Category: BiH

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Švedska podržavaju napore Bosne i Hercegovine da unaprijedi svoju infrastrukturu za upravljanje čvrstim otpadom.

Investicioni grant od 2,5 miliona eura, koji je odobrila Švedska, dopunit će kredit EBRD-a od 5 miliona eura, koji je već odobren 2019. godine, za izgradnju regionalne deponije čvrstog otpada u Tuzlanskom kantonu.

Kada bude izgrađena, nova deponija će opsluživati ​​tri općine Tuzlanskog kantona: Živinice, Banoviće i Kladanj, sa ukupno oko 95.000 stanovnika. Nova sanitarna deponija će doprineti smanjenju zagađenja vode i tla, emisija štetnih gasova i količine odloženog otpada. Izgradnjom nove deponije, koja je u toku, rukovodi regionalno preduzeće za čvrsti otpad “Eko-Sep”.

Manuela Naessl, šefica EBRD-a za BiH, koja je danas u Sarajevu potpisala ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sa ministrom finansija i trezora BiH Vjekoslavom Bevandom, rekla je: “Opredijeljeni smo da podržimo Bosnu i Hercegovinu u unapređenju njene infrastrukture za okoliš. Izgradnja sanitarnih deponija i sistema za reciklažu pomoći će u smanjenju zagađenja i stvoriti prilike u cirkularnoj ekonomiji. Zadovoljstvo nam je udružiti snage sa Vladom Švedske na ovom važnom projektu.”

Više pročitajte na: https://www.akta.ba/investicije/projekti/147738/ebrd-i-svedska-finansiraju-izgradnju-regionalne-deponije-u-zivinicama

izvor: akta.ba

Oko 180 migranata iz Privremenog prihvatnog centra “Miral” u Velikoj Kladuši stiglo je u Prihvatni centar “Lipa” kod Bihaća.

Ova akcija Službe za poslove sa strancima u BiH provedena je uz asistenciju Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i policije Unsko-sanskog kantona. Počela je rano jutros i provedena je bez incidenata. Cilj akcije je konačno zatvaranje Prihvatnog centra “Miral” u Velikoj Kladuši koji je kao privremeno rješenje otvoren 2018.godine.

“Naša je procjena bila oko 300 migranata ali konačno njih je jutros u Miralu bilo 180. Miral se zatvora po odluci Ministarstva sigurnosti BiH. Sada u Prihvatnom centru Lipa boravi ukupno 430 migranata. Uz to mi kontinuirano provodimo akciju izmještanja migranata sa ulica u Prihvatni centar Lipa i to ćemo nastaviti i u narednom periodu, kazao je Mirsad Buzar, zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima u BiH.

U prihvatnim centrima u Bosni i Hercegovini trenutno boravi od 1.800 do 2.200 migranata zbog čega iz Službe za poslove sa strancima u BiH kažu da migrantska kriza u BiH od 2018. godine do sada nije bila stabilnija.

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je Zakon o kontroli i ograničenoj uporabi duhana, duhanskih proizvoda i ostalih proizoda za pušenje FBiH u verziji koja je usvojena na Domu naroda FBiH.

– Zastupnički dom je na 22. redovitoj sjednici održanoj 26.5.2021. godine usvojio je Prijedlog zakona o kontroli i ograničenoj uporabi duhana i duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje s jednim amandmanom Vlade FBiH koji je postao sastavni dio prijedloga zakona, a koji se odnosi na početak primjene zakona. Dom naroda FBiH je usvojio prijedlog ovog zakona sa šest amandmana koje Vlada FBiH nije prihvatila, ali ih je Dom naroda izglasao. S obzirom na to da prijedlog zakona nije usvojen u istovjetnom tekstu u oba doma, danas ga moramo usuglasiti.

Možemo usvojiti zakon u istom tekstu ili neusvojiti ga pa ide na usuglašavanje. Ja mislim da smo mi usvojili bolji zakon, da su ga u dobroj mjeri u Domu naroda unakaradili, ali bolje da imamo bilo kakav zakon nego nikakav. Mislim da ga treba dorađivati u pravcu u kojem smo ga usvojili – rekao je predsjedatelj Zastupničkog doma FBiH Mirsad Zaimović, piše Faktor.

Uslijedilo je glasovanje i za zakon je glasovao 61 zastupnik, dva su bila protiv, a petero njih suzdržano.

Prema usvojenim amandmanima Zakon se počinje primjenjivati godinu dana od dana stupanja na snagu.

Naime, na Zakon o kontroli i ograničenoj uporabi duhana, duhanskih proizvoda i ostalih proizvoda za pušenje u Domu naroda je usvojeno je više amandmana Kluba Hrvata, izaslanika Anera Žuljevića (SDP) i izaslanika Žarka Vujovića (SDBiH), a što je danas potvrđeno na Zastupničkom domu FBiH.

