Euromediteranski seizmološki centar (EMSC) objavio je u subotu mapu potresa koji su zabilježeni na dijelu jugoistočne Europe u posljednjih 62 godine.
”Obojene točke predstavljaju potrese koji su pogodili regiju od 1960. do danas. Povijesni podaci preuzeti su od Međunarodnog seizmološkog centra”, naveli su iz EMSC-a.
Euromediteranski seizmološki centar (EMSC) objavio je u subotu mapu potresa koji su zabilježeni na dijelu jugoistočne Europe u posljednjih 62 godine. ”Obojene tačke predstavljaju potrese koji su pogodili regiju od 1960. do danas. Historijski podaci preuzeti su od Međunarodnog seizmološkog centra”, naveli su iz EMSC-a.
Još jedan jak zemljotres pogodio je BiH, nešto prije 03:00 sata ujutro. Kako javlja EMSC, ovaj zemljotres je bio jačine 4,6 po Rihteru.
Epicentar je bio 10 kilometara od Stoca, odnosno 30 kilometara od Mostara.
Podsjećamo, zemljotres jačine 5,6 stepeni po Rihterovoj skali zabilježen je večeras s epicentrom u Stolcu, potvrđeno je zvanično iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Zemljotres koji se dogodio večeras u BiH, nešto iza 23 sata, odnio je i prvu žrtvu.
Riječ je o djevojci iz Stoca na čiju je kuću pala stijena. Članovi njene porodice za Klix.ba su potvrdili da je djevojka, nažalost, preminula.Riječ je o djevojci inicijala E.S. 1994. godište.
Ona je prabačena u Kantonalnu bolnicu u Mostaru. No, ljekari su mogli samo konstatirati smrt.
Nekoliko osoba povrijeđeno je u Stocu, Ljubinju i drugim hercegovačkim gradovima.
Direktor Doma zdravlja Stolac Kazimir Raguž obratio se večeras novinarima nakon snažnog zemljotresa koji je nešto iza 23 sata pogodio našu zemlju.
Epicentar je bio u blizini Stoca, pa je taj grad jedan od najteže pogođenih.Kako smo ranije objavili, jedna djevojka je nažalost preminula, nakon što je stijena pala na njenu kuću.
Raguž je kazao da, osim tog slučaja, nema teže povrijeđenih građana Stoca.
Porodica labudova danas je ispod Rimskog mosta na Ilidži na kupanje izvela i svoje najmlađe članove. Simbolično, za Dan planete Zemlje, u čistom okolišu, a građani BiH preskakali su smeće na ulicama i šetalištima “daleko od očiju javnosti”. Smeće za koje smo sami krivi.
Akcija čišćenja planete Zemlje za jedan dan nije dovoljna da se očisti svo smeće koje preostalih 364 dana odlažemo neselektivno u kontejnere, a zatim i pored kontejnera, u parkove, šume, rijeke, i ko zna već gdje.
Na dan planete Zemlje bh. građani simbolično na društvenim mrežama “okače” fotografije povodom današnjeg dana, a za ekološke akcije koje se pa, skoro na mjesečnoj bazi, odvijaju u našim ulicama, naseljima i gradovima, rijetko kada imamo vremena. Šta uraditi za planetu Zemlju i kako produžiti njen životni vijek, a samim tim i naš?
Brojni ekolozi s kojima smo razgovarali ističu da promjena dolazi od nas samih. Loše navike je teško promijeniti. Pušenje cigareta je teško preknuti, ali i te kako se građani BiH mogu navići da ugašene opuške bacaju u kante za smeće. Međutim, današnje fotografije i svakodnevnica bh. građana, moraju biti poruka i nadležnim službama da ažurniji budu u pražnjenju kontejnera.
Slično je i sa drugim smećem koje odlažemo, s mišljenjima “niko nas ne vidi”, “može ovdje pored kontejnera jer ne može stati unutra”, “gdje ću s ovom karambolkom, ma pored puta”, “gdje ću ove limenke i flaše u automobil, de tu u čošak baci”, “zakači kesu sa smećem tu na zid, neko će pokupiti već”, “vrane razbacale”…
Sve bi to mogle biti poruke fotografije koje su danas napravili reporteri Klix.ba širom Bosne i Hercegovine. Ipak, prve su one ispod Rimskog mosta s labudovima, da to bude pokretač promjena.
