Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji donosi povoljnije uslove za vanredno povećaje penzija, kao i ispravljanje nepravde prema nosiocima srazmjernih penzija, još nije stupio na snagu.
Razlog je, kako su nam potvrdili u Parlamentu FBiH, što tekst zakona još nije potpisao Tomislav Martinović, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH, a samim tim dokument nije mogao biti proslijeđen ni na potpis predsjedniku Federacije BiH Marinku Čavari.
–Vanredna sjednica Dom naroda FBiH je bila 25. februara i zakazana je samo zbog izmjena i dopuna Zakona o PIO-u. Kada je zakon potvrđen u Domu, stručne službe su istog dana tekst zakona poslale na potpis predsjedavajućim domova.
Moramo vam kazati kako je dokument tek 4. marta potpisao predsjedavajući Zastupničkog doma FBiH Mirsad Zaimović, a iza njega treba da potpiše Martinović. Dok oni ne stave potpis, zakon ne može ići na potpis predsjedniku FBiH. Kada predsjednik FBiH potpiše zakon, dokument ide u objavu u Službeni list FBiH, a onda stupa na snagu. To je procedura koja se mora ispoštovati – kazali su nam u Parlamentu FBiH.
S obzirom na to da se izmjenama i dopunama Zakona o PIO-u ispravlja dugogodišnja nepravda prema nosiocima srazmjernih penzija (kada osiguranik nema dovoljno staža u Federaciji da bi ostvario uvjet za penziju, nego mu je za ispunjenje uvjeta za penziju neophodan staž ostvaren kod drugih nosioca osiguranja), a koje sada iznose od 90 KM do 250 KM, u Zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje FBiH nam nisu mogli reći kada takvi osiguranici mogu očekivati da im se penzije povećaju jer čekaju stupanje na snagu zakona.
–U ovom trenutku ne možemo govoriti o preciznim podacima jer izmjene i dopune Zakona o PIO-u još nisu stupile na snagu. Nakon što krene primjena, izradit ćemo odgovarajuća uputstva o postupanju u ovakvim slučajevima – rekao nam je Tomislav Kvesić, portparol Zavoda PIO FBiH.
Bosanskohercegovački gigant namjenske industrije “Igman” iz Konjica jučer je proslavio 72. godišnjicu postojanja, a tom prilikom otvorena je i nova proizvodna linija.
Otvorena je linija za proizvodnju municije kalibra 7,62 mm.
Za ovu investiciju Igman je kupio savremenu liniju za proizvodnju, a u ovoj godini planirano je i zapošljavanje oko 100 novih radnika.
Vrijednost ove investicije je nešto viša od 10 miliona eura, a kako su ranije iz ove kompanije saopćili, na ovaj način će uvećati proizvodnju ovog kalibra municije za oko 50 miliona komada godišnje.
Kompanija je osnovana 6. marta 1950. godine i od tada, kao i danas, bavi se proizvodnjom municije malog kalibra, kalibra 5,56, zatim 7,62, zaključno sa 12,7 milimetara.
“Trenutno na kapiju Igmana u sve tri smjene ulazi oko 1.380 radnika. S novom opremom, odnosno ovom linijom koja je kupljena iz Francuske i za koju očekujemo da će biti puštena u pogon u drugoj polovici ove godine, negdje oko 1. jula, mislimo da ćemo imati potrebu za nekih stotinjak novih radnika” naglasio je u januaru direktor ove kompanije Džahid Muratbegović.
Oko 500 mladih osoba iz Bosne i Hercegovine pronašlo je stalno zaposlenje nakon završene aktivnosti unutar projekta YourJob, dok je 70 mladih zakoračilo u proces samozapošljavanja – rečeno je u ponedjeljak u Mostaru na okruglom stolu “Nezaposlenost mladih i važnost prvog radnog iskustva”.
Ovaj projekt potpore mladima pri zapošljavanju u našoj zemlji provodi Caritas BiH zajedno s Caritasom biskupije Banja Luka i Caritasom biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan.
Miroslav Valenta, nacionalni koordinator YourJob projekta kazao je kako projekt funkcionira kroz savjetovališta za zapošljavanje u Banjoj Luci, Čapljini i Mostaru.
