Category: BiH

Bankarski sektor u Federaciji BiH je u 2021. godini iskazao pozitivan finansijski rezultat u iznosu od 293,6 miliona maraka, što je za 119,3 miliona više u odnosu na 2020. godinu, kada je pandemija značajnije utjecala na profitabilnost banaka.

Prema izvještaju koje je objavila Agencija za bankarstvo FBiH (FBA) svih 14 banaka sa sjedištem u Federaciji iskazale su dobit za 2021. godinu.

Prema izvještajnim podacima banaka, u 2021. godine ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 1,2 milijarde KM iu odnosu na isti period 2020. godine veći su za 53,6 miliona KM ili za 4,6%.

U strukturi ukupnih prihoda, prihodi od kamata i slični prihodi sudjeluju sa 56,5%, dok operativni prihodi sudjeluju sa 43,5%. Na godišnjem nivou došlo je do smanjenja učešća prihoda od kamata i sličnih prihoda za 3,5 procentnih poena, koliko iznosi povećanje učešća operativnih prihoda. Ukupni kamatni i slični prihodi su u 2021, u odnosu na godinu ranije smanjeni za 10,3 miliona KM ili 1,5%.

Ukupni rashodi na nivou bankarskog sektora u FBiH u 2021. godini iznosili su 891,8 milijuna KM iu odnosu na godinu ranije manji su za 86,3 miliona KM ili 8,8%. U strukturi ukupnih rashoda, dominiraju nekamatni rashodi sa učešćem od 86,5%, dok rashodi od kamata i slični rashodi sudjeluju sa 13,5%. Povećano je učešće rashoda od kamata za 0,2 procentna poena, za koliko je smanjeno učešće nekamatnih rashoda.

U 2021. godini ukupna neto aktiva banaka u FBiH iznosila je 25,9 milijardi KM i za 1,5 milijardi KM ili 6,1% veća je u odnosu na 2020. U strukturi aktivnosti banaka najveće učešće imaju neto krediti (57,1% ). Ukupan kapital banaka na kraju 2021. godine iznosio je 3,1 milijardu KM i povećan je za 42,1 miliona KM ili za 1,4% u odnosu na 2020. godinu.

Regulatorni kapital banaka iznosio je 2,9 milijardi KM i veći je za 154,3 miliona KM ili 5,7% u odnosu na 2020. godinu. U isto vrijeme, osnovni kapital i redovni osnovni kapital banaka iznosio je 2,7 milijardi KM, a veći je za 152,5 miliona KM ili 5,9%, a dopunski kapital iznosio je 118,9 miliona KM, povećan je za 1 ,9 miliona KM ili 1,6%. U strukturi regulatornog kapitala banaka osnovni kapital sudjeluje sa 95,8% (2020.: 95,7%), dok dopunski kapital sudjeluje sa 4,2% (2020.: 4,3%).

Posljednjih nekoliko godina adekvatnost sektora bankarskog sektora održava se kontinuirano iznad 15%, što je zadovoljavajuća kapitaliziranost na nivou sektora, navodi se u saopćenju FBA.

Sastav prvih 10 ostao je nepromijenjen. Ukupan dug porastao za 45 miliona KM. Zašto su Autoceste FBiH u Top 10?

Porezna uprava FBiH objavila je novu ažuriranu listu poreznih dužnika, taksi i drugih naknada odnosno subjekata čiji je porezni dug na dan 31. mart 2022. iznosio više od 50.000 KM.

Ukupan dug poreznih dužnika na taj dan iznosio je dvije milijarde i 723 miliona KM, preciznije 2.723.692.337 KM a obuhvatio je 4516 subjekata koji su imali dug viši od 50.000 KM.

Godinu ranije ukupan porezni dug je iznosio dvije milijarde i 677 miliona KM (2.677.922.485 KM), To znači da je porezni dug najvećih dužnika za godinu porastao za 45,7 miliona KM, a na top listu Porezne uprave dospjelo je dodatnih 468 firmi i institucija odnosno subjekata.

Sastav deset najvećih poreznih dužnika u FBiH nije se promijenio. Prvih deset su i dalje Željeznice FBiH, RMU Zenica, KJKP Gras, zatim rudnici Kreka, Breza, Kakanj, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Hidrogradnja, Autoceste FBiH, te Željezara Zenica.