U susjednoj Hrvatskoj postoji slogan, koji bi lako mogao biti primjenjiv i kod nas uz prigodnu poruku – “I kada vas niko ne vidi, vidi vas Zemlja”.
Safet Kubat, predstavnik Udruženja “Rijeke BiH ‘Budi promjena’” koje je danas dobilo veoma značajno priznanje “Šampioni okoliša” na događaju pod pokroviteljstvom Europske Unije, a u organizaciji CRP, GREEN AWARDS, ističe da današnji dan kroz historiju imao momentum asocijacije na proteste, na izlazak na ulice, kao metod skretanja pažnje na bitnost ekoloških problema.
“Današnji moto ovog ekološkog praznika, jeste investiraj u planetu. Ja bih rekao ‘Ostavi čistu planetu svom djetetu’. Ovaj moto investiranja, ne bih volio da bude pogrešno shvaćen, jer u BiH na misao investiranja počne se misliti na eksploataciju prirodnih dobara, uništavanje rijeka, zagađenje zraka i tako dalje. Ali, investiranje u planetu bi značilo, sačuvati je za generacije koje dolaze”, kazao je Kubat.
Dodao je da u kontekstu BiH, jedino još imamo prirodna bogatstva koja su opstala te da je naša obaveza da ih sačuvamo. Tehnološkog razvitka nemamo, sve oči su uprte u prirodu i njene “potencijale”.
“Ako to pak gledamo s ugla klimatskih promjena, i osvrnemo se na Green Deal, ili zelenu Agendu, koju je i BiH potpisala. Kroz Agendu se da zaključiti da je i život upitan ako se nastavi rast temperature, ne smanji karbonski otisak.. To bi moglo dovesti do katastrofalnih posljedica, a onda se postavlja pitanje, šta cemo štiti ako bi sve bilo potopljeno?”, pita naš sagovornik.
Sve ima svoje granice, a društvene i ekološke granice su povezane.
Kubat pojašnjava da ni godišnja doba u BiH nisu ista, da nema jasnih granica te da se svi trebamo pitati imamo li neograničene količine uglja, vode i šta će opstati poslije nas?
“Složit ćemo se, da je to i više nego sebično, dok ima za života, hajde da eksploatišemo, a što je vrhunac sebičluka, jer neka ima dok mene ima. Ali mi zaboravljamo, da smo i mi prolazni, a da rijeke, šume i jezera su tu i oni su i poslije nas. Mi smo odgovorni kakvu čemo sredinu ostaviti svojim potomcima”, izjavio je Kubat te dodao:
“Ja bih poručio još, da ipak sve počinje od pojedinaca, jer kada imamo osviještenu ekološku masu, sve je moguće. Trenutno imamo one koji eksploatišu i one koji brane prirodna dobra. Naše je i da čistimo, i da sadimo, i da vodu branimo, ali i da ukazujemo i edukujemo stanovništvo. Snaga participativnog učešća javnosti je neprocjenjiva. Generalno sve je do nas jer još nije kasno…”
Poruke koje se iz godine u godinu ponavljaju uglavnom se tiču recikliranja, selektivnog odlaganja otpada, investiranja u okoliš, korištenja javnog prijevoza i smanjenja korištenja privatnih automobila, korištenja alternativnih sredstava za prijevoz (bicikla, romobili ili čak i šetnja), sadnje i očuvanja već posađenog.
Investiranje u prirodu i okoliš je investiranje u vaš, naš i živote budućih generacija. Neka današnji dan bude naša promjena.
Njemačka, najjača ekonomija Evropske unije i najvažniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine, bilježi rekordnu inflaciju 7,3 posto, i to od ujedinjenja 1990. godine.
Šta ovakav ekonomski potres, izazvan ruskom agresijom na Ukrajinu, može značiti za BiH? S kakvim se posljedicama može suočiti naša privreda?
