Category: BiH

  • Od ponoći na snazi nova pravila: Šta je građanima BiH potrebno za ulazak u Hrvatsku?

    Nakon više od dvije godine epidemije COVID-19 i strogih ograničenja, od danas se u Hrvatskoj ukidaju skoro sve epidemiološke mjere.

    Ministar unutrašnjih poslova i šef Štaba civilne zaštite Republike Hrvatske Davor Božinović najavio je u petak kako se od ponoći ukida većina epidemioloških mjera koje su bile na snazi do sada.

    Ostaje obaveza nošenja maski za zaposlenike i pacijente u zdravstvenom sistemu i sistemu socijalne zaštite, za osobe koje pružaju usluge smještaja za osobe starije životne dobi i s invaliditetom, kako za korisnike i zaposlenike.

    Na snazi će ostati privremena odluka o prelasku preko graničnih prelaza, s tim da se ukidaju zabrane ulaska u zemlju iz nekih država, pa tako državljani takozvanih trećih zemalja u Hrvatsku mogu ući uz valjanu COVID potvrdu dok se ta mjera ukida za stanovnike Evropske unije. Na nacionalnoj razini, ove potvrde koristit će se samo u zdravstvenom i socijalnom sistemu.

    Državljani trećih zemalja, među kojima je Bosna i Hercegovina, koji će dolaziti u Hrvatsku, moći će prelaziti granicu bez dokazivanja razloga zbog kojeg dolaze.

    Dovoljno je da ispunjavaju epidemiološke uslove odnosno da posjeduju COVID potvrdu.

    MUP Hrvatske navodi da COVID potvrde o vakcinaciji s dvije doze vrijede 270 dana, a COVID potvrde o vakcinaciji booster dozom vrijede 365 dana.

  • Banjalučki konobar ušteđevinu od 20.000 kovanica poklonio oboljeloj djeci

    Banjalučki konobar ušteđevinu od 20.000 kovanica poklonio oboljeloj djeci

    Konobar iz Banje Luke Bojan Marčeta, plemenit i skroman, odlučio je da za svoj 40. rođendan daruje najmlađa hrabra srca, te je četvorogodišnju ušteđevinu od 1.000 KM, i to sve po pet feninga, uplatio na račun Udruženja roditelja djece oboljele od malignih bolesti “Iskra”.

    Ovaj nesvakidašnji štediša godinama skuplja sitan novac, po pet feninga, želeći da pokaže svima da ljudi griješe kada ne uzimaju sitniš i smatraju ga bezvrijednim.

    “Glas Srpske” je prije četiri godine pisao o Bojanovom neobičnom potezu kada je sa 7.400 kovanica od po pet feninga platio ratu kredita. Ovoga puta otišao je korak dalje i sakupio 20.000 kovanica. Bojana život nije mazio. Nakon što je u grad na Vrbasu došao u vihoru rata iz rodnog Drvara, kao i sve izbjeglice krenuo je iz početka. Naučio je šta znači imati pa nemati, a posebno šta znači boriti se sa opakom bolešću i izgubiti bitku. U toj borbi Bojan je prije pet godina izgubio suprugu i u znak sjećanja na nju i njenu borbu ušteđevinu tešku oko 54 kilograma u petak je uplatio za najmlađe borce.

    “Znam koliko je potrebno i novca i pažnje kada se čovjek bori s teškom bolešću. Osim toga, moja kćerka Marija pričala mi je o drugaru koji se razbolio i koji je jedno vrijeme boravio u Roditeljskoj kući. Sve to me podstaklo na razmišljanje i nisam imao dilemu šta ću s novcem. Vrijeme je prolazilo, kovanica je bilo sve više i skontao sam da bih baš na 40. rođendan mogao da dam svoje malo za najhrabrije. Moj moto u životu je da pomažem drugima, drugačije ne znam”, ispričao je Bojan.