U jednom od amandmana se navodi kako su “duhanski proizvodi za pušenje svi duhanski proizvodi, osim bezdimih duhanskih proizvoda. Ili da “nesagorijevajući duhan je bezdimni duhanski proizvod koji se upotrebljava putem udisanja aerosola od zagrijanog duhana, bez sagorijevanja”.

Apelaciono vijeće Državnog suda osudilo je nekadašnjeg komandanta Trećeg korpusa Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) Sakiba Mahmuljina na jedinstvenu kaznu zatvora od osam godina za zločine počinjene u Vozući i Zavidovićima 1995. godine, javlja BIRN.

Mahmuljin je osuđen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na jednu godinu, za ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika na godinu i šest mjeseci, i za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na šest godina i šest mjeseci zatvora, te mu je izrečena jedinstvena kazna od osam godina zatvora.

Vijeće je utvrdilo da je Mahmuljin, kao komandant Korpusa i nadređeni pripadnicima Odreda “El-Mudžahidin”, propustio da spriječi ubistva i nečovječno postupanje nad ratnim zarobljenicima, sanitetskim osobljem i civilima.

Također je utvrđeno da je Mahmuljin znao, ili imao razloga da zna, da se pripadnici Odreda spremaju da počine krivična djela. Optuženi se obavezuje da nadoknadi troškove krivičnog postupka, a oštećeni se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnicu.

Suđenje Mahmuljinu, nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa Armije BiH, počelo je u martu 2016. godine. On je optužen da nije spriječio ubistva i nečovječna postupanja pripadnika Odreda “El-Mudžahidin” na području Vozuće i Zavidovića. Prema optužnici, pripadnici Odreda su u periodu od jula do septembra 1995. godine ubili najmanje 55 zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS).

Sud BiH je u prvostepenom postupku proglasio Sakiba Mahmuljina krivim i osudio ga na deset godina zatvora jer nije spriječio i kaznio zločine koje su počinili pripadnici Odreda “El-Mudžahidin”, jedinice iz sastava Trećeg korpusa, kojima je bio direktno nadređen. On je osuđen za zločine nad zarobljenicima, civilima i ranjenicima.

Apelaciono vijeće Suda BiH je u septembru 2021. uvažilo Mahmuljinovu žalbu i ukinulo prvostepenu presudu kojom je osuđen na deset godina zatvora, a krajem novembra 2021. počeo je obnovljeni postupak.

Ovo je konačna presuda, na koju ne postoji mogućnost žalbe.

Potpuno je jasno da simbioza u obliku trojca Milorad Dodik – Dragan Čović – Bakir Izetbegović želi održati status quo, rekao je za portal “Avaza” prof.dr Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFiMES) iz Ljubljane.

Promjene započete u Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Kosovu i sada u Sloveniji ulivaju nadu i u političke promjene u BiH na izborima 2. oktobra, kaže Bećirović.

Potpuno je jasno da simbioza u obliku trojca Milorad Dodik – Dragan Čović – Bakir Izetbegović želi održati status quo, rekao je za portal “Avaza” prof.dr Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFiMES) iz Ljubljane.

– Svaka promjena bi značila promjenu odnosa snaga i njihov odlazak sa političke scene – kaže Bećirović.

Osvrćući se na rezultate izbora u Sloveniji, on kaže da su, pored toga što su dokazali da su izrazito antifašistička nacija, Slovenci pokazali i da su veoma pragmatični.

– Janez Janša u protekle dvije godine nije ispunio njihova očekivanja i “zahvalili” su mu se plebiscitarno izražavajući podršku Robertu Golobu i Pokretu Sloboda. Na izborima se odlučivalo o budućnosti, da li da zemlja bude usmjerena ka Briselu ili Budimpešti i Viktoru Orbanu, posljedično i Putinu. Uvjerljivom većinom Slovenci su izabrali Brisel, ali i borbu protiv kriminala i korupcije, koji je u porastu za vrijeme pandemije Covid-19. Prema izjavi predsjednika Antikorupcijske komisije (KPK) Roberta Šumija, Slovenija godišnje zbog korupcije gubi 3,5 milijardi evra, što je otprilike iznos makedonskog budžeta – kaže Bećirović.

S dolaskom Bajdena na vlast u SAD, Olafa Šolca u Njemačkoj, te reizborom Makrona u Francuskoj, primjetan je trend pada podrške desničarskim politikama, a Bećirović očekuje i proces diferencijacije unutar desnog političkog spektra na konzervativce i kršćanske demokrate, te radikalnu desnicu koju sada okuplja Orban u Budimpešti. Ovakav trend ne bi trebao zaobići ni BiH.

