pitanje uvođenja sankcija, koje bi podrazumijevale i eventualne zabrane u zračnoj plovidbi prema bilo kojoj državi, a tako i prema Ruskoj Federaciji, nadležnost je viših instanci”, navodi se u odgovoru.To znači da zračni prostor BiH do daljnjeg ostaje otvoren za avione iz Rusije, kao što je slučaj u susjednoj Srbiji.

    Podsjetit ćemo da je Direkciji za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA) dostavljen dopis Evropske komisije za koordinaciju u kriznim situacijama (EACCC), u vezi s upotrebom zračnog prostora u BiH zbog vojnog sukoba u Ukrajini, odnosno zabrane zračnog prostora za ruske avione.

    Države članice EU su kao odgovor na agresiju Ruske Federacije na teritorijalni integritet i suverentitet Ukrajine, odlučile uvesti sveobuhvatne sankcije ruskoj strani usmjerene prema bankarskom, energetskom i drugim privrednim sektorma te zemlje.

    Dio sankcija predstavlja i zabrane u zračnoj plovidbi avionima Ruske Federacije u međunarodnom zračnom prostoru Evropske unije.

    To znači da ruske aviokompanije više neće imati mogućnost da slijeću, uzlijeću i prelijeću teritoriju Evropske unije. To, između ostalog, uključuje i privatne avione u vlasništvu ruskih oligarha. Zračni prostor za ruske avione zatvorili su i SAD, Velika Britanija i Kanada.

    Izvor: Klix.ba

     

  • Crveni križ u BiH aktivirao humanitarni broj za pomoć Ukrajini

    Crveni križ u BiH aktivirao humanitarni broj za pomoć Ukrajini

    Crveni križ u BiH aktivirao je humanitarni broj za pomoć Ukrajini.

    Prateći događaje u Ukrajini Crveni križ Federacije BiH izražava zabrinutost, kao i duboko suosjećanje s narodom Ukrajine. Crveni križ kao najveća humanitarna mreža vođena humanitarnim principima nastoji olakšati ljudsku patnju, zaštititi živote i zdravlje i očuvati ljudsko dostojanstvo, posebno tokom oružanih sukoba i drugih kriznih situacija. S tim u vezi Crveni križ u BiH pokrenuo je humanitarni broj 17023 za pomoć ugroženom stanovništvu Ukrajine. Svaka donacija je bitna, zato ne oklijevajte – pozovite broj – 17023 da humanost pobijedi! – poručili su.

    Kako su rekli, kao sastavna komponenta Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i članica Međunarodne mreže za obnavljanje porodičnih veza Crveni križ u BiH vođen humanitarnim principa i potrebama u kriznim situacijama stavlja na raspolaganje Službu traženja u slučaju potreba nastalih u sukobima u Ukrajini.

    Programom Obnavljanja porodičnih veza nastoji se spriječiti nasilno razdvajanje članova porodica i njihov nestanak. Ove aktivnosti često su vezane za psihološku, pravnu i drugu podršku porodicama i pogođenim osobama.

    Izvor: Dnevni avaz

  • ASA Banka je kupovinom Sberbanke u Federaciji BiH postala najveća domaća banka

    ASA Banka je kupovinom Sberbanke u Federaciji BiH postala najveća domaća banka

    Kupovinom Sberbanke u Federaciji BiH ASA Banka postala je najveća domaća banka u Bosni i Hercegovini, a ovaj potez pozdravili su svi, od građana do ekonomskih stručnjaka.

    Građani, klijenti Sberbanke, su sretni jer ne moraju više brinuti šta će biti s njihovim novcem, a stručnjaci kažu kako je za ekonomiju svake zemlje značajan rast domaćih kompanija.

    “Vrlo je pozitivno što se odmah reagovalo na krizu i rizike u Sberbanci, kao značajnoj banci na bh. tržištu. Prvo je pozitivno zbog toga što je spriječeno propadanje banke, sad ona ima jasnog vlasnika, koji nema nikakve rizike sankcija i može nastaviti normalno poslovati. Propadanje ove banke u BiH destabiliziralo bi cijeli finansijski sistem i osiguranje depozita, oštetilo bi klijente i tako dalje”, kazao je za Klix.ba Igor Gavran, ekonomski analitičar.

