Penziju za mjesec april primit će ukupno 426.469 korisnika
Penzije za mjesec april bit će isplaćene preko jedinstvenog računa riznice Federacije BiH u četvrtak 5. maja 2022.
Odlukom Upravnog odbora Federalnog zavoda MIO/PIO o redovnom usklađivanju, penzije za april uvećane su za 7,3 posto, te prema navedenom, minimalna penzija iznosi 410,08 maraka, zajamčena 513,87, dok najviša ostaje 2.174,48 KM.
Prosječna samostalna penzija za april iznosi 526,47 maraka.
Penziju za mjesec april primit će ukupno 426.469 korisnika.
Pored uvećanih aprilskih penzija, korisnici će u primiti i razliku između isplaćene i uvećane penzije za prva tri mjeseca ove godine.
Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za april s uračunatom razlikom za prva tri mjeseca, i ostalim troškovima, iznose oko 245 miliona maraka, saopćeno je iz Federalnog zavoda MIO/PIO.
Zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP BiH) BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Saša Magazinović u proceduru je uputio Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, koji predviđa visoku novčanu kaznu za prekršaj oduzimanja parking mjesta za osobe sa invaliditetom.
“Svjedočimo naporima, prije svega lokalnih vlasti, da se osobama sa invaliditetom omoguće uvjeti za normalan život i funkcioniranje kroz prilagođavanje infrastrukture. I pored toga, mnogo je posla pred svima nama koji trebamo uraditi po pitanju olakšavanja svakodnevnog života osobama sa invaliditetom.
U vremenu kad trebamo razmišljati o narednim projektima, istovremeno moramo štititi učinjeno. Jedan od problema na koji se u posljednje vrijeme skreće pažnja od strane brojnih udruženja je zloupotreba korištenja parking mjesta za osobe sa invaliditetom”, ističe Magazinović u obrazloženju.
Kako je naglašeno u saopćenju za javnost, taj zakon je iskorak u odbrani posebno obilježenih parking mjesta za osobe sa invaliditetom od nesavjesnih vozača koji ne razumiju ili ne razmišljaju o tome koliko lošu stvar čine kad zauzmu to mjesto i time onemoguće kretanje osobi sa invaliditetom. Inkluzivnost mora biti zajedničko društveno opredjeljenje, moramo razumjeti potrebe i prava koje osobe sa invaliditetom imaju.
“U trenutnom zakonu, jednaka je kazna za prekršaje nedozvoljenog parkiranja, bez obzira da li se radi o tome da je nesavjesni vozač parkirao na zelenu površinu ili je zauzeo rezervirano parking mjesto za osobu sa invaliditetom.
Budući da posljedice te dvije vrste prekršaja nisu jednake ni kazna ne može, niti treba biti jednaka. Zbog toga, ukoliko zakon bude usvojen kazna za nedozvoljeno parkiranje na parking mjesto predviđeno za osobe sa invaliditetom će iznositi 200 KM”, navodi se u saopćenju Kluba zastupnika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, prenosi Sektor za odnose s javnošću PS BiH.
U Federaciji Bosne i Hercegovine, u martu ove godine je zabilježeno smanjenje nezaposlenosti, saopćio je Federalni zavod za zapošljavanje.
– Dana 31.3.2022. godine, na evidencijama službi za zapošljavanje u Federaciji BiH bilo je registrirano 295.220 osoba, što je u odnosu na prethodni mjesec smanjenje za 2.703, odnosno 0,91%. Udio ženske populacije u broju nezaposlenih je 173.232, odnosno 58,68%. Od ukupnog broja nezaposlenih osoba, 203.693 (69%) su stručne, 91.527 (31%) je nestručnih osoba, a 88.705 (30,05%) prvi put traži zaposlenje. U evidenciji nezaposlenih bilo je 67.078 osoba dobi između 15 i 29 godina, navedeno je u saopćenju.
Među nezaposlenima je najviše kvalifikovanih radnika (93.089 ili 31,53%) te nekvalifikovanih radnika (86.761 ili 29,39%), a slijede osobe sa srednjom stručnom spremom (81.692 ili 27,67%) i visokom spremom (22.623 ili 7,66%), osobe s PKV (4.410 ili 1,49%), VKV (779 ili 0,26%) i osobe sa NSS (356 ili 0,12%).
