Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • U cazinskoj poslovnoj zoni gradit će se fabrika vrijedna tri miliona maraka

    U cazinskoj poslovnoj zoni gradit će se fabrika vrijedna tri miliona maraka

    U cazinskoj Poslovnoj zoni Ratkovac počela je realizacija još jednog poslovnog projekta, koji pripada metalnoj industriji, a radi se o domaćoj investiciji vrijednoj tri miliona maraka.

    Projekat realizira firma Imobilliare Beganović, odnosno Metal Grate koja je u sastavu ove firme koja se bavi proizvodnjom, obradom i trgovinom metala.

    – Sa izgradnjom nove fabrike proširujemo posao u obradi metala jer postojeći pogon je mali i za njega plaćamo visoku cijenu kirije, pa smo se odlučili da izgradimo svoju proizvodnu halu površine oko četiri hiljade kvadratnih metara. Krenuli smo sa pripremom projekta, a to podrazumijeva izradu projektne dokumentacije, vađenje neophodnih dozvola. Ne znam za koliko ćemo to završiti jer ne zavisi od nas već administracije i nadam se da bismo mogli početi izgradnju na proljeće 2023. godine – pojasnio je za Faktor Hamdija Ljubijankić iz firme Metal Grate.

    Procjena je da će se u ovaj projekat uložiti oko tri miliona maraka, ali kako svakodnevno rastu cijene sirovina, niko ne može biti siguran koliko će na kraju koštati izgradnja fabrike.

    – Veliki poremećaji su na tržištu posebno kada se radi o cijenama željeza, ali tu se ne može ništa promijeniti. Naša je namjera da pogon izgradimo što prije i zaposlimo još 30 novih radnika. Počeli smo raditi i na istraživanju tržišta da vidimo kakve su nam mogućnosti za proširenje kapaciteta – ističe Ljubijankić.

    Dodaje da će moći osigurati potreban broj radnika jer mnogi iz metalske struke odlaze u Evropsku uniju da rade.

    – U našoj firmi radnici koji rade u metalskoj struci ne razmišljaju o odlasku u inostranstvo. Ljudi se uvijek pitaju zašto odlaze naši radnici u inostranstvo? Mi ne postavljamo to pitanje već radnicima osiguravamo optimalne uvjete za rad i podrazumijeva se da imaju solidnu plaću – tvrdi Ljubijankić.

    Iako su počeli raditi na obradi metala počekom pandemije koronavirusa prije dvije godine i kada su počele divljati cijene željeza, Metal Grate se izborio i za izvoz u Hrvatsku, Sloveniju i Italiju i 2021. godine promet je iznosio oko milion maraka.

    – Pričamo o jednom preduzeću koje je tek u razvoju, istraživanju i širenju tržišta i ova priča je na početku i nadamo se da će biti uspješna – zaključuje Ljubijankić.

    izvor: faktor.ba
  • Najezda kuna u Tomislavgradu

    Najezda kuna u Tomislavgradu

    Stanovnici općine Tomislavgrad ovoga proljeća imaju velikih problema s najezdom malih šumskih životinja, poput kuna i lasica.

    Pojava sve većeg broja lasica, kuna, puhova, životinja koje su u narodu poznate pod nazivom “džudžan”, u blizini stambenih objekata u gradskim četvrtima ili seoskim gazdinstvima je upozoravajući faktor prilagodbe tih životinja novim životnim uvjetima, za Fenu je kazao direktor Veterinarske stanice u Tomislavgradu Jozo Jurčević.

    Mještani sela općine Tomislavgrad, ali i samog grada, žale se na najezdu ovih životinja, posebice kuna, koje nanose velike štete kućanstvima.

    U samom centru Tomislavgrada životinje su se “uselile” u potkrovlje obiteljske kuće i uništile krovnu izolaciju.

    “Pokušavamo se na sve moguće načine riješiti tih napasti. Morali smo nanovo stavljati toplinsku izolaciju, a gore od toga je konstanta buka koja dolazi iz potkrovlje gdje su životinje vjerojatno napravile svoje leglo”, kazala je vlasnica obiteljske kuće.

