Skupština Tuzlanskog kantona u utorak je jednoglasno usvojila inicijativu skupštinske Komisije za obrazovanje i nauku, da se u narednoj školskoj godini izrade ormarići za sve učenike osnovnih škola od prvog do petog razreda.
– Ako ne uspijemo odmah na početku školske godine, jer ne znamo tačan iznos novčanih sredstava koje treba izdvojiti, cilj nam je da se sve implementira prilikom prvih izmjena budžeta za ovu godinu. U skladu s finansijskim sredstvima u budžetu iznaći ćemo sredstva da se izrade ormarići za sve osnovce – kaže zastupnik Boris Krešića iz Demokratske fronte (DF), koji je u ime nadležne Komisije predao incijativu.
Inicijativa je upućena, pojašnjava Krešić, jer prema medicinskim standardima težina torbe koju nose učenici ne smije biti teža od 10 posto njihove težine.
Implementacija ove inicijative sada je na Ministarstvu obrazovanja i nauke i Vladi TK.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom, po osnovu kojeg se ostvaruje pravo na federalni dječiji dodatak usvojen je na Domu naroda.
Kako je navedeno u samom Zakonu, stupa na snagu sutra, dok njegova primjena počinje mjesec dana od stupanja na snagu, odnosno 1. septembra 2024. godine, saopćeno je danas iz Federalnog ministarstvo rada i socijalne politike.
Zbog velikog broja upita javnosti, posebno korisnika i potencijalnih korisnika federalnog dječjeg dodatka, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike koristi ovu priliku da podijeli informacije koje su značajne za sve koji prvi put apliciraju za federalni dječji dodatak ili su u procesu obnavljanja istog.
Naime, od 1. septembra 2024. godine, svi korisnici koji su dobili rješenje o dječjem dodatku prije tog datuma morat će proći još jedan krug revizije, jer se zakon ne može primjenjivati retroaktivno.
To znači da zakon ne vrijedi za period prije početka njegove primjene. Praktično, revizije nema za sve nove korisnike koji ostvaruju pravo na dječji dodatak od 1. septembra 2024. godine, dok će za sve stare korisnike biti potrebna još jedna revizija, nakon čega teče pravo sve do djetetove navršene 18. godine ili prestanka prava zbog poboljšanja ekonomsko – socijalnog statusa porodice.
Djeca s malignim oboljenjima i invaliditetom prve i druge grupe tuđe njege ostvarivat će pravo na federalni dječiji dodatak od dana ulaska u pravo do punoljetstva, bez obzira na socio – ekonomski status porodice.
Zahtjeve za ulazak u pravo ove dvije kategorije djece roditelji mogu početi podnositi već od sljedeće sedmice u svim centrima i službama za socijalni rad, a rješenja će se izdavati sa 01.09.2024. godine, shodno propisu o početku primjene ovog zakona.
O električnim vozilima se posljednjih nekoliko godina govori kao o vozilima budućnosti. Razloga je nekoliko: značajno smanjuju emisiju štetnih gasova u poređenju sa vozilima na fosilna goriva, troškovi održavanja su im niži, kao i cijena goriva, budući da je električna energija često jeftinija od benzina ili dizela.
Međutim, njihovu dugo najavljivanu svijetlu budućnost ove godine kvari statistika, a ona, kada je riječ o našoj zemlji pokazuje da je u prvih šest mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno 106 električnih vozila, što je, javlja Fena, u odnosu na isto razdoblje prošle godine manje za oko 15 posto kada je uvezeno 125 takvih vozila. Istovremeno, zabilježen je veliki rast uvoza hibridnih vozila za preko 70 posto.
Prodor kineskih brendova
Kašnjenje u usvajanju subvencija može biti jedan od razloga pada uvoza električnih vozila u BiH u prvom i drugom kvartalu ove godine, smatra Armin Hodžić, direktor sektora energetike pri Privrednoj komori Federacije BiH, dok se hibridna vozila, napominje on, tradicionalno prodaju dobro u BiH, neovisno o ovoj vladinoj poticajnoj mjeri.