U istom mjesecu zabilježeno je 11.034 korisnika novčane naknade, dok su pravo na zdravstveno osiguranje u martu preko kantonalnih službi za zapošljavanje ostvarile 208.052 osobe. Pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje putem kantonalnih službi za zapošljavanje koristilo je 506 osoba.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, dana 28.2.2022. godine u Federaciji BiH je bilo 531.485 registrovanih zaposlenih osoba. Broj zaposlenih u odnosu na prosjek iz prošle godine veći je za 6.088, a u odnosu na prethodni mjesec za 987.
Bosna i Hercegovina je siromašna zemlja. Po nekim podacima nalazimo se među 20 najsiromašnijih zemalja.
Prema ranijima procjenama, 700 hiljada građana živi na granici siromaštva, a svaki šesti je gladan. Zbog velike inflacije, broj ekstremno siromašnog stanovništva se u zadnju godinu još više povećao. Bez obzira na porazne statistike, država nema strategiju za pomoć siromašnima.
Ništa se ne mijenja osim cijena koje rastu, svaki dan је sve teže preživjeti, kažu građani.
Poražavajuća je činjenica da već u ovom trenutku najveći broj građana živi na rubu siromaštva. Plate su neredovne i tokom pandemije smanjene i nije bilo značajnog povećanja, kaže Lejla Čaušević Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata BiH za BHRT.
“Vlada je donijela uredbu da je najniža plata sad po ovom najnovijem proračunu 543 KM, naš stav iz sindikata ostaje da ona mora biti hiljadu KM, ona mora bar pola potrošačke korpe pokrivati”, navodi Čaušević Sućeska.
Ovo što je vlada rekla da je negdje dovoljno radnicima u FBiH ne pokriva ni četvrtinu potrošačke korpe. Savez sindikata RS vodi aktivnosti i pregovore sa Vladom RS za novo povećanje plate i u ovoj godini najmanje dva povećanja plata moraju biti da bi se djelovalo na inflaciju koja je na dnevnom nivou u porastu, kaže Ranka Mišić predsjednica Saveza sindikata RS.
“Dakle vodimo te pregovore i do kraja ove sedmice mislim da ćemo imati konkretan dogovor oko povećanja plata i još da će sigurno u sred ljeta trebati još jednom djelovati najmanje da se plate povećaju”, smatra Mišić.
Inflacija je uticala na pad životnog standarda građana BiH, a najviše na građane koji imaju minimalne dohodke, penzije ili su nezaposleni i najveći dio troše na egzistencijalne proizvode, a postojeća ekonomska kriza dodatno siromaši građane BiH. Na reformske zakone u FBiH čekamo već sedam godina i na žalost nisu došli u željenom obliku, odnosno prave se samo kozmetičke promjene, kaže Admir Čavalić, ekonomski analitičar.
“Doći će, istina, do rasta plata od prilike za 180 -200 KM, ali samo na papiru, na način da se topli obrok, regres, samo uključuje oporezivo i to će prirodno statistički posmatrano dovesti do rasta plata, međutim do konkretne promjene neće doći, dakle to se neće odraziti na životni standard naših građana”, stava je Čavalić.
Potrošačka korpa u nekim mjestima u BiH je i do dvije i po hiljade KM. Za četveročlanu porodicu to znači odricanje od mnogih stvari, kaže Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Futura Mostar.
“Svjetski standardi istraživačke agencije koje prate kvalitetu življenja u svakoj zemlji na svijetu, u svakom gradu, govore za BiH da nama treba za prosječnu obitelj, odnosno iznos prosječne potrošačke korpe, 3.300 KM zbog toga što su njihovi standardi veći i smatraju da više stvari trebamo imati, dakle to nam je najbolja referenca koliko smo u zaostatku”, kaže Bago.
Siromašno smo društvo i mnogih stvari koje život čine lijepim se moramo odricati. Poskupljenja će se i dalje dešavati jer ne kontrolišemo naše tržište i uvozimo 80 odsto hrane koju konzumiramo. Ne koristimo svoje resurse za razvoj zemlje, zapošljavanje, mobilizaciju domaće proizvodnje hrane, poljoprivredu, ističu stručnjaci.