– Kroz ta savjetovališta nudimo mladima mogućnost da se uključe na tržište rada. Projekt nudi radionice profesionalne orijentacije, obuke za aktivno traženje posla, seminare za jačanje vještina, pripravničke programe, inkubatore poslovnih ideja i grantove za pokretanje socijalnih poduzeća – objasnio je Valenta.
Marinko Martinović iz Mostara aplicirao je svoj projekt pokretanja vlastitog fitness centra koji je nedavno zaživio.
– To je bilo moje prvo zaposlenje. Riječ je o velikom projektu koji je bio izazov, ali kroz koji sam dobio određena sredstva koja su mi, uz moje financijsko učešće, iznimno pomogla. Osim toga, dobio sam i administrativnu, kao i pravnu pomoć – istaknuo je Martinović.
Kao pripravnica u humanitarnoj udruzi Minores koja pomaže beskućnicima i socijalno ugroženim osobama i mladima kroz projekt se zaposlila mlada Žana Mikulić iz Mostara.
– Nakon neuspješnog traženja posla po završetku fakulteta, prijatelj mi je predložio da apliciram na ovaj projekt. Minores je u to vrijeme tražio pripravnika kako bi rad udruge podigao na višu razinu. Vidjela sam tu izvrsnu priliku za zaposlenje – kazala je.
Mikulić smatra da su mladi u našoj zemlji demotivirani jer nakon visokog obrazovanja teško pronalaze posao, ali ističe da ovaj projekt pruža veliku motivaciju i vjeru.
Mladi su unutar projekta, između ostaloga, imali priliku raditi pripravnički staž u mostarskim vrtićima, kao i u udruzi Vedri osmijeh, potvrdila je to ravnateljica ovih institucija Danijela Kegelj.
– Dvostruki je značaj ovakvih projekata, najprije jer je mladima pružena mogućnost da se preispitaju, osnaže, provjere, nauče stvari u praksi koje nisu mogli proći na fakultetu, a s druge strane šalje se poruka da nekoga ipak brine što će biti s njima – dodala je Kegelj.
Smatra da bi ustanove i poduzeća trebali inicirati da se ovakvi projekti nastave jer imaju, kako navodi, obostranu korist.
Vrijednost projekta za Bosnu i Hercegovinu u protekle tri godine je 1,5 milijuna eura, a kroz njega je prošlo više od 2 i pol tisuće mladih osoba.
YourJob projekt financiraju donatori iz inozemstva, Austrijska razvojna agencija, Renovabis i Caritas Austrije.
Iako brojna istraživanja i analize ukazuju na to da građani BiH imaju ogroman broj komada oružja, zvanični podaci pokazuju da je prošle godine zaplijenjeno tek 1.396 komada.
U Izvještaju o radu Koordinacionog odbora za malo oružje i lako naoružanje za 2021. godinu navodi se da je više od 320.000 komada oružja bilo registrovano prošle godine u BiH, od čega 195.268 u FBiH, 125.321 u RS, te preostalih 3.727 u Brčko Distriktu.
S druge strane, prema jednom istraživanju koje je objavljeno prošle godine, BiH je među top 10 država u svijetu prema broju streljačkog naoružanja koje posjeduje stanovništvo. Naime, procjene nevladine organizacije iz Ženeve “Small Arms Survey” pokazuju da u BiH na svakih 100 stanovnika dođe 31 komad naoružanja, prenose Nezavisne novine.
U Izvještaju o radu Koordinacionog odbora za malo oružje i lako naoružanje za 2021. godinu navodi se da je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) u toj godini oduzela 39 komada oružja i 10.257 komada municije, a Granična policija BiH zaplijenila je 24 komada oružja i 1.366 komada municije.
MUP RS je zaplijenio 642 komada oružja u 2021. godini, dok je Ministarstvo unutrašnjih poslova FBiH oduzelo 47 komada.
Kada je riječ o kantonalnim MUP-ovima brojke variraju, pa tako pojedini nisu ni imali zapljene, ali je, recimo, MUP Tuzlanskog kantona oduzeo 302 komada oružja.