– Prije svega, možemo se suočiti su padom izvoza bh. kompanija u Njemačku. Kao što je poznato, Njemačka je zemlja u koju najviše izvozimo. Ako inflacija bude usporavala njemačku ekonomiju, bude manje investirala, smanjit će se potražnja, samim tim i uvoz iz BiH.
Ukoliko kriza na istoku Evrope potraje, logično je očekivati da svugdje u EU, pa tako i u Njemačkoj, potrošači drastično smanje potražnju za drugim proizvodima osim onim neophodnim, hranom i energentima – kaže ekonomski analitičar Faruk Hadžić za Faktor.
Naš sagovornik upozorava da bi BiH mogao zadesiti još jedan veliki problem zbog ekonomskog potresa u Njemačkoj.
Faruk Hadžić, ekonomski analitičar
– Mi iz ekonomske struke još od prošle jeseni upozoravamo da bi se u BiH mogao desiti scenarij da istovremeno imamo inflaciju i pad proizvodnje. Sada je ta opasnost još prisutnija zbog globalnog potresa izazvanog ruskom agresijom na Ukrajinu. Nažalost, BiH bi se teško borila sa tim – upozorava Hadžić.
Centralna banka BiH očekuje snažan inflatorni šok u prvoj polovini godine
Njemačka je zemlja s velikom bh. dijasporom koja godinama u značajnoj mjeri pomaže svoje familije i prijatelje u domovini.
– Doznake iz inostranstva igraju veliku ulogu u bh. ekonomiji. Velik priliv novca Bosanaca i Hercegovaca koji žive u EU, odnosno u Njemačkoj, popunjava rupe u porodičnim budžetima.
Možda je i to jedan od razloga zašto u BiH nema socijalnih nemira uprkos teškoj ekonomskoj situaciji. Ako ekonomski udar u Njemačkoj bude za posljedice imao smanjivanje plaća i gubljenje radnih mjesta, to ne može mimoići i bh. dijasporu. A to bi u konačnici itekako osjetilo stanovništvo u BiH – ističe Hadžić.
Napravio sam svoj električni romobil od većinski polovnih dijelova, jer kada sam vidio koliko koštaju romobili stranih proizvođača, shvatio sam da ja mogu proći mnogo jeftinije.
Ovako je za “Nezavisne novine” počeo svoju priču sedamnaestogodišnji Mirko Keča, učenik trećeg razreda Elektrotehničke škole u Banjaluci.
Mirko je rodom iz Kozarske Dubice, gdje je i završio prvih pet razreda osnovne škole, zatim se preselio u Banjaluku, gdje i danas živi.
Prema njegovim riječima, još odmalena počeo je da se zanima za elektroniku.
“Uvijek sam volio da budem u radionici, da radim nešto vezano za elektroniku, prvo je to bio samo rad na malom prekidaču pa sam nastavio dalje”, kazao je Mirko.
Kako kaže, ideja za ovaj romobil javila se na ljeto 2019. godine, kada su se na tržištu pojavili električni romobili.
“Kada sam vidio da romobili stranih proizvođača koštaju 900 KM, rekao sam zašto plaćati toliko kada ja to mogu napraviti sam za mnogo manje novca”, navodi Mirko.
Dodaje da je već imao neke ideje u glavi, jer je prvobitno planirao da napravi električnim skejtbord.
“Imao sam pozadinu, znao sam šta i kako treba raditi, jer sam imao u planu da napravim električni skejtbord, onda sam se odlučio za električni romobil, jer ga je lakše voziti, a ima i više prednosti nego skejtbord”, rekao je Mirko.
Ističe da je vrlo brzo našao dijelove te se preselio u djedovu radionicu u Kozarsku Dubicu, gdje je počeo rad na ovom projektu.
“Godinu i po dana je trajao rad na ovom romobilu, a većinski je napravljen od polovnih dijelova. Točkovi, baterija te mali dio elektronike su iz starog haveborda. Baterija je malo dorađena”, kazao je Mirko.
Dodaje da je u većini slučajeva kod romobila malo teže skinuti bateriju, dok je kod ovog romobila potrebno svega nekoliko sekundi.
