Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Aleksandar Mijatović uhapšen zbog ubistva načelnika prijedorske krim-policije

    Aleksandar Mijatović uhapšen zbog ubistva načelnika prijedorske krim-policije

    U sklopu istrage ubistva načelnika prijedorske krim-policije Radenka Bašića uhapšen je Aleksandar Mijatović.

    Kako pišu Nezavisne, Mijatović je poligrafski ispitan, te je pao na poligrafu.

    Miljatović je već osuđivan za ubistvo i to prije 14 godina, kada je u Okružnom sudu u Banjoj Luci osuđen na 16 i po godina zatvora zbog monstruoznog ubistva Saše Ilića Španca (31) na parkingu ispred Kliničkog centra u Banjoj Luci.

    BL  / Velika policijska akcija u BiH zbog ubistva načelnika Bašića, ima uhapšenih

    On je tada, podsjetimo, u potpunosti priznao krivicu, te mu je odmah izrečena i kazna za zločin koji se dogodio 30. avgusta 2007. godine u kasnim večernjim satima.

    Mijatović je, prisjetimo se, tada izjavio da je priznao krivicu u pokušaju da izvuče od odgovornosti svoju djevojku, koja je bila optužena za saučesništvo.

    Iako su nakon hapšenja oboje tvrdili da su ubili Ilića kako bi oteli njegov luksuzni BMW 750 kako bi od toga kupili sebi stan, Mijatović je u februaru 2008. godine potpuno izokrenuo priču.

    Pred Sudskim vijećem Mijatović je rekao da je prava istina da je ubistvo rezultat isključivo njegove ljubomore.

    Radiosarajevo.ba

  • Održano Regionalno takmičenje iz Islamske vjeronauke za područje Muftijstva banjalučkog

    Održano Regionalno takmičenje iz Islamske vjeronauke za područje Muftijstva banjalučkog

    U subotu 26. marta 2022. godine održano je Regionalno takmičenje iz Islamske vjeronauke za područje Muftijstva banjalučkog u prostorijama Medrese „Reis Ibrahim-ef. Maglajlić“, a koje je planirano prema godišnjem planu rada Muftijstva banjalučkog. Takmičenje je organizovano za osme i devete razrede osnovnih škola, kao i za prve razrede srednjih škola. Mr. Muris-ef. Spahić, direktor Medrese i rukovodilac službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva banjalučkog, otvorio je takmičenje uz riječi dobrodošlice, te je nakon toga pojasnio propozicije takmičenja. Po završetku obraćanja rukovodioca službe mr. Muris-ef. Spahića, učenici su se sa profesorima zaputili u prostorije Medrese kako bi pristupili izradi testova. Nakon završenog testiranja, komisija je pregledala radove, te je utvrđeno da su ostvareni sljedeći rezultati:
    Osmi razred
    1. mjesto: Nejla Delić, O.Š. „Ključ“ Ključ
    2. mjesto: Aldina Ahmić, O.Š. „Meša Selimović“ Prnjavor
    3. mjesto: Sejdić Sumeja, O.Š. „Sveti Sava“ Gradiška
    Deveti razred
    1. mjesto: Ajla Čergić, O.Š. „Kozarska djeca“ Bosanska Gradiška
    2. mjesto: Ajla Letić, O.Š. „Petar Kočić“ Šiprage- Kotor Varoš
    3. mjesto: Duraković Sara, O.Š. „Vuk Stefanović Karadžić“ Bosanska Dubica
    Prvi razred srednje škole
    1. mjesto: Ćuran Erna, JUCSŠ „Ivo Andrić“ Prnjavor
    2. mjesto: Matinjanin Mejra, Srednja škola „Nikola Tesla“ Brod
    3. mjesto: Hadži Bojić Fatima, JUCSŠ „Ivo Andrić“ Prnjavor
    Učesnici takmičenja su imali priliku upoznati se sa uslovima i načinom rada Medrese u Banjoj Luci. Organizatori takmičenja se nadaju da će neki od učesnika takmičenja iskazati želju za upis u Medresu za narednu školsku godinu, dok su nastavnici i profesori vjeronauke iskazali spremnost za saradnju na tom planu.
    Na kraju takmičenja proglašeni su najuspješniji učenici i učenice iz svojih kategorija, te su im uručene diplome i novčane nagrade. Također, ovi učenici će predstavljati Muftijstvo banjalučko na takmičenju iz Islamske vjeronauke koje će organizovati Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
    izvor: fb / Muftijstvo banjalučko