Armin Hodžić, direktor sektora energetike pri Privrednoj komori Federacije BiH, Foto: Lični arhiv
U kontekstu Evrope, ponuda električnih automobila sa kineskog tržišta koju evropski proizvođači ni cjenovno ni kvantitativno ne mogu pratiti, kao i smanjenje subvencija na kupovinu električnih automobila u EU, također su, ističe on, razlozi zašto se u posljednje vrijeme kupci orjentišu prema hibridnim, a ne električnim vozilima.
“Subvencije u BiH iznose; deset hiljada na kupovinu električnih vozila, a pet hiljada KM na kupovinu hibridnih vozila, i prošle godine usvojene su u aprilu. Ove godine kasne, u završnoj su fazi, te se čeka na njihovo usvajanje u parlamentima FBiH”, kaže Hodžić za Forbes BiH.
Nekoliko je razloga što hibridna vozila na tržištu BiH bilježe rast.
“Sa aspekta bh. tržišta hibridna vozila su kupcima na neki način pouzdanija, odnosno bh. potrošači nisu navikli da moraju baš toliko detaljno planirati put, tj. u vožnji se prilagođavati nekom rangeu (dosegu). Žele da imaju komociju u tom smislu, s obzirom na to da benzinskih pumpi ima na puno više lokacija u odnosu na stanice za punjenje električnih vozila. S druge strane, hibridni motor im omogućava smanjenu potrošnju po gradu. Međutim, šta je problem kod hibridnih vozila? Njihova emisije CO2 poprilično je visoka. Bh. kupci nažalost ne razmišljaju toliko o emisijama, koliko razmišljaju o finansijskom, odnosno, ekonomskom segmentu”. govori naš sagovornik.
Foto: REUTERS/Toby Melville
Cijena litijuma pada
Cijena električnih automobila od svog pojavljivanja na tržištu je bila veća u odnosu na cijenu drugih, komerijalnih vozila, gdje su države nastojale subvencijama potaknuti kupce da se opredijele za ovaj tip automobila. Izuzetak nije bila ni BiH koja je uredila ovu oblast na način da je smanjila carinu na uvoz električnih vozila sa 5 na 0 posto, a hibridnih sa 15 na pet posto.
“Cijena litijuma (za proizvodnju baterija za električna vozila) koja je bila visoka, sada pada, druga stvar, pronalaze se drugi načini izrade baterija, na bazi florida, na bazi nekih kombinacija sa litijumom da se anode i katode presvlače različitim materijalima, tako da s aspketa cijene vozila očekujem da će cijena električnih vozila padati”, govori Hodžić i pojašnava kako nije jednostavno predvidjeti trendove, da li će se oni uvoziti više ili manje u narednom periodu, jer ni budućnost mobilnosti u narednom periodu nije 100 posto jasna, budući da se u posljednje vrijeme spominju vozila na hidrogenski pogon, čija je proizvodnja skupa, ali je domet vozila višestruko veći od električnih vozila, a osim toga neki proizvođači produžavaju rok proizvodnje automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem. Mercedes je već najavio da će produžiti taj rok sa 2032., na 2035. godinu.
Nedavni neuspjeli atentat na bivšeg amerikog predsjednika i kandidata za ponovni izbor u Bijelu kuću 2024.godine Donalda Trumpa, izazvao je veliku pažnju medija i postavio mnoga pitanja o trenutnim protokolima sigurnosti, ali i ponovo otvorio pitanje zaštite i sigurnosti visokorangiranih političara.