Jedina se promjena desila na trećem odnosno četvrtom mjestu. Ta mjesta su zamijenili Gras i RMU Kreka. Prema podacima sa rangliste, samo prvih deset dužnika duguje državi milijardu i 100 miliona KM poreza ili preciznije 1.115.892.432 KM.

Zanimljivo je da se već duži niz godina u top 10 najvećih dužnika, nalaze i Autoceste FBiH, federalno javno preduzeće u čijoj nadležnosti je gradnja autoputa. Ovo preduzeće na dan 31. mart 2022. godine imalo je ukupan porezni dug od 61,2 miliona KM.

S druge strane, Autoceste su u 2021. godini imali ukupne prihode od 108 miliona KM, a godinu je završilo s dobitom od oko 15 miliona KM. Objašnjenje zbog čega Autoceste FBiH s ovakvim poslovanjem imaju enormni porezni dug pronašli smo u izvještaju Ureda za reviziju institucija FBiH objavljen lani.

U njemu, naime stoji da je, prema rješenju Porezne uprave iz jula 2016. godine, utvrđena poreska obaveza Autocesta po osnovu poreza na dobit i poreza na dohodak od samostalne i nesamostalne djelatnosti u iznosu od 45.414.618 KM sa pripadajućim kamatama. To su obaveze poreza na dobit a odnose se na period 2011–2015. godine. Na Rješenje Poreske uprave Autoceste su podnijele žalbu s navodim da ne posluje na komercijalnoj osnovi, da razlika prihoda i rashoda predstavlja finansijski rezultat koji je neoporeziv. Ministarstvo finansija je 2018. Ovu žalbu odbilo i pokrenut je postupak prinudne naplate. Međutim pokrenut je upravni spor koji do danas nije okončan.

Konačno Rješenje Federalnog ministarstva finansija, po kom se žalba odbija, doneseno je 16. 10. 2018. godine. Nalog za prinudnu naplatu izdat je 19. 12. 2018. godine, a Rješenje o pokretanju postupka prinudne naplate 31. 1. 2019. godine.

S obzirom na to da je Društvo 23. 11. 2018. godine pokrenulo upravni spor protiv Rješenja Federalnog ministarstva finansija, podnesen je zahtjev Društva o odlaganju izvršenja. Kantonalni porezni ured Mostar 14. 2. 2019. godine donio je Rješenje o prekidu postupka prinudne naplate poreznih obaveza do okončanja upravnog spora. Društvo je podnijelo Zahtjev Vladi FBiH za vanredno ukidanje izdatih rješenja 21. 3. 2019. godine. Do datuma revizije upravni spor nije okončan.

Autoceste su utvrđene obaveze koje je utvrdila Porezna uprava osporavale navodeći da ne posluje na komercijalnoj osnovi te da razlika javnih prihoda i javnih rashoda predstavlja finansijski rezultat koji je neoporeziv.

 

Iako su kiša i vlaga neophodne za proljetnu sjetvu, obimne padavine i mrazevi trenutno izazivaju određene probleme poljoprivrednicima u Federaciji Bosne i Hercegovine, kaže za Faktor Admir Kahriman, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH.

– Zimi je bio loš snijeg, nije bilo nekih padavina tako da su kiše trenutno dobro došle. Mokro zemljište trenutno malo otežava uvjete sjetve kada je u ptianju poljoprivredna mehanizacija, odnosno, teže je obrađivati zemlju. S druge strane, pored kiše, imali smo jake mrazove koje je ugrozilo voće, kao i dijelove sa manjom nadmorskom visinom, a koji su prije započeli sjetvu, početkom aprila – kazao je Kahriman.

No dosta proizvođača je, Kahriman dodaje, palilo plinske topove ili bale sijena okolo ili unutar voćnjaka da bi ublažili mraz na behar ili plod.

On je rekao da su mrazevi tokom proteklih 10-ak dana mnogo naštetili sjetvi, te da uvjeta za pravu sjetvu još nema.

– Kiša kao kiša je poželjna i ona je dobra, međutim, nikada se ne može uskladiti ugodno sa korisnim. Imali smo suho zemljište, čekali smo kišu. Kao proizvođači mi čekamo kišu nekoliko dana da pada, da nam natopi zemljište i da mi dalje krenemo raditi.