    Ono što je još značajno u ovoj priči, smatra Gavran, jeste činjenica da je ovu banku u Federaciji BiH kupila druga, privatna banka, a nije postala vlasništvo države, kao što je to najavljeno prije nekoliko dana da bi se moglo desiti u Republici Srpskoj. Naime, Vlada RS-a najavila je da će preuzeti Sberbank Banja Luka i da će osigurati kapital, što Gavran smatra da bi nanijelo štetu poreskim obveznicima ovog entiteta.

    “Veoma je značajno ovdje i da je riječ o domaćoj banci, jer se tim znatno povećava učešće domaćih banaka na tržištu i bar malo se umanjuje inače potpuna dominacija banaka u stranom vlasništvu. Odavno je već praksa da domaće banke na bh. tržištu imaju simboličnu ulogu u odnosu na potpunu dominaciju stranih, tako da je ovo velika promjena, a tek ćemo vidjeti kakve će imati efekte i kako će dalje finansijsko tržište funkcionisati. Međutim, ovo bi trebalo na neki način olakšati pristup kapitalu domaćim kompanijama i trajno promijeniti situaciju u smislu značajnije uloge domaćih banaka na tržištu”, kaže Gavran.

    Ono što je značajno jeste i činjenica da je Bosna i Hercegovina, za razliku od brojnih drugih situacija, u ovoj reagovala prva i na pravi način. To je, smatra to i Gavran, bilo i malo iznenađujuće, ali na pozitivan način.

    Na sličan način reagovale su i banke u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji, gdje su također one s domaćim vlasništvom preuzele Sberbanke u svojim zemljama. Tako je Sberbank u Srbiji preuzela AIK banka, u Hrvatskoj je to uradila Hrvatska poštanska banka, a u Sloveniji je najavljeno da će NLB Banka preuzeti Sberbank u ovoj zemlji.

    “Jačanje domaćih banaka je veoma dobro za cijeli region. Mislim da nije dobro da u bilo kojem sektoru ekonomije dominira strano vlasništvo, jer ne vidim kakvu to prednost donosi ekonomiji, a sigurno je da može donijeti rizike. Sada imamo situacije u vezi sa sankcijama i vidimo kako se iznenada i drastično može promijeniti sve, a sve to zbog vanjskih utjecaja. I u drugim oblastima bi se neke slične stvari mogle desiti nekad. Zbog toga moramo imati jače učešće domaće privrede u domaćem vlasništvu, kako u bankarskom, tako i u drugim sektorima”, poručio je Gavran.

  • Komšić: Dodik izvršava planove dogovorene s Rusijom, cilj je destabilizacija BiH

    Komšić: Dodik izvršava planove dogovorene s Rusijom, cilj je destabilizacija BiH

    – Dodik je tražio raspravu pozivajući se na činjenicu da su na teritoriji Ukrajine nastale dvije nove države. To je nešto što je meni neprihvatljivo kao stav i to je nešto što gotovo cijeli svijet nije priznao – kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić kao reakciju na današnji potez člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i napuštanje sjednice.

    – Taj prijedlog izmjena dnevnog reda smo usvojili jednoglasno. Nakon toga Dodik je predložio izmjene zakona o Centralnoj banci kao i tačku gdje bi se raspravljalo o situaciji u Ukrajini, bez prijedloga bilo kakvih zaključaka i materijala. Po proceduri, taj prijedlog je stavljen na glasanje, Dodik je glasao za, Džaferović i ja protiv. To je bio povod da Dodik održi govor u kojem je iznio neke političke stavove za koje mislim da ne stoje. Prvo, ako misli da je nešto neustavno u ovoj zemlji, ja sam stava da za to postoji Ustavni sud BiH. On je taj organ koji može utvrditi je li šta neustavno ili ne – rekao je Komšić.

