Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Iftarski meni u Sarajevu košta i do 70 KM

    Iftarski meni u Sarajevu košta i do 70 KM

    Ramazan svake godine donese posebnu atmosferu u glavni grad Bosne i Hercegovine.

    Brojni restorani tokom ovog perioda pripremaju posebne menije za one koji poste. Običaj je da se iftar počinje hurmama uz gutljaj vode ili limunade, nakon čega dolazi red na topu, supu ili čorbu, pite, različite bosanske specijalitete… Najslađe dolazi na kraju i kao deserti se najčešće služe tufahije, baklave, hurmašice ili kadaif.

    Restorani u Sarajevu spremno dočekuju ramazan, ali zbog poskupljenja namirnica, tako je i upitno koliko će ljudi sebi moći priuštiti iftar u ugostiteljskim objektima.

    Na društvenim mrežama ugostitelji promoviraju posebne iftarske menije, a neki od njih koštaju čak 70 KM po osobi, što je izazvalo brojne negativne reakcije.

    Međutim, iftarski meni u restoranima uglavnom se kreće između 20 i 40 KM.

    faktor

  • Fabrika duhana Sarajevo više ne postoji: Sarajevska Drina, koja je bila zaštitni znak FDS, danas se proizvodi u Poljskoj

    Fabrika duhana Sarajevo više ne postoji: Sarajevska Drina, koja je bila zaštitni znak FDS, danas se proizvodi u Poljskoj

    U BiH su nešto ranije ugašene i fabrike duhana u Mostaru i Banjaluci

    Nakon više od 140 godina, Fabrika duhana Sarajevo prestala je s radom. Stotinu pedeset radnika ostalo je bez posla.

    Gašenjem ove fabrike u Bosni i Hercegovini nestaće i cjelokupna duhanska industrija. Istovremeno, nestaje i uzgoj duhana koji je nekada bio tradicionalna poljoprivredna kultura u pojedinim dijelovima Bosne i Herecgovine.

    Više od 30 godina Almir Šutrović radio je u Fabrici duhana Sarajevo. Prije četiri godine proglašen je viškom i dobio je otkaz. Zbog kršenja radnih prava više puta je i tužio rukovodstvo ove fabrike. Danas kaže kako se fabrika mogla spasiti.

    – Odgovornost snose svi podjednako, počeviši od radnika koji su dali podršku nedomaćinskom vođenju FDS, zatim Vlade, te nekih institucija državnih, kao što je sudstvo i tužilaštvo koji nisu pokrenuli određene korake kad je trebalo, vjerovatno bi danas fabrika nastavila s radom – kazao je Šutrović za BHRT.

    Sarajevska Drina, koja je bila zaštitni znak Fabrike duhana Sarajevo, danas se proizvodi u Poljskoj. Ovu vrstu cigareta je nekad pušio velik broj ljudi u BiH. Bila je simbol jednog vremena i kompanije koje više nema.

    oslobodenje

  • FBiH: U utorak isplata martovskih penzija

    FBiH: U utorak isplata martovskih penzija

    Martovske penzije u Federaciji BiH /FBiH/ za 425.430 korisnika biće isplaćene u utorak, 5. aprila, a potrebna sredstva za isplatu sa uračunatim troškovima iznose oko 195 miliona KM, saopšteno je iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

    Prosječna samostalna penzija iznosi 490,86 KM, a primiće je 352.359 korisnika.

    Najniža penzija iznosi 382,18 KM, zagarantovana 478,91 KM, a najviša 2.174,48 KM.

    U skladu sa Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, penzije će biti isplaćene preko Jedinstvenog računa trezora FBiH.

  • Građevinske firme iz BiH lako dobiju posao u inostranstvu, ali teško pronalaze radnike

    Građevinske firme iz BiH lako dobiju posao u inostranstvu, ali teško pronalaze radnike

    Vrijednost radova građevinskih firmi iz Bosne i Hercegovine na gradilištima u Evropi, Africi, te susjednim zemljama u Srbiji i Hrvatskoj 2021. godine ukupno je iznosilo 148 miliona maraka.

