Category: BiH

Bosna i Hercegovina je i nakon 26 godina od završetka ratnih dejstava (1992.-1995.), zemlja s vrlo izraženim problemom minske opasnosti. Mine i dalje predstavljaju opasnost za stanovništvo i uzrok su blokiranja korištenja brojnih resursa, saopćeno je iz Federalne uprava civilne zaštite (FUCZ), povodom 4. aprila – Međunarodnog dana borbe protiv mina.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) objavila je 8. decembra 2005. godine da će se svake godine 4. aprila obilježavati Međunarodni dan borbe protiv mina. Prvi put je obilježen 4. aprila 2006. godine kao podsjetnik globalnoj zajednici da mine, municija i neeksplodirana ubojna sredstva i dalje povređuju i ubijaju hiljade ljudi širom svijeta, uključujući i djecu.

Međunarodni dan borbe protiv mina, između ostalog, ima za cilj da podigne nivo svjesnosti o minama, ali i da obilježi napredak koji je do sada postignut u nastojanjima da ih se potpuno iskorijeni.

Iz tog razloga u Bosni i Hercegovini se svake godine na prigodan način obilježi ovaj datum, pa tako i Federalna uprava civilne zaštite (FUCZ) ukazuje na potrebu povećane svjesnosti o minama među stanovništvom, a posebno u rizičnim grupama kao što su povratnici, radnici u šumarstvu, lovci i drugi.

Trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u Bosni i Hercegovini iznosi 922.37 km2 ili 1,8 posto u odnosu na njenu ukupnu površinu a na kasetnu municiju 1.45 km2. Prostor Federacije Bosne i Hercegovine je po pitanju ugroženosti od mina posebno pogođen jer se oko 2/3 sumnjive površine nalazi upravo na prostoru Federacije BiH. Od ukupne minsko sumnjive površine, prema podacima BH MAC-a na dan 31. decembar 2021. godine, na Federaciju BiH odnosilo se 727.28 km² (78 posto).

Prema prvoj procjeni Centra za uklanjanje mina u BiH, minsko sumnjiva površina u BiH iznosila je 4.000,2 km2 ili 8,2 posto od ukupne površine BiH. Iz navedenih podataka vidljivo je da je došlo do značajnog smanjenja minski sumnjive površine u BiH, ali je i poražavajuća činjenica da 26 godina poslije završetka agresije na BiH mine i druga eksplozivna sredstva još uvijek predstavljaju prijetnju za bh. stanovništvo. Od posljedica minskih nesreća u BiH je nakon rata stradala 1.771 osoba, od čega 621 smrtno. Od ovog broja 115 je nastradalih deminera, od čega njih 53 smrtno.

Smanjenje zagađenosti prostora minama i eksplozivnim sredstvima zaostalim iz rata uvršten je među tri osnovna strateška cilja FUCZ koji se provodi putem Sektora za organizaciju deminiranja i uništavanja eksplozivnih sredstava. Sektor je nadležan za poslove protivminskih aktivnosti za koje je akreditovana FUCZ, a koje provodi putem Odsjeka za deminiranje i Odsjeka za neeksplodirana ubojna sredstva (NUS), saopćeno je iz FUCZ-a.

U dosadašnjem radu, od 1998. godine do danas, deminerski timovi FUCZ su očistili od mina više od 20 km2 minsko sumnjive površine i predali je na korištenje lokalnim zajednicama širom Federacije BiH.

Deminerski timovi i timovi za uništavanje eksplozivnih sredstava FUCZ su ukupno do sada uklonili i uništili više od 30.000 protivpješadijskih mina, 4.000 protivtenkovskih mina i preko 300.000 komada raznih neeksplodiranih ubojitih sredstava. Nažalost, u ovom periodu demineri Federalne uprave civilne zaštite su na 133 lokacije vršili izvlačenje žrtava stradalih od mina.