    Bojan, koji je već sedam godina zaposlen u banjalučkom hotelu “Jelena”, ističe da su ga kolege podržale i ohrabrile i kada je prvi put sakupljao sitniš. Za svoj kolektiv kaže da boljih nema, a lice humanosti zajedno su pokazali u jeku pandemije virusa korona, kada su izdvojili svoje dnevnice i donirali Odjeljenju pulmologije Univerzitetskog kliničkog centra RS-a.

    Bojan je kazao da su ga na sakupljanje sitnog novca motivisali brz tempo života i rasipništvo, kojem smo svjedoci svaki dan. Poručio je političarima i onima koji sebe nazivaju velikim gazdama da su im džaba i skupe vile, limuzine i satovi ako ne znaju ono što imaju da podijele sa drugima.

  • Oštre reakcije na HDZ-ov prijedlog o upisivanju nacionalne pripadnosti u ličnu kartu

    Oštre reakcije na HDZ-ov prijedlog o upisivanju nacionalne pripadnosti u ličnu kartu

    Izvor: BHRT/Anel Nurković (H.S.)

    HDZ je u parlamentarnu proceduru uputio prijedlog Zakona kojim bi se u ličnu kartu pored osnovnih podataka upisivala i nacionalna pripadnost. Prijedlog je već izazvao burne reakcije zbog čega je podrška upitna, a pojedine stranke smatraju da je ovo dodatna segregacija i direktno kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima.

    Prijedlog Zakona predviđa da se u lične dokumente na dobrovoljnoj osnovi upiše pripadnost konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini ili Ostalim. Ostavljena je mogućnost i neizjašnjavanja. Predlagač kaže da se ovim Zakonom uređuje oblast zapošljavanja u institucijama te sprečavaju zloupotrebe izbornog procesa.

    “Intencija je bila da jednostavno neke stvari koje se i sada rade i događaju, samo što se događaju vrlo često neregulirano, i onda to tumači kako god ko hoće, da se ozakone”, rekao je Nikola Lovrinović, poslanik u PD PSBiH (HDZ BiH).

    “Ja razumijem razloge i ima zloupotrebe kod korištenja prilikom kandidiranja jer pojedini kandidati na izborima mijenjaju nacionalnost u zavisnosti od potrebe. To se može spriječiti na neki drugi način. Da li je ovo taj način, ja baš nisam sigurna”, smatra Alma Čolo, poslanik u PD PSBiH (SDA).

    “Ako neko pripada konstitutivnom narodu, evo ja sam Srbin, onda to mora da bude prepoznato kroz sistem i kroz čitavo zakonodavstvo uključujući i lične podatke”, izjavio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    Dok je za jedne normalno, za druge je suprotno međunarodnim konvencijama. Zakon ne rješava pitanje osoba koje se izjašnjavaju kao “građanin BiH”, dakle bez konstitutivne odrednice i bez pripadnosti nacionalnoj manjini. To je primjer Azre Zornić, koja je na sudu u Strazburu dobila spor protiv Bosne i Hercegovine zbog te vrste diskriminacije.

    “Prijedlog ne samo da je u suprotnosti sa ljudskim pravima on je u suprotnosti u sa zdravim razumom. I ono što je nekada u prvoj polovini prošlog vijeka bila traka na ruci to je danas čip u ličnoj karti gdje Vam praktično elektronsku traku vežu oko ruke”, rekao je Saša Magazinović, poslanik u PD PSBiH (SDP).

    Burne reakcije dolaze i iz Evropskog parlamenta. Zastupnica Tineke Strik na Tviter profilu prijedlog Zakona ocijenila je suprotnim ugovorima i vrijednostima Evropske unije.

    “Ovaj izuzetno zabrinjavajući prijedlog pokazuje pravu namjeru HDZ-a za budućnost BiH, a to je zemlja u kojoj vlada segregacija i u kojoj vaša etnička pripadnost određuje vaša prava. Ova vrsta zakona ni na koji način nije u skladu s ugovorima ili vrijednostima Evropske unije”, napominje Strik.

    Pojedini zastupnici smatraju da je Zakon u suprotnosti i sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava posebno u dijelu koji se odnosi na privatnost zbog čega će se tražiti mišljenje Agencija za zaštitu ličnih podataka.

    Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka kazali su nam da će svoje mišljenje o ovom prijedlogu Zakona dati onda kada to od njih zatraži Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

  • Braća blizanci Amer i Amar Milaimi završili medicinu: Već su uspješni ljudi

    Braća blizanci Amer i Amar Milaimi završili medicinu: Već su uspješni ljudi

    U vremenu kada se sve više mladih ljudi odlučuje da svoju budućnost gradi daleko od naše zemlje, vrijedni su pažnje i podrške svi oni koji se odluče izboriti za obrazovanje, posao i karijeru upravo ovdje i svojim primjerom pokazati da se može uspjeti.  

    Upravo takvi su dvadesetpetogodišnji braća blizanci, doktori Amer i Amar Milaimi, dugogodišnji stipendisti Općine Stari Grad, koji ne samo da su u roku završili Medicinski fakultet u Sarajevu, nego su za svoje izuzetne rezultate i prosjek ocjena 9,4 i 9,3 dobili i priznanja Srebrene značke univerziteta u Sarajevu.

    Kako bi čestitao ovim sjajnim momcima koji su ponos svoje općine, braću Milaimi ugostio je općinski načelnik Ibrahim Hadžibajrić koji im je uručio novčane nagrade i plakete.

    – Oduvijek smo znali da će ovi mladi momci uspjeti i zato smo im bili podrška. Tokom cijelog studija bili su naši stipendisti i posebno sam ponosan na njihov uspjeh. Sretan sam kada vidim ovako mlade ljude koji su odlučni da uspiju i znaju šta žele. Pred Amarom i Amerom je sigurno sjajna budućnosti, a naša vrata će im uvijek biti otvorena za svaku podršku – poručio je načelnik Hadžibajrić.

    Amar i Amer Milaimi su rođeni 1997. godine. Nakon osnovne škole završili su Gimnaziju i Srednju muzičku školu poslije čega su upisali Medicinski fakultet na Univerzitetu u Sarajevu.

    Da se njihov trud isplatio najbolje pokazuje činjenica da su obojica već zaposleni mladi ljekari koji rade ono što najviše vole – pružaju zdravstvenu pomoć svojim sugrađanima. Već četiri mjeseca zaposleni su u Domu zdravlja Olovo i Domu zdravlja Breza, kao ljekari opšte prakse, a istovremeno rade i u Hitnoj službi. Po završetku specijalizacije, imaju velike ambicije: Amer se opredijelio za neurohirurgiju, a Amar za kardiologiju.

    – Ja sam se davno opredijelio za neurohirurgiju, jer me oduvijek interesuje. Imao sam priliku da volontiram na tom polju, a angažovan sam i na naučno – istraživačkom radu. Ovo je naša zemlja i ostat ćemo ovdje, ali voljeli bismo kao i svi eksperti i stručnjaci u jednom trenutku otići na edukaciju širom svijeta jer je to način za sticanje dodatnog znanja, da naučimo nešto novo i da to jednog dana implementiramo ovdje mlađim generacijama – ispričao je Amer Milaimi.

    O dosadašnjem iskustvu u radu priča s osmijehom i kaže da se susretao sa raznim slučajevima.

    – Kroz ova četiri mjeseca, posebno u Hitnoj službi, susretao sam se sa svim: od otvorenih preloma, povreda izazvanih testerom, motorkom, padom drveta na glavu, do različitih aritmija i infarkta. Kada se susretnete sa tim od vas se očekuje da donesete odluku šta je ispravno jer u tom trenutku život tog čovjeka zavisi od vaše odluke i to je velika odgovornost dodao je Amer.

  • Uskoro idete u penziju: Evo kako da izračunate iznos penzije

    Uskoro idete u penziju: Evo kako da izračunate iznos penzije

    Predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera Federacije BiH Redžo Mehić izrazio je zadovoljstvo što je Vlada Federacije BiH dala saglasnost Federalnom zavodu Penzijsko-invalidskog osiguranja za usklađivanje vrijednosti općeg boda za ovu godinu u iznosu od 4,8 posto.