Kako kaže, trenutno postoji samo jedna kompanija koja ima funkcionalni prototip zamjenjive baterije na romobilu, ali niko nije implementirao sistem za iznajmljivanja baterije.
“Većinski dio posla sam uradio sam, tata je bio tu da pomogne malo prilikom varenja, a ja sam radio dizajn, sastavljanje elektronike i ostale radove”, kazao je Mirko.
Dodao je da mu je u prezentovanju njegovog projekta pomogao drug iz škole, koji, prema Mirkovim riječima, ima bolje vještine prezentovanja.
Kako je istakao Mirko, ovaj projekat ga je ukupno koštao oko 400 KM, a roditelji i djed su bili finansijska pomoć za izradu ovog romobila.
Prema njegovim riječima, ima ideju da ovaj projekat podigne na viši nivo te da se uradi nešto slično kao “BL Bike”.
“Zajedno sa gradom mogao bi da se uradi projekat sličan kao ‘BL Bike’, samo da umjesto bicikla to budu romobili. Zašto bi u našem gradu bile neke strane kompanije kada mi sami možemo da imamo svoj proizvod”, navodi Mirko.
Kako nam je rekao ovaj mladi perspektivni školarac, ovo mu nije jedini projekat.
“U fazi izrade je još jedan romobil, na kojem radim bolje usavršavanje te pokušavam razviti još jednostavniji proces izrade”, ističe Mirko.
U pregovorima o izmjenama izbornog zakona najznačajniji prijedlog koji je uputio Milorad Dodik je bilo da se zabrani glasanje poštom. Zanimljivo je da glasovi putem pošte Dodiku nisu bili sporni u prethodnim izbornim ciklusima kada su stranke iz RS-a dobijale veći broj ovih glasova.
Na Općim izborima koji su održani 2018. godine 25.914 državljana Bosne i Hercegovine iskoristilo je mogućnost da glasa putem pošte za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Od ukupnog broja glasova koji je stigao na ovaj način stranke iz Republike Srpske su osvojile 15.937 glasa ili 62,49 posto glasova dok su stranke sa sjedištem u Federaciji BiH dobile ukupno 9.977 glasova putem pošte. Od toga su stranke sa hrvatskim predznakom dobile 1.134 glasa, a sve druge probosanske” stranke 8.483 glasa ili 32,69 posto glasova (+/-10 glasova).
Šta to znači u praksi?
Ovakav rezultat ukazuje na dvije ključne stvari. Nakon što su se pojavile naznake da bi probosanske stranke mogle nastupiti sa jedinstvenom listom i animirati veći broj dijaspore da glasa na izborima u Republici Srpskoj, Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a se oglasio tražeći da se zabrani mogućnost glasanja putem pošte. Zanimljivo je da mu to nije smetalo nakon izbora u kojima su stranke iz Republike Srpske pokupile debelu većinu glasova iz dijaspore. Osim toga i sam Dodik je pred izbore 2018. godine posjećivao dijasporu i lobirao da se glasa za SNSD.
Druga činjenica je srazmjerno mali broj glasova koje su privukle probosanske stranke u odnosu na veličinu dijaspore u evropskim zemljama. Probosanske stranke prema tome nisu bile sposobne ponuditi bosanskohercegovačkim državljanima u dijaspori dovoljno razloga da se potrude da glasaju na izborima. To mogu postići animiranjem i pojašnjavanjem značaja njihovih glasova, ali što je bitnije izgradnjom povjerenja u svoju politiku koja treba da vodi poboljšanju statusa povratnika u manji bh. entitet.
Na izborima 2018. godine, probosanske političke stranke su Narodnoj skupštini Republike Srpske osvojile samo četiri mandata, što je najmanji broj mandata od okončanja rata u Bosni i Hercegovini. Aktiviranje dijaspore i jedinstveni nastup na izborima 2022. godine može dovesti probosanske stranke u priliku da budu tas na vagi u formiranju vlasti u Republici Srpskoj.
Kako je dijspora glasala za Federaciju BiH?