    Komšić je kazao da je Dodik tražio raspravu pozivajući se na to da su na teritoriji Ukrajine nastale dvije nove države.

    – Dodik je tražio raspravu pozivajući se na činjenicu da su na teritoriji Ukrajine nastale dvije nove države. To je nešto što je meni neprihvatljivo kao stav i to je nešto što gotovo cijeli svijet nije priznao. Ja ne znam da je ijedna druga zemlja pristala na to osim Rusije. Ne možemo raspravljati o tim stvarima na osnovu tih činjenica. To je bio završni govor Dodika prije nego je napustio sjednicu Predsjedništva BiH. Mislim da Dodik izvršava dogovorene planove sa Ruskom federacijom. Mislim da je dalji cilj destabilizacija BiH, jasno je da postoji jedan plan. Taj plan je očigledno pokrenut i ide se u realizaciju na osnovu dogovora i razgovora sa Lavrovom – istakao je Komšić.

    Faktor

  • Dodik napustio sjednicu Predsjedništva BiH: Ako pada Ustav pada i država!

    Dodik napustio sjednicu Predsjedništva BiH: Ako pada Ustav pada i država!

    Milorad Dodik napustio je sjednicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine nakon čega se obratio okupljenim novinarima. On je prije nego je napustio sjednicu tražio izmjenu dnevnog reda oko zauzimanja stava Predsjedništva BiH u vezi sa situacijom u Ukrajini.

    On je, naime, tražio da Bosna i Hercegovina bude neutralna po pitanju Ukrajine, odnosno ruske agresije.

    – Ako pada Ustav pada i država – poručio je Dodik.

    Ovaj tekst će biti dopunjen.

    avaz.ba

  • Švarc-Šiling i Incko uputili apel za brzi i nebirokratski prijem BiH u EU

    Švarc-Šiling i Incko uputili apel za brzi i nebirokratski prijem BiH u EU

    Izvor: ONASA/DW (A.K.)

    Bivši visoki predstavnici međunrodne zajednice u Bosni i Hercegovini Kristijan Švarc- Šiling  i Valentin Incko traže od Evropske komisije da se BiH “brzo i nebirokratski” primi u Europsku uniju.  Oni su to naglasili Stoltenbergu i Ursuli fon der Lajen kao zajednički apel visokih predstavnika u pismu koji su uručili u Generalnom konzulatu BiH u Frankfurtu.

    Od NATO-a zahtijevaju garancije da će zaštititi stanovništvo BiH. Smatraju i da se Srbiji “treba oduzeti status kandidata za učlanjenje”.

    „24. februar 2022. predstavlja crni dan u istoriji Evrope jer postoji opasnost da bi ovakva agresija na jednu suverenu državu mogla potaknuti druge diktatore na slične korake”.

    Ovim riječima su se dva bivša visoka predstavnika u BiH Kristijan Švarc- Šiling i Valentin Inczko obratili predsjednici Evropske komisije, reagujući na dramatičan razvoj situacije u Ukrajini i napade ruske vojske na civilne ciljeve”. Pored toga što ih Putinov način ratovanja podsjeća na rat u BiH i artiljerijski teror nad stanovnicima Sarajeva, smatraju i kako bi „Dodik i Vučić mogli da „iskoriste agresiju Rusije na Ukrajinu i isprovociraju incidente ili novi rat u BiH ili na Kosovu”.

    Evropljani imaju moralnu obavezu prema BiH

    „Srbija i Republika Srpska nisu ostvarile svoje ciljeve iz 90-ih. Pored toga njeguju veoma bliske odnose sa Rusijom. Stoga se pribojavamo da bi se sadašnja agresija na Ukrajinu mogla proširiti i na Zapadni Balkan, prvenstveno na Bosnu i Hercegovinu i Kosovo”, navode oni u zajedničkom pismu Ursuli fon der Lajen.