    Vrijednost izvršenih radova bh. građevinskih kompanija u inostranstvu u 2021. godini veća je za 4,6 posto u odnosu na isti period 2020. godine. Od ukupne vrijednosti izvršenih radova u 2021. godini 35,9 posto radova se odnosi na objekte visokogradnje, a 64,1 posto radova na objekte niskogradnje, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Građevinske firme iz BiH najviše su zaradili u Hrvatskoj, 39 miliona, Srbiji 35, Švedskoj 25, Njemačkoj 21 milion maraka…

    Naši saogovornici veoma su opmimistični kada su u pitanju poslovi u inostranstvu u 2022. godini, ali ukazuju na neke probleme koje sputavaju naše građevinske firme za više posla u inostranstvu.

    Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH, ističe da je glavni problem nedostatak kvalifikovanih radnika.

    – U Njemačkoj je svaki dan na gradilištima naših dvije hiljade radnika. Sve je teže građevinskim firmama da okupe dovoljan broj radnika za rad samo u Njemačkoj, a gdje su potrebe za ostalim poslovima u evropskim i afričkim državama. S druge strane, a što je poražavajuće, građevinci svakodnevno odlaze na rad u inostranstvo, jerih vrbuju strane firme, pa čak i neke naše domaće agencije. Zemlje iz Evropske unije šalju upite i na adresu Privredne komore FBiH, da im osiguramo kvalifikovane radnike koji bi radili u njihovim firmama. Na to nismo nikada pristali i tražimo da oni nama daju poslove, a naše firme sa svojim radnicima doći će da grade u njihovoj zemlji – ističe Jašarspahić.

    Građevinske firme iz BiH u inostranstvu su angažovane na infrastrukturnim projektima, najčešće objektima niskogradnje, pojašnjava za Faktor, Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i IGM pri Privrednoj komori Republike Srpske.

    – Drugi vid poslovanja privrednih društava odvija se u skoro svim državama Evropske unije, gdje praktično domaće firme ugrađuju proizvode koje su njihov vlastiti proizvod. Naša građevinske firme ostvaruju veoma zapažene rezultate na evropskom tržištu s tim što su određene procedure u pojedinim zemljama dosta komplikovane za pribavljanje radnih dozvola, a posebno od pojave pandemije koja je u velikoj mjeri uvođenjem ograničenja usporila i otežala privrednu aktivnost ovih privrednih društava – kaže Petrović.

    Enisa Kadić, sekretar Udruženja za građevinarstvo i industriju građevinskog materijala pri Privrednoj komori FBiH, kaže da ni pandemija koronavirusa nije nanijela mnogo štete građevinarima.

    – U ovoj godini očekujemo još više posla za bh. građevinske firme u inostranstvu. U Federaciji BiH već imamo desetak građevinskih i firme koje se bave proizvodnjom i montažom raznih objekata. Te firme već su stekle ugled u inostranstvu i nemaju problema oko dobivanja posla. Međutim, imamo problema zbog manjka kvalifikovanih radnika – ističe Enisa Kadić.

     

    faktor

  • Kada borci, šehidske porodice, RVI, mogu očekivati uvećane naknade?

    Kada borci, šehidske porodice, RVI, mogu očekivati uvećane naknade?

    Set boračkih zakona naći će se na Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH 6. aprila, a koji, ukoliko budu usvojeni na ovom domu i potvrđeni na Domu naroda FBiH, donose povećanje naknada boračkim kategorijama, kao i uvođenje u pravo na egzistencijalnu novčanu naknadu više od 2.000 demobilisanih boraca koji žive na području manjeg bh. entiteta RS i Brčko distrikta.

