Category: BiH

Na zahtjev pet poslanika Naše stranke i SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH za danas je zakazana hitna sjednica ovog doma kako bi se okončala procedura za brojne tačke za koje nije obavljeno glasanje u drugom krugu, a predviđena je i rasprava o informaciji Upravnog odbora BHRT-a o posljedicama finansijske blokade ove medijske kuće.

Među tačkama za koje će se glasati u drugom čitanju je i Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2021. godinu, koji je u junu prošle godine utvrdilo Predsjedništvo BiH i uputilo ga u parlamentarnu proceduru.

Poslanici treba da se izjasne i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o akcizama u BiH, koji je predložio Savjet ministara, a kojim se izjednačava nastanak obaveze plaćanja akcize za poreske obveznike koji prometuju duvanske proizvode sa poreskim obveznicima koji prometuju druge akcizne proizvode.

Predviđeno je i glasanje o Prijedlogu zakona o carinskim prekršajima BiH, koji je utvrdio Savjet ministara i uputio Parlamentarnoj skupštini na razmatranje po hitnom postupku.

Ovim zakonom definišu se radnje koje čine carinske prekršaje, počinioci prekršaja, sankcije i zaštitne mjere, a njegov osnovni cilj jeste da obezbijedi poštovanje zakonskih i podzakonskih odredbi carinskog zakonodavstva BiH.

Poslanici treba da donesu konačnu odluku za više izvještaja i prijedloga za davanje saglasnosti za ratifikaciju međunarodnih sporazuma, među kojima su i sporazum o japanskoj bespovratnoj pomoći za opremanje medicinskih ustanova u BiH, te sporazum o grantu Evropske investicione banke za program vodosnabdijevanja i sanitarnih usluga na području Zvornika.

Glasanje u drugom krugu planirano je za ukupno 58 tačaka sa ranije održanih sjednica Predstavničkog doma, uključujući i glasanje o usvajanju zapisnika sa dvije sjednice ovog doma i većeg broja poslaničkih inicijativa, uglavnom opozicionih poslanika, kao i nekoliko tačaka koje se tiču aktuelnih dešavanja u Ukrajini.

Na dnevnom redu su i zauzimanje stava Predstavničkog doma u vezi sa zastupanjem prijedloga ovog doma u Domu naroda, te razmatranje Informacije Upravnog odbora BHRT-a o posljedicama finansijske blokade ove medijske kuće.

U akciji “Posrednik” jučer je uhapšeno osam osoba, a jutros su predati u nadležnost Tužilaštva Kantona Sarajevo.

Oni se terete za više krivičnih djela jer su izdavali i prodavali falsificirane potvrde o vakcinaciji na području dva kantona.

Terete se da su se udružili u grupu u proteklom periodu, i za iznos od 200 do 300 eura posredstvom službene osobe u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo osiguravali izdavanje lažnih potvrda o vakcinaciji na području Kantona Sarajevo i Zeničko-dobojskog kantona.

Među uhapšenima su uposlenici zdravstvenih ustanova u ova dva kantona. Kako saznajemo, među njima su i uposlenici Doma zdravlja KS i Opće bolnice u Sarajevu.

Osumnjičeni će biti zadržani 24 sata.

Avaz.ba

Ukrajinskim izbjeglicama trebalo bi da bude omogućen duži boravak iz humanitarnih razloga na teritoriji Bosne i Hercegovine, a bit će im olakšan ulazak u zemlju u smislu posjedovanja putnih isprava i Kovid mjera. U Ministarstvu sigurnosti potvrdili su za BHT1 da su ove odluke upućene u proceduru usvajanja u Vijeće ministara BiH. Na teritoriji naše zemlje trenutno boravi između 200 i 300 izbjeglica iz ratom zahvaćene Ukrajine, a neki su već napustili zemlju zbog ograničenog vremena boravka.

Samo na području Međugorja trenutno se nalaze 204 osobe iz Ukrajine. Nekolicina ih je napustila Bosnu i Hercegovinu po isteku dozvoljenih 30 dana boravka u skladu sa pravilmia boravka stranaca, a neki se spremaju da to učine. Međutim, sada bi ovaj razlog njihovog odlaska mogao da bude uklonjen.