     

    Komentar
    Dijeli
  • Pozor / Rama : Trenutno požari ne prijete naseljenim mjestima

    Pozor / Rama : Trenutno požari ne prijete naseljenim mjestima

    Izvještaj Operativnog centra Civilne zaštite HNŽ donosi podatke o novim požarima, a sve je više onih koji se ne mogu gasiti jer su na nepristupačnom terenu. Čeka se kiša koja je najavljena tijekom idućeg sedmice i koja bi trebala konačno ugasiti sve požare.

    Prozor Rama / hronologija prethodnog dana
    26.3.2022.
    Od 09:30 do 11:00 sati u blizini sela Hudutsko gorila trava i nisko raslinje.
    Od 11:00 do 12:20 sati u blizini sela Krančići gorila trava i nisko raslinje.

    Od 11:45 do 18:00 sati u blizini Marined Pećine gorila trava i nisko raslinje.
    Od 12:00 do 14:00 sati u ul. Kralja Tomislava gorila nenastanjena kuća.
    Od 14:00 do 15:30 sati u blizini sela Parcani gorila šuma i nisko raslinje.
    Od 14:30 do 17:30 sati u selu Krančići gorila trava i nisko raslinje.
    Od 18:00 do 19:30 sati u naselju Dole gorila trava i nisko raslinje.
    Od 19:30 do 21:30 sati u selu Krančići gorila trava i nisko raslinje.

    Požari na lokaciji Kranjčići – Duge i na lokaciji Lug – Višnjani – Mluša su ugašeni.

    Aktivni požari:

    – Na lokaciji Tošanica – Hudusko, gori šuma i nisko raslinje.
    – U mjestu Parcani gori šuma i nisko raslinje.
    – Sinoć od 18:00 sati u mjestu Blace gori šuma i nisko raslinje.

    Trenutno nijedan aktivni požar ne prijeti naseljenim mjestima.

     

    izvor: rama – prozor.info

  • Turski avioni s oružjem za Ukrajinu lete preko BiH, a jedna država je to zabranila

    Turski avioni s oružjem za Ukrajinu lete preko BiH, a jedna država je to zabranila

    Turska vojnim avionima šalje “dodatnu opremu” za Ukrajinu letjeći tako dužim putem.

    Razlog je taj što je Mađarska zabranila prelet aviona koji prevoze naoružanje u Ukrajinu nakon ruske agresije na ovu zemlju.

    Viktor Orban, mađarski premijer, u više navrata je rekao kako osuđuju rusku invaziju, ali ne žele sankcionisati Rusiju zbog čega su reagirali brojni europski političari kao i ukrajinski predsjedik Volodimir Zelenski.

    S obzirom na tu zabranu, turski avioni koriste i bh. zračni prostor.

    “Avioni koji iz Turske prevoze ‘dodatnu opremu’ za Ukrajinu prelijeću i preko Bosne i Hercegovine, zaobilazeći, pritome, Mađarsku koja je zabranila prelet aviona koji prevoze naoružanje u državu na koju je Rusija izvršila agresiju”, navodi portal Istraga.ba.

    Podsjetimo, danas je 31. dan ruske invazije na Ukrajinu.