I pored, kako kažu, povijesnih poskupljenja, u Njemačkoj su cijene daleko ispod onih u BiH. Osnovne životne namirnice pogotovo su jeftinije, a kad se još porede prosječne plaće, nama je kao i uvijek puno teže
Piše: Samira PETREŠIN PORIČANIN
Šok cijene: Još trgovačkih lanaca priprema poskupljenja u Njemačkoj.
Ovo je samo jedan od naslova koji naši mediji objavljuju na naslovnicama, „podebljano“ i istaknuto, valjda kako bi nas ubijedili da nije nama najgore i da posljedice kriza, od one corona virusa do ove aktuelne u Ukrajini, zahvataju cijeli svijet.
Ništa novo i neuobičajeno, no, domaće se vijesti natječu o tome ko će prije, više i bolje izvijestiti o „stravičnim“ poskupljenjima u Njemačkoj. Baš kako da nas to raduje i kao da će nama, odavno osiromašenih, od toga biti puniji džepovi i ostave.
Uporedimo korpe
Da kojim slučajem posljednjih godina ne živim na dvije adrese – jedna je ovdje u BiH, druga u Njemačkoj, pomislila bih da je Bosna i Hercegovina mali raj u kojem je sve skoro džaba, neokrznuta krizama, kojim se čudimo i kao pomalo žalimo nad tužnom sudbinom Nijemaca.
O „stravičnim“ njemačkim cijenama može se pričati na samo jedan mogući način – poređenjem cijena prosječne korpe za jedno domaćinstvo u kod nas i u Njemačkoj.
Istina je da je u „Deutchlandu“ sve poskupilo. No, i dalje su neke od osnovnih životnih namirnica ili jednake cijene kao u BiH ili čak i jeftinije nego kod nas što ilustruju i fotografije napravljene u dva trgovačka lanca.
Za Nijemce je ulje drastično skupljeU BiH se puter plaća zlatom“Velika” Milka za male novceSmrznuto povrće
Tako danas najskuplji puter u Njemačkoj košta oko 2,70 eura i opet je jeftiniji od proizvoda iste marke koji sam u Sarajevu prije dva dana platila 7 maraka.
Kilogram puretine u Njemačkoj sam sredinom mjeseca platila 8 eura, a jučer sam u jednom domaćem marketu za pureće medaljone pakovanje od 300 grama, i to na akciji, izdvojila 8,70 KM.
Razlika od proizvođača do proizvođača
Suncokretovo ulje kao i u ostatku Europe i u Njemačkoj sa polica nestaje velikom brzinom, pa je kupovina u većini marketa ograničena na samo 2-3 litra po jednoj kupovini. Cijena je u prosjeku do 2 eura i samo sam u jednom marketu vidjela ulje ulje od 5 eura, ali je ta polica bila puna jer se i inače radi o skupljem proizvođaču.
Iako znatno povećane u odnosu na prije nekoliko mjeseci cijene osnovnih higijenskih potrepština i dalje su većinom jeftnije nego u našoj zemlji. Dezodoransi i stickovi brendova koje možemo naći i u BiH koštaju do 1,70 eura, kupke oko 1,5 euro, detrdženti za pranje suđa do 2 eura, a u zavisnosti od brenda sredstva za pranje rublja su kao kod nas ili nešto jeftinija.
Cijene mlijeka
Cijene svježeg i zrnatog sira, mocarele, mascarponea, mliječnih namaza su povećane ali i dalje najmanje 30-40 posto jeftinije nego u domaćim prodavnicama.
Za kilogram brašna, šećera ili riže u zavisnosti od marketa izdvojit ćete od pola do 2 eura. Naravno, paleta ovih proizvoda je široka,pa zdravije varijante koštaju i znatno više.
Povrće i voće su najčešće skuplji nego u BiH. Ali, tako je bilo i prije krize.
Jeftinija kafa nego u BiH
No, bez obozira na činjenicu da i u Njemačkoj osjećaju povećanja i da se na to također žale kao i mi ne smijemo zaboraviti kako su tamošnja prosječna primanja znatno veća od viših primanja i u BiH.
Naravno da i mediji i javnost u Njemačkoj s pažnjom prate skokove cijena. Ponajprije energije, koja je, prema njihovom mišljenju i po dosadašnjim standardima trenutačno visoka, a najavljuje se rast ii narednih mjeseci.