Stručnjak za bezbjednost Radislav Jovičić smatra da su u pitanju skromne zapljene u odnosu na stvarni broj komada ilegalnog oružja u BiH.
“BiH je trusno područje kada je u pitanju rat i ovdje treba raditi na što većem razoružavanju, a ne omogućavanju da se što više ljudi naoruža. Kad krenete tom politikom dobijete cifru od 1.400 oduzetih komada nelegalnog oružja. Vjerovatno toga ima mnogo više i uvijek će biti i kada napravite liberalniji zakon, a znate da u Americi gotovo u svakoj prodavnici, uz dokaz da ste punoljetni, možete da kupite oružje. Kod nas je potrebno pronaći mjeru, kontrolni organi treba da rade više i potrebno je uvesti strože kazne za lica kod kojih se nađe nelegalno oružje”, rekao je Jovičić za “Nezavisne novine”.
Inače, i u spomenutom izvještaju istaknuto je da BiH treba harmonizovati zakone o držanju i nošenju oružja sa relevantnim propisima Evropske unije, a može se zaključiti da u tome i te kako kasnimo.
“U 2021. godini usvojen je Zakon o oružju i municiji Unsko-sanskog kantona, koji je najvećim dijelom usklađen sa direktivama EU. Ovo je prvi kantonalni zakon o oružju (BiH ima 12 zakona o oružju) na koji je Direkcija za evropske integracije dala mišljenje o usklađenosti s evropskom direktivom o oružju”, navodi se u ovom izvještaju.
Kako se dodaje, Policija Brčko distrikta BiH te MUP-ovi Posavskog kantona, Zeničko-dobojskog kantona, Srednjobosanskog kantona, Tuzlanskog kantona, Bosanskopodrinjskog kantona i Kantona Sarajevo započeli su aktivnosti na izradi novog ili izmjena i dopuna Zakona o oružju.
U izvještaju se ističe da je, kada je o oružju riječ, prošle godine zabilježeno 567 incidenata u BiH, a epilog je 28 smrtnih ishoda, devet samoubistava, 176 prijetnji i 45 povrijeđenih.
“Većina incidenata (203) odnosila se na kriminalni kontekst”, navodi se
U Bosni i Hercegovini je više visokoobrazovanih žena, ali ih je, u odnosu na muškarce, i dalje manje na rukovodećim i pozicijama odlučivanja.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, objavljenim u publikaciji Žene i muškarci u BiH, u Bosni i Hercegovini je u 2020. godini od 13.291 diplomiranih studenata bilo 60 posto žena, od 3.143 magistara nauka i specijalista 64 posto žena, a od 153 doktora nauka 41 posto žena.
Međunarodni Dan žena, koji se u cijelom svijetu obilježava svake godine 8. marta, prilika je da se ukaže na položaj žena u društvu.
Visokoobrazovane žene u Bosni i Hercegovini dominiraju u djelatnostima obrazovanja, zdravstva i društvenih nauka. U strukturi zaposlenih u obrazovnim ustanovama tokom 2020. godine, u Bosni i Hercegovini je radilo oko 99 posto odgajateljica u predškolskim ustanovama. Međutim, idući prema višim nivoima obrazovanja spolna struktura nastavnog osoblja se mijenjala. Žene su bile zastupljenije u osnovnom i srednjem obrazovanju, dok su više od polovine nastavnika i saradnika u visokoškolskim ustanovama činili muškarci.
Od ukupnog broja zdravstvenih radnika u javnom zdravstvu u BiH u 2020. godini gotovo tri četvrtine su bile žene. Doktorica je bilo 63 posto u odnosu na 37 posto doktora. U oblasti sudstva i tužilaštva, od ukupnog broja sudija i tužilaca, u 2020. godini bilo je 64 posto sutkinja (36 posto sudija) i 52 posto tužiteljica (48 posto tužitelja).
Kada je riječ o tome gdje su žene u privredi, na osnovu spolne strukture upravnih odbora deset najviše rangiranih kompanija na berzi u BiH, u 2020. godini, upravljačku strukturu odabranih kompanija činilo je 17 posto žena i 83 posto muškaraca. Samo je jedna kompanija za predsjednicu imala ženu, dok su u ostalih devet kompanija predsjednici bili muškarci, navode iz Agencije za statistiku BiH u informaciji o položaju visokoobrazovanih žena u BiH, a povodom međunarodnog Dana žena.
