Category: BiH

Izvor: Fena/BHRT (S. T.)

Ako delegati Doma naroda Federalnog parlamenta danas usvoje set boračkih zakona, bit će omogućeno da se pripadnicima boračke populacije u septembru isplate uvećane novčane naknade za august i retroaktivno za juli.

Ovo je izjavio federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Nedžad Lokmić.

Nakon što je u srijedu Predstavnički dom usvojio tri zakona iz oblasti boračke zaštite, Lokmić očekuje da će to isto učiniti i Dom naroda, što znači da bi narednog dana od objave u Službenim novinama FBiH na snagu mogle stupiti izmjene Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica, Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica, te Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica.

“U ime 104.905 pripadnika boračke populacije pozivam delegate da usvoje ove zakone. Smatramo da je prioritet izvršiti zakonske izmjene iz razloga što se ukazala potreba za usklađivanjem osnovice za obračun novčanih primanja boračke populacije poslije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Osnovica za boračke naknade treba biti usklađena po propisima koji regulišu oblast PIO”, rekao je u izjavi za Fenu ministar Lokmić.

Ističe da je za provedbu zakona o demobilisanim braniteljima predviđeno uvećanje budžeta za 800.000 KM, zakona o nositeljima ratnih priznanja za 200.000 KM i zakona o pravima boraca i članova njihovih porodica povećanje za 2,5 miliona KM. Ukupno povećanje je 3,5 miliona KM.

“Ukoliko set zakona bude usvojen bit će moguće u septembru isplatiti povećanje za august, odnosno retroaktivno i za juli. Na primjer, za 4,75 posto trebaju biti povećane naknade braniteljima i njihovim porodicama za period juli-decembar 2024. godine, a ukupno povećanje za 2024. godinu je 6,55 posto”, potvrdio je Lokmić.

Dodao je da je izmjenama Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica predloženo da se propiše još jedna izmjena kojom bi se djeci šehida i poginulih branilaca, čija je nesposobnost nastala do navršene 15. godine života, odnosno najkasnije do 35. godine života, omogućio nastavak korištenja prava na porodičnu invalidninu, sve dok ta nesposobnost traje.

Sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH zakazana je za ponedjeljak, 29. jula, sa početkom u 12 sati.

Kao i u većini stvari, BiH je zemlja apsurda i po pitanju radne snage. Naime, prema podacima za juni 2024. godine, stopa nezaposlenosti u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi čak 32 posto, dok je u Republici Srpskoj ta stopa upola niža i iznosi 16 posto.

Na evidencijama u RS-u trenutačno je 56.000 tražitelja posla, dok se u FBiH na evidenciji vodi čak 260.000 nezaposlenih. S druge strane, poslodavci muku muče s pronalaskom radnika, više ih na tržištu jednostavno nema. Sve češće, primjerice, na gradilištima možemo vidjeti Nepalce, Bangladešane i Indijce. No, potrebe za radnicima daleko su od zadovoljenih. Loš odnos prema radnicima došao je na naplatu, poručuju oni koji su otišli iz BiH.

Trpi ekonomija

Dok iz Sindikata poručuju da je do poslodavaca jer ne žele dati adekvatnu plaću domaćim radnicima, poslodavci kažu da je to elementarno nepoznavanje aktualne situacije te da je potrebno razdvojiti aktivne i pasivne tražitelje posla. Brojne druge države olakšavaju dolazak strane radne snage, a BiH ne ide tim stopama.

– U Hrvatskoj ćete, primjerice, vidjeti veliki broj stranih radnika. Službeni podaci pokazuju da će ići više od 200 tisuća, a mi u Bosni i Hercegovini govorimo o maksimalnoj kvoti od 6500, dok nam nedostaje oko 40 tisuća radnika u ovom trenutku – kazao je za N1 Mario Nenadić, direktor Udruge poslodavaca FBiH.

Uz trenutno odobrenu godišnju kvotu, ostaje prazno 85% radnih mjesta koja su poslodavci planirali. Trpi ekonomija, trpi dinamika radova. Od početka ove godine Služba za poslove sa strancima odobrila je boravak za 2103 radnika. Po svemu sudeći, stanje će biti još i lošije. Prema tvrdnjama ekonomskih analitičara, situacija će biti sve teža i sljedećih godina s obzirom na to da će se nastaviti trend odlaska u mirovinu postojećih radnika, a bit će ih potrebno nadomjestiti, kao i raditi na novim radnim mjestima. Odlazak radnika će se nastaviti, što će biti vrlo izazovno za BiH u smislu pronalaska radnika, tako da će se morati donijeti niz mjera koje će uključivati veću aktivaciju na domaćem tržištu rada, ali i značajni uvoz radnika iz drugih država.