    U seoskim naseljima prema Blidinju (Lipa, Kongora, Mandino Selo) kune u potrazi za hranom napadaju perad na obiteljskim gazdinstvima, a mještani kažu kako je praktično nemoguće zaštititi domaće životinje.

    “Jedan poljoprivrednik iz Lipe postavljao je zamke, vibrirajuća ultrazvučna sredstva, ljepila, otrove, ali gotovo bez ikakvog učinka. Najčešće se u te zamke uhvate domaće mačke”, kazala je jedna mještanka Lipe.

    Veterinari ističu da je kuna vrlo sramežljiva i noćna lovica, a danju se povlači u svoju jazbinu, koja se najčešće nalazi u stajama, garažama ili tavanima.

    Mogu vrlo dobro penjati i imaju vrlo tanka tijela, lako se mogu popeti na tavan te im je dovoljno da se probiju kroz najmanji otvor i prodiru u potkrovlje. One više vole meso a hranu traže u kantama za smeće, ali i mali sisavci, ptice i žabe dio su njihovog jelovniku.

    Veterinari preporučuju mještanima da zatvore sve male otvore za koje se pretpostavlja da ih koriste kune, da pokušaju utvrditi rutu kretanja životinje oko kuće te da na osnovu toga odaberu pogodne lokacije za postavljanje zamki ili ljepila.

    (federalna.ba/Fena)

  • Za Fojničanina Davuda Zečevića Udruženje Pomozi.ba uplatilo 20.000 KM

    Za Fojničanina Davuda Zečevića Udruženje Pomozi.ba uplatilo 20.000 KM

     

    “Za pomoć jetimu Davudu i njegovoj sestri koji su prije nekoliko dana ostali bez majke i jedinog životnog oslonca uplatili smo 20.000 KM!” – objavili  su iz Udruženja Pomozi.ba.

    ”Vjerovatno ste na našim stranicama vidjeli apel kojeg smo nedavno pokrenuli kako bismo opremili stan oboljelom Davudu Zečeviću, koji je živio sa majkom i sestrom samo od dječijeg doplatka.

    Taman kada smo uspješno završili ovu akciju i prikupili novac za ovu porodicu, zatekla nas je i potresla vijest o iznenadnoj smrti Davudove majke Bahre, čija su djeca sada ostala bez najvećeg i jedinog životnog oslonca, s obzirom da su ranije izgubili i oca. Davud sada ima 15, a njegova sestra 18 godina.

    Prvobitni cilj naše akcije bio je da prikupimo 10.000 KM, ali smo uspjeli skupiti i uplatiti 20.000 KM za završetak radova i opremanje stana.

    Iako im ništa ne može nadomjestiti ovaj gubitak, za Davuda i njegovu sestru trudićemo se da budemo tu kao podrška i ubuduće!” – kazali su u objavi.

     