Policijski službenici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH obavljaju zaštitu članova predsjedništva BiH: Željku Cvijanović, Denisa Bećirovića i Željka Komšića, predsjedavajuću Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto kao i strane zvaničnike u posjeti BiH. Svi navedeni, kako su za Forbes BiH pojasnili iz Direkcije, spadaju u prvu kategoriju ličnosti o čijoj sigurnosti se brinu. U drugoj kategoriji su: zamjenik Predsjedavajućeg u Vijeću ministara BiH (ministar vanjskih poslova) Elmedin Konaković, zamjenik Predsjedavajućeg u Vijeću ministara BiH (ministar odbrane) Zukan Helez, predsjednik Suda BiH, do hapšenja je to bio Ranko Debevec, a sada je to v.d. predsjednica Suda BiH Minka Kreho, glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH (u mandatu predsjedavanja) Dragan Čović. U skladu sa Ustavom BiH, svakih osam mjeseci obavlja se rotacija na mjestu članova Kolegija Doma naroda. Nikola Špirić, predsjedavajući Doma naroda u periodu od 16. februara 2023. do 15.oktobra 2023. i od 16. februara 2025. do 15. oktobra 2025. Kemal Ademović – predsjedavajući Doma naroda u period od 16. oktobra 2023. do 15. juna 2024. i od 16. oktobra 2025. do 15. juna 2026. Dragan Čović – predsjedavajući Doma naroda u periodu od 16. juna 2024. do 15. februara 2025. i od 16. juna 2026. do isteka mandata.
Članovi predsjedništva BiH: Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović spadaju u prvu kategoriju političkih figura o čijoj sugurnosti vode računa policijski službenici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, Foto: Cemal Yurttas / AFP / Profimedia
Timovi od po šest ljudi
Pedsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (u mandatu predsjedavanja) Nebojša Radmanović. Članovi kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH osim Radmanovića su i Denis Zvizdić i Marinko Čavara, koji se se na dužnosti predsjedavajućeg Doma rotiraju svakih osam mjeseci.
U drugoj kategoriji su i ministri u Vijeću ministara BiH koji uživaju policijsku zaštitu Direkcije; Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora, Edin Forto, ministar komunikacija i transporta, Sevlid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice, Davor Bunoza, ministar pravde, Nenad Nešić, ministar sigurnosti i Dubravka Bošnjak, ministrica civilnih poslova.
U trećoj kategoriji ličnosti o čijoj sigurnosti se brinu policijski službenici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH su predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH (izvan mandata predsjedavanja), predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (izvan mandata predsjedavanja), VIP ličnosti koje se neposredno obezbjeđuju po Odluci Vijeća ministara BiH, VIP ličnosti koje se neposredno obezbjeđuju po Odluci direktora Direkcije, a na osnovu stručne procjene Direkcije u saradnji sa ostalim policijskim i drugim agencijama.
Kada je o političarima koji obnašaju funkcije na entitetskom nivou riječ, prema Uredbi iz 2015. godine policijski službenici Federalne uprave policije osiguravaju: predsjednika entiteta Federacija BiH Lidiju Bradaru i dva potpredsjednika FBiH Refika Lendu i Igora Stojanovića, premijera Nermina Nikšića i njegove zamjenike: Tonija Kraljevića i Vojina Mijatovića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Dragana Miokovića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Tomislava Martinovića, ministra unutrašnjih poslova FBiH Ramu Isaka, kao i direktora Federalne uprave policije Vahidina Munjića.
“Uprava policije vrši i osiguranje delegacija i ličnosti koje borave u posjeti Federaciji na poziv državnih i federalnih organa. Policijska zaštita za ličnosti kojima se dodijeli posebno osiguranje se realizuje u skladu sa procjenom njihove sigurnosti te se na osnovu nje određuje broj policijskih službenika koji je privremen i promjenjivog karaktera zavisno od sigurnosnih okolnosti”, kazali su nam u Federalnoj upravi policije.
Prema saznajima Forbesa BiH, članove predsjedništva BiH osiguravaju timovi od po šest ljudi, kao i predsjedavajuću Vijeća ministara, predsjednicu Federacije BiH četiri policijska službenika, koliko i premijera FBiH, Stojanović ima jednog pratioca, a Lendo četiri.
Foto: N1
Koliko se izdvaja iz budžeta
Kako saznajemo obično se uživaocima prava na zaštitu uvaži traženi broj policijskih službenika.
Ramu Isaka prate tri policijska službenika, a Nikšićeve zamjenike po jedan.
Na pitanje koliko se iz budžeta izdvaja za osiguranje visokorangiranih politikih figura, iz FUP-a su nam kazali:
“Osiguranje ličnosti vrše policijski službenici Federalne uprave policije, te se za isto posebno ne planiraju niti izdvajaju sredstva u budžetu, (policijski službenici koriste raspoloživa materijalno tehnička sredstva na zaduženju).”