FUCZ će i u 2022. godini nastaviti realizaciju aktivnosti u izvođenju protivminskih akcija (PMA) koje za cilj imaju redukciju rizika i rješavanje problema uticaja mina i drugih eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, primarno na području Federacije BiH. Planirano je da se u 2022. godini završe započeti zadaci iz 2021. godine, te da se realizuju značajni projekti iz oblasti humanitarnog deminiranja na osnovu godišnjeg plana kojeg usvaja Vlada Federacije BiH.

Na ovaj način FUCZ će u oblasti deminiranja nastaviti aktivnosti u ispunjenju svoje misije, a to je uspostavljanje sigurnog okruženja za normalan i prosperitetan život svih građana BiH i sa žrtvama mina potpuno integriranim u društvenu zajednicu.

Izvor: FENA

Jutros je u uskoj ulici, između dvije zgrade, u centru Sarajeva postavljeno veliko platno slično onome kakvo je prije 30 godina sprečavalo agresorske snajperiste da ubijaju civile u Titovoj ulici.

Sa brda iznad Sarajeva, agresori su tokom najduže opsade jednog grada, sa svojih položaja svakodnevno terorisali, granatirali i iz snajpera ubijali civile, među kojima su bili i djeca, žene, stari i nemoćni.

Sarajlije su tražile sve moguće načine kako spriječiti dovoljno okrvavljene ruke agresora da ubiju još neko dijete ili stariju osobu, pa su tamo gdje je bilo moguće postavljali platna i druge materijale koje su donekle onemogućavale snajperistima da terorišu građane Sarajeva na raskrsnicama.

Povodom 30 godina od opsade Sarajeva gradske i kantonalne vlasti pripremile su bogat program s ciljem sjećanja na najteži period glavnog grada Bosne i Hercegovine.

U okviru obilježavanja ove tužne godišnjice Vlada Kantona Sarajevo je, između ostalog, postavila i ovo platno u ulici Kulovića na kojem će se večeras od 19:00 sati biti emitovane fotografije iz ratnog perioda, a do 21:00 sati na trgu ispred Pozorišta mladih će biti upriličena degustacija jela iz ratnog perioda.

Opsada Sarajeva je trajala 1.425 dana, a tokom tog perioda ubijeno je više od 12 hiljada ljudi, a infrastruktura grada je razorena.

Treba istaći da je ratni zločinac Ratko Mladić osuđen, između ostalog, i zbog širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva i provođenje kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja.

Uprkos svemu Sarajevo, njegov nevjerovatni duh i stanovnici su izdržali sve nehumane uslove od aprila 1992. godine do kraja rata.

Stanovnici i branitelji Sarajeva tokom opsade nisu imali struje, vode, hrane, oružja i bili su izloženi konstantnim napadima sa okolnih brda. Jedinice JNA i srpske paravojne snage su bile višestruko vojno opremljenije i obučenije dok su Sarajlije, kao i sve probosanske patriote širom zemlje, imale uveden embargo na oružje, pa je s toga odbrana Sarajeva i BiH još veličanstvenija i, za mnoge, neobjašnjiva.

Izvor: Klix.ba

Poljoprivreda u Bosni i Hercegovina već odavno je na koljenima. Cijene umjetnih gnojiva su gotovo utrostručene, a podsticaji i dalje nedovoljni. U veću podršku uzdaju i se poljoprivredni proizvođači u Hercegovini, koji se uveliko pripremaju za proljetnu sjetvu.

Poskupljenje repromaterijala i sjemena već se itekako osjeti i nažalost, imat će štetne posljedice za dalju proizvodnju, upozoravaju poljoprivredni proizvođači.

“Već sada se vidi da priozvođači ili sade upola manje ili su potpuno odustali od proizvodnje, zato što ne mogu u samom startu iznesu troškove sadnje, repromaterijala, sjemena i svega. Odlučuju da umanjuju proizvodnju ili je potpuno ukinu”, kaže Jasmina Ćušić, poljoprivredni proizvođač.