Ova druga mjera bit će više politička nego ekonomska jer će otvoriti niz političkih pitanja, poput toga što će biti strateško usmjerenje donositelja odluka vezano uz uvoz radne snage, iz kojih država će dolaziti, hoće li to biti radne migracije ili i naseljavanje obitelji.

Komplicirane procedure

Uz domaću radnu snagu i uvoz strane, i dalje je nedovoljan broj radnika da se osiguraju potrebe na tržištu rada. Na području FBiH na evidencijama nezaposlenih je 260.000 osoba, dvije trećine ne traže posao, nego se nalaze na evidencijama zbog određenih prednosti.

Oni su tu zbog zdravstvenog osiguranja. Imamo sada lažnu sliku gdje, na primjer, na zavodima imamo tesare, zidare ili profesore sporta, ali ti ljudi ne traže posao. Poslodavci, ako žele uvesti zidara, evidencija im kaže – ne možete ga uvesti, mi imamo te ljude. Optimizam trenutačno ne postoji jer Zakon o posredovanju u zapošljavanju u Domu naroda Parlamenta FBiH nije dobio potrebnu podršku. Važeće procedure pri uvozu stranih radnika u BiH toliko su komplicirane i dugotrajne da poslodavci, posebno u posljednje vrijeme, sve češće odustaju od uvoza radne snage.

Procedure nerijetko traju i dulje od šest, pa čak i devet mjeseci. Dok je značajan dio radne snage iz BiH otišao u druge države, unutar Bosne i Hercegovine i dalje vlada misao da svi oni koji su prijavljeni na zavod zaista traže posao. U stvarnosti je to daleko od istine.

Tradicionalni skokovi sa Starog mosta u Mostaru održat će se danas s početkom u 16 sati.

Riječ je o 447. skokovima, na kojima će učestvovati oko 80 skakača. I ove godine, takmičenje će se odvijati u dvije discipline i to skokovi na noge, skokovi na glavu, a održat će se i revijalni skokovi veterana.

Tokom vikenda održava se turnir u tavli, ispijanje kafe iz najveće džezve na svijetu, koja je ušla i u Ginisovu knjigu rekorda, te bakljada, odnosno skokovi s bakljama kojima će manifestacija biti zatvorena.

Novost ovogodišnje manifestacije je da će skokove ocjenjivati samo jedan žiri, za razliku od proteklih godina kada su skokove ocjenjivali žiri za skokove za na noge i za skokove na glavu.

Žiri će biti u sastavu Mustafa Jahura, Mirsad Deda Pašić, Emir Balić, Duško Bajević i Željko Džeba.

Generalni pokrovitelj ovogodišnjih skokova je Ministarstvo okoline i turizma FBiH, a ostali pokrovitelji su Ministarstvo kulture i sporta FBiH, Grad Mostar, Turistička zajednica HNK, BH Telekom, Fortuna turs Mostar, te Sportski savez Mostara.

Inače, organizatori ove manifestacije nedavno su na konferenciji za novinare najavili kako će Ministarstvo civilnih poslova BiH u sepetmbru ove godine raspisati konkurs za upis mostarskih skokova na UNESKO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine.

Federalni zastupnik Admir Čavalić (SBiH) pokrenuo je u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine inicijativu za uvođenje elektronskog bolovanja u Federaciji BiH. Inicijativa je upućena prema Federalnom ministarstvu zdravstva i Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.

– Kao što smo u nekim kantonima implementirali sistem e-recepta, elektronskih knjižica i slično, naredni logičan korak je ustvari elektronsko bolovanje, koje mislim da završavaju u Srbiji. Dobio sam informaciju da će zakonodavci u manjem bh. entitetu RS također početi sa navedenim. Ovo je inicijativa prema Federalnom ministarstvu zdravsta, Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH – govori Čavalić za Faktor.

Pojašnjava kako su dvije koristi elektronskog bolovanja.

– Prva je prije svega za radnike i poslodavce, da to olakšava čitav postupak bolovanja u smislu da se ne moraju fizički nositi papiri i doznake. Neko ih izgubi ili nije u prilici da odnese ako je bolestan. Olakša se ta komunikacija. Drugi je da ima koristi za sam zavod, fond, u smislu da daje bolji nadzor nad korištenjem bolovanja jer ima dosta pritužbi, pogotovo u javnom sektoru da se neopravdano koriste ta bolovanja.

Dakle, elektronsko bolovanje daje veću mogućnost sistemske kontrole u smislu da se uoče nekakve eventualne nelogičnosti. Korist je dvojaka, a mislim da svima ide u prilog, od samog radnika do poslodavca i čitavog sistema zdravstva – govori Čavalić.

Dodaje da radniku kada se otvori bolovanje, elektronskim putem to bude javljeno poslodavcu.