ANDRIJA STOJIĆ, Crveni križ, Čitluk

I mi očekujemo tu dojavu da oni mogu ostati iz humanitarnih razloga više od mjesec dana. Ali kako stvari stoje ,već pojedini napuštaju mjesto boravka u Međugorju i nadam se da će ovo rješenje uskoro zaživjeti.

SLOBODAN UJIĆ, direktor Službe za odnose sa strancima BiH

Da im dozvolimo humantirani boravak koji će trajati šest mjeseci, a bez naplate takse pojednostavićemo to. Tako da neće biti takve vrste problema u BiH.

U Službi za odnose sa strancima kažu da niko ne bi bio protjeran ni ako ostane duže od mjesec dana. Državljani Ukrajine upoznati su sa svim mogućnostima, uvjeravaju. Direktor službe kaže da postoje i drugi razlozi njihovog odlaska iz Bosne i Hercegovine.

SLOBODAN UJIĆ, direktor Službe za odnose sa strancima BiH

Ono što u razgovorima sa inspektorima izažavaju, izražavaju stavove da žele da nastave put ka nekoj od zemalja EU jer tamo i radno pravni status im je bolje riješen, ekonomska situacija.

Prepreka za ostanak nije školovanje jer sva djeca pohađaju onlajn nastavu. U Crvenom križu kažu da su najavljeni novi dolasci izbjeglica iz Ukrajine. Osim smještaja, opskrbljeni su, kažu, svim potrepštinama od medicinskih sredstava, hrane, sredstava za higijenu do psihosocijalne podrške koju pružaju volonteri.

Na prijedlog Županijskog tužiteljstva HNŽ-a Mostar, Županijski sud u Mostaru je odredio jednomjesečni pritvor državljaninu Obale Bjelokosti B. S. J. (2003.) zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo „silovanje“.

Pritvor je osumnjičenom određen iz razloga što postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bijega, budući da se radi o stranom državljaninu, priopćeno je iz Županijskog tužiteljstva.

Županijsko tužiteljstvo i Sektor kriminalističke policije MUP-a HNŽ-a poduzimaju i druge istražne radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti pod kojima je počinjeno ovo kazneno djelo.

Osumnjičenom se stavlja na teret da je dana 24. 3. 2022. godine počinio kazneno djelo silovanje nad maloljetnom osobom.

Kako smo ranije pisali, nezvanično, navodi se da je riječ o Stephaneu Barou, mladom fudbaleru iz Obale Bjelokosti koji je zimus stigao na probu u mostarski Velež i koji je čekao radnu dozvolu kojom bi stekao pravo nastupa za “Rođene”.

N1

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (u daljem tekstu: SIPA) su danas (30.03.2022. godine) u sklopu operativne akcije „Posrednik“ na području Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Visokog i Breze započeli pretrese stambenih i pomoćnih objekata i pokretnih stvari, na više lokacija.

Pretresi se vrše u cilju dokumentovanja krivičnih djela „Udruživanje radi činjenjenja krivičnih djela“, „Primanje dara ili drugih oblika koristi“, „Davanje dara ili drugih oblika koristi“, „Davanje nagrade ili drugih oblika koristi za trgovinu uticajem“, „Krivotvorenje isprave“, „Sprečavanje dokazivanja“, „Zloupotreba položaja ili ovlaštenja“, „Davanje lažnog iskaza“ i  „Krivotvorenje službene isprave“,  propisnih Krivičnim  zakonom Federacije  Bosne i Hercegovine.

Navedene aktivnosti se vrše po nalozima Općinskog suda u Sarajevu, pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo i u saradnji sa policijskim službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, Federalne uprave policije, Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, Ministarstva unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona i Obavještajno sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine.

Kako smo nezvanično saznali radi se o akciji povezanoj sa izdavanjem lažnih potvrda o vakcinaciji.

N1

Na području Hercegovine u protekla 24 sata požar je ugašen na 10 lokacija, dok se na četiri lokacije vatrogasci još bore sa vatrom, podaci su Republičke uprave civilne zaštite RS.