    S obzirom da su se za hitan prihvat Ukrajine u EU založile članice EU: Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija – sada je, smatraju bivši visoki predstavnici, trenutak da se sa zemljama zapadnog Balkana, koje teže članstvu u EU, započnu pregovori o učlanjenju bez odlaganja. To se mora odnositi i na Bosnu i Hercegovinu i to bi morala biti pouka iz dešavanja tokom posljednjih šest dana, kaže se u zajedničkom apelu Inzka i Schwarz Schillinga upućenom predsjednici Evropske komisije.

    „EU bi trebala što brže i nebirokratski primiti Bosnu i Hercegovinu u EU”, smatra Švarc- Šiling i kaže kako Evropljani imaju i moralnu obavezu prema BiH, jer su tokom rata 90-tih, uvođenjem embarga na oružje Bosni i Hercegovini, onima koji su napadnuti onemogućili da se brane.

    Miran Balkan-sigurnija Europa

    Valentin Incko vjeruje da događaji u Ukrajini mogu pokrenuti međunarodnu zajednicu da se ozbiljno pozabavi BiH i prijetnjama secesijom, mada Dodik o tome trenutno ne priča a Rusija kao i Srbija ističu kako podržavaju teritorijalni suverenitet BiH.

    „Uslovno možemo govoriti o sistemu spojenih sudova. EUFOR je zbog toga već ojačao svoje trupe u BiH, što sam ja uvijek tražio, mada u BiH nema ili gotovo da nema njemačkih vojnika. Formula glasi: Miran Balkan – sigurnija Evropa”, kaže Incko i dodaje kako u posljednjih 15 godina nije vidio tako velik interes međunarodne zajednice za BiH kao sad i da mu je zbog toga jako drago.

    Dvojica bivših visokih predstavnika u BiH ukazuju kako NATO i EU sa svojim EUFOR-trupama imaju kako mandat, tako i obavezu prema BiH.

    „Ona proizilazi iz Daytonskog mirovnog sporazuma i sporazuma Berlin plus (sporazum o zajedničkom vojnom djelovanju između NATO i EU) i nalaže očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, i pored toga što ova zemlja nije članica NATO-a ili EU”.

    Slanje NATO-trupa na Brčko-koridor i bh. granicu sa Srbijom

    I pored te obaveze, oni pozivaju NATO i generalnog sekretara Jensa Stoltenberga da pruži „snažne garancije stanovništvu Bosne i Hercegovine da neće biti ostavljeni na cjedilu, kao prije 30 godina”.

    Od njega traže i da „poduzme neophodne korake u cilju spriječavanja prijetnji postojanju Bosne i Hercegovine”.

    „Niko ne zna koji su sve Putinovi ciljevi. Zato Vas molimo da učinite sve što je u Vašoj moći da zaštitite BiH. Njeni građani moraju dobiti garancije NATO-a u slučaju da se rat proširi na Zapadni Balkan”, kaže Incko.

    Incko, kako se navodi,  ne vjeruje da se „Putin i Lavrov ujutro bude sa mislima o Banjaluci”, ali to ne mora da znači da se ona jednoga dana ne bi mogla naći na dnevnom redu.

    Stoga, visoki predstavnici traže slanje NATO-trupa na Brčko-koridor i bh. granicu sa Srbijom, pozivajući se na Stoltenbergovu nedavnu izjavu:

    „Kremlj pokušava da NATO i EU dovede u situaciju da pruže manje podrške svojim partnerima i zato naš kolektivni odgovor mora biti davanje još veće podrške zemljama kao što su Bosna i Hercegovina , Moldavija i Gruzija kako bi im pomogli da uspiju u svojim demokratskim reformama i putu koji su sami odabrali”.

    Isključiti Srbiju iz kandidature za članstvo u EU

    Incko i Švarc- Šiling idu i korak dalje. Smatraju da bi Srbiju, koja odbija uvesti sankcije Rusiji, trebalo isključiti iz kandidature za članstvo u EU.

    Pozivaju se na prvog visokog predstavnika u BiH Karla Bilta, koji je prije nekoliko dana na twitteru napisao da se Srbija svojim stavom prema Rusiji „diskvalifikuje iz procesa učlanjenja“, kao i da „za zemlje, koje ne dijele evropske vrijednosti, zapravo nema mjesta u EU”.