U Bosni i Hercegovini u januaru 2022. turisti su ostvarili 76.757 posjeta, što je manje za 9,2 posto u odnosu na decembar 2021. i za 56 posto više u odnosu na januar 2021. godine.
Turisti su u januaru u BiH ostvarili 185.033 noćenja, što je više za 9,1 posto u odnosu na decembar 2021. i za 51,9 posto više u odnosu na januar 2021. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 40,4 posto dok je 59,6 posto učešće stranih turista.
U strukturi noćenja stranih turista u januaru 2022. najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (30,8 posto), Srbije (26,8 posto), Crne Gore (6,0 posto), Slovenije (5,1 posto), Njemačke (3,7 posto) i Ujedinjenih Arapskih Emirata (3,4 posto), što je ukupno 75,8 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 24,2 posto noćenja.
Po dužini boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu su: Kuvajćani sa prosječnim zadržavanjem 4,6 noći, Kinezi sa 4,5 noći, Mađari sa 3,6 noći, Malezijci sa 3,5 noći i Poljaci sa 3,3 noći.
Turistima je u januaru 2022. u Bosni i Hercegovini bilo na raspolaganju 17.515 soba, apartmana i mjesta za kampiranje što je za 11 posto više u odnosu na januar 2021. i 37.918 raspoloživih kreveta što je više za 11,1 posto u odnosu na isti mjesec 2021. godine.
U januaru 2022. u okviru djelatnosti – Hoteli i sličan smještaj turistima je bilo na raspolaganju ukupno 16.070 soba i apartmana što je za 10,3 posto više u odnosu na januar 2021. i 33.455 kreveta što je za 10,2 posto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Neto stopa iskorištenosti soba u januaru 2022. iznosila je 19,2 posto, a stalnih kreveta 17 posto, dok je u januaru 2021. stopa iskorištenosti soba iznosila 15,1 posto, a stalnih kreveta 12,6 posto. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 95,1 posto.
Navršilo se 19 godina od kako je prestalo da kuca srce velikog ratnika, vojskovođe, heroja Oslobodilačko-odbrambenog rata, generala Mehmeda Alagica.
Ispraćen s uvredama, ponižavan, proganjan, ili, kako je zapisao Sead Omeragić, “ostavljen gotovo sam”, legendarni Krajišnik, komandant Trećeg i Sedmog korpusa Armije RBiH, jedan od najslavnijih bosanskih generala i prvi poslijeratni načelnik Sanskog Mosta, preselio je na Bolji svijet 7. marta 2003. godine.
Od tuge prepuklo srce
Bio je general koji je oslobađao Bosnu. Historija će ga pamtiti po herojskim akcijama na Vlašiću, te po oslobađanju Kupresa, Donjeg Vakufa i rodnog Sanskog Mosta.
Nažalost, iako je pokrenuta, inicijativa da se komandantu Alagiću dodijeli ulica u Sarajevu naprasno je skinuta sa dnevnog reda, a ovo pitanje bespotrebno gurnuto na polje dnevne politike, čime se nanosi nova nepravda ovom bosanskom heroju.
General Alagić komandovao je jedinicama Armije R BiH koje su u ljeto 1995. godine stigle nadomak Prijedora i Banja Luke, gdje su zaustavljene pod pritiskom međunarodne zajednice.
Rrođen je u selu Fajtovcima, općina Sanski Most, 8. jula 1947. godine od majke Fermane Cerić i oca Redže.
“Nosim ime dida Mehmeda koji je bio muhtar u selu i austrougarski vojnik. Moja porodica protjerana je sa Eminovaca, koje se sada zove Milanovac. Did mi je bio osam godina vojnik u Prvom svjetskom ratu… Tu sam završio osnovnu školu. Porodica mi je bila lošeg imovnog stanja. Otac mi je imao petero djece. Četvero muških i jedno žensko. Ja sam bio najstarije dijete. Živjeli smo u jednoj sobi…”, reći će general Alagić novinarima Nedžadu Latiću i Zehrudinu Isakoviću u knji.