    Radiosarajevo.ba

  • Mljekari u BiH traže povećanje cijene sirovog mlijeka na 0,95 KM po litru

    Mljekari u BiH traže povećanje cijene sirovog mlijeka na 0,95 KM po litru

    Nekoliko bosanskohercegovačkih udruženja poljoprivrednih proizvođača pokrenulo je inicijativu kojom traže od mljekara i trgovačkih lanaca povećanje cijene sirovog mlijeka na 0,95 KM po litru sa sadašnjih 0,55 KM po litru.

    Zbog povećanja cijena žitarica, gnojiva, sjemena i nafte u Grupaciji mljekara Tuzlanskog kantona smatraju da je ispunjenje njihovog zahtjeva jedini način da u ovome periodu opstanu na tržištu kao proizvođači hrane.

    – Spas bosanskohercegovačkog mljekarstva je u podizanju cijene mlijeka na 0,95KM/l. Ispunjenje tog zahtjeva bi proizvođačima mlijeka omogućilo poslovanje na pozitivnoj nuli jer mi smo sada u ogromnim minusima i sjetva će nas troduplo više koštati u odnosu na prošlu godinu – izjavio je Eldin Glibanović iz Grupacije mljekara Tuzlanskog kantona.

    Kako navodi, poljoprivredni proizvođači se nisu finansijski oporavili ni od posljedica suše u prošloj godini, a već se suočavaju s visokim cijenama sjemenskog materijala.

    – Mljekarstvo u Tuzlanskom kantonu ima kapital od 110,7 miliona KM i mislim da ne bi imalo smisla ugroziti taj kapital zbog četiri do pet miliona KM, koliko bi realno koštali naši zahtjevi – izjavio je Glibanović.

    Vlada Tuzlanskog kantona donijela je Program novčanih podrški za poljoprivredu i ruralni razvoj u ovoj godini kojim će se omogućiti isplata novčanih podrški poljoprivrednim proizvođačima.

    Glibanović smatra da taj program neće biti dovoljan, te da je potreban jedan drugačiji pristup sektoru poljoprivrede.

    – Iscrpljeni smo definitivno od prošle godine, a i ova godina nas ne mazi. Za svojih pedeset grla, morao bih zasijati oko 50 hektara. Ranije sam mogao jedan hektar zasijati za 1 – 1,5 hiljadu KM, što ove godine neću moći za 3 – 3,5 hiljade KM, što znači da mi za sjetvu samo treba oko 150 hiljada KM – izjavio je Glibanović.

    U Grupaciji mljekara Tuzlanskog kantona se nadaju pomoći svih nivoa vlasti kroz nabavku što većih količina gnojiva, sjemena i herbicida, a kako kažu, oni će odgovornost preuzeti na sebe kako bi za stanovništvo proizveli što više hrane.

    Za ponedjeljak su zakazali sastanak u Vladi Tuzlanskog kantona kako bi dogovorili naredne korake za zajednički izlazak iz ove krize.

    Fena

  • Švedska televizija objavila film o izrabljivanju radnika u BiH

    Švedska televizija objavila film o izrabljivanju radnika u BiH

    U srijedu 23. marta 2022. godine na švedskoj TV prikazan je dokumentarni program „Misija – istraga“ (Uppdraggranskning) o švedskoj tvornici dječje odjeće „Kavat AB“ koja ima svoj pogon i u našoj zemlji, tačnije u Novom Travniku.

    Porodična tvornica obuće „Kavat AB“ iz Švedske postoji od 1945. godine. Svojim kvalitetom je dostigla brend jednog od najkvalitetnijih proizvođača dječje obuće u Europi.

    Kako u autorskom tekstu za prijateljski portal Tačno.net piše Edin Osmančević, etabliranjem ove kompanije Bosna i Hercegovina je trebala da „uveze“ jedan dio švedske poslovne i socijalne kulture i etike. Međutim, praksa ukazuje na jednu sasvim drugu stranu medalje.