    „Slažem se sa Karlom Bilt tom“, kaže Valentin Inzko za DW, „ali mogao je to reći i ranije“.

     „Želim podsjetiti da je jedan drugi političar – naime Heiko Maas (bivši njemčki šef diplomatije) 28.10.2020. rekao da u zemlji koja želi u EU ne može biti mjesta za raspirivanje nacionalizma, negiranje ratnih zločina i glorifikaciju ratnih zločinaca“, poručuje Valentin Incko.

    BHRT

  • Pomozi.ba organizacija pokrenula akciju za pomoć narodu Ukrajine: Mi u BiH najbolje znamo šta znači rat

    Pomozi.ba organizacija pokrenula akciju za pomoć narodu Ukrajine: Mi u BiH najbolje znamo šta znači rat

    Udruženje Pomozi.ba pokrenulo je apel za pomoć narodu Ukrajine.

    U tu svrhu, u funkciju je stavljen humanitarni broj 17006 kojim donirate 2 KM, broj je jedinstven za sve bh. operatere.

    Na prvom mjestu humanost

    – Pomozi.ba organizacija je prepoznata kao neko ko djeluje u kriznim situacijama, onda kada je pomoć ljudima najpotrebnija, bez obzira u kojem dijelu svijeta se nalazili, pa tako kontinuirano pomažemo narodu Sirije, Jemena, Palestine, Ugande. Sada je naša pomoć potrebna Ukrajini. Neke od naših prijateljskih organizacija već su krenule sa akcijom pomoći ovoj ratom zahvaćenoj zemlji i nalaze se na granici Poljske i Ukrajine, a mi ćemo distribuciju pomoći raditi na način na koji to uslovi budu dozvoljavali u momentu dostavljanja pomoći – saopćeno je iz Pomozi.ba.

    Dodaju da u ovoj organizaciji ne gledaju na boju kože niti nacionalnu pripadnost.

    – Nama je na prvom mjestu humanost, te želja i potreba da pružimo pomoć ljudima u nevolji. Kada su izbjeglice u pitanju, ljudi pogođeni ratom, nije bitno da li se radi o Sirijcima, Palestincima, Marokancima ili u ovom slučaju Ukrajincima, naša obaveza je da im pružimo ruku podrške. Mi u BiH najbolje znamo šta znači rat i suosjećamo sa svim ljudima širom svijeta koji su pogođeni ratnim dejstvima.

    Pored poziva na broj 17006, donacije su moguće putem web platforme www.pomoziba.org ili uplatama putem standardnih žiro računa ili PayPala Udruženja Pomozi.ba.

    Računi za uplate

    PayPal:

    paypal1@pomozi.ba

    (Ukrajina 2022)

    Za uplate iz BiH:

    UniCredit Bank

    338-730-22202506-52

    Intesa Sanpaolo Banka BiH

    154-180-20085330-48

    Raiffeisen Bank

    161-000-02481200-94

    Bosna Bank International d.d

    141-306-53201196-79

    NLB Banka d.d

    132-260-20223371-17

    Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

    Svrha: Ukrajina 2022

    Za uplate iz inostranstva:

    Bank name: Intesa Sanpaolo Banka BiH

    SWIFT CODE: UPBKBA22

    IBAN: BA39 1541802008533048

    Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

    Svrha: Ukrajina 2022

    Za uplate na račun Pomozi.ba u Austriji:

    ERSTE BANK

    IBAN: AT64 2011182266475400

    BIC: GIBAATWWXXX

    Wien, Oestereich

    Name: hilfhelfen-pomozi.ba

    Verwendungszweck: Ukrajina 2022

    Za uplate iz Turske:

    VAKIF KATILIM BANKASI A.S.