– Tu dakle imamo komunikaciju između zdravstvene ustanove, fondova, odnosno, zavoda i poslodavca. Na radnika se ne prebacuje teret dokazivanja, kurirskog posla, nošenja doznaka i slično – rekao je Čavalić.

faktor.ba

Za nagrade Srce Sarajeva u Takmičarskim programima 30. Sarajevo Film Festivala ukupno će se takmičiti 54 filma, a tri filma će biti prikazana izvan konkurencije.

U četiri takmičarske selekcije – igranog, dokumentarnog, kratkog i studentskog filma – 19 će filmova zabilježiti svjetsku, devet međunarodnu, tri evropsku, 23 regionalnu i tri bosanskohercegovačku premijeru.

“Prikazivanje ovih 57 premijera, uz još 15-ak filmova u programima U Fokusu i Open Er koji će tek biti najavljeni, čini Sarajevo Film Festival i ove godine mjestom gdje najšira publika, kao i filmska struka i kritika, može dobiti najprecizniju sliku filmske umjetnosti u Jugoistočnoj Evropi, Ukrajini i Južnom Kavkazu danas. Ove regije su istovremeno u žiži i na margini svjetske pažnje, a Festival pruža jedinstvenu priliku za dublje razumijevanje svih nijansi iskustava sa geopolitičke i umjetničke margine koje često nedostaju u sklapanju kompleksne slike današnjice. Srce Sarajeva je u proteklih 20 godina, otkako se dodjeljuje, postalo zaista vrijedna filmska nagrada koja amplificira glasove iz ove regije i približava ih svjetskoj javnosti, i vjerujemo da će tako biti i ovaj put”, izjavio je direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović.

Ove godine selekcioni tim pod vodstvom Izete Građević, kreativne direktorice Sarajevo Film Festivala, pogledao je 940 filmova: 190 dugometražnih igranih, 280 dokumentarnih i 470 kratkih i studentskih filmova.

“Izbor takmičarskih programa ovogodišnjeg jubilarnog izdanja Festivala urađen je u skladu sa zadatkom koji smo sebi kao festival postavili u vrijeme kada je on pokrenut. Ove selekcije posvećene su novim autorima, originalnim pričama i konceptima. U našoj takmičarskoj areni, po ustaljenoj praksi uvijek spremni na kreativni rizik, uz filmove i autore čiju su vrijednost ove godine prepoznali najveći svjetski filmski festivali: Cannes, Berlin, Venecija, našli smo mjesta i za nekoliko novih naslova, nekoliko svjetskih premijera za koje vjerujemo da im je mjesto upravo u takvoj selekciji. Kao što je poznato, za naše takmičarske programe biramo filmove iz široke regije Jugoistočne Evrope, koju odlikuju šarolike filmske prakse i tradicije, raznolikost u izboru tema, filmskog jezika i kreativnih afiniteta. Zahvaljujući upravo bogatstvu raznovrsnosti, može se reći da naši takmičarski programi i ove godine predstavljaju veliki filmski svijet današnjice u malom”, izjavila je kreativna direktorica Sarajevo Film Festivala Izeta Građević.

Elma Tataragić, selektorica Takmičarskog programa – igrani film, u program je uvrstila devet filmova, od kojih će u konkurenciji za nagrade jedan film imati svjetsku, jedan evropsku, a šest filmova regionalnu premijeru. Izvan konkurencije, kao gala projekcija, jedan će film zabilježiti svjetsku premijeru.

“Ovogodišnja selekcija je istovremeno i pozivnica ali i uputstvo, mogućnost i restrikcija, obećanje i prijetnja, sigurno mjesto, ali i izazov. Autorice i autori osam filmova u konkurenciji i jednog filma izvan konkurencije na različite načine izražavaju zabrinutost za svijet danas, jučer i sutra. Selekcija je polifonija različitih i raznovrsnih perspektiva o ratu, historiji, ljubavi, izdaji, o krhkoj budućnosti ali i vječnoj ljudskoj potrebi za pripadanjem. S ovom selekcijom pozivamo vas da razmislite o ambivalentnosti sadašnjeg svijeta koji izgleda da nikada nije bio fragilniji”, izjavila je Tataragić.

Rada Šešić, selektorica Takmičarskog programa – dokumentarni film, za program je izabrala 21 film. U konkurenciji za nagrade 19 je filmova: tri će filma u Sarajevu zabilježiti svjetsku, pet međunarodnu, jedan evropsku, osam regionalnih i dva filma bosanskohercegovačku premijeru. Dva filma će biti prikazana izvan konkurencije: jedan će imati svjetsku, a jedan bh. premijeru.