    “Švedska kompanija obuće Kavat svoju fabriku opisuje kao bajku. Ali radnici svjedoče da su ih zastrašivali da bi šutjeli. Zašto zaposleni u fabrici snova ne mogu da žive od svojih plata?”, pitaju se uz ostalo autori filma, koji je, sudeći po prvim reakcijama, izazvao pažnju u švedskoj javnosti.

    Jedan prosječni Šveđanin nema pojma da se ova cipela od 2009. godine proizvodi u Bosni i Hercegovini. Tvornica „Kavat“ Novi Travnik dnevno proizvodi oko 1.100 pari obuće.

    Glavno tržište su im skandinavske zemlje, a osim njih, izvoze na tržište Njemačke, Austrije, Belgije i Rusije. Kako bilježi Osmančević, pokazalo se da je etabliranje proizvodnje u BiH bio itekako isplativ potez; prihodi su uvećani sa 34 miliona švedskih (sek) kruna (oko 6,2 miliona KM) na 130 miliona sek (oko 24 miliona KM) prema godišnjem izvještaju u godini prije izbijanja pandemije.

    „Emisija je ogolila gorku istinu katastrofalnog stanja u kome se danas nalaze radnici zaposleni i tekstilnoj i kožarskoj industriji BiH. Uslovi pod kojim danas rade mogu se opisati u dvije riječi kao moderno ropstvo. Prosječna plata jednog radnika „Kavata“ iznosi 470-480 maraka. Dok se ista dječja cipela koju radnik proizvede prodaje na skandinavskom tržištu za preko 1.000 kruna (oko 180 KM). Radnici nisu organizovani u sindikat zbog prijetnji otkazima od strane njihovog direktora Smaila Šabića. Prva subota u mjesecu je radna a prekovremeni rad se ne plaća“, navodi, uz ostalo, Osmančević.

    Tvrdi se da trudnice ostaju momentalno bez posla nakon saznanja da su drugom stanju!

    „Kultura ćutanja i poltronskog, najamnog odnosa prema poslodavcu prožima radnu sredinu u kojoj nema empatije i solidarnosti među radnicima i gdje se o problemima ne priča otvoreno i transparentno zbog straha od gubitka radnog mjesta i represalija. S druge strane cijene u BiH se gotovo i ne razlikuju od cijena u Švedskoj. Prosječna potrošačka korpa za jednu četveročlanu porodicu u BiH je preko 2 000 KM/mjesečno zbog čega radnici moraju uzimati kredite ili raditi extra kako bi preživjeli“, navodi Osmančević, te zaključuje:
    „Divlji kapitalizam je izgubio moralni kompas ubijajući sve ljudsko u radniku – proleteru. Bojkot njihovih proizvoda i vraćanje vlastitog samopoštovanja davanjem otkaza lošim poslodavcima je jedini pravi odgovor!“.

    Kompletan dokumentarac možete pogledati OVDJE.

  • Nelegalna eksploatacija šljunka iz Bosne i Drine ugrožava 200.000 ljudi

    Nelegalna eksploatacija šljunka iz Bosne i Drine ugrožava 200.000 ljudi

    Izvor: BHRT/Ivana Trbić (J.K.

    Aktivisti za zaštitu i uređenje vodotoka rijeke Drine uličnim akcijama u Bijeljini i Zvorniku ponovo su ukazali na problem nelegalne eksploatacije šljunka, koji je već godinama “siva zona”. Da li se i na koji način kontroliše eksploatacija šljunka na bh. rijekama i koje su posljedice?

    Prekomjerna eksploatacija šljunka u slivu rijeka Bosne i Drine ugrožava više od 200.000 stanovnika Maglaja, Doboja, Modriče, Vukosavlja, Šamca, Zvornika i Bijeljine. Posebno je zabrinjavajuće što se prekopava poljoprivredno zemljište, kažu iz neformalne grupe “Stop nelegalnim šljunkarama”.