    “Dosadašnji je bio 15,60 KM, tako će za ovu godinu vrijednost općeg boda iznositi 16,35 KM i on se odnosi samo na nove penzionere koji ove godine idu u penziju , a na osnovu istog i broja bodova obračunavat će im se penzija.

    Konkretno ako je osoba koja ispunjava uslove za penziju prikupila 40 bodova u toku radnog vijeka isti će biti pomnožen sa 16,35 KM i dobiti iznos penzije od 654 KM“, rekao je za Fenu Mehić.

    Podsjeća da se vrijednost općeg boda usklađuje svake godine 15. aprila prema procentu porasta prosječne bruto plaće u FBiH u prethodnoj godini.

    “Zato penzije ostvarene u toku ove godine neće biti redovno usklađivane“, dodao je Mehić.

    Savez udruženja penzionera FBiH sugeriše uposlenicima budućim penzionerima da se izbore za što veći broj bodova i podsjeća da će uposlenik za godinu rada imati jedan bod pod uslovom da mu je plaća u toj godini bila u visini prosječne plaće u FBiH.

    Izvor: Radio Sarajevo

  • Danas se obilježava Svjetski dan Roma – 8. april

    Danas se obilježava Svjetski dan Roma – 8. april

    Svjetski dan Roma, 8. april, ustanovljen je sa ciljem da se ukaže na težak položaj Roma i da se države podstaknu da obrate posebnu pažnju unapređivanje njihovog položaja.
    Obilježava se u čast prvog Svjetskog kongresa Roma, održanog od 8. do 12. aprila 1971. godine u Londonu, jednog od najvažnijih događaja u historiji romskog naroda.
    Na tom kongresu usvojene su odluke o romskoj zastavi i službenoj himni, te je službenom himnom proglašena poznata romska pjesma “Gelem, Gelem” („idem, idem“). Romska zastava je u donjem dijelu zelene boje koja simbolizira zemlju, a u gornjem dijelu je plave boje koja simbolizira nebo. Crveni točak, koji se nalazi u sredini zastave, predstavlja putovanja i migracije Roma.
    Prvi kongres Roma u Londonu rezultirao je i proglašenjem službenog romskog jezika (romani chiba), kao i službenim prihvatanjem naziva „Rom“, što na romskom jeziku znači čovjek.
    Izvor: Info Bugojno
  • Za obilježavanje 27. godišnjice srebreničkog genocida dodatnih 50.000 KM

    Za obilježavanje 27. godišnjice srebreničkog genocida dodatnih 50.000 KM

    Vlada FBiH na jučerašnjoj sjednici u Sarajevu usvojila je izvještaj Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine – godišnjice genocida nad Bošnjacima „Sigurne zone UN-a” Srebrenica – o poduzetim aktivnostima i finansijskoj podršci pruženoj od strane institucija iz Federacije BiH u toku 2021. godine.
    Federalna uprava civilne zaštite zadužena je da stavi na raspolaganje ljudstvo, opremu i materijalno-tehnička sredstva za organizovanje i obilježavanje 27. godišnjice genocida nad Bošnjacima i realizaciju ovogodišnjeg Marša mira.
    Vlada će iz budžeta osigurati dodatnih 50.000 KM za direktnu podršku Organizacionom odboru za programske aktivnosti koje se finansiraju putem budžeta opštine Srebrenica.
  • SIPA od N/FS BiH traži dokumente o spornim ugovorima!

    SIPA od N/FS BiH traži dokumente o spornim ugovorima!

    Državna agencija za istrage i zaštitu zatražila je od Nogometnog/Fudbalskog Saveza Bosne i Hercegovine dokumentaciju o spornim ugovorima.

    SIPA je prije nekoliko sedmica od Saveza zatražila dokumente vezano za zapošljavanje tri osobe u N/FS BiH, i to Vase Mijovića, direktora marketinga i komunikacija u N/FS BiH i Rijada Prolića. SIPA je od Saveza zatražila njihove ugovore o radu.