Ipak, ističe Kahriman, za sada neće biti značajnih gubitaka.

– U budućem periodu primijenit će se odgovarajuća agro-tehnička mjera i to će, ukoliko malo kasni sjetva, nadoknaditi. Rod će sigurno stići.

Građani Federacije Bosne i Hercegovine, koji ovog 2. maja slave vjerski praznik Bajram, prema Zakonu o radu, slobodan dan za vjerske potrebe mogu koristiti bilo koji dan u godini, bez obzira da li se taj dan poklapa sa državnim praznicima, pojašnjeno je Feni iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike ističe da je Zakonom o radu propisano da je poslodavac dužan omogućiti radniku odsustvo do četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini, zbog zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće – plaćeno odsustvo.

“S obzirom da je pravo na korištenje pomenutog odsustva utvrđeno u svrhu zadovoljavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba radnika, mišljenja smo da se može koristiti u onom periodu kada se u skladu sa vjerskim propisima, odnosno običajima i tradicijom, obilježavaju vjerski praznici, kao i drugi kulturno-tradicijski događaji”, kazali su iz Ministarstva.

Ističu da je Zakonom o praznicima određeno da je Prvi maj međunarodni praznik rada i da se obilježava dva dana, ali ukoliko jedan od dana u koje se slavi Prvi maj padaju u nedjelju, praznikom se smatra prvi naredni dan poslije ta dva dana.

“S obzirom da 1. maj ove godine pada u nedjelju, to će neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine biti nedjelja 1. maj, ponedjeljak 2. maj i utorak 3. maj 2022. godine”,  kazali su iz Ministarstva za Fenu.

 

Svaki treći stanovnik BiH vjeruje u teorije zavjere, pa čak i u postojanje vanzemaljaca, pokazuju istraživanja. Koliko su ljudi skloni da povjeruju u svašta, pokazalo se i nakon zemljotresa, koji je ovih dana zadesio Hercegovinu.

Mada bi svima koji su završili bar osnovnu školu trebalo da bude jasno da je zemljotres prirodna pojava, koja se ne može ni predvidjeti, a kamoli spriječiti, kao i da je Hercegovina trusno područje, na društvenim mrežama su se mogle pročitati razne “mudrosti” o uzrocima i “posebnom značenju” posljednjeg potresa u Stocu i okolnim gradovima.

Dok pojedini analitičari tvrde da je ključ “otpornosti” na teroije zavjere medijsko i informatičko opismenjavanje, komunikolog Mladen Bubonjić objašnjava da je problem mnogo dublji i da rješenje nije tako jednostavno.

– Proces obrazovanja je formalan proces. U eri dekonstrukcije formalnog kada neformalni obrasci preuzimaju primat, jednom stečena znanja, bez nadogradnje, postaju neupotrebljiva – kaže Bubonjić za Srpskainfo.

On ističe da je ključ u sistemu vrijednosti, koji je u našem društvu ozbiljno urušen.

– U situaciji kada se stari sistem vrijednosti sa svim svojim činiocima, pa i političkim, ekonomskim i obrazovnim, urušava, ali se nije u potpunosti urušio, i kada se novi sistem vrijednosti formira, ali se nije u potpunosti formirao, prostora za proizvoljno tumačenje je na pretek – kaže Bubonjić.

On ističe da obrazovni sistem nije “izolovano ostrvo” i da je “naslonjen upravo na sistem vrijednosti.

– Ukoliko dominantni sistem vrijednosti ne podstiče na razmišljanje i na stvaranje novog znanja, onda je opismenjavanje samo puka formalnost koja je sama sebi svrha i cilj – ističe Bubonjić.

Podsjeća da živimo u “eri postistine”, u kojoj dominira relativizacija svega, te da je to planetarni fenomen.

– Istna, odnosno činjenice, prepustile su mjesto interpretaciji činjenica. U takvom okruženju u kome je prosječan građanin bombardovan informacijama od kojih u suštini i nema neke koristi, selekcija informacija se postavlja kao veliki problem, pogotovo u okruženju koje ne podstiče na razmišljanje – kaže Bubonjić.

U takvoj situaciji, dodaje Bubonjić, prosječan konzument ide linijom konformizma i „guta“ sve što mu se servira ne praveći kritički otklon i ne odvajajući “žito od kukolja”.