    Na Zastupničkom domu će se razmatrati izmjene i dopune Zakona o pravima branilaca i njihovih porodica, Zakona o demobilisanim borcima, Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja, izmjene Zakona o prijevremenom i povoljnijem penzionisanju boraca odbrambeno-oslobodilačkog rata.

     

    Prijevremeno penzionisanje boraca i diskriminacija

    Zijat Mušić, zastupnik u Zastupničkom domu FBiH, za Faktor kaže da su zakoni od izuzetne važnosti za borce, šehidske porodice, ratne vojne invalide, dobitnike ratnih priznanja jer nose povećanje naknada i što prije ovi zakoni budu usvojeni, prije će početi primati uvećane naknade.

    Mušić je posebno istakao značaj izmjena Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju boraca kazavši da ukoliko zakon bude donesen do 14. aprila, da će ljudi koji su otišli po ovom zakonu biti obuhvaćeni usklađivanjem penzija koje je 15. aprila, ali ovaj put bez diskriminacije.

    – Riječ je o ljudima sa najmanjim penzijama i da bismo poboljšali njihov položaj potrebno je izmijeniti član 16. kako bi ovi ljudi bili isto tretirani kod usklađivanja penzija. Evo kako je išlo usklađivanje njihovih penzija u posljednje četiri godine, 2018. je iznosilo 1,7 posto, a ostalim penzionerima po Zakonu o PIO-u 3,5 posto, 2019. godine 1,6 a ostalima 3,5 posto, dok je 2020. usklađivanje, odnosno povišica iznosila 0,6 posto, a za sve ostale penzionere po Zakonu o PIO-u 2,8 posto – govori nam Mušić i dodaje:

    – Predloženom izmjenom člana 16. želimo da i ovi ljudi koji su penzionisani po ovom zakonu imaju usklađivanje isto, kao što imaju i svi po Zakonu o PIO-u. Naša borba da se ova nepravda promijeni traje od 2019. godine.

    Predlagač izmjena Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju boraca u Domu naroda Parlamenta FBiH bit će predsjednik Kluba delegata iz reda bošnjačkog naroda Jasmin Duvnjak koji nam je kazao kako ima obećanje predsjedavajućeg ovog doma Tomislava Martinovića da će sjednicu na kojoj će se razmatrati samo borački zakoni, biti zakazana do 11. aprila.

     

    Povećanje osnovice za pet posto

    – Suvišno je i govoriti koliki je značaj usvajanja izmjena ova četiri boračka zakona, a tu je i peti zakon kojim se povećava osnovica najtežim ratnim vojnim invalidima, paraplegičarima, a on je već usvojen na Zastupničkom domu. Važno je da se zakoni usvoje što prije kako bi počela isplata uvećanih naknada – rekao nam je Duvnjak.

    Izmjenama Zakona o osnovnim pravima branilaca i članova njihovih porodica koji tretira borce i šehide i njihove porodice i ratne vojne invalide, povećava se osnovica za pet posto.

    Izmjenama Zakona o posebnim pravima dobitnika najvećih ratnih priznanja, osnovica za obračun naknada najvećih ratnih priznanja povećava se za 14 posto.

    Uvodi se i takozvana “švicarska formula” za uvećanje osnovice za ove kategorije, što do sada nije bilo. Njena primjena počinje od 1. januara 2023. godine, a to je usklađivanje rasta osnovice za naknade sa bruto domaćim proizvodom i potrošačkim cijenama.

     

    U pravo se uvode nezaposlene supruge umrlih boraca

    U pravo na egzistencijalnu novčanu naknadu uvode se nezaposleni borci-povratnici u RS i Brčko distrikt, kao i nezaposlene supruge umrlih boraca sa ovog područja bez obzira na godine starosti. Egistencijalnu naknadu sa federalnog nivoa će imati i nezaposlene supruge umrlih boraca starosti 57 godina i više, sa područja Federacije.