“Ovogodišnju selekciju možemo nazvati ‘pecanje u rijeci vremena’. Ovaj metod, kreativno primijenjen u velikom broju izabranih filmova, nudi jedinstvenu autorsku perspektivu korištenja protoka vremena, bilo kroz izuzetan arhivski materijal ili rafinirano filmsko promatranje. Dokumentaristi time nude publici uzbudljivo osjetilno iskustvo i potiču na razmišljanje. Ovo je i godina osobnih priča; polovina selekcije reflektira krajnje personalno ili intimno obiteljsko, no kroz suptilno predočen mikro svijet zrcali se zapravo i uzbudljivi, često provokativan makro svijet okruženja, političkih previranja, socijalnih borbi. Kratki dokumentarci odvažno donose kreativno prožimanje filmskih stilova i otvaranje granica dokumentarne teksture ka drugim žanrovima. Ponosno ističemo čak sedam talentiranih debitantica iz regije čiji će hrabri i nadasve originalni filmski izričaji obilježiti ovu dokumetarističku godinu”, izjavila je Šešić.

U Takmičarskom programu – kratki film, po izboru selektorice Elme Tataragić, ove je godine 12 filmova: četiri će imati svjetsku, dva međunarodnu, jedan evropsku, a pet filmova regionalnu premijeru.

“Ova godina donosi uzbudljivu selekciju kratkometražnih filmova koji se takmiče za Srce Sarajeva. Nije neobično da odabranih 12 filmova donosi izuzetno raznovrsne pristupe i svjetove sa temama koje su potpuno različite. No, bez obzira na raznovrsnost, sve autorice i autori postavljaju pitanja identiteta, budućnosti i perspektive u današnjem krhkom svijetu. I ono što je možda najvažnije, ovi filmovi donose dašak slobode i u izrazu, a i u odnosu prema svijetu”, kazala Tataragić o selekciji kratkog filma.

Asja Krsmanović, selektorica Takmičarskog programa – studentski film, u program je uvrstila 15 filmova, od kojih će devet imati svjetsku, dva međunarodnu, a četiri filma regionalnu premijeru.

“Od 15 fimova u konkurenciji, uz 11 igranih, u konkurenciji su se našla i tri animirana i jedan dokumentarni film. Ono što posebno raduje vidjeti u ovogodišnjem izdanju programa je sva tematska i stilska raznovrsnost radova, ali i spremnost da se rizikuje, ne pristaje na kompromise, i istovremeno suvereno vlada filmskim jezikom. Od klasičnih problema odrastanja (pa i onih kasnih koje neke od likova uhvate tek u tridesetima), preko porodičnih drama, pitanja identiteta i migracija (ekonomskih i onih uzrokovanih ratovima), klasnih podjela, rodno zasnovanog nasilja, toksičnosti muško-ženskih, ali i porodičnih i prijateljskih odnosa, pa sve do nekih kompleksnijih pitanja čovjekovog postojanja, njegove veze sa prirodom te neminovnog razmišljanja o smrti i kraju svijeta (bukvalnom ili onakvom kakvim ga znamo), ova selekcija pokazuje svu širinu tema kojima se mladi autori/ce bave”, izjavila je Krsmanović.

Takmičarski program obuhvata filmove i autore/ice iz Albanije, Armenije, Austrije, Azerbejdžana, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Kipra, Grčke, Gruzije, Mađarske, Kosova, Sjeverne Makedonije, Malte, Moldavije, Crne Gore, Rumunije, Srbije, Slovenije, Turske i Ukrajine.

bhrt.ba

Zastupnički dom Parlamenta Federacije sinoć je usvojio Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica, te Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o pravima boraca i članova njihovih porodica.

Na sjednici je usvojen i Prijedlog zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške osobama sa invaliditetom u FBiH, Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH, kao i Prijedlog Zakona o zaštiti zraka.

Dom je usvojio i Prijedlog Odluke o prihvatanju zaduženja po Ugovoru o finansiranju između BiH i Evropske investicione banke za realizaciju Projekta Vjetroelektrana Vlašić, kao i Prijedlog Odluke o prihvatanju zaduženja po Ugovoru o zajmu između BiH i Evropske banke za obnovu i razvoj za realizaciju Projekta Koridor Vc Mostar Sjever – Mostar Jug.

Nije prihvaćen zaključak po kojem bi Dom prihvatio Nacrt Odluke o postupku izbora i imenovanja sudije/sudija Ustavnog suda BiH koje bira i imenuje Zastupnički dom kao osnovu za izradu prijedloga, uz zaduženje da predlagač organizuje javnu raspravu u trajanju 60 dana i da prilikom izrade prijedloga odluke uzme u obzir sve prijedloge i sugestije iznesene u raspravi i dostavljene u pisanom obliku.