  • Kako je hercegovački bijeli luk osvojio tržište

    Kako je hercegovački bijeli luk osvojio tržište

    U Ljubinju, malom mjestu na jugu Hercegovine, smještena je kompanija “Farmavit” u kojoj nastaju jedinstveni proizvodi od domaćeg bijelog luka uzgojenog na sunčanim hercegovačkim poljima. Svoje pionirske korake započeli su prije tri godine, da bi danas postali apsolutni lideri u proizvodnji bijelog luka u Bosni i Hercegovini, ali i šire.
    – Ovaj je kraj bio poznat po uzgoju duhana, a danas se tu više uzgaja bijeli luk za kojeg su neka istraživanja pokazala da je jedan od najkvalitetnijih na svijetu – objašnjava 28-godišnji Stefan Šalvarica, za EU4AGRI.
    Stefan je jedan od uposlenika ove firme i trenutno najodgovorniji za proces proizvodnje bijelog luka. Dok obilazi proizvodni pogon u kojem nastaju različiti proizvodi, pojašnjava razvojni put firme i njen značajni napredak. Kroz podršku projekta EU4Business uspjeli su poboljšati uslove rada i produktivnost, smanjiti troškove i ponuditi kupcima jedinstvene proizvode. Količinu otkupa podigli su za 10 tona godišnje.
    Otkup u Hercegovini
    Projektom finansiranim sredstvima Evropske unije, ova je firma riješila veliki problem izvora toplotne energije, kao i problem vodene pare koja se stvarala u procesu termičke obrade luka i tako otežavala rad u proizvodnji.
    – Ventilacijom i klimatizacijom objekta sada se za par minuta riješimo pare. Također, ranije se veliki dio posla obavljao ručno a sada uz pomoć novih mašina su unaprijeđeni i ubrzani procesi punjenja, etiketiranja i zatvaranja tegli – pojašnjava Stefan.
    Imaju vlastite plantaže na kojima uzgajaju bijeli luk, ali određenu količinu otkupljuju od svojih kooperanata s područja Hercegovine. Jedan od njih je i 31-godišnji Milan Slijepčević iz Ljubinja, kojem u procesu uzgoja bijelog luka pomoć pružaju supruga i majka.
    – Bijeli luk je teško uzgajati jer se cijeli proces obavlja ručno – od sadnje do vađenja. Unatoč tome mi smo zadovoljni. Naš trud se isplati jer imamo zagarantovani otkup i redovnu isplatu – objašnjava Milan, koji je također zaposlen u firmi Farmavit na procesima proizvodnje.
    Nakon otkupa, bijeli luk se šalje na analizu prije nego od njega nastanu proizvodi koje na policama supermarketa kupci u Bosni i Hercegovini i van njenih granica pronalaze pod brendom Miris Hercegovine.
    – Mi proizvodimo pastu od bijelog luka i različite marinade koje se sastoje od domaćeg bijelog luka potopljenog u začine, maslinovo i suncokretovo ulje. Uz to, zahvaljujući projektu EU4Business sada proizvodimo i takozvani black garlic – kaže Stefan.
    Black garlic ili crni češnjak nastaje procesom fermentacije svježeg bijelog luka. U tom procesu ubrzanog “starenja”, mijenja boju, karamelizira se i njegova se svojstva pojačavaju. Zbog svojih karakteristika, ova je vrsta bijelog luka izuzetno cijenjena i tražena na svjetskom tržištu. Nabavkom mašine za fermentaciju, Farmavit je postala jedini proizvođač ovog luka u Bosni i Hercegovini i šire.
    Uz planove o novim marinadama, plasmanu crnog češnjaka na međunarodno tržište i svježeg bijelog luka, nastavljaju ulagati u velike planove kojim će osigurati već dodijeljenu titulu apsolutnog lidera na tržištu.

    – Uložili smo dodatna vlastita sredstva u nabavku opreme koja će nam pomoći u proizvodnji želatinskih kapsula punjenih ekstraktom bijelog luka. Mi ćemo biti prva firma u regiji i šire koja će proizvoditi dijetetske suplemente ovog tipa – zadovoljno dodaje.

     

    izvor: ba.ekapija.com

  • EU rasprava o BiH: Prozvali Milanovića i poručili da BiH zaslužuje status kandidata

    EU rasprava o BiH: Prozvali Milanovića i poručili da BiH zaslužuje status kandidata

    Komitet za vanjske poslove Evropskog parlamenta na današnjoj sjednici raspravlja o izvještaju Paula Rangela o stanju u Bosni i Hercegovini.

    Izvještaj, koji se odnosi na nefunkcionalnost institucija, proces pomirenja, reforme, vladavinu prava, ljudska prava te vanjsku politiku i sigurnost pripremio je izvjestilac Paulo Rangel.
    Europarlamentarac Dietmar Koster rekao je u raspravi prije samog usvajanja da je BiH danas u dubokoj krizi.

    “Mislim da smo uspjeli uspostaviti dobru saradnju. Ne slažemo se oko svega, ali se slažemo oko glavnog cilja, a to je BiH u EU. Mi želimo da svaki građanin ima jednaka prava, i pravo jedan čovjek jedan glas. Također, trebamo biti kritičniji oko angažmana SAD-a i EU u pregovorima oko izmjene izbornog zakona u BiH. Glavni pregovarači su i dalje etnonacionalni lideri koji koče svaki napredak”, naveo je Koster tokom rasprave.

    Europarlamentarac Klemen Grošelj, rekao je da izvještaj predstavlja dobre temelje, jer BiH je na raskrižju.