Nakon školovanja i dugogodišnjeg službovanja u JNA, po izbijanju agresije na BiH našao se u sastavu 17. krajiške brigade kada ustrojava vojsku i postaje komandant Operativne grupe (OG) Bosanska krajina.
Nakon kratkog vremena postaje komandant 3. Korpusa Armije RBiH. Na toj dužnosti ostaje kratko jer upravo na njegovu inicijativu dolazi do formiranja 7. korpusa Armije BiH. Postaje komandant 7. Korpusa ARBiH, gdje biva unaprijeđen u čin generala Armije Republike Bosne i Hercegovine, prenosi Historija.ba.
Alagić je, uz generala Atifa Dudakovića – koji danas, jednako sam kao i njegov “zemljak” iz Krajine bije svoju posljednju bitku, onu za istinu i pravdu – prvi koji je od jednoga Korpusa napravio zaokruženu cjelinu.
Skupa s nekoliko krajiških komandanata (prije svega, Fikretom Ćuskićem, Sakibom Mahmuljinom, Asimom Koričićem, Rasimom Imamovićem), general Alagić je “pozajmio” nekoliko brigada iz već postojećih Korpusa, i uz jezgro, 17. krajišku, oformio nekoliko novih.
“Korpus je ubrzo dobio naziv ‘krajiški’, mada u njemu Krajišnici, po broju, nisu dominirali. Ali, dominirala je ogromna želja Mehmeda Alagića, Ćuskića, i svih drugih Krajišnika da se krene prema Krajini”, ostat će zabilježeno.
Poslije rata, na vlastiti zahtjev, biva demobiliziran i penzionisan, te se prihvaća dužnosti prvog poslijeratnog gradonačelnika Općine Sanski Most. Sanski Most pod Alagićem postaje utočište za sve prognane Bošnjake iz 51. općine BiH. General Alagić umro je samo nekoliko dana prije nego je u Haagu trebala biti održana predstatusna konferencija o njegovom slučaju. Uhapšen je u Sanskom Mostu i, prema nekim svjedočenjima, odveden u pidžami, iako bi se, da je pozvan, sigurno dobrovoljno predao da brani svoju i vojničku čast antifašističke Armije RBiH.
“General Alagić nije umro od srca, nego od nepravde”, rekao je rahmetli Alija Izetbegović.
Generale, halališ li nam?
Dženaza mu je klanjana u rodnim Fajtovcima pred 20.000 ljudi koji su došli iz cijele BiH i brojnih evropskih zemalja i Amerike. Ukopan je u mezarju Fajtovačke džamije.
Umjesto da, po običajima, pita vjernike da li mu “halale”, pisao je tadašnji Ljiljan, tadašnji reis Mustafa Cerić, naravno, nije mogao upitati generala Alagića, ali mogao je izustiti:
“Halališ li im”?
Foto: Ljiljan: Reis Cerić na dženazi Alagiću
Uz mnogo emocija generala Alagića se u povodu 19. godišnjice smrti prisjetio njegov sugrađanin, logoraš Nihad Ključanin, čovjek koji je proveo 496 dana u pet srpskih logora, inače brat književnika, rahmetli Zilhada Ključanina.
“Ondašnjeg sedmog marta u predvečerje zove me moj Zilhad.
“Slušaj, sad su me zvali iz Avaza, kažu da su dobili vijest da je umro general Alagić. Provjeri i javi”. Danas ,17 godina kasnije ne znam ni koga sam nazvao kako bi provjerio, ali znam da sam krenuo prema Domu zdravlja. Mnogo se ljudi našlo pred ulazom u Hitnu pomoć, njihova lica govorila su da je vijest tačna. Javljam bratu: “Da, tačno je”. Zilhad je došao na dženazu, otišli smo do Kamengrada, do tamošnje džamije, pravo u mejithanu. Tamo je ležao mrtav General. Zilhad sa jedne, ja s druge strane.
Stojimo, učimo Fatihu, a odmah nekako istovremeno kažemo: “Vidi kako je nasmijan”. Da, General je na onaj svijet otišao nasmijan. Od tada znam da neki ljudi mogu i nasmijani otići na onaj svijet”, naveo je Ključanin.