    Još važnije, SIPA traži dokumentaciju u vezi angažovanja savjetnika predsjednika Nogometnog saveza BiH, Marka Miličića, odluku ili drugi akt Izvršnog Odbora, ili drugog tijela Saveza o njegovom zaposlenju ili angažovanju.

    Državna agencija za istrage i zaštitu također želi na uvid izvještaje koje je pisao sam Miličić, a koji imaju veze sa njegovim angažmanom u N/FS BiH, kao i sve novčane uplate koje je Savez izvršio na račun Miličića.

    N/FS BiH također bi trebao pojasniti na osnovu čega je određen novčani iznos za poslove intelektualnog rada, te zbog čega je savez pristao da Miličiću isplati sve “dodatne troškove”, u koje su uračunati svi procijenjeni troškovi koji se navode u Miličićevom ugovoru.

    SIPA također želi listu osoba koje su putovale sa reprezentacijom Bosne i Hercegovine na utakmice u Finsku i Dansku 2021. godine.

    Pripadnici SIPA-e također žele odgovore i dokumentaciju vezanu za troškove u hotelu Swiss u Sarajevu, odnosno sve uplate za sve osobe koje su tamo odsjele na račun N/FS BiH.

    I naposlijetku, SIPA također želi kompletnu dokumentaciju vezanu za gradnju terena sa vještačkim travnjakom u Krupi na Vrbasu, u Mostaru i u Ilijašu.

    Treba napomenuti da je SIPA i ranije u 2021. godini tražila odgovore od N/FS BiH, ali krovna kuća bh. fudbala nije dostavila dokumentaciju u cjelini.

    Podsjetimo, N1 je nedavno pisao o mogućim malverzacijama u NFSBIH putem agencije Sport Clean iz Beograda. Članak možete pročitati ovdje.

    Izvor: N1
  • U Federaciji BiH danas stupio na snagu Zakon o slobodnim zonama u FBiH

    U Federaciji BiH danas stupio na snagu Zakon o slobodnim zonama u FBiH

    Zakon o slobodnim zonama u Federaciji BiH danas je stupio na snagu. Ovim zakonom je usklađena oblast poslovanja slobodnih zona u Federaciji BiH sa Zakonom o slobodnim zonama u BiH.

    – Slobodna zona je dio teritorije u Federaciji BiH koji je posebno ograđen i označen u kojem se obavljaju djelatnosti uz posebne uslove u skladu sa ovim Zakonom, carinskim propisima i drugim propisima kojima se uređuje rad slobodnih zona. Sam Zakon propisao je i to da se slobodna zona osniva na području koje ima autoput, magistralni put, riječnu luku, aerodrom ili je uz magistralnu željezničku prugu, kao i na sličnim mjestima gdje postoje uslovi za rad slobodne zone – pojasnio je u razgovoru za Fenu federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović.

    U Federaciji BiH aktivne su četiri slobodne zone, koje su ujedno i jedine postojeće slobodne zone u BiH, i to: „Holc“, d.o.o Puračić, „Vogošća“ d.o.o Vogošća , „Visoko“ d.o.o Visoko i „Hercegovina“ Mostar.

    Govoreći ko sve može biti osnivač slobodne zone i koje su njegove zakonske obaveze kaže da je Zakon precizirano da slobodnu zonu mogu osnovati domaća i strana pravna i fizička lica, a osnivač će morati da uradi elaborat i pokaže da će vrijednost robe koja se izvozi iz slobodne zone preći najmanje 50 posto od ukupne vrijednosti proizvedene robe koja napušta slobodnu zonu u periodu od 12 mjeseci.

    Osim toga, propisano je da osnivač, putem Federalnog ministarstva trgovine, podnosi zahtjev Vladi Federacije BiH za davanje saglasnosti o opravdanosti određivanja dijela teritorije kao slobodne zone.

    – Također, ovim Zakonom je propisana i obaveza dostavljanja godišnjeg izvještaja o rezultatima rada slobodne zone Federalnom ministarstvu trgovine, a istim se mora dokazati da vrijednost robe koja se izvozi iz slobodne zone prelazi najmanje 50 posto od ukupne vrijednosti proizvedene robe koja napušta slobodnu zonu u periodu od 12 mjeseci. Na osnovu izvještaja svih slobodnih zona, Federalno ministarstvo trgovine priprema Informaciju o godišnjem poslovanju slobodnih zona za Vladu Federacije BiH – istakao je Vujanović.