Donedavno je među poljoprivrednicima tinjala nada da će se usvojiti Prijedlog zakona kojim će se na pola godine ukinuti akcize, međutim velika nada donijela je veliko razočarenje.

“Nažalost izostala je pomoć države, naše je sada samo da čekamo i vidimo kakve će biti posljedice”, ističe Ćušić.

Predsjednik Odbora za poljoprivredu u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Ahmed Džubur, umjesto 106 miliona maraka koliko je ranije predloženo u Prijedlogu budžeta, zatražio je 150 miliona za spas poljoprivrede.

“Imali smo specifičnu situaciju da tri člana Odbora za poljoprivredu nisu glasala za dodatnih 40 miliona za poljoprivrednike. Vjerovatno su mislili da je bolje da kantoni kompletno od tih 100 posto kontrolišu, tako da je pala ta njihova ‘zainteresovanost’ da poljoprirednicima bude bolje. Ali to je još uvijek otvorena priča, s obzirom da Vlada ima ingerencije”, navodi Džubur.

Makroekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da se u rješavanje problema mora uključiti i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, tačnije Ministarstva vanjskih poslova, te vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

“Ta dva ministarstva bi trebali aktivnije i proaktivnije djelovati na način da pomognu našim poljoprivrednicima da im se omogući što više uvoznih alternativa, te na taj način pojeftine faktore proizvodnje, odnosno olakšaju uvoz i korištenje istih. Druga mjera se odnosi na inovativniji sistem poticaja, odnosno da se poticajima targetira direktna podrška našim poljoprivrednicima, a ne da se poticaji daju radi poticaja, odnosno kao socijalna, a ne ekonomska razvojna kategorija”, naglašava Čavalić.

Rat u Ukrajini loše se odrazio na ekonomske tokove u svijetu, ali to donekle prema mišljenju naših sagovornika može ubrzati procese kod nas.

Kriza u Ukrajini ipak se zasad negativno reflektovala na cijene gnojiva u Bosni i Hercegovini. Neka su danas i tri puta skuplja u odnosu na april prošle godine.

Bez mineralnih gnojiva proizvodnja ne može biti na željenom nivou. Zbog toga je u ovom trenutku ključna prihrana. Potrebno je što prije doći do sredstava za normalne količine žitarica i povrća. Ukoliko se to ne uradi, neminovan je podbačaj u proizvodnji.

Izvor: BHRT

Ramazan je poseban mjesec u životu svakog muslimana. To je mjesec posta, mjesec dobrovoljnih ibadeta i odabranih sati, vrijeme najboljih dana i noći.

Istrajnost muslimana da se odriču hrane i pića na nekoliko sati obavljajući svakodnevne aktivnosti je fascinantna, a u mjesecu ramazanu smo svjedoci uvijek divnih priča i dobrih djela koji posebno nadahnuju. Jedna takva dolazi iz Ključa.

Naime, jedna pekara nudi besplatne somune svima onima koji ih nisu u mogućnosti priuštiti ove godine.

– Poštovani i cijenjeni kupci i građani Ključa, I ove godine za vas koji niste u mogućnosti priuštiti sebi ramazanije, bit će besplatno cijeli mjesec Ramazana. Ramazan šerif mubarek olsun. S poštovanjem, Pekara Egzon – napisano je u poruci, prenosi Krajina.ba.

Vlasnik pekare je otvorio svoje srce naročito u danima kada zbog svih dešavanja u svijetu cijene divljaju i sve je više onih koji su dovedeni na rub egzistencije.

Izvor: BHRT/Hatka Nezirević (A.P.)

Dok brojne evropske zemlje, kao i naši susjedi daju novac građanima, kao jednokratnu pomoć kako bi lakše prevazišli uvezenu ekonomsku krizu, od vlasti u Bosni i Hercegovini nema najava za takav vid pomoći, iako javni prihodi rastu. Ekonomisti i sindikalci ističu da je ta pasivnost pogrešna, jer smo blizu drugog inflacijskog udara, koji će se desiti kada radnici budu tražili veće plate.