Na izborima za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, poštom je ukupno pristiglo 23.918 glasova, od čega su stranke sa hrvatskim predznakom (koalicija oko HDZ, HDZ 1990, Hrvatska Stranka i HRS) osvojile 12.304 glasa, a sve ostale stranke 11.604 glasa.
Ako se pogleda nivo kantona, i ako za primjer uzmemo izbore za kantonalnu skupštinu Srednjobosanskog kantona ukupno je pristiglo 5.006 glasova poštom, od čega je HDZ dobio 3.924 glasa što je 8,6 posto od ukupnog broja glasova koje su osvojili na izborima za kantonalnu skupštinu.
Slično je bilo i na izborima za Skupštinu Zeničko-dobojskog kantona, gdje je HDZ od 11.604 glasa, 1.187 glasa dobio putem pošte ili 10,26 posto glasova.
Prema tome najveću korist od glasanja poštom na izborima ostvaruje HDZ koji u pojedinim kantonima više od 10 posto ukupnog broja glasova može zahvaliti ovim glasovima. U Republici Srpskoj i pored Dodikovih verbalnih izrečenih stavova o potrebi ukidanja glasanja poštom osvoje stranke iz RS-a.
Sjedinjene Američke Države i vojska SAD čvrsto stoje uz Oružane snage i državu BiH, kazao je za „Avaz“ generalpukovnik Senad Mašović, komandant Zajedničkog štaba OSBiH, po povratku iz posjete SAD, gdje se susreo sa zvaničnicima Pentagona, guvernerom i partnerima iz Nacionalne garde Merilenda.
Specijalne vježbe
Daljnje unapređenje izuzetne saradnje OSBiH i vojske SAD te Nacionalne garde Merilenda bili su i razlozi njegove posjete SAD, posebno u kontekstu pogoršane sigurnosne situacije nakon ruske agresije na Ukrajinu.
– Imali smo mogućnost da iskažemo naše potrebe kada je u pitanju jačanje kapaciteta i sposobnosti OSBiH. Za nas su vrlo bitne stvari jačanje protuzračne odbrane, unapređenje zračne mobilnosti, jačanje protuoklopnih sposobnosti, ali i provođenje specijalnih vježbi OSBiH i vojske SAD koje će se ubrzo desiti, kako u BiH tako i izvan nje – kaže Mašović.
Mašović tokom posjete vojsci SAD
FOTO: OS BIH
Nedavna isporuka četiri helikoptera samo je početak kontinuiranog jačanja OSBiH, a Mašović otkriva da će vrlo brzo našoj vojsci biti isporučena i specifična oprema.
– Neke informacije još ne mogu otkrivati, ali sada mogu reći da je riječ o protuoklopnim sistemima „Javelin“, trenutno najboljima u svijetu, protuzračnim sistemima, odnosno raketama kratkog i srednjeg dometa, te nekim dodatnim specifičnim potrebama. Očekujemo otpočinjanje obuke na tim sredstvima, a nadam se i otpočinjanju procesa isporuke – ističe Mašović.
Širi interes
Kaže da su OSBiH trenutno u fokusu međunarodne zajednice, imaju mogućnost i već su aplicirale za isporuku određene opreme od NATO-a i EU, ali će svoje kapacitete jačati i kroz bilateralnu saradnju sa SAD, Velikom Britanijom, Turskom i drugim zemljama.
Mašović: To nije samo interes BiH
FOTO: AVAZ
– To nije samo interes BiH, već i širi interes međunarodne zajednice, radi sprečavanja bilo kakvih dodatnih kriza u narednom periodu – ističe generalpukovnik Mašović.
Vrata za BiH su otvorena
Mašović tvrdi da mnogo očekuje od Madridskog samita NATO-a, na kojem će BiH i jačanje njenih odbrambenih kapaciteta biti jedna od tema.
– Zaista je ohrabrujuća vrlo jasna posvećenost i zadržavanje politike otvorenih vrata od NATO-a. Vrata za BiH su otvorena. Zakon o odbrani BiH je jasno propisan put prema NATO-u i mi moramo poduzeti sve da nastavimo integracijski put prema NATO-u i EU. To je ključna stvar za sigurnost i bolji život građana – dodaje Mašović.