    Ranije važeći Zakon o slobodnim zonama FBiH, donesen u osnovnom tekstu 1995. godine, propisivao je uspostavu, funkcionisanje i prestanak rada slobodnih zona u Federaciji BiH.

    Ovim Zakonom, kako navodi, bila su regulisana prava i obaveze osnivača i korisnika slobodnih zona u vezi carinskih procedura i plaćanja, odnosno oslobađanja od plaćanja carina.

    – Osnovni razlog za donošenje Zakona o slobodnim zonama u Federaciji BiH je potreba usklađivanja i uređenja ove oblasti sa Zakonom o slobodnim zonama u BiH. Naime, u skladu sa Ustavom BiH carinska politika je u nadležnosti institucija BiH. Kako režim slobodnih zona u BiH predstavlja dio carinske politike, za isti su relevantni zakoni i podzakonski akti doneseni na državnom nivou, prije svega Zakon o slobodnim zonama u BiH, Zakon o carinskoj politici BiH, Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH i Zakon o porezu na dodatnu vrijednost BiH – kazao je Vujanović.

    Zbog navedenog, bilo je potrebno donijeti Zakon o slobodnim zonama u Federaciji BiH, čijim odredbama bi se, u skladu sa nadležnostima entiteta u ovoj oblasti omogućilo provođenje politika razvoja i funkcioniranja slobodnih zona u Federaciji BiH i usklađivanje regulative slobodnih zona sa politikama promocije stranih investicija, promocije izvoza i otvaranja novih radnih mjesta.

    – U skladu sa jasno iskazanom namjerom da se promovira i unaprijedi ovaj instrument ekonomske politike, a imajući u vidu da je većina olakšica predviđenih za slobodne zone predmet regulisanja propisa na nivou BiH, Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine pripremljenog u saradnji sa Ministarstvom privrede i preduzetništva Republike Srpske, prihvatila Inicijativu za izmjenu Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojom je predložila Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da kod Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH osigura realizaciju ove aktivnosti. Cilj Inicijative je stvaranje uslova za oslobađanje od plaćanja poreza na dodatu vrijednost dobara (električna energija, voda, plin i sl.), neophodnih za finalnu proizvodnju roba privrednih subjekata koji se bave proizvodnim djelatnostima u slobodnim zonama – rekao je Vujanović.

    S obzirom da je jedan od osnovnih ciljeva osnivanja slobodne zone privlačenje direktnih stranih ulaganja, te upošljavanje novih radnika, u skladu sa ovim Zakonom, u slobodnoj zoni mogu se obavljati sve industrijske, trgovačke i uslužne djelatnosti kojima se ne ugrožavaju okoliš, zdravlje ljudi, materijalna dobra i sigurnost zemlje.

    – Glavna karakteristika slobodnih zona, kao instrumenta ekonomske politike, su posebni porezni i carinski tretmani propisani Zakonom o carinskoj politici, Zakonom o slobodnim zonama u BiH i Zakonom o porezu na dodatu vrijednost BiH. S tim u vezi, ovaj Zakon upućuje na primjenu odgovarajućih propisa na nivou BiH i Federacije BiH, te kao novinu predviđa da jedinice lokalne samouprave i kantoni mogu utvrditi olakšice za korisnike slobodne zone, u okviru svojih nadležnosti – naglasio je Vujanović.

    Osvrnuo se da je Vlada Federacije BiH donijela Odluku o usvajanju programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava tekućih transfera utvrđenih budžetom Federacije BiH za 2022. godinu Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta.