– Nesumnjivo će rezultati izbora u Sloveniji dati dodatni zamah promjenama. Slovencima su bile dovoljno samo dvije godine da iskažu nepovjerenje Janši, a u BiH nije dovoljno ni 30 godina da se jednim te istim politikama uskrati podrška. Promjene započete u Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Kosovu i sada u Sloveniji ulivaju nadu i u političke promjene u BiH na izborima 2. oktobra. Promjene u BiH su ne samo nužne, nego i prijeko potrebne – ističe prof.dr Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFiMES) iz Ljubljane.

Predlagač ove inicijative Saša Magazinović oglasio se na društvenim mrežama i poručio da je Vijeće ministara sada na potezu, te da će “biti interesantno”

Inicijativa da se uvede obavezan ljekarski pregled, ali i test na psihoaktivne supstance za izabrane i imenovane zvaničnike u bh. institucijama usvojena je jučer u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Poslanici su podržali Inicijativu poslanika Saše Magazinovića kojom se zadužuje Vijeće ministara BiH da u roku od tri mjeseca u parlamentarnu proceduru dostavi zakonsko rješenje kojim se uvodi obavezan ljekarski pregled za izabrane i imenovane zvaničnike u institucijama BiH koji podrazumijeva posebno testiranje mentalno-psihološke sposobnosti za obavljanje javnih funkcija, kao i testiranje na psihoaktivne supstance.

fokus.ba

U martu ove godine izdana su odobrenja za građenje 1.231 stana u Bosni i Hercegovini, objavila je Agencija za statistiku BiH.

Brој prеdviđеnih stаnоvа zа grаdnju u martu 2022. gоdinе u оdnоsu nа brој prеdviđеnih stаnоvа zа grаdnju u 2021. gоdini veći је zа 51,6 posto а u оdnоsu nа martu 2021. gоdinе veći је zа 45,5 posto. Ukupna korisna površina stanova predviđenih za građenje je 95.445 metara kvadratnih.

Među njima je najviše dvosobnih i trosobnih stanova, a planirana je i gradnja 127 petosobnih stanova, piše Indikator. U januaru su izdane dozvole za građenje 763 stana, a u februaru za 751 stan.

U 2021. godini u Bosni i Hercegovini je izgrađeno 2.628 stanova, što je više za 8,2 posto u odnosu na 2020. godinu, dok je broj nezavrešnih stanova na kraju prošle godine iznosio 4.280 i veći je za 4,0 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Olimpijski centar Jahorina ima u planu da u svoju ljetnu ponudu uvrsti i nove zabavne atrakcije kao što je avantura park. S tim u vezi objavili su javni poziv za Izvođenje radova na izgradnji parka, saznaje Akta.ba.

Procijenjena ukupna vrijednost ugovora bez PDV-a je 400.000,00 KM. Rok za izvođenje radova je 90 dana od dana potpisivanja ugovora.

Kako se navodi u tenderskoj dokumentaciji  predviđa se avantur park sa “guick flight i free fall-om” obzirom da se svojom materijalizacijom, bojama, načinom montaže i korištenja, savršeno uklapa u pirirodno okruženje, i time predstavlјa savršenu dopunu buduće turističke ponude.

“Ljubitelјi adrenalinske zabave bi svakako imali mogućnost da na sjajan način provedu slobodno vrijeme”, piše u TD.

Izvođači treba da predvide jedan veliki toranj pravokutne osovine minimalno 3.5 x 4.5m na četiri stuba minimalne visnne 10m, sa tri nivoa platforme. Prva platforma bi bila donji nivo avantura, druga gornji nivo avantura i treći nivo „QuickFlight”. „QuickFlight” system treba da omogući slobodan pad do 6m.

Visina montaže minimalno bi trebala da bud 6m a maksimalno 25m. Minimalna težina korisnika 20kg a maksimalna 130kg.

Avantur park treba da se sastoji od šest stubova debla smreke, gdje bi se iskoristila već postojeća stable.

Pročitajte više na:

https://www.akta.ba/investicije/projekti/147721/na-jahorini-ce-se-graditi-avantur-park-vrijedan-400-hiljada-km

izvor: akta.ba

Ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Enver Hadžiahmetović obišao je jučer Studentski dom Bjelave, Blok I, gdje su u toku radovi na utopljavanju u sklopu projekta “Energijska efikasnost u javnim objektima Kantona Sarajevo”.

Pored ministra Hadžiahmetovića, obilasku su prisustvovali i prestavnici izvođača radova, firme „EKO TEH, te nadzornog organa, konzorcija firmi ENOVA, CONING i PPG, kao i direktor JU “Studentski centar” Sarajevo Amar Dovadžija.

Ugovor koji je potpisan 28. decembra 2021. godine, obuhvata izvođenje radova povećanja energijske efikasnosti na prvih 15 javnih objekata u KS. Rok za izvođenje radova je 13 mjeseci.