Požari su ugašeni u Nevesinju u mjestima Bijenja, Rogače, Jarčište, Sopilja, Podgrađe, Žiljevo, Donje Brežine – Šurići.

Na području Nevesinja i dalje je aktivan šumski požar na liniji Zmijici-Udrženja, kao i na relaciji Bukvica-Biograd.

Gatački vatrogasci ugasili su požar na Čemernu, gdje je gorjela suha trava, nisko rastinje i stubovi za struju.

Na području Gacka ugašen je požar i kod sela Dramešina, dok je i dalje aktivan požar na relaciji Slivlja-Police.

U Bileći je požar ugašen na liniji Bodenik – Šobadine – Gornji Mirilovići – planina Viduša.

Trebinjski vatrogasci još vode borbu sa požarom kod Bogojević Sela, ali je vatra lokalizovana, saopšteno je iz civilne zaštite.

Sajam zapošljavanja u Banjaluci, na kojem su se predstavile slovenske firme, samo je potvrdio ono što je na sceni nekoliko godina – enormna zainteresiranost radnika za rad ne samo u Sloveniji i Njemačkoj, nego i za druge zemlje Evropske unije. Stručnjaci upozoravaju na zabrinjavajući odlazak kvalificirane radne snage. Samo u prošloj godini BiH napustilo 170 hiljada ljudi.
Već u jutarnjim satima na sajmu zapošljavanja u organizaciji firmi iz Slovenije u Banjaluci bila je gužva. Među onima koji traže posao je i 32- godišnja Slađana Kragulj, inžinjer poljoprivrede.

SLAĐANA KRAGULJ, inženjer poljoprivrede
Trenutno tražim posao u Sloveniji jer sam proglašenjem tehnološkog viška ostala bez posla. Imam iskustva šest i po godina,radila sam u poljopr apoteci i kao agronom u jednom preduzeću. Ovo što mi ovdje u BiH nude je zaista mizerija za moju struku.
A Slovenija koja je objavila oko stotinu deficitarnih zanimanja traži, pored stručnjaka u IT sektoru, i radnike u proizvodnji svih profila, od zidara, električara, bravara do vozača kamiona.

BARBARA ZONTA, MojeDelo.com
Danas potražujemo puno profila, radnike informatičare, radnike vozače, proizvodnja kompletna, puno naših firmi zaista daje priliku za posao.

JANES PLIVNI, “Livar” Slovenija
Tražimo radnike u proizvodnji, CNC operatere, radnike za pjeskarenje, brušenje, kao i radnike za održavanje sistema.
Samo je posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine od 2013. godine izdato više od 90 hiljada radnih dozvola za rad u Sloveniji i Njemačkoj. Zainteresovanost raste, pa je tako u prošloj u odnosu na 2020. za Sloveniju izdato 10 hiljada radnih dozvola više.

Agencija za rad iz zapošljavanje BiH
“Što se tiče ove godine, kada poredimo prva tri mjeseca sa istim periodom 2021. godine, mi trenutno imamo povećanje dobijenih oglasa iz Slovenije za 35,75%, zatim povećanje oglašenih radnih mjesta za 42,16%, povećanje realizacije oglasa za 100,85%, te povećanje broja izdatih radnih dozvola za 43,4%.”
Zvaničnih podataka nema za ukupan broj odlazaka bh. radnika u sve zemlje Evropske unije, ali prema podacima sindikalnih organizacija, samo je u prošloj godini, simbolično rečeno, BiH manja za grad veličine Banjaluke.

LEJLA ČAUŠEVIĆ SUĆESKA, Savez samostalnih sindikata BiH
Činjenica je da je BiH u pandemijskoj godini napustilo 170 hiljada ljudi a šta će biti sada nakon otvaranja granica, popuštanja svih mjera ta brojka će se nažalost popeti na broj od više od 300 hiljada.
Ovaj podatak znači da ne odlaze samo radnici već i kompletne porodice. Zabrinjavajuće je, ističu stručnjaci, što BiH ostaje ne samo bez mladih ljudi već ostaje i bez kvalifikovane radne snage. Opravdano postavljaju pitanje ko će to ostati da radi u BiH?