Cijene nekih proizvoda
Tako su mediji prošloga vikenda, pozivajući se na objave energetskih kompanija, najavili da će za april, maj i jul osnovni snabdjevači, na čijem se području nalazi 13 miliona domaćinstava, tarife struje poskupjeti za 19,5 posto. Stručnjaci su procijenili da su se veleprodajne cijene za dobavljače električne energije utrostručile u roku od godinu dana.
Pa se tako došlo do procjene, da ako je domaćinstvo s godišnjom potrošnjom od 4.000 kilovat sati plaćalo struju 1.171 euro godišnje, sada je to 1.737 eura.
I cijena plina u prosjeku će rasti za 42,3 posto, a dobavljači se, kako navode analitičari, bore s “povijesno visokim nabavnim cijenama”.
Niže cijene nego kod nas
Sve to jeste udar i na standard Nijemaca, ali prema zvaničnim statistikama prosječna plaća u Njemačkoj u ovoj godini iznosi 4.093 eura, a u odnosu na prethodnu, kada je bila 3.981 euro povećana je za 2,81 posto.
Visina plaća u Njemačkoj ne ovisi samo o vrsti posla, već i u regiji, pa se tako navodi da u prosjeku najmanje zarađuju vozači – 2.293 eura, a rekorderi u plaći su ne samo inženjeri već i majstori na naftnim platformama s oko 7.000 eura prosjeka, hirurzi s prosječnom plaćom oko 5.500 eura, zaposleni u zračnom autoprijevozu, naravno i i stručnjaci u IT sektoru, bankari…
Pristupačna kozmetika
Prosječna primanja školskih učitelja u Njemačkoj su 3600 eura.
Federacija BiH raspolagat će u skorije vrijeme s novih 66 miliona litara obavezujućih naftnih rezervi.
Ovu informaciju potvrdio je za „Avaz“ Hermedin Zornić, direktor Operator – Terminala Federacije (OTF).
Kako nam je pojasnio, trenutne rezerve nafte iznose sedam miliona litara, što je dovoljno da se izdrži eventualni prvi udar u slučaju bilo kakve nestašice uzrokovane rusko-ukrajinskom krizom.
– Početkom maja krećemo s totalnom rekonstrukcijom terminala u Blažuju. Kada posao bude okončan, moći ćemo uskladiti 46 miliona litara nafte.
Odmah nakon Blažuja ide i rekonstrukcija terminala u Bihaću, gdje ćemo dobiti još dodatnih 20 miliona. Radi se o investiciji čija je ukupna vrijednost 40 miliona KM – kaže Zornić.
Tvrdi da je Federacija prvi put nakon 22 godine krenula s velikim investicionim projektom i dobila sve moguće dozvole.
– Ovo je veliki posao i naredne godine je u planu rekonstrukcija terminala u Mostaru. Obnovom ovog terminala dobit ćemo dodatnih 80 miliona litara rezervi nafte. Kada se saberu Blažuj, Bihać i Mostar, imat ćemo približno rezerve koje od nas traži EU, a to je oko 200 miliona litara – govori Zornić.
Zornić kaže da su rezerve nafte za tromjesečni period za sada dovoljne i da nema razloga za zabrinutost.
– Uglavnom, ne može se desiti da ostanemo bez naftnih derivata – kaže Zornić.
Zastupnici u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u srijedu su usvojili izmjene Zakona o plaćama kojim se parlamentarcima, ministrima, savjetnicima duplo i troduplo, u zavisnosti o kome je riječ, smanjuje otpremnina za odlazak u penziju.
To bi možda bilo pohvalno da je ovo, naprimjer, 2019. godina kao prva godina mandata aktuelnog saziva Parlamenta BiH.
Ali izmjene i dopune Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine donesene su kada su skoro svi parlamentarci ovog saziva stekli uvjete za penzionisanje i pravo na otpremninu, poslije koje opet zasnivaju radni odnos u Parlamentu te imaju i nemalu plaću i penziju.
Od aktuelnih zastupnika i delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH ostalo je samo još da se penzioniše Obren Petrović iz SNSD-a. On u maju puni 65 godina, što znači da će i njega “zakačiti” oko 30.000 KM otpremnine umjesto oko 10.700 KM, koliko je predviđeno izmjenama i dopunama Zakona o plaćama.