Ekonomsku krizu u Bosne i Hercegovine sve teže podnose građani s najmanjim primanjima, među kojima su i penzioneri. Od domaćih vlasti, koje se hvale punjenjem budzeta, očekuju kratkoročnu pomoć, te brže donošenje srednjoročnih i dugoročnih mjera kako bi se ublažile posljedice uvezene krize.

“Imajući u vidi posljednje poteze u Parlamentu BiH gdje nije prošlo ukidanje akciza na gorivo, odnosno smanjenje stope PDV-a na osnovne životne namirnice, iluzorno je očekivati da će sredstva koja koriste iz budžeta usmjeriti prema radnicima. Mi nismo tražili pomoć za one koji imaju dobre plate oko 2 hiljade KM, tražili smo za radnike sa najnižim primanjima i penzionere”, ističe Selvedin Šatorović iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Kao odgovor na krizu, Parlament Federacije usvojio je Prijedlog zakona o isplati dječijeg dodatka od 103 KM za porodice čiji prihodi po članu domaćinstva ne prelaze 40 posto najniže plate u Federaciji BiH. Najavljena je i podrška nezaposlenim porodiljama u ovom entitetu. Sve to nije dovoljno kada cijene hrane i energenata svakodnevno rastu. Ekonomski stručnjaci smatraju da se država mora odreći jednog dijela od onog što uzima da bi pomogla građanima.

“Vratite dio kroz manje oporezivanje dohotka, to je tih prvih 1.000 KM, odreknite se dijela prihoda, dajte to kao platu radniku i ako to mi zaustavimo, takav spiralni rast cijena, naravno da radnik neće pritiskati poslodavca, jer mu je država na neki način omogućila rast plata”, navodi ekonomski stručnjak Faruk Hadžić.

“Prosječna mjesečna plata može zadovoljiti samo trećinu mjeseca. To bi značajno relaksiralo odnose i na tržištu u smislu da oni koji su zaista u potrebi, ako uzmemo u obzir posljednju statistiku koja pokazuje da je svako šesto domaćinstvo u BiH siromašno. Mislim da bi to pozitivno uticalo”, naglašava Amila Pilav Velić, profesorica Ekonomskog fakulteta UNSA-e.

I dok je naša vlast pasivna, države u Еvropi, ali i regionu svojim građanima pomažu kroz jednokratnu pomoć, iako imaju neuporedivo bolji životni standard od našeg. Ovo je alarm i za jačanje vlastite proizvodnje. Posebno poljoprivrede koja je zanemarena i pored svih prirodnih uslova.

“Ne postoji stvarna želja da se pomogne građanima i privredi. Vlasti u BiH su fokusirane na svoje sve veće budžete i kako da njih potroše dok ih za građane i privredu baš briga”, ističe ekonomski stručnjak Damir Miljević.

Veliki izazov je održati nivo potrošnje ili ga čak povećati. Bez dodatnih sredstava koja bi se obezbijedila građanima to je nemoguće izvesti. Ovih dana oglasili su se i predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda. Poručili su našim vlastima da trebaju pružiti privremenu, ciljanu pomoć ugroženim domaćinstvima.

U novom izvještaju o blokiranim računima u Jedinstvenom registru računa CBBiH navedeno je da je u BiH krajem marta bilo blokirano 100.820 računa poslovnih subjekata te da 54.681 firma ima blokiran bar jedan račun.

U odnosu na prethodni mjesečni izvještaj (kraj februara), broj blokiranih računa poslovnih subjekata smanjen je za osam, a broj firmi koje imaju bar jedan blokiran račun povećan je za 43.

U novom izvještaju, koji sadrži 4.046 stranica , pobrojani su poslovni subjekti iz svih sfera društvenog života, od privrednih preduzeća, prodavnica, frizerskih salona, benzinskih pumpi, apoteka, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, firmi. Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, općine, sportski savezi.

U prvom izvještaju Centralne banke BiH, objavljenom početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.

klix.ba