    Egzistencijalna naknada sa federalnog nivoa iznosi pet KM po mjesecu provedenom u odbrani zemlje.

  • Poruka reisu-l-uleme Kavazovića: U ramazanu se vrata Džehennema zatvaraju, a vrata Dženneta otvaraju

    Poruka reisu-l-uleme Kavazovića: U ramazanu se vrata Džehennema zatvaraju, a vrata Dženneta otvaraju

    Reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović uputio je danas ramazansku poruku muslimanima u Bosni i Hercegovini, domovinskim zemljama i dijaspori.

    Poruku reisu-l-uleme povodom nastupajućeg mubarek mjeseca ramazana, koju je objavila agencija MINA, prenosimo u cijelosti:

    – U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog. Braćo i sestre!

    Allahova milost se neprestano raskriljuje na sve svjetove i sva stvorenja. Iz njene srži izviru bogati životni sokovi i njihovi neprekidni tokovi. Ništa se ne rađa niti postoji bez nje.

    U današnjem danu nakon akšam namaza po hidžretskom kalendaru cijela vasiona i svjetovi u njoj s radošću i nestrpljenjem dočekuju mjesec u kojem se Božija milost naročito izdašno dariva.

    Otvorimo svoja srca

    U ramazanu se vrata Džehennema zatvaraju, a vrata Dženneta otvaraju. U njemu je noć bolja od hiljadu mjeseci. On ima svoja znamenja u postu, Kur’anu i blagoslovljenoj noći Lejletul-kadr.

    Naš Gospodar i Njegovi meleki s radošću prihvataju svaki naš lijepi gest, svaku našu lijepu riječ, otrpljenu nevolju i iskušenje, milosrđe i pomirenje.

    Braćo i sestre!

    Otvorimo svoja srca prema ramazanskoj milosti Allaha, dž.š. Ispunimo ih ljubavlju prema drugome, naročito prema svome. Budimo strpljivi i smjerni i neka naš post, učenje Kur’ana, teravih-namazi, mukabele i drugi ibadeti budu ukrašeni ukrasima tihe i iskrene pobožnosti.

    U našem vremenu svijet je opet krenuo nizbrdicom. Život malog čovjeka postaje sve teži i bremenitiji. Bahatost i osionost velikih prijeti planetarnom miru i životu. Zato nam je ovaj mjesec dar od Svevišnjeg, prilika svima nama da se zaustavimo, dobro razmislimo o svemu što činimo i donesemo razumne i ispravne odluke o svojim svakodnevnim postupcima.

    Musliman ne smije zanoćiti sit, a njegov komšija gladan

    Očistimo svoja srca od mržnje, zavisti i ljubomore. Nemojmo ogovarati jedni druge. Nemojmo smišljati smutnju i sitne smicalice svojoj braći i sestrama zarad sitnih sebičnih interesa. Budimo milosrdni prema onima kojima je naša pomoć potrebna. Uputimo im lijepu i blagu riječ, ali i pomozimo u nevoljama s kojima se susreću.

    Neka nam naročito u ramazanu bude na umu Poslanikov, a.s., hadis da musliman ne smije zanoćiti sit, a njegov komšija gladan.

    U svojim dovama se sjetimo nevinih ljudi koji u Ukrajini, Palestini, Siriji i Jemenu stradaju i izloženi su neviđenim patnjama. Zamolimo našeg Gospodara da otkloni od njih zlo i donese im mir, kakav zaslužuje svako ljudsko stvorenje.

    Muslimanima u Bosni i Hercegovini, domovinskim zemljama i u svijetu želim da ramazan provedu u miru, ibadetu, sa svojim najmilijima i komšijama, posvećeni vrijednostima i temeljima naše uzvišene vjere. Ramazan šerif mubarek olsun – naveo je reisu-l-ulema Husein eg. Kavazpvić u ramazanskoj poruci.