Federacija Bosne i Hercegovine mora intervenisati na tržištu lijekova u smislu maloprodajnih marži kako bi se tržište u Bosni i Hercegovini ujednačilo, a u konačnici dovelo do nižih cijena lijekova u BiH.
Ovo je, između ostalog, zaključeno na konferenciji koju je organizovalo Udruženje “Misli dobro”, a na kojoj je bilo riječi o tržištu lijekova u Bosni i Hercegovini. Osim toga, predstavnici Ministarstva zdravlja Republike Srpske, Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, Farmaceutskog društva Republike Srpske te udruženja koja okupljaju pacijente i potrošače podržali su inicijativu za izmjenu Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH.
“Republika Srpska, spuštajući maloprodajnu maržu na lijekove sa 20 na 18 odsto i veleprodajnu maržu sa osam na šest odsto, jedini je nivo vlasti koji je u ovom trenutku reagovao s ciljem smanjena cijena lijekova. Sada imamo situaciju da je maloprodajna marža na lijekove u Republici Srpskoj definisana do nivoa od 18 odsto, a u Federaciji BiH 25 odsto, što nije normalno za tržište BiH, koje se predstavlja kao jedinstveno. Razlika u marži od čak sedam odsto otvara mogućnost za manipulacije na tržištu”, rekao je Uroš Vukić, projekt menadžer Udruženja “Misli dobro”.
Osim toga, zaključak konferencije je i da Savjet ministara BiH u konačnici treba da prihvati inicijativu koju je ranije uputilo Udruženje “Misli dobro”, a kojom se, između ostalog, traži snižavanje veleprodajne marže sa osam na šest odsto, zatim snižavanje količnika sa kojim se množi cijena lijekova sa 1 na 0,9 i drugi izbor referentnih zemalja na osnovu kojih se računa cijena lijeka u Bosni i Hercegovini.
“Sniženje ulazne cijene je polazna tačka da bi uopšte moglo da dođe do sniženja cijena lijekova u BiH, odnosno izmjena pravilnika koji se donosi na nivou BiH. Posmatrajući trenutni pravilnik i referentne zemlje na osnovu kojih se formira cijena, dolazimo do zaključka da je maksimalna veleprodajna cijena lijekova kod nas najveća. Važno nam je da smo čuli mišljenje Udruženja ‘Misli dobro’, koje nastoji da zaštiti interese građana, odnosno pacijenata, ali i mišljenja strukovnih udruženja da se izmjene kreću u pravcu da se izbjegnu bilo kakvi poremećaji snabdjevenosti lijekovima na tržištu Republike Srpske”, rekla je Rada Amidžić, predsjednica Farmaceutskog društva Republike Srpske.
Ona je naglasila da je Vlada Republike Srpske donijela uredbu o smanjenju veleprodajnih marži sa osam na šest odsto i maloprodajnih sa 20 na 18 odsto, dok u Federaciji BiH te marže iznose osam, odnosno čak 25 odsto.
“Prosta matematika pokazuje da cijene lijekova u BiH nisu ujednačene. Cilj nam je da se postojeće cijene spuste na neki realniji nivo da budemo u rangu sa zemljama u okruženju”, istakla je Amidžićeva.
O inicijativi za izmjenu Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH, koju je već prihvatilo Nadzorno tijelo Agencije za lijekove, biće riječi i na predstojećoj sjednici Stručnog savjeta Agencije za lijekove BiH.
Na konferenciji koju je organizovalo Udruženje “Misli dobro” istaknuto je i da bi na cijene lijekova najviše uticalo smanjenje stope PDV-a, koja je takođe u BiH najviše na štetu građana, jer stopa od 17 odsto ubjedljivo je najveća u regionu.
Danas u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima. Jače padavine su na području Hercegovine. Vjetar umjeren i jak južnog i jugoistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 5 i 10°C, na jugu zemlje do 15°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 14 i 19°C, na sjeveroistoku Bosne do 22°C.
Faruk Hadžić, ekonomski analitičar