    “BiH mora biti država svojih građana. Jasan mi je donekle pojam konstitutivnih narada, no EU mora tražiti da se provode presude suda za ljudska prava. Što se tiče Izbornog zakona, ako postoji konsenzus za njegovu izmjenu onda u redu, ako ne, izbori se moraju održati po sadašnjem zakonu”, dodao je Klemen.

    Dodao je da je provedba reformi ključno pitanje ovdje, ali BiH zaslužuje status kandidata.

    “Potrebno je da EU pošalje poruku da BiH neće postati novo žarište krize”, dodao je on.

    Iz stranke Zelenih su naglasili da ovim izvještajem treba osuditi i mješanje predsjednika Hrvatske u unutrašnje stvari BiH.

    “Predsjednik Milanović nije predsjednik Bosne i Hercegovine. Treba spriječoti Milorada Dodika u njegovim neustavnim aktivnostima, a OHR treba donijeti dodatne određene mjere bude li to potrebno. Također, potrebno je podržati i ojačati misiju ‘Althea’”, navedeno je.

    Europarlamentarka Željana Zovko jedina je imala primjedbu, a ona se, prema njenim riječima, odnosi na broj građana koji je u izvještaju BiH naveden kao Ostali.

    “Imam jednu činječnu primjedbu. Kada se kaže da 400.000 građana nemaju izborna prava. Prema popisu, 3,7 posto građana BiH se izjasnilo kao ostali. Podržavamo da se budući izbori održe uredno, da se uzme u obzir međunarodni mirovni sporazum”, kazala je Zovko.

    U nastavku se obratila kolegi Grošelju zbog njegove opaske o konstitutivnosti.

    “Kada govorite o konstitutivnim narodima zadirete u Ustav BiH. Specifičnosti konstitutivnih naroda moraju se poštovati. Tražim od ovog parlamenta da tako i postupi”, navela je Zovko.

    Grošelj joj je odgovorio da podržavanje principa konstitutivnih naroda neće riješiti probleme u BiH.

    “Rješenje da se podržava princip konstitutivnih naroda neće riješiti probleme u BiH. Treba se temeljiti na građanskim pravima. Treba imati nešto što će funkcionirati za sve građane BiH.

    Europarlamentarac iz Holandije Thijs Reuten također je predložio jedan amandman.

    “Osim svega što je već spomenuto u ovom izvještaju, mislim da moramo posebno paziti na bilo kakvu naznaku negiranja genocida u BiH. Ne možemo dopustiti da iko može negirati genocid”, dodao je on.

    Izvor: Klix.ba

  • Teatar na trgu – Tragovi koji život znače

    Teatar na trgu – Tragovi koji život znače

    U oviru projekta “Teatar na trgu”, koji realizuje Studio Teatar sa svojim partnerima, više od četrdeset mladih učestvuje u pripremi teatarskog performansa koji će u mjesecu junu biti premijerno izveden u četiri grada u BiH.

    Naime, nakon višesedmičnih teatarskih radionica u Zenici, Busovači, Gornjem Vakufu – Uskoplju i Novom Travniku, profesionalci iz teatarske umjetnosti su sa mladima iz navedenih gradova počeli sa probama fragmenata teatarskog performansa koji će kao jedna cjelina biti izveden na trgovima u navedenim gradovima. Performans će biti i snimljen a zatim emitovan putem društvenih mreža i online platformi.

    Prvobitna misija projekta “Teatar na trgu” jeste zaljubljivanje mladih u teatarsku umjetnost, ali i upoznavanje različitih mogućnosti teatra kao što je utjecaj na društvenu stvarnost.  Zajednički zadatak projektnog tima, mentora i učesnika jeste ukazivanje na društvene probleme karakteristične za mlade ljude, a prisutne u svim pomenutim gradovima. Po deset mladih u četiri grada će u naredna dva mjeseca nastaviti s probama, a premijerne izvedbe performansa su planirane za prvu polovinu mjeseca juna.

    Koordinator projekta je Mirza Begović, dok je umjetnički koordinator Nusmir Muharemović. Mladi imaju priliku osim sa pomenutim dvojcem raditi i sa mentorima među kojima su glumice Lana Delić i Dženana Džanić, glumac Senad Milanović te producent i dramski pedagog Oliver Jović.