Na Generalov mezar, kaže, odavno ne ide kada idu svi:
“Bojim se da me ne bi dočekao nasmijan Generalov lik”.
Bosna i Hercegovina ima 220 kilometara autoputa. Od 2006, od akciza na naftu i naftne derivate, kao i od putarina prikupljeno je više od 13 milijardi maraka. Taj novac ili njegov veći dio, trebao je otići na održavanje puteva i izgradnju autoputa. Ipak, najveći građevinski projekat u BiH, Koridor Pet ce, najvećim dijelom se finansira kreditima.
Kroz Republiku Srpsku prolazi 106 kilometara autoputa. Do sada je uloženo više od milijardu i stotinu miliona maraka. Trenutno se grade dvije dionice Koridora Vc. Iz “Autoputeva Republike Srpske” poručuju da u ovoj godini planiraju da počnu sa izgradnjom novih 90 kilometara. Od početka 2018, kada su se, kroz akcize za naftu i naftne derivate povećala izdvajanja za autoputeve, na račun se slilo oko 436 i po miliona maraka. Do sada je potrošeno nešto više od 350 miliona.
Prihod prikupljen po tom osnovu „Autoputevi Republike Srpske“ koriste za otplatu preuzetih kreditnih obaveza prema evropskim bankama, čijim je novcem finansirana izgradnja prvih 106 kilometara autoputeva, kao i za pripremu planske i studijske dokumentacije za nove autoputeve i brze puteve. Pored toga, ovim sredstvima biće finansirana i izgradnja autoputa Rača – Bijeljina, u iznosu od oko 80 miliona КM.
Federacija Bosne i Hercegovine premrežena je sa 114,5 kilometra autoputa. Trenutno se radi na 38 kilometara autoputa, ukupne vrijednosti milijardu i 140 miliona maraka. Iz “Autocesta Federacije BiH” poručuju da u drugoj polovini ove godine planiraju novi investicioni ciklus vrijedan gotovo dvije milijarde maraka, i to za izgradnju 61,5 kilometara autoputa. Većina dionica izgrađena je kreditima, dok je dio sarajevske obilaznice građen sopstvenim sredstvima. Od 2019. do kraja 2021. od akciza je prikupljeno oko pola milijarde maraka.
Kada je u pitanju način korištenja akcize, bitno je naglasiti da je trenutni investicijski ciklus u kojem se nalaze JP Autoceste FBiH značajno veći od iznosa ukupljeno prikupljene akciza u poslijednje tri godine. Akciza se prikuplja i koristi za vraćanje dugoročnih međunarodnih povoljnih kredita koji se koriste isključivo za građenje autoceste.
2018. povećane su akcize na gorivo. Kao obrazloženje, pominjan je novi investicioni ciklus i poboljšanje saobraćajne infrastrukture. Od početka naplate akciza na gorivo, kao i dvije putarine, na račune entiteta slilo se više od 13 milijardi maraka. Sa svim tim novcem, bez ijedne marke kredita, mogla su biti završena dva Koridora Vc, kažu ekonomisti.
AZIZ ŠUNJE, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA-e
“Trebalo bi napraviti jednu analizu kako su te akcize utrošene. Da li su utrošene s onom namjenom koja je trebala biti, a to je izgradnja autoputa. Kilometara nema, vidimo i sami. I za to niko ne odgovara”.
Samo za finansiranje Koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu, prema podacima Investicionog okvira za Zapadni Balkan otišle su gotovo četiri i po milijarde evra. Većina tih sredstava su krediti. Samo od EBRD-a BiH je dobila više od 850 miliona evra kredita. Prevoznici se pitaju gdje je otišao taj novac. Kažu, voze se po autoputu koji preskupo plaćaju, i koga nema dovoljno.
NIKOLA GRBIĆ, Udruga prijevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS
“Uzeću samo u obzir Gradiška – Doboj. Da bismo koristili autoput u jednom smjeru, treba da platite 50 maraka. Ako dovezete tu turu ili tu robu na destinaciju Doboja i vratite se nazad, isto autoputem, vi idete u totalni gubitak”.