    IBAN:TR91 0021 0000 0006 3546 7000 01

    İstanbul, Türkiye

    Derneğin Adı: Bosna Hersek Yardımlaşma Derneği

    Açıklama: Ukrajina 2022

  • Dodijeljena priznanja povodom Međunarodnog dana civilne zaštite

    Dodijeljena priznanja povodom Međunarodnog dana civilne zaštite

    Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine povodom Prvog marta, Međunarodnog dana civilne zaštite – zaštite i spašavanja u Bosni i Hercegovini, dodijelilo je javna priznanja pojedincima i organizacijama za učinjeni doprinos u oblasti zaštite i spašavanja u 2021. godini. 

    Pohvale pojedincima su dobili Mujo Rančić, Amir Sendić, Milana Škipina, Idriz Brković i Mirnesa Softić iz Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, Anes Ličina iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine, Maida Mekić Skrobanović i Muamer Husilović iz Federalne uprave civilne zaštite, Boban Kusturić iz Helikopterskog servisa Republike Srpske, Marijana Savić i Biljana Pajić iz Republičke uprave civilne zaštite, Nebojša Stjepanović iz Odjeljenja za javnu sigurnost Brčko distrikta BiH i Miro Kalem iz Gorske službe spašavanja Jahorina.

    Pohvale su uručene i građanima Aleksandru Steviću i Husi Sinanoviću. Stević je priznanje dobio za gašenje požara i spašavanje ljudskih života iz požara na stambenoj zgradi u Bratuncu, a Sinanović za spašavanje djevojčice iz nabujale rijeke Bosne.

    Zahvalnica je uručena Ademiru Spahiću iz JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, Ambasadi Republike Austrije, Ambasadi Republike Francuske, Turskoj agenciji za saradnju i koordinaciju (TIKA) Koordinacioni ured u Sarajevu, Sjedištu NATO-a u Sarajevu (NATO HQ Sarajevo), J.U. Dom zdravlja Kantona Sarajevo, Zavodu zdravstvenog osiguranja KS, J.U. Zavod za javno zdravstvo KS, Crvenom križu Federacije BiH, Teritorijalnoj vatrogasnoj jedinici iz Bratunca, Jedinici žandarmerije Policijske uprave Zvornik, Teritorijalnoj vatrogasno – spasilačkoj jedinici Bijeljina i Profesionalnoj vatrogasnoj jedinici Brčko distrikta BiH, saopćeno je iz Ministarstva sigurnosti BiH.

    Pismena pohvala zaštite i spašavanja dodjeljuje se pojedincima koji su nesebičnim radom, angažovanjem i ostvarenim rezultatima ispoljili samopožrtvovanje i humanost i time dali izuzetan doprinos u jačanju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini.

    Zahvalnica zaštite i spašavanja dodjeljuje se pojedincima i kolektivima u Bosni i Hercegovini i stranim državljanima, vladinim i nevladinim organizacijama i drugim partnerima za ostvarenu saradnju i pruženu podršku i pomoć koja je bila od izuzetnog značaja za organizaciju, razvoj i provođenje zaštite i spašavanja u BiH.

    Ministar sigurnosti priznanja dodjeljuje na osnovu obrazloženog prijedloga koji podnosi Sektor za zaštitu i spašavanje Ministarstva sigurnosti BiH, entitetskih uprava civilne zaštite i Odjeljenja za javnu sigurnost Brčko distrikta BiH.

  • U 2021. više od 28.000 građana BiH promijenilo prebivalište

    U 2021. više od 28.000 građana BiH promijenilo prebivalište

    U Bosni i Hercegovini je tokom prošle godine 28.213 osoba promijenilo prebivalište.

    Agencija za statistiku BiH objavila je podatke o unutrašnjim migracionim kretanjima bh. stanovništva za 2021. godinu, prilikom čega su obuhvaćeni svi stanovnici, po spolnoj i starosnoj strukturi, koji su registrovali promjenu njihovog prebivališta, uključujući kretanja između entiteta i Brčko distrikta.