    Izvor: Dnevni avaz

  • Sa zalaskom sunca nastupa mjesec ramazan, večeras prva teravija, sutra prvi dan posta

    Večeras, sa zalaskom sunca nastupa mjesec ramazan. Muslimani Bosne i Hercegovine i diljem svijeta će nakon jacije-namaza večeras klanjati i prvu teraviju, a sutra će zapostiti i prvi dan posta.

    Post je farz, stroga obaveza za sve punoljetne i zdrave muslimane. Podrazumijeva suzdržavanje od jela, pića, ružna govora, ali i ružnih djela.

    U Kur’anu se kaže “da postite određen broj dana, ko od vas bude bolestan ili na putu (i ne bude postio naknadno će postiti) isti broj drugih dana (izvan mjeseca ramazana); onima koji nemaju snage izdržati post, otkupnina je: nahraniti jednog bijednika, koji dobrovoljno učini nešto dobro, to dobro je njegovo; bit će za vas bolje da postite, ako vi to znate”(El-Bekare,184).

    Post započinje u ranu zoru, imsak, i traje sve do zalaska sunca, iftara (večere). Božiji poslanik Muhammed a.s. je rekao da “ko priredi postaču iftar, nahrani ga i napoji, imat će istu nagradu kao i on (postač), a da postaču neće biti umanjena njegova nagrada.

    Reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović je kazao da je u tradiciji Bošnjaka mjesec ramazan dočekivan s čežnjom i s nadom da će postići Božiju blizinu, a tako je i ove godine.

    – Ramazan je blagoslovljeno vrijeme, ima svoja znamenja. Ramazanu posvećujemo svoju dušu i svoje tijelo. Ramazan je prilika da muslimani potvrde svoju vjeru, da je opečate – poručio je reis Kavazović u intervjuu BIR televiziji.

    Vremena u kojim živimo, dodao je, su teška, ali lakše ih je podnijeti ako se tegobe podijele s braćom i sestrama, s komšijama.

    Stoga, tokom mjeseca ramazana, a kako bi se umilili dragom Bogu, postači nastoje činiti što više dobrih djela, a najljepše od toga je udjeljivanje i pomaganje potrebitima. To se ogleda u davanju sadekatu-l-fitra. Ta obaveza izvršava se isključivo tokom mjeseca ramazana, odnosno prije klanjanja Bajram-namaza.

    Također je praksa i da se obaveza izdvajanja zekata izvršava u ramazanu.

    Kruna mjeseca posta je Bajram, koji obično traje tri dana, a prvi dan Bajrama ove godine je 2. maj 2022.godine.

    Izvor: Fena

  • Poslušajte novu pjesmu Dine Merlina  “Krive karte”

    Poslušajte novu pjesmu Dine Merlina  “Krive karte”

    Dino Merlin objavio je danas novu pjesmu koja nosi naziv “Krive karte”, a promocija je upriličena u BHRT domu. Kao i inače Merlin je autor muzike i teksta.

    – Ovo je pjesma u kojoj sam prvi put ogolio dušu. Ne tako davno sam povrijedio osobu do koje mi je stalo, ja sam eksplozivan. Nisam birao taj put, taj put je birao mene. Zastao sam i zamolio tu osobu da mi oprosti. Treba znati reći: “Izvini, do mene je”. Ova pjesma je moje izvini. Ja najbolje govorim kada pišem pjesme. Teška priča ali sam sve ispričao kroz pjesmu.

    Život nam podjeli krive karte, šta mi možemo uraditi. Stati i razmisliti, imamo prave ruke imamo odlučnost da promijenimo sebe. Ovo su moje krive karte koje će napraviti bolji svijet – poručio je Merlin.

    Također je dodao:

    – Danas smo u kući u kojoj sam i ja kao i brojne generacije umjetnika i novinara imao svoje početke. Bit će generacijska sramota ako u ovoj kući prestane da gori svjetlo – naglasio je Merlin.