    – Navedenim Programom predviđena su sredstva u iznosu od 2.000.000 KM za izgradnju nove i unapređenje postojeće komunalne infrastrukture u poduzetničkim zonama Federacije BiH, tamo gdje ista predstavlja prepreku razvoju poduzetništva, izradu potrebne dokumentacije za razvoj poduzetničke zone, kao i unapređenje usluga za upravljanje razvojem poduzetničkih zona u Federaciji BiH. S obzirom da slobodne zone suštinski predstavljaju dio poduzetničke infrastrukture u Federaciji BiH, navedenim sredstvima omogućit će se, između ostalog i razvoj i afirmiranje i ovog instrumenta ekonomske politike – poručio je u razgovoru za Fenu Vujanović.

    Izvor: FENA

  • Godišnjica smrti Jovana Divjaka: Heroj odbrane BiH koji je u miru stvarao vojsku obrazovanih

    Godišnjica smrti Jovana Divjaka: Heroj odbrane BiH koji je u miru stvarao vojsku obrazovanih

    Prošla je jedna godina od smrti generala Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) i filantropa Jovana Divjaka koji je jedan od najzaslužnijih za odbranu Sarajeva tokom posljednjeg rata. Nakon završetka rata bio je posvećen obrazovanju djece i mladih.

    Divjak je preminuo u 84. godini u Sarajevu. U ratu i u miru je imao isti cilj, a to je multikulturalna Bosna i Hercegovina u kojoj će postojati život dostojan čovjeka. Opis njegovog života u jednoj rečenici bi glasio: Vojnik dobra protiv zla.

    Rođen je 11. marta 1937. u Beogradu u kojem se školovao na Vojnoj akademiji, Komandno-štabnoj akademiji i Ratnoj školi. U francuskoj vojsci je završio Štabnu školu.

    Čika Jovo, kako su ga odmilja zvali, je po izbijanju rata u Bosni i Hercegovini svoje znanje, hrabrost i ljudskost je založio za odbranu sugrađana. Kao oficir štaba Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine (TO BiH) na početku rata je jednostavno stao na stranu dobra. Kasnije je postao general ARBiH i pomoćnik Glavnog štaba ARBiH.

    Jugoslavenska narodna armija (JNA) ga je 1991. osudila na devet mjeseci zatvora, jer je oružje ustupio Teritorijalnoj odbrani, a kaznu je izbjegao istupanjem iz JNA.

    Godinu dana poslije, 3. maja 1992. godine, desilo se ono što je, između ostalog, obilježilo posljednji rat u Bosni i Hercegovini. Tokom razmjene vojnika JNA za zatočenog prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Aliju Izetbegovića u bivšoj sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici, sadašnjoj Hamdije Kreševljakovića, povikao je kratku rečenicu koju mnogi pamte.

    Po izbijanju sukoba, vojnicima je nekoliko puta naredio: “Ne pucaj!”

    U jednom od najtežih trenutaka za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu Divjak se dokazao kao čovjek. To “ne pucaj” mora biti poruka svakoj sljedećoj generaciji ljudi na prostoru bivše Jugoslavije.

    A kada je skinuo vojnu uniformu, mladima je najviše pomagao. Već 1994. je osnovao Udruženje Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu. Iza čika Jove i ovog udruženja sada stoji jedna druga vojska, a to je vojska ljudi kojima je pomagao da se obrazuju – da obrazovanje bude njihovo oružje. Posebno je pomagao djeci koja su dolazila iz najugroženijih društvenih grupa. Osim toga, učestvovao je u mnogim humanitarnim aktivnostima.

    Koliko je ovaj šarmantni, susretljivi i dobroćudni Sarajlija značio njegovim sugrađanima pokazali su upravo nakon što su protestovali protiv njegovog hapšenja u Austriji i dočekali ga po njegovom oslobođenju, dolasku u glavni grad Bosne i Hercegovine.

    Srbija ga je pokušala procesuirati zbog dešavanja u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici, ali ga je Austrija, gdje je uhapšen po potjernici, nakon hapšenja oslobodila i nije ga željela izručiti ovoj zemlji. Često je poručivao da moraju odgovarati oni koji su odgovorni za ubistvo pripadnika JNA.

    Dobitnik je brojnih priznanja, a među njima je i ono najviše priznanje francuske države – Legije časti. Sahranjen je na sarajevskom groblju Bare.