Iako ove izmjene trebaju proći i Dom naroda Parlamenta BiH, i vrlo je moguće da budu oborene glasovima HDZ-a i SNSD-a, ostaje činjenica da su zastupnici odlučili tek sada ih usvojiti i “nametnuti” budućem sazivu, ne i sebi.
Prijedlog da iznos otpremnina bude ograničen na maksimalno 12 prosječnih neto plaća u BiH, što je sada oko 10.700 KM, zastupnik Naše stranke Damir Arnaut je uputio početkom 2019. godine.
Nakon 19 mjeseci odugovlačenja i procedura, prijedlog je pao zahvaljujući glasovima parlamentaraca iz SNSD-a i HDZ-a BiH. Prijedlog je ponovo upućen krajem prošle godine, da bi tek u srijedu bio usvojen iz drugog pokušaja, i to po hitnoj proceduri.
Identičan prijedlog zakona bio je na dnevnom redu i 2016. godine.
Na današnjoj sjednici Vlade FBiH utvrđen je prijedlog dopune Zakona o električnoj energiji kojom se obustavlja izdavanje energetskih dozvola za male hidroelektrane.
Medijima se obratio ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić koji je pojasnio ovu odluku Vlade.
“Prije dvije sedmice smo obećali da ćemo izvršiti dopunu zakona o električnoj energiji u cilju zabrane gradnje malih hidroelektrana, a tome je predhodila javna rasprava. Ovaj zakon prije svega definiše šta znači pojam mala hidrokelektrana i u drugom članu se definiše obustava izgradnje energetskih dozvola”, rekao je Džindić.
Podnosioci zahtjeva za izdavanje Energetske dozvole, koji do stupanja na snagu ovog zakona s nadležnim organom imaju zaključene ugovore o dodjeli koncesije, izuzimaju od primjene člana 78. stav (6), s tim da su dužni da u roku od tri godine kompletiraju zahtjev za izdavanje energetske dozvole.
U obrazloženju prijedloga dopuna Zakona, između ostalog, navedeno je da je prilikom analize dosadašnjih rješenja, konstatovano da Zakon o o električnoj energiji nema, odnosno nije dao preciznu definiciju pojma male hidroelektrane, već da je to dala jedino Uredba o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i određivanju naknada za podsticanje.
Također, obrazloženo je i zašto se išlo na rješenje da je mala hidroelektrana (mHE) hidroenergetski objekat instalisane snage do i uključivo 10 MW. Razlika između hidroelektrana i malih hidroelektrana je u instaliranoj snazi.
Granična snaga koja dijeli hidroelektrane na male hidroelektrane razlikuje se od zemlje do zemlje. U Evropi se sve više prihvata kapacitet od 10 MW instalirane snage kao gornja granica koju je podržalo Evropsko udruženje malih hidroelektrana (ESHA), te Evropska komisija.
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je navelo da su razlozi za donošenje Zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH sadržani u zaključku Vlade FBiH od 26.11.2020. godine. Naime, Vlada tada je usvojila informaciju resornog ministarstva o zaključku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH od 29.6.2020. godine, koji se odnosio na potpunu zabranu izgradnje malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji FBiH, te o Prijedlogu deklaracije o zaštiti rijeka u FBiH. Stoga smatraju da će se danas utvrđenim dopunama ispoštovati zaključak Predstavničkog doma i obustaviti izgradnja malih hidroelektrana.
Rast cijena mineralnih đubriva od 300 posto i dvostruko više cijene stočne hrane u odnosu na prošlu godinu većini poljoprivrednih proizvođača predstavlja veliki problem kada je riječ o proljetnoj sjetvi. Vlada ZDK-a prva je u FBiH za 350 poljoprivrednika za pomoć u proljetnoj sjetvi isplatila 350.000 maraka. Vlada FBiH je osigurala 50 litara regresiranog dizelskog goriva po hektaru. Ipak, birokratske barijere i dalje su smetnja da podsticaji i pomoć stignu na vrijeme i u prave ruke.
Mujo Kadušić, poljoprivrednik iz Trepča kod Tešnja, i ove će godine kukuruzom i krmnim biljem zasijati oko 150 dunuma da bi osigurao hranu za 25 muznih i grla u tovu.