     

    avaz

  • Poslodavci rekli mišljenje: Ovo su najtraženija zanimanja u FBiH

    Poslodavci rekli mišljenje: Ovo su najtraženija zanimanja u FBiH

    U okviru istraživanja tržišta rada 2021/2022, koje na godišnjem nivou provode Federalni zavod i kantonalne službe za zapošljavanje, početkom 2022. godine organizovano je anketiranje uzorka od 1.288 poslodavaca registrovanih u Federaciji BiH koji imaju pet i više zaposlenih, sortiranih u male, srednje i velike poslodavce po djelatnostima i kantonima.

    Ta aktivnost provedena je u okviru projekta ‘Unapređenje istraživanja tržišta rada’ kojeg finansira Evropska unija i provodi se uz ujednačenu metodologiju istraživanja na nivou Bosne i Hercegovine.

    Upitnik korišten u Federaciji istovjetan je upitniku koji je korišten u anketiranju poslodavaca koje su proveli Zavod za zapošljavanje RS i Zavod za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH. To omogućava kreiranje konsolidovanog izvještaja za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

    Prema obliku vlasništva, najviše je obuhvaćeno subjekata iz privatnog sektora (više od 90 posto), među kojima je najviše mikro (48 posto), malih (35 posto), srednjih (11 posto) i velikih firmi (6 posto), što odgovara privrednoj situaciji u FBiH.

    Skoro 72 posto anketiranih poslodavaca procjenjuje/planira rast obima poslovanja (proizvodnje, prodaje i usluga) u 2022. godini. To ukazuje na optimizam tj. očekivanje i nadanje poslodavca poboljšanju poslovnog ambijenta. Povećanje plaća radnicima u 2022. godini prognozira 66 posto anketiranih poslodavaca, u iznosu do deset posto.

    Od ukupno anketiranih, njih 726 ili 54 posto iskazalo je potrebu za zapošljavanjem novih 6.349 radnika u 2022. godini. Najveće procjenjene potrebe za novim zapošljavanjem u 2022. godini iskazane su za zanimanja u prerađivačkoj industriji (48 posto), trgovini (18 posto), IT sektoru (7 posto) i građevinarstvu (7 posto).

    Prema stručnoj spremi, poslodavci su iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom III stepena (KV) i to 56 posto. Slijedi tražnja za radnicima srednje stručne spreme IV stepena (SSS) 17 posto, te radnicima visoke stručne spreme (VSS) pet posto.

    Najtraženija zanimanja III i IV stepena srednje stručne spreme u 2022. godini, prema rezultatima anketiranja, bit će prodavač-trgovac, bravar, šivač, stolar, varilac, konobar, ekonomski tehničar, obućar, elektrotehničar, tesar, kuhar, informatičar i mašinski tehničar.

    Za zanimanja sa fakultetskim obrazovanjem najveća potražnja, osim za ekonomistima i magistrima farmacije, iskazana je za radnicima iz IT sektora – inžinjere elektrotehnike, sistem inžinjere i programere. Taj podatak potvrđuje činjenicu rasta broja zaposlenih u IT djelatnostima tokom 2020. i 2021. godine obilježenih pandemijom COVID-19, a sve usljed povećane digitalizacije poslovnih procesa i jačanja prisustva informacionih tehnologija u društvu generalno.

    Od specifičnih kategorija, većina poslodavaca je iskazala spremnost za zapošljavanje mladih bez radnog iskustva, demobilisanih boraca i žena iz ruralnih područja. Najmanje su spremni zaposliti migrante, kao potencijalnu novu radnu snagu na tržištu rada u Federaciji BiH.