Masovna dostupnost interneta na neki način doprinosi raširenosti svakojakih priča. Međutim, Bubonjić upozorava da internet, sa svim svojim mogućnostima, sam po sebi nije i ne može biti loš, loš može biti samo način upotrebe.

– Od „beskrajnog mora znanja“, internet se pretvorio u „pučinu pseudo znanja“. Ljudi su, inače, skloni konformizmu i lijenosti. Za sopstveno znanje je potreban trud, dok za „tuđe znanje“ nema potrebe da se mučimo, dovoljno je da ga uzmemo zdravo za gotovo i reprodukujemo ga – zaključuje komunikolog Mladen Bubonjić.

Sjetva krompira u BiH je u toku, a povrtari, uprkos visokim cijenama đubriva, ove godine očekuju nešto bolju situaciju jer, kako kažu, zbog većih podsticaja će biti zasijane veće površine te uz pogodne vremenske uslove očekuju dovoljne količine ovog povrća.

Još se ne zna da li će cijena domaćeg krompira biti viša u odnosu na prethodne godine, jer dok jedni poljoprivrednici tvrde da će veća količina krompira koja se sije donijeti nešto niže cijene, drugi navode da će cijena krompira, zbog enormnog rasta cijena repromaterijala i đubriva, ipak morati porasti.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, kazao je da je bilo neizvjesnosti da li da sade krompir jer je cijena đubriva enormno skočila, ali da će ove godine biti zasađeno više krompira jer su povrtari dobili veće podsticaje od nadležnog ministarstva poljoprivrede.

“Dobili smo podsticaje na vrijeme, što smo i tražili, te nam je uplaćeno 1,8 miliona KM. Obratili smo se i za dodatna sredstva te su nam ministar poljoprivrede Boris Pašalić i Vlada RS iz Kompenzacionog fonda obezbijedili još dodatnih 1,8 miliona KM”, rekao je Mastalo za “Nezavisne novine”.

Dodao je da je to uticalo na povrtare da krenu u veću proizvodnju te da smatraju da će i pored visokih cijena repromaterijala i đubriva krompira biti dovoljno, odnosno da će ga biti koliko i prethodnih godina.

“Cijena koštanja je veća nego do sada, ali ne možemo znati kolika će biti cijena krompira, jer to zavisi i od ponude i potražnje, a utiče i uvoz. Ipak, smatramo da će cijena zbog veće količine posijanog krompira biti možda i niža jer veći podsticaji znače više zasijanog krompira, a to znači niže cijene”, naveo je Mastalo.

Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, rekao je za “Nezavisne novine” da je lijepo vrijeme pogodovalo sijanju krompira.

“Cijene repromaterijala ove godine porasle su za oko 15 odsto, što nije toliko strašno. Strašno je koliko je poskupjelo đubrivo”, kazao je Bakajlić.

Dodao je da je još rano govoriti o cijeni krompira jer to zavisi prije svega od cijene repromaterijala i đubriva u narednom periodu.

“Vidim da je dosta njiva zasijano krompirom. Poljoprivrednici su najčešće uzimali svoje sjeme, a nešto malo su dokupljivali”, rekao je Bakajlić, ističući da će zbog poskupljenja repromaterijala i đubriva morati doći do rasta cijena krompira.

Da je situacija kada je riječ o uzgoju krompira u FBiH slična kao i u RS za “Nezavisne novine” potvrdio je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, koji navodi da ima dovoljno sjemena koje se može nabaviti po nešto malo višim cijenama u odnosu na raniji period.

“Problem su đubriva čija je cijena skočila, odnosno što je strašno skupo”, rekao je Bićo.

Dodao je da je ove godine više sredstava izdvojeno u budžetu za poljoprivredu, zbog čega će podsticaji biti veći.

“Nisam siguran koliko će oni pomoći da se ublaži situacija, jer koliko god su podsticaji povećani, dođe na isto jer su i cijene repromaterijala i đubriva porasle”, rekao je Bićo, dodajući da cijene mnogo brže rastu nego što rastu izdvajanja države za poljoprivredu.

Izvor: akta.ba

• 

  Olha i Miralem

  FOTO: BHRT

  ---

• 

  Stolac nakon zemljotresa

  FOTO: AVAZ

  ---

izvor: avaz.ba