    „Teatar na trgu“ provodi se u okviru Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI) projekta koji implementira Međunarodna organizacija za migracije (IOM), a finansira Austrijska razvojna saradnja.

  • Za stranke u BiH milioni, za javne kuhinje mizerna izdvajanja

    Za stranke u BiH milioni, za javne kuhinje mizerna izdvajanja

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine objavila je podatke za finansiranje političkih stranaka. Iz budžeta svih nivoa vlasti za jednu godinu izdvojeno je gotovo 19 miliona maraka. Je li to ekonomski opravdano imajući u vidu efikasnost stranaka na svim nivoima vlasti, ali i ekonomsku situaciju u zemlji?

    Provjerili smo koliko vlast iz budžeta finansira, naprimjer, javne kuhinje ili udruženja za socijalnu podršku i zbrinjavanje.

    Javne kuhinje u Mostaru redovno finansira samo grad. Tih 230 hiljada maraka dovoljno je za nesmetan rad šest i po mjeseci, a broj korisnika se svakodnevno povećava.

    “Ono što dobijamo kroz projekte sredstava kantona, Vlade Federacije kroz projekte, ne znači da možemo dobiti ta sredstva svake godine, ako vam nedostaje neki od papira, zbog procedura oni vas odbiju”, kaže Alen Kajtaz iz Javne kuhinje Crveni križ Mostar.

    Javnu kuhinju Mozaik prijateljstva u Banjaluci finansiraju najviše građani i pojedinci. Redovno i njih finansira Grad sa 9.000 KM godišnje, i povoljnim zakupom prostora. Nekad dobiju nešto novca od drugih nivoa.

    “Ali to nisu sigurna sredstva to su sredstva koja se dodijele u tim nekim situacijama koje pogode narod ili naše društvo. Jadan običan narod najviše izdvaja za javnu kuhinju. Imate situaciju da narod pomaže sa pet-deset maraka”, rekao je Miroslav Subašić iz Javne kuhinje Mozaik prijateljstva.

    Javnu kuhinju u Bijeljini finansira samo Grad.

    “Ove godine se izdvaja 120 hiljada maraka. Ali to je samo za kupovinu namirnica, za kupovinu hrane, plus ostali troškovi”, napominje Mitar Škorić iz Gradske uprave Bijeljina.

    U Transparency International godinama upozoravaju da političke stranke prikazuju samo trećinu stvarnih prihoda kojim raspolažu. Skriveni podaci dolaze iz javnog sektora, svoje račune, prebijaju sa finansijerima, tenderima i javnim novcem.

    “Mi u TI smo prethodnih godina i ono malo donacija sto su prikazivali prijavljivali CIK-u, jer smo nalazili da su te firme dobijale nabavke. Sada kada su shvatili da CIK nema mehanizama da ulazi u njihove troškove, prestali su prikazivati svoje prihode”, kazao je Srđan Traljić iz Transparency International BiH.

    Podaci o stvarnim stranačkim prihodima su tajni, kako kažu u TI BiH, ali su javni oni koji pokazuju da se 14 hiljada građana u BiH hrani u javnim kuhinjama, i da se u posljednje vrijeme otvaraju i one za bebe.
    Izvor: BHRT

  • Danas sjednica Vijeća ministara BiH, odluka o budžetu nije na dnevnom redu

    Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas bi trebalo da razmatra prijedlog odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih drvnih sortimenata. Predlagač odluke, za koju bi ministri trebali da obave drugi krug glasanja, je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

    Na dnevnom redu sjednice je i nacrt osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma između BiH i Hrvatske o rekonstrukciji mosta Novi Grad-Dvor, a predlagač je Ministarstvo komunikacija i transporta BiH.

    Ministri bi, između ostalog, trebali razmatrati i prijedloge odluka o odobrenju privremenog boravka po osnovu humanitarnih razloga državljanima Ukrajine, o odobravanju njihovog ulaska u BiH pod olakšanim uslovima, kao i o dopuni odluke o propisivanju dodatnih uslova za ulazak stranaca u BiH. Predlagač je Ministarstvo sigurnosti BiH.