    “Više se vadi šljunka sa poljoprivrednog zemljišta nego iz korita rijeke Drine i u tom smislu imali smo sastanak u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva”, objašnjava Ljubinko Đurić iz Centra civilnih inicijativa (CCI).

    Prema podacima koje smo dobili iz Javne ustanove Vode Srpske, na rijeci Drini trenutno dozvolu za vađenje šljunka ima osam firmi na deset lokacija. Posljedice prekomjerne i nelegalne eksploatacije su nesagledive, poručuju aktivisti.

    “Na rijeci Drini stanje je dosta kritično, u pogledu nelegalne eksploatacije šljunka. Naime, devastiraju se velike površine obradivog poljoprivrednog zemljišta, usljed čega dolazi do nekontrolisanog izlivanja Drine, a da ne govorimo o ekološkoj katastrofi”, navodi Dušan Aćimović iz neformalne grupa građana “Stop nelegalnim šljunkarama”.

    Oni su ukazali i na izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora.

    “Prema ugovorenim količinama za vađenje šljunka trebalo je da izvade 1,7 miliona kubika, međutim, unazad tri godine koje su kontrolisane, prema dostavljenim dnevnicima, izvađeno je 1,1, a opšte je poznato da se vadi više nego što su ugovorene količine”, kaže Ljubinko Đurić iz CCI.

    S druge strane, zadnju riječ u kontroli ima Inspektorat Republike Srpske, odakle su i ranije istakli da imaju problema prilikom kontrola i da su im, na neki način, ruke vezane.

    “U proteklim godinama smo imali otežavajuće okolnosti, kada je riječ o sudskim odlučivanjima, gdje su lica koja su zatečena da vrše nelegalnu eksploataciju tražili stručno odlučivanje i imali smo slučajeva da su sudovi potvrdili, ali su izricanjem uslovne kazne doveli nas u situaciju da je trud inspektora ostao bez sankcije za pojedinca.”

    Više od trećine šljunka i pijeska izvađenog iz bosanskohercegovačkih rijeka, a riječ je o milionima tona godišnje, završi u instranstvu. Inače, rijekama je potrebno tri do pet godina nakon eksploatacije da se oporave, i to u slučaju da nisu previše zagađene.

  • Zašto je sve skuplje meso u Bosni i Hercegovini?

    Bosna i Hercegovina totalno zavisi od uvoza mesa, koje je poskupjelo na inostranom tržištu pa i BiH. Uz to poskupjela je i stočna hrana, ali najveću pometnju na tržištu izazvala je agresija Rusije na Ukrajinu, pa su mnoge zemlje zabranile izvoz, a kada je malo mesa u ponudi onda cijene rastu, jer farmerima u BiH više se skoro ne isplati tov junadi. 

    Bosna i Hercegovina podložna je svakoj oscilaciji na tržištu, kako u pogledu cijena, tako i količina, tako da i u narednom periodu očekujemo rast cijena i u mesarama, poruka je naših sagovornika.

    Cijena kilograma junetine prije nekoliko mjeseci bila je oko devet maraka, a sada je ta 13 KM i više. Kilogram teletine mogao se kupiti za 18 KM, a sada se kreće oko 24 KM. Mljeveno meso u mesarama bilo je 10, a sada je 12 maraka i više jedan kilogram.

    Razlog za to, kako nam je kazao Nemanja Vasić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, kada je smanjena ponuda i potražnja bilo kojeg artikla, skače njegova cijena.

    – Ponuda mesa je smanjena, a telad smo uvozili iz Poljske, Rumunije i Ukrajine. Poljska je zabranila izvoz hrane, u Ukrajini je rat, a Rumunija ne može osigurati sve farmere u BiH koji tove junad. Zato je došlo do nedostatka bikova za klanje pa je ponuda manja i cijena je veća – kaže Vasić.

    Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH tvrdi da je definitvno razobličena priča primarnih proizvođača u BiH o ogromnim količinama domaćeg mesa koje imamo i da je trebalo zabraniti uvoz mesa.

    – Sada se u ovoj krizi pokazalo šta bi se desilo da je Vijeće ministara BiH zabranilo uvoz mesa. Sada kada imamo smanjenu ponudu mesa na tržištu, pokazalo se da nemamo dovoljno domaćeg mesa – predlaže Vasić.

    Admir Kahriman, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Federacije BiH, kaže da se u većem entitetu BiH godišnje utovi oko 9.000 junadi, što je malo.

    – Iz godine u godinu opada tov junadi jer nije bilo dovoljno novčane podrške za ovu proizvodnju, a uz to je došlo do velikog poskupljenja hrane za stoku. Domaći proizvođači mesa nisu bili baš voljni da kupuju od domaćih proizvođača tovljenih junadi i uglavnom su bili bazirani na uvoz mesa. Već od decembra prošle godine počelo je poskupljenje mesa u Evropi, pa i u BiH. Naši poljoprivrednici odustaju od proizvodnje mesa jer im se to ne isplati, zbog skupe stočne hrane. Trenutno, otkupna cijena jednog kilograma žive vage junetine je oko pet maraka, a ni po toj cijeni nije isplativo toviti junad. Vjerovatno će doći do smanjene ponude mesa u BiH i cijene će rasti, tako da će ga kupovati samo građani sa dubokim džepom – poručuje Kahriman.

    Činjenica je da niz godina uvozimo sve vrste mesa bez ikakve kontrole i sada smo došli u situaciju da još više uvozimo, a uz to domaći proizvođači odustaju od tova jer im se ne isplati, smatra Mladen Stojanović, načelnik Odjeljenja za stočarsku proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede RS-a.

    – U Bosnu i Hercegovinu se uvozi uglavnom meso treće kategorije po damping cijenama i jeftino je, a u Evropskoj uniji skoro nikako se ne prodaje. Naši potrošači primorani su kupovati ovo meso jer je jeftinije. Nekontrolisan uvoz mesa utjecao je na domaću proizvodnju i došli smo u situaciju da imamo veliku dubiozu i to su milionske cifre koje rastu iz godine u godinu od uvoza mesa – pojašnjava Stojanović.

    Jedina opcija koja je ostala, prema mišljenju našeg sagovornika, jest hitno povećanje poticaja na tov junadi.

    Faktor

  • Šta “na papiru” donose novi fiskalni zakoni FBiH: Veće plaće, ali i penzije

    Šta “na papiru” donose novi fiskalni zakoni FBiH: Veće plaće, ali i penzije

    Prijedlog zakona o porezu na dohodak i Prijedlog zakona o doprinosima naći će se na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH 28. i 29. marta, nakon što je zakon uslijed brojnih kontroverzi povučen s dnevnog reda krajem prošle godine.

    Iz Vlade Federacije BiH uvjeravaju da je riječ o zakonskim rješenjima čiji je cilj rasterećenje poslodavaca, ali i rast plaća radnika. No, iako je dobar dio sadržaja koji se nalazi u pomenutom zakonu već poznat, možda bi bilo dobro podsjetiti šta je to, što bi se trebalo naći u prijedlogu o kojem će zastupnici glasati sljedeće sedmice.

    Znači, osnovna premisa je da se novim Prijedlogom zakona o doprinosima snižava bruto opterećenje na platu sa dosadašnjih 41,5 posto na 32,5 posto. Ovo bi, kako kažu iz Vlade FBiH, stvorilo pretpostavke za rast plaća u realnom sektoru. Na primanja do 800 KM, kako je ranije najavljeno, neće se naplaćivati porez.