U skladu sa članom 9. navedene uredbe, navode dalje, direktor Federalne uprave policije, na zahtjev nadležnih institucija može odrediti da se određeno vrijeme osiguravaju i druge ličnosti i objekti kada sigurnosne okolnosti to zahtijevaju.
” Obezbjeđenje ličnosti podazumijeva, da se u svakom trenutku i prostoru obezbjede uslovi za bezbjedan boravak ličnosti.”
Kada je riječ o drugom entitetu u BiH, Republici Srpskoj, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske provodi mjere posebnog obezbjeđenja za: predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, predsjednika Narodne skupštine RS, predsjednika Vlade RS, ministra unutrašnjih poslova kao i direktora Policije RS-a. Osim toga, na osnovu rješenja ministra unutrašnjih poslova, mjere posebnog obezbjeđenja se mogu preduzimati i prema drugim ličnostima i objektima kada bezbjedonosne okolnosti to zahtijevaju.
U proteklom periodu, tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini privlači interes investitora i kupaca. Jedan od njih je i najveća poslovna grupacija u BiH i vodeći investitor u domaću ekonomiju – Bingo.
Kako saznaje Akta.ba, Bingo d.o.o. je novi vlasnik nekoliko firmi iz sektora nekretnina čime bosanskohercegovački poduzetnik Senad Džambić nastavlja širiti svoje poslovno carstvo, odnosno prisustvo i u ovom poslovnom sektoru.
Firma za upravljanje nekretninama
Bingo je ove sedmice preuzeo vlasništvo u firmi Bimod d.o.o. Tuzla od posuške firme Modelia d.o.o. Posušje. Ukupni kapital firme je 3,4 miliona KM, a registrovana je u junu ove godine za iznajmljivanje i upravljanje vlastitim nekretninama ili nekretninama uzetim u zakup (leasing).
Inače, Bimod nije jedina firma koja je registrovana za upravljanje nekretninama, a koje su u vlasništvu grupacije Bingo. Prema Akta.ba registru, Bingo je vlasnik firmi Naskometal d.o.o. Tuzla, NMC d.o.o. Sarajevo, Wilson d.o.o. Sarajevo, VRI d.o.o. Sarajevo, European Retail Company d.o.o. Bijeljina, Baca Nekretnine d.o.o. Banja Luka, Aleksa – Trade d.o.o. Prijedor.
Preuzimanje kompanija nije iskomunicirano u javnosti, te krajni planovi u sektoru nekretnina nisu poznati.
Ono što je poznato je da najveća domaća kompanija već ima jedan izgrađen stambeno-poslovni kompleks “Nova Pecara”, a koji se sastoji od četiri stambene lamele i jedne lamele sa poslovnim prostorima. Zgrade su smještene na atraktivnoj lokaciji na Brčanskoj Malti u Tuzli.
Podsjetimo, ovo je samo jedna od brojnih akvizicija koju je grupacija provela kroz svoje dugogodišnje poslovanje. Pored maloprodajnog sektora u kojem su apsolutni lideri, Džambić je razvio i Bingovu vlastitu proizvodnju hrane, kupio nekoliko kompanija za proizvodnju hrane, tekstila i namještaja. U sastavu Bingo Group djeluje 20 kompanija, od kojih je 11 proizvodnih.
Snažno su zagazili i u naftni sektor u kojem konstantno šire broj benzinskih pumpi “Bingo Petrol” u mnogim bh. gradovima. Također, prisutni su i u području rudnika. Nedavno je firma “Pavgord” prenijela 20 posto vlasništva u Novom rudniku mrkog uglja Miljevina na preduzeće “Ingram” iz Srebrenika, u kojem kompanija Bingo ima 95 posto dionica.
Nakon što je FERK krajem juna prihvatio zahtjev „Elektroprivrede Bosne i Hercegovine“ (EPBiH), od četvrtka počinje obračun potrošnje električne energije po cijenama koje su više za 10,29 posto za domaćinstva, odnosno 7,29 posto za jaslice, vrtiće, domove za smještaj učenika, studenata, starijih osoba, vjerske objekte, kuhinje humanitarnih organizacija i druge kupce iz kategorije ostala potrošnja.