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine uputila je u ponedjeljak, 18. aprila, Prijedlog odluke i popratne akte kojima se od Vijeća ministara BiH traži da osiguraju sredstva za organizaciju ovogodišnjih Općih izbora.

    Prijedlog te odluke nije na predloženom dnevnom redu sjednice Vijeća ministara BiH koji je objavljen na njihovoj službenoj web stranici, ali postoji mogućnost proširenja dnevnog reda na samoj sjednici.

    Član Centralne izborne komisije BiH Željko Bakalar izjavio je jučer da je čekanje usvajanja budžeta stavilo CIK u problem za organizaciju Općih izbora.

    “Donošenje hitne odluke Vijeća ministara bit će pokazatelj ima li ili nema političke volje za organizaciju i provedbu Općih izbora 2022. godine na datum 2. oktobra kako je propisano Izbornim zakonom BiH”, rekao je Bakalar.

    Izvor: N1

  • POZIV ZA PRIJAVE: Škola za mlade Srebrenica

    POZIV ZA PRIJAVE: Škola za mlade Srebrenica

    Ovog jula, u okviru programa obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici, u saradnji sa Memorijalnim centrom Srebrenica, Centar za postkonfliktna istraživanja (CPI) organizuje treće izdanje Škole za mlade Srebrenica.

    Škola će okupiti 50 mladih ljudi iz zemalja Zapadnog Balkana, Evrope i svijeta da tokom osmodnevnog programa (5 – 13. jul) uče od regionalnih i svjetskih stručnjaka iz oblasti tranzicione pravde, memorijalizacije i gradnje historijskih narativa, ljudskih prava i prevencije genocida i masovnih zločina.

    Škola će uključiti niz predavanja i radionica sa ciljem predstavljanja inovativnih pristupa i tehnika, te najboljih praksi za rad na pitanjima prevencije genocida i masovnih zločina, tranzicione pravde i ljudskih prava. Tokom prva dva izdanja škole, govornici i predavači su bili Emir Suljagić, Sabina Čehajić-Clancy, Matthew Holliday, Denis Džidić, Marijana Toma, Nick Teunissen, Aida Šehović, Paul Lowe, Mehnaz Afridi, kao i predstavnici Misije OSCE-a u BiH, Ujedinjenih naroda u BiH, TRIAL u BiH, Balkanske istraživačke mreže, Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO), Inicijative mladih za ljudska prava i mnogi drugi.

    Škola je osmišljena za 50 studenata i istraživača iz cijelog svijeta (starosti između 18 i 30 godina) koji imaju interes za oblasti tranzicione pravde, memorijalizacije i prevencije masovnih zločina, a radni jezik škole je engleski. Troškove smještaja, prevoza (iz BiH i regiona Zapadnog Balkana), hrane i materijala za učesnike snose organizatori.

    Od izabranih učesnika se očekuje prisustvo tokom svih dana škole. Ukoliko ste zainteresovani za učešće, popunite obrazac koji možete pronaći ovdje i pošaljite ga na events.pcrc@gmail.com. Rok za prijave je 17. jun 2022. godine.

  • Cijena pasoša za građane BiH neće se mijenjati

    Cijena pasoša za građane BiH neće se mijenjati

     

    Direktor Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) Arif Nanić potvrdio je  u izjavi za Fenu da će cijena pasoša za građane BiH ostati ista nakon što je uspješno okončan postupak javne nabavke pasoških knjižica.

    Direktor Nanić kaže da se procedura izdavanja pasoških knjižica odvija po redovnoj proceduri, a dizjan pasoša također je ostao isti.

    Sporazum s najpovoljnijim ponuđačem u postupku javnih nabavki potpisan je 22. marta čime je riješeno pitanje nabavke pasoških knjižica za građane BiH za koje je postojala realna opasnost da bi mogli ponovno ostati bez pasoških knjižica.

    Ugovor je zaključen na period od četiri godine s firmom Muehelbauer d.o.o. Banja Luka, kao najpovoljnijim ponuđačem. To praktično znači da će građani Bosne i Hercegovine imati osigurana dokumenta odnosno pasoške knjižice naredne četiri godine.

    Izvor: Fena