Prilikom obilaska radova, ministar Hadžiahmetović je istakao kako se implementacija projekta odvija u planiranoj dinamici, te kako je u toku proces nabavke i odabira izvođača radova i za narednih 15 javnih objekata.

“Nakon prošle godine, kada smo intenzivirali i završili sve pripremne radnje, ovu godinu smo započeli sa skelama na objektima i izvođenjem radova, koji će doprinijeti povećanju energijske efikasnosti objekata, a samim tim direktno utjecati na poboljšanje kvaliteta zraka u KS. Od izvođača ćemo zahtjevati visok kvalitet izvedenih radova i pridržavanje ugovorene dinamike radova. Već u narednih mjesec-dva očekujem da će radovi na prvim objektima biti i okončani”, kazao je Hadžiahmetović

Projekt “Energijska efikasnost u javnim objektima KS” obuhvata 40 javnih objekata u Kantonu Sarajevo, kao što su vrtići, osnovne i srednje škole, fakulteti, studentski domovi, te zdravstvene ustanove na kojima će biti izvedene mjere energijske efikasnosti kao što su: termoizolacija fasada, zamjena dotrajalih prozora i vrata, ugradnja energijski efikasne rasvjete i poboljšanje sistema grijanja.

Pročitajte više na:https://www.akta.ba/investicije/projekti/147700/projekt-energetske-efikasnosti-u-toku-radovi-na-studentskom-domu-bjelave

izvor: akta.ba

Građani Bosne i Hercegovine su povodom Dana planete Zemlje koji se obilježava 22. aprila pozvali predstavnike svojih lokalnih zajednica  na neophodnu zaštitu rijeka. U šest lokalnih zajednica širom zemlje, lokalno stanovništvo je pozvalo svoje načelnike i gradonačelnike da se pridruže inicijativi „Opštine bez brana“. Njeni potpisnici se obavezuju da neće odobravati izgradnju malih hidroelektrana na svojoj teritoriji bez konsultacija sa građanima. Takvo opredjeljenje može značajno smanjiti rizik od sukoba između vlasti i lokalnog stanovništva u budućnosti. Priključujući se inicijativi, predstavnici opština se obavezuju da će poštovati mišljenje građana i izražavaju poštovanje prema prirodnom naslijeđu Bosne i Hercegovine.

Načelnici i gradonačelnici su ti koji su u svakodnevnom kontaktu sa lokalnim stanovništvom. Stoga se upravo oni najčešće suočavaju s posljedicama odluka o izgradnji malih hidroelektrana na teritoriji njihove opštine. Protesti, pa čak i fizičke blokade sve su češći kada ljudi nisu dovoljno uključeni u donošenje odluka o načinu korištenja rijeka.

“Odavno je svima jasno da je od izgradnje malih hidroelektrana daleko više štete nego koristi, tako da imamo sve više pokreta širom BiH koji su spremni da brane svoje rijeke. Nadamo se da će i načelnici i gradonačelnici poštovati volju svojih građana i potpisati ovu deklaraciju”, dodaje Robert Oroz, koordinator Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Evidentno da su za opštine gubici mnogo veći od dobiti zbog izgradnje malih hidroelektrana. Dok najveći dio profita ide u državni budžet ili vlasnicima hidroelektrana, lokalna zajednica snosi negativan uticaj izgradnje i rada hidroelektrane kao što je prijetnja nestašice pitke vode ili smanjenje ribljeg fonda. Štaviše, gubi se potencijal za održivi razvoj poput ekoturizma ili organske poljoprivrede.

Inicijativi se već pridružilo 12 opština iz Bosne i Hercegovine. „Ovim potpisom lokalna vlast je izrazila jasnu političku volju da se stavi u službu zaštite sadašnjih i budućih generacija i njihovih prava na čistu vodu i kvalitetnu životnu sredinu“, rekao je Dragan Vođević, načelnik općine Mrkonjić Grad povodom potpisivanja deklaracije. Kompletan tekst inicijative i spisak opština koje su pristupile možete pronaći ovdje.

Stručnjaci također tvrde da nema razloga za izgradnju novih hidroelektrana u situaciji kada se trećina proizvedene električne energije iz zemlje izvozi. Umjesto toga, vide potencijal za smanjenje potrošnje energije koja je najveća u cijelom regionu Zapadnog Balkana.

“Sve opštine u Bosni i Hercegovini su dobrodošle da potpišu deklaraciji i pridruže se

inicijativi “Opštine bez brana”. To će jasno pokazati predstavnici države i lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini brinu o našim rijekama“, zaključuje Zuzana Vachunova iz češke organizacije Arnika.

Za više informacija kontaktirajte: Robert Oroz, koordinator Koalicije za zaštitu rijeka BiH, koalicijazarijekebih@gmail.com, 063/389-573.