S obzirom na to da potrošnja zavisi od niza faktora, teško je dati precizne procjene koliko će nove cijene uvećati mjesečne račune građana, ali generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić očekuje da za 85 posto potrošača povećanje iznosi oko 2,5 KM po računu.
Ipak, povećanje cijene neće značajno utjecati na sanaciju duga od 331 milion KM u EPBiH. Dug kompanije akumulira se od 2009. godine, kada je formiran koncern, pa su prošlu godinu rudnici u sastavu koncerna završili s više od milijardu maraka duga.
“Ovo usklađivanje cijena EPBiH donosi svega 2,3 posto prihoda na godišnjem nivou, tako da se moramo okrenuti dodatnim količinama uglja, stvaranju tržišnih viškova energije i nadati se da ih možemo prodati na berzi”, kaže Buljubašić.
Stručnjak za energetiku Almir Bečarević očekuje da će mjesečni računi domaćinstava biti uvećani za iznose do 10 KM.
“Nezahvalno je davati procjene, jer građani koriste različite uređaje – toplotne pumpe, invertere, obične klima-uređaje ili nemaju ništa, ali za one koji konstantno koriste klima-uređaje i imaju veće potrošače u kući mjesečni računi bit će veći do 15 KM. Zbog troškova grijanja to će povećati izdatke do 150 KM na godišnjem nivou”, kaže Bečarević.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da je EPBiH u problemima nakon ulaganja značajnih sredstava u izgradnju novog termobloka u Tuzli, od kojeg se odustalo prije nego što je izgradnja i počela, a uz smanjenje proizvodnje uglja dovedena je u poziciju da mora “krpiti rupe”.
“Sigurno je da energija učestvuje u proizvodnji i uslugama svega oko nas, tako da će ovo poskupljenje neminovno rezultirati domino-efektom. Doći će do poskupljenja, većeg ili manjeg, svih usluga i roba koje se proizvode u BiH, jer rast cijena struje je prirodno opravdanje za poskupljenje”, ističe Pavlović.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine jučer je informisano o ozbiljnom slučaju neovlaštenog korištenja memoranduma Ministarstva na društvenim platformama Facebook i Instagram.
Kroz korisnički profil Acqgk-43, ID: 494468583202007, na ovim platformama objavljen je sponzorisani oglas u kojem se, kako navode, lažno tvrdi da su Ministarstvo rada i socijalne politike i platforma Tik Tok službeni partneri izvjesnog programa zapošljavanja za rad od kuće uz minimalnu dnevnicu od 150 KM do 300 KM.
FMRSP – Lažna obavijest koja kruži društvenim mrežama
Iz Ministarstva naglašavaju da nije potpisan nikakav sporazum o saradnji niti s platformom Tik Tok, niti je na bilo koji način povezano s ovim oglasom.
“Očigledno je da se radi o prevari čiji je cilj obmana i dovođenje u zabludu potencijalno zainteresovanih osoba za rad od kuće”, navode iz Ministarstva te ističu da su zbog ozbiljnosti ovog incidenta, odmah poduzeli sve potrebne korake.
“Prijavili smo slučaj nadležnim organima u Federaciji BiH, ali i kompaniji Meta, od koje smo zahtijevali hitno uklanjanje spornog sadržaja, brisanje korisničkog profila Acqgk-43, ID: 494468583202007, te sankcionisanje odgovornih za ovu zloupotrebu. Također smo zatražili da se preduzmu mjere kako bi se spriječile buduće neovlaštene upotrebe našeg memoranduma”, saopćeno je iz Ministarstva.
Ministarstvo također poziva građane da budu oprezni i da ne nasjedaju na ovakve prevare, niti da daju svoje lične podatke u neprovjerenim aplikacijama. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike sve svoje programe i aktivnosti objavljuje na svojim službenim kanalima, stoga je uputno uvijek otići na službene kanale Ministarstva radi pribavljanja tačnih informacija.
Policijski službenici Federalne uprave policije, uz asistenciju Specijalne policijske jedinice, jučer su na području općine Tešanj slobode lišili osobu M.O. (1984.) zbog sumnje u izvršenje krivičnog djela „Ugrožavanje sigurnosti“.