    Što se tiče doprinosa, ukoliko bi zakon stupio na snagu, oni bi se za PIO osiguranje obračunavali po stopi od 17,5 posto, za zdravstveno po stopi od 13,5 posto, a za osiguranje u slučaju nezaposlenosti 1,5 posto.

    Ono što je također novost je da novi zakon drugačije tretira naknade poput toplog obroka, prijevoza i regresa, koji se do sada nisu oporezivali, a usvajanjem novog zakona bi bio oporezivan. I ovo su pojasnili iz Vlade rekavši da bi se ove naknade u pravilu sjedinile sa plaćom, što bi dugoročno bilo dobro za radnike jer bi, primjerice, bili kreditno sposobniji. Također, one će ulaziti u osnovicu za penziju što znaći da će i ona biti veća.

    U daljem pojašnjenju, iz Vlade FBiH su naveli da su postojeća zakonska rješenja zastarjela obziroma da su naslijeđena iz bivše SFRJ, nefunkcionalna i neprilagođena današnjem vremenu privređivanja.

    Također su naglasili da je, primjerice Hrvatska, slične odredbe promijenila prije 15 godina, Srbija prije 10, a entitet RS prije sedam godina.

    “Kada nekome iz Evrope spomenete neoporezive naknade poput naknade za prijevoz, topli obrok, regres, u čudu gledaju jer ne razumiju o čemu se radi”, dodaju iz Vlade FBiH.

    Što se tiče takozvanih freeelancera oni, kao i radnici koji rade prema ugovoru o djelu, plaćat će veće stope doprinosa i poreza na dohodak nego što plaćaju sada.

    Radnici koji trenutno rade po ovim uslovima plaćaju doprinose za zdravstvo u iznosu od četiri posto te doprinose za PIO u iznosu od šest posto, međutim, oni trenutno nemaju pravo na zdravstveno osiguranje, niti im išta ulazi u osnovicu za penziju.

    Novim zakonom taj broj će iznositi 13,5 posto doprinosa za zdravstvo i 17,5 posto za PIO.

    Procijenjene uštede za privredu koje bi bile ostvarene stupanjem na snagu predloženih zakona, zaključuju iz Vlade FBiH, su oko 400 miliona KM godišnje.

  • Sud BiH oslobodio optužene za ubistvo 57 bošnjačkih civila, među kojima 11 djece, u Zaklopači kod Milića

    Sud BiH oslobodio optužene za ubistvo 57 bošnjačkih civila, među kojima 11 djece, u Zaklopači kod Milića

    Sud Bosne i Hercegovine izrekao je prvostepenu presudu kojom su Radomir Pantić i još četverica optuženih oslobođeni optužbi za ubistva najmanje 57 bošnjačkih civila u selu Zaklopača (općina Milići).

    Sud BiH je ovom presudom oslobodio Radomira Pantića, Nenada Vukotića, Branka Jolovića, Milomira Miloševića i Nikolu Lošića.

    Pantić je optužen u svojstvu komandira Stanice javne bezbjednosti (SJB) Milići, Milošević kao aktivni policajac, dok su drugi optuženi bili pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS).

    Prema Tužilaštvu, Radomir Pantić je 16. maja 1992. godine organizovao kolonu vozila te, zajedno s ostalim optuženim, iz Milića otišao u Zaklopaču. Pantić je, kako je navedeno, vozio službeno vozilo SJB-a Milići, a Milošević vozilo na kojem je bilo ispisano “koljači – pokolj”.

    Po dolasku u Zaklopaču, kako stoji u optužnici, selo je opkoljeno, nakon čega su optuženi s drugim pripadnicima policije i vojske započeli napad, te učestvovali u ubistvima najmanje 57 bošnjačkih civila, među kojima i 11 djece.

    Suđenje im je počelo u maju 2017. godine. S njima su bili optuženi Blagoje Vojvodić i Čedo Bogičević, ali je u odnosu na njih prije početka suđenja razdvojen postupak.

    Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe, piše Birn.

    Birn