„Situacija da je dobra – nije dobra. Sve nam je poskupjelo. Sjetva je skuplja u odnosu na prošlu godinu 200 do 300 posto, ali mi moramo posijati da bismo osigurali hranu za svoju stoku“, govori on.
Proljetna sjetva, kažu poljoprivrednici, nikada nije bila teža.
„Gnojiva su sad za 300 ili 400 posto otišla u odnosu na prošlu godinu. Žitarice su sve otišle sto posto, a mlijeko je ostalo otprilike na istoj cijeni“, ističe Muhamed Šehić, farmer iz Maglaja.
Kantonalna vlada je prva u Federaciji za 350 poljoprivrednika isplatila pomoć za proljetnu sjetvu od 350.000 maraka. Federalna vlada je osigurala 50 litara dizelskog goriva po hektaru.
„Podliježemo kantonalnom i federalnom podsticaju. Općinski podsticaji se dijele na manja gazdinstva, to jest na ove neregistrovane poljoprivredne proizvođače“, objašnjava Kadušić.
Uz 400.000 maraka, koliko godišnje iz budžeta izdvoje za poljoprivredu, u Općini Tešanj su za proljetnu sjetvu pronašli dodatna sredstva.
„Raspoređena su dodatna sredstva za podršku sjetvi za one koji su prijavljeni u poljoprivredni registar i dodatno smo izdvojili nekih 80.000 KM“, precizira načelnik Općine Tešanj Suad Huskić (SDA).
Mnogo je poljoprivrednika koji, poput Semira Šečića iz Doboj Juga, zbog usitnjenih posjeda, obrađuju zakupljeno zemljište. Zbog neriješenih imovinskih odnosa i drugih birokratskih barijera nisu uvijek u mogućnosti potpisati validne ugovore o zakupu, zbog čega gube pravo na podsticaj: „Pa, ideja ima, samo treba sjediti i pričati, dogovarati. Ima nekih nepravdi i stvari koje, po našem mišljenju, prema nama nisu dobro postavljene. Možda bi trebalo nešto izmijeniti, nešto uraditi i radit će se na tome da se popravi“.
„Složili smo se da ovaj model podsticaja po hektaru nije baš pristupačan svim našim farmerima i svakako ćemo morati razgovarati i donijeti neki novi vid kriterija kako bi veći broj poljoprivrednih proizvođača stekao pravo i ostvario taj podsticaj“, izjavio je ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK-a Mirsad Hadžić (SDA).
Poljoprivrednik s početka naše priče, kako tako, završava proljetnu sjetvu. Dogodine, vidjet ćemo: „Ove godine ćemo uraditi ovako, a za naredne ćemo vidjeti kako ćemo i šta ćemo. Ovu ćemo godinu izdržati nekako, a nadati se boljem.
Ove godine je oko 400 poljoprivrednih proizvođača sa područja ZDK-a, kroz razne vidove pomoći, uključujući i pogonsko gorivo iz robnih rezervi, u jeku proljetne sjetve podržano sa oko 500 maraka po hektaru. Da li je to dovoljno i usmjereno na pravi način, vidjet će se već u pripremi za jesenju sjetvu.
Banjaluka je prvi put domaćin Dunavskog biznis foruma, 11. po redu, koji je jučer u Kulturnom centru Banski dvor okupio brojne učesnike iz zemlje i cijelog regiona.
Gradonačelnik Draško Stanivuković kazao je da je ovaj forum značajan, prije svega, jer uvezuje gradove i omogućava razmjenu iskustava iz različitih oblasti.
“Ono što je posebno značajno jeste da radimo na poboljšanju poslovne klime u našem gradu i na tom polju idemo u dobrom pravcu. Imamo nekoliko prijedloga za investicije i od toga ne odustajemo, pa smo tako srpemni da ulažemo značajna sredstava u poslovne zone i da ih proširujemo”, kazao je gradonačelnik.
U oblasti zelenih gradova, kako je kazao Banjaluka je počela sa realizacijom ideje najvećeg gradskog parka, posvećuje se pažnja zelenim oazama poput Banj brda i Trapista, te da je prošlu jesen zabilježena najveća sadnja u zadnjih 20 godina.