Navedene aktivnosti provedene su po Naredbi Kantonalnog suda u Zenici i pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona.
Brzom reakcijom policijskih službenika, odmah po prijavi, spriječen je femicid, te je otklonjena prijetnja po život i tijelo upućena ženskoj osobi, saopćeno je iz Fedralne uprave policije.
Nakon okončanja svih radnji, Federalna uprava policije će nadležnom Tužilaštvu dostaviti odgovarajući izvještaj.
Od 1. augusta građani dijela FBiH koji su korisnici Elektroprivrede BiH će plaćati višu cijenu električne energije.
I dok se hvataju za glavu kako će se novo poskupljenje uklopiti u njihov kućni budžet, to možda neće biti ni najveći problem. Naime, kako sada stvari stoje, u skorijoj budućnosti će biti sve teže garantirati redovnu opskrbu električnom energijom, javlja Nova BH.
-Što više uložimo u mrežu u digitalizaciju to ćemo smanjiti mogućnosti raspada sistema, tvrdi ekspert Denis Žiško.
Direktor Elektroprivrede BiH Sanel Buljubašić istakao je da je problem i sa ekspanzijom izgradnje solarnih elektrana.
-Imat ćemo jako velike probleme kada govorimo o elektroprenosnoj mreži jer je ta mreža potkapacitirana za već postojeće fotonaponske elektrane, naveo je Buljubašić.
Podsjetimo, povećanje cijene struje za kategoriju domaćinstva iznosit će 10,04 posto, a za kategoriju ostala potrošnja 7,29 posto.
Tunel je napravljen ispod aerodromske piste i povezivao je dva naselja Dobrinju i Butmir. Dug oko 720 metara, a visok oko 1,5 m dok je na nekim dijelovima bio visok i do 1,8 m.
Činjenica da se tunel trebao početi kopati sa dvije strane zahtijevala je pažljiva određivanja pravca tunela. Radovima na kopanju prilaznog tranšea pristupilo se 28. januara 1993. godine.
Nepovoljni vremenski uvjeti, nedostatak alata i ljudi, granatiranje i slični problemi koji su pratili radove i nisu ulijevali optimizam u ljude. Prvi metri tunela iskopani su 01. februara 1993. godine. Sama organizacija radova bila je izuzetno teška jer nije postojala nikakva telefonska veza, pa je tako jedini način komunikacije bio pretrčavanje piste.
Prokopavanje tunela značio je život za grad Sarajevo, tako se ovaj projekt morao nastaviti i pored svih problema na koje su ljudi nailazili pri njegovoj realizaciji. Za izradu tunela koristilo se željezo prikupljeno u sarajevskim fabrikama a drvo je bilo teško naći tako da su se vertikalni zidovi tunela većinom oblagali metalnim limovima. Na strani Butmira bila je obrnuta situacija.
Željezne konstrukcije bilo je teže pronaći, pa je većina tunela sa te strane uređena u drvetu. Ukupno je iskopano 2800m3 zemlje, ugrađeno je oko 170m3 drevne građe, i 45 tona metala. Tokom 1994. tunelom su postavljene male šine po kojima su išla mala kolica.
Do izgradnje ovog tunela, više od 800 ljudi izgubilo je život na prostoru aerodromskog kompleksa. To je bila posljedica pretrčavanja aerodromske piste, zbog potrebe za osnovnim životnim namirnicama, koje su se mogle nabaviti na slobodnim dijelovima u Butmiru i Hrasnici. Srpska paravojna jedinica locirana u neposrednoj blizini aerodroma nemilosrdno je pucala na svaku civilnu osobu koja je iz nužde pokušavala preći na drugu stranu aerodroma.
Tunel se u zvaničnim razgovorima ARBIH i UN vodio pod imenom “Tunel kojeg nema”. Tunel je bio najstrožija tajna Sarajeva jer pomoću tunela u opkoljeno Sarajevo je stizala hrana, oružje, lijekovi.
Danas je tunel turistička atrakcija i tokom godine ga ponudi veliki broj ljudi iz cijelog svijeta.