    Potrebe za dodatnim osposobljavanjem radnika u 2022. godini, u skladu sa svojim planovima uvođenja novih tehnologija i promjena u procesu rada, navelo je 340 poslodavca (26 posto anketiranih), najvećim dijelom iz grupe industrijskih djelatnosti. Navedeni poslodavci najviše imaju potrebu za organizovanjem obuke za konkretne poslove u okviru radnog mjesta, zatim obuku za rad na računaru i obuku u vezi učenja stranih jezika.

    U kontekstu mogućnosti pružanja podrške organizovanju praktične nastave, 512 poslodavca ili 40 posto od ukupno anketiranih spremno je primiti učenike na praktičnu nastavu, najvećim dijelom za zanimanja prodavač, šivač, obućar, konobar, kuhar, automehaničar, CNC operater i stolar. Od tog broja, 212 ili 29 posto poslodavaca spremno je ponuditi naknadu učenicima i studentima tokom obavljanja praktične nastave.

    Anketirani poslodavci nove zaposlenike najčešće traže putem ličnih kontakata, zatim korištenjem usluga javnih službi za zapošljavanje, te korištenjem društvenih mreža i vlastite baze podataka, navode iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.

     

    radiosarajevo

  • Dijaspora kući poslala više od tri milijarde KM

    Dijaspora kući poslala više od tri milijarde KM

    Dijaspora BiH lani je odriješila vreću, što potvrđuje podatak da je na osnovu novčanih doznaka u zemlju stiglo nešto više od tri milijarde maraka, a to je za oko pola milijarde više nego godinu ranije.

    Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi u prošloj godini iznosili su nešto više od četiri milijarde maraka, dok je godinu ranije taj iznos bio veći od tri milijarde maraka.

    – Razlozi povećanja doznaka iz inozemstva, odnosno privatnih novčanih transakcija leže u boljem imovinskom stanju građana koji su od ranije u dijaspori, te sve većem broju migranata iz BiH u inozemstvu koji počinju dostavljati novac u zemlju – naveli su za “Glas Srpske” u Centralnoj banci BiH.

    Dodali su da je po osnovu mirovina iz inozemstva u zemlju stiglo nešto više od milijardu maraka.

    Od 2008. godine, kada je izbila svjetska ekonomska kriza, novčane doznake iz inozemstva su počele padati i taj trend su imale sve do 2012. godine, od kada počinju postepeno da se oporavljaju.

    Raniji podaci Centralne banke BiH pokazuju da je novčana pomoć iz inozemstva građanima u BiH rasla, te da je tek 2017. godine uspjela da dostigne nivo iz 2007, odnosno dijaspora je tada poslala 2,51 milijardu maraka. Godine 2019. stiglo je rekordnih 2,95 milijardi maraka po osnovu novčanih doznaka.

    Član Udruženja ekonomista RS SWOT Marko Đogo rekao je za “Glas Srpske” da su novčane doznake najstabilnija stavka u makroekonomskom bilansu BiH.

    – Sa velikom sigurnošću možemo računati na taj novac iz inozemstva. Oko deset posto ukupnog novca koji trošimo u BiH nismo zaradili već su nam to poslali naši ljudi iz inozemstva. Taj postotak je još i veći ako na njega dodamo iznos koji naši ljudi iz inozemstva troše ovdje kada dolaze periodično tokom godine – kazao je Đogo.

    Naglasio je da rast novčanih doznaka iz inozemstva nije nešto s čime bi se trebali hvaliti.

    – Praktično doznake u BiH služe da prepolovimo trgovinski deficit, koji bi bez doznaka i investicija iz inozemstva iznosio 7,5 milijardi maraka – upozorio je Đogo.

    Prema podacima Centralne banke BiH, u prošloj godini uništeno je 8,67 miliona komada novčanica nepodobnih za opticaj, vrijednih oko 330 milijuna maraka. Količina uništenih novčanica lani manja je za skoro 960.000 u odnosu na 2020. godinu. U Centralnoj banci navode da je u 2021. godini uništeno i 18.327 kovanica, što je za 8.261 komad više nego godinu ranije.