Od cijene jednog litra goriva država uzima marku i 10 feninga kroz akcize, dvije putarine i PDV. Brojne ekonomske analize pokazuju da kompletan prihod od akciza odlazi na tekuću budžetsku potrošnju. Zbog toga, kao i zbog rasta cijena nafte, sve su češći prijedlozi da se akciza na gorivo barem privremeno ukine.
Da li će u Bosni i Hercegovini doći do izmjena Krivičnog zakona prema kojim bi za višestruke povratnike u izvršenju krivičnih djela bila uvedena doživotna kazna zatvora? U Republici Srpskoj u toku su konsultacije pravosudne i akademske zajednice, a nakon što je takav prijedlog stigao od člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. Kako saznajemo, i Federacija BiH pripremila je izmjene Krivičnog zakona.
Posljednjih nekoliko mjeseci, pa i godina, u Bosni i Hercegovini učestala je praksa da osuđenici koji odsluže kaznu, ponovo čine krivična djela bez adekvatnih sankcija. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zatražio je od Ministarstva pravde Republike Srpske da izmijeni krivični zakon prema kojem bi za povratnike u činjenju krivičnog djela bila pooštrena kaznena politika. Kako je naveo, za onoga ko je bio presuđen na 5 godina, i ponovo počini krivično djelo, kazna bi se udvostručila, a za one koji to urade treći but bio bi uveden doživotni zatvor. Iz Ministarstva pravde naglašavaju da će biti obavljene konsultacije o eventualnoj izmjeni Krivičnog zakonika Republike Srpske.
“Ova inicijativa je usmjerena, prije svega, na odvraćanje od ponovnog izvršenja krivičnih djela. Ministarstvo pravde u Vladi Republike Srpske će obaviti potrebne konsultacije sa stručnjacima iz pravosudne i akademske zajednice, a svakako i sa članovima radne grupe koja je dala doprinos u kreiranju Krivičnog zakonika Republike Srpske”, odgovor je Ministarstva pravde RS.
I Federacija Bosne i Hercegovine pripremila je izmjene i dopune krivičnog zakona o kojima bi, ukoliko dobije pozitivno mišljenje Ministarstva finansija, već u četvrtak na narednoj sjednici trebala raspravljati Federalna Vlada.
Kako saznajemo, izmjene se ne odnose na uvođenje eventualne doživotne kazne niti na pooštravanje kazni, već je novo zakonsko rješenje usklađeno s međunarodnim aktima, uzimajući u obzir činjenicu da Zakon do sada nije sadržavao te odredbe. Izmjene se odnose konkretno na prevenciju nasilja nad ženama i nasilja u porodici, kao i na zaštitu djece od seksualnog iskorištavanja.
САНИН ПАЧАРИЗ, члан Радне групе за израду Кривичног закона ФБиХ
“Dosadašnja praksa je isključivo pratila princip harmoniziranog pristupa i to konkretno uskalđivanja sa državnim zakonom BiH, tako da u tom dijelu radna grupa nije ni razmatrala, niti joj je u ovoj fazi bilo ovaj predmet usvajanje izmjene koji bi predviđao uvođenje nove vrste kazne, a to je doživotni zatvor”.
Inače trenutni krivični zakoni u Bosni i Hercegovini, predviđa kaznu dugotrajnog zatvora do 45 godina, i ona je sasvim dovoljna, poručuje advokat Asim Crnalić, te naglašava da eventualno uvođenje doživotne kazne mora biti harmonizirano na nivou države.
“Bilo bi problematično kada bi Republika Srpska uvela doživotnu kaznu, a Federacija ne bi, onda bi se teorijski moglo postaviti kao model, a kriminalci bi iz RS -a prelazili u Federaciju činiti najteža krivična djela jer je ovdje izostala ta najstrožija ta kazna. Mora u cijeloj državi biti jedisntveni sistm kažnjavanja”.