    Na nivou Bosne i Hercegovine broj doseljenih i odseljenih stanovnika iznosio je 28.213. od toga, broj doseljenih u FBiH iznosio je 18.978, što u odnosu na isti period prošle godine pokazuje povećanje za 11,2 posto; u Republici Srpskoj taj broj je iznosio 8.665, što u odnosu na isti period prošle godine pokazuje smanjenje za 1,8 posto; a u Brčko distrikt 570, za 11,1 posto više u odnosu na prošlu godinu.

    Za isti period broj odseljenih iz FBiH je 19.375, što u odnosu na isti period prošle godine pokazuje povećanje za 8,8 posto; iz RS-a je odselilo 8.242, što u odnosu na isti period prošle godine pokazuje povećanje za 2,6 posto; a iz Brčko distrikta 596 stanovnika što u odnosu na isti period prošle godine pokazuje povećanje za 4,2 posto.

    Ukupni migracioni saldo Republike Srpske je 423, Federacije Bosne i Hercegovine minus 397, a Brčko distrikta je minus 26.

    Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Bosne i Hercegovine bilo je starosti od 20-39 godina (13.588 stanovnika) što predstavlja 48,2 posto ukupnih kretanja.

    Posmatrano prema spolnoj strukturi, udio ženske populacije u ukupnim migracionim kretanjima iznosio je 17.090 ili 60,6 posto , a muške 11.123 ili 39,4 posto.

    Anadolija

  • Uz Zlatnu džezvu u Americi obilježen Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

    Uz Zlatnu džezvu u Americi obilježen Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

    Sinonim Bosne i Hercegovine, džezva koja je ušla u Gunniseovu knjigu rekorda, ponos kompanije Vispak prvi put je stigla na američko tlo.

    Bila je na skoro svim kontinentima, došla i do Brazila sa našom nogometnom reprezentacijom, a Amerika je bila veliki san koji je konačno postao stvarnost. Prvi značajni događaj i početak Vispakove turneje sa džezvom upriličen je povodom Dana nezavisnosti BiH u Atlanti. Bosanska kahva/kafa/kava pila se na centralnom trgu glavnog grada savezne države Georgia – “Georgia State Capitol – Liberty plaza”, uz tradicionalne zalogaje iz bosanske kuhinje i neizostavna slatka.

    Sam događaj, osmi po redu dan Američko – Bosanskog prijateljstva jučer su u Predstavničkom domu savezne države Georgia najavili zastupnici Tom Taylor i Scott Holcomb.

    “Svake godine se organizuje u Atlanti ‘Bosnian-American Day’. Organizatori su “Omladina Atlante” uz pokroviteljstvo Mayor-a Atlante Andre Dickens. Sretni smo da se održava na Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Uz ovaj događaj pomovišemo našu kulturu i tradiciju. Bila nam je čast da je i sa nama bila Zlatna džezva koja je po prvi put došla i nama preko okeana u Ameriku”, izjavio je Džemaludin Mustić, direktor Krinos Foods Atlanta.

    Iz Vispaka ne kriju ponos i ističu da je ovo ogroman značaj kako za njih, tako i za cijelu državu koju će najveća džezva na svijetu predstavljati na značajnim datumima u Americi. Ovim poduhvatom Vispak na poseban način obilježava 50. godina postojanja Zlatne džezve i poklanja joj turneju kroz velike američke gradove.

    “Amerikanci su oduševljeni bosanskom kafom. Nije bilo boljeg povoda za druženje od ‘Dana nezavisnosti’ naše države i dana ‘Američko – Bosanskog prijateljstva’. Ponosni na sve što smo postigli, ove godine zajedno sa svim našim građanima u zemlji i svijetu obilježavamo 30 godina nezavisnosti Bosne i Hercegovine, ali i 50 godina Vispaka. Kroz jednomjesečnu turneju na ovaj način će biti predstavljena bh. kultura i tradicija u Americi, koja je naše drugo izvozno tržište za Zlatnu džezvu”, ističu u Vispaku.

    Prva degustacija najbolje bh. kafe upriličena je u Atlanti, a u narednim danima najveća džezva na svijetu putuje za Chicago, potom za Detroit i krajem mjeseca amerikanci će je upoznati na najvećem food sajmu Lipari.