Iako imamo vrlo visok raspon kazni i krivičnih sankcija, dosadašnja politika tih sankcija u bh. pravosuđu znatno je blaža u odnosu na zemlje regije. Stručnjaci ocjenjuju da se uvođenje kazne doživotnog zatvora nije pokazala kao potrebna ni na osnovu kriminaliteta, ni pravosuđa. Inače, doživotna zatvorska kazna sa sobom nosi i složenosti u organizaciji zatvorskih jedinica. Tretman i resocijalizacija takvih osuđenika su drugačiji i prilično skuplji.
ARBEN MURTEZIĆ
“Te neke zatvorene norme koje ne dozvoljavaju da se u pojedinčanom slučaju raspravlja na odrđen način, već je sve propisano zakonom može dovesti do određenih problema u praksi. Naša kaznena politika nije možda adekvatna, ali u svakom slučaju insistiranje na povećanju nije nešto što je dobro bez detaljne analize”.
U Hrvatskoj i Crnoj Gori maksimalna kazna zatvora je 40 godina, dok u BiH ta kazna iznosi 45 godina za okrutna ubistva. Rusija, Bjelorsuija i Albanija doživotnu kaznu zatvora koriste samo u određenim okolnostima, dok doživotnu kaznu zatvora od bivših jugoslovenskih republika imaju jedino Makedonija i Slovenija. Inače, najduže zatvorske kazne unutar Federacije BiH se izdržavaju u Kazneno popravnom zavodu Zenica koji je specijalizovan za takvu kategoriju zatvorenika.
Nemate razloga za nervozu ako vidite sve više pripadnika Eufora u BiH poručuju nam iz Evropske unije i kažu da je riječ o preventivi. Nakon dodatnih 500 vojnika na kopnu, vojne snage iz Unije odlučile su pojačati prisustvo i na nebu Bosne i Hercegovine. Nema potrebe, kažu, ali ako je bude, dodatnih 2000 pripadnika EUFOR-a ekspresno bi se moglo naći ovdje.
Od sutra će se na nebu iznad Bosne i Hercegovine moći vidjeti francuski vojni, mlazni avioni. Komandant programa ALTEA u BiH prihvatio je ponudu Francuske da izvede trenažne letove.
Nosač aviona “Charles-de-Gaulle” trenutno ima operativnu obuku u Sredozemnom moru i od ponedjeljka, 7. marta 2022. godine, njegove letjelice tipa ,,Rafale” će izvoditi prelete preko Zapadnog
Balkana, uključujući BiH. saopšteno je iz EUFOR-a.
U ovakvim vremenima kada je sigurnosna ravnoteža u Evropi narušena, EU pokazuje svoju stalnu posvećenost i odlučnost da podrži sigurno i stabilno okruženje u BiH i na zapadnom Balkanu.
Poslednjih dana su se na cestama BiH mogla vidjeti vozila EUFOR-a. Ranije su iz Delegaciji EU poručili d je to za očekivati, posebno u mjestima u kojima su ranije bilježeni incidenti. Prije sedam dana počeli su pristizati prvi vojnici od njih 500, pojačanje za trenutne snage EUFOR-a u BiH.
“Ovih 500 vojnika zapravo su uduplali snage koje smo do sada imali, i rekao bih da znači da su zaista ozbiljni. EU je zaista ozbiljna je kada je u pitanju BIH. Ne znači da je mir ugrožen, ali znači da smo mi itekako na oprezu. Tako da je ovo jedna mjera predostrožnosti. Da se osigura da nema nekih neželjenih dešavanja.” kazao nam je Johann Sattler, šef Delegacije EU u BiH.
EUFOR želi da pojača svoje prisustvo i svoju vidljivost, poručio je ministar bezbjednosti BiH. Kaže pored posmatranja, trenutne snage EUFORA mogu poslužiti za prihvat novih snaga.
“Sa svim tim snagama, sa sadašnjih 600 ljudi, sa dodatnih 500, EUFOR u najboljem slučaju može biti objektivan posmatrač. Povećava se broj ljudi koji na različitim tačkama mogu objektivnije vidjeti i izvještavati o tome šta se dešava na prostoru Bosne i Hercegovine ukoliko ta dešavanja budu zanimljiva za EU i zemlje koje su poslale te snage.” rekao je Selmo CIkotić, ministar sigurnosti BiH za N1.
