Category: BiH

  • Novo pravilo na izborima: CIK saopćio kako će spriječiti fotografiranje glasačkih listića

    Novo pravilo na izborima: CIK saopćio kako će spriječiti fotografiranje glasačkih listića

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) saopćila je neka nova pravila vezana za izborni proces u oktobru na Općim izborima 2022. godine.

    Odluka o raspisivanju Općih izbora donesena je danas, a bit će održani 2. oktobra.

    Pitanje finansiranja izbora koji će koštati 11,7 miliona KM još nije riješeno, a u skladu sa važećim zakonskim propisima novac bi trebao biti osiguran 15 dana nakon raspisivanja izbora. Obavezu da osigura novac za Opće izbore ima Vijeće ministara BiH.

    Između ostalog, Centralna izborna komisija saopćila je danas novo pravilo u vezi sa mjestima glasanja. Naime, kako je pojasnio Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, glasačke kabine sada će biti okrenute tako da birači prilikom glasanja budu okrenuti leđima članovima biračkih odbora. Kabine su do sada bile okrenute tako da zaklanjaju pogled na glasača članovima biračkih odbora.

    Glasanjem na način da birači budu okrenuti leđima članovima biračkih odbora nastoji se priječiti fotografiranje glasačkih listića prilikom glasanja.

    Izvor: Klix.ba

  • Svjetska banka: Bosna i Hercegovina suočena je sa novim ekonomskim izazovima

    Svjetska banka: Bosna i Hercegovina suočena je sa novim ekonomskim izazovima

    Šest zemalja Zapadnog Balkana suočava se sa novim ekonomskim izazovima uprkos neočekivano snažnom oporavku od recesije izazvane pandemijom koronavirusa, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan.

    Ekonomija BiH se snažno oporavila u 2021. godini nakon ekonomske krize izazvane pandemijom, sa procijenjenim rastom od 7,1 posto. Rast realnog BDP-a je vođen naglim skokom izvoza i snažnim rastom privatne potrošnje, ali se očekuje usporavanje rasta ekonomske aktivnosti u 2022. godini na 2,7 posto, jer rat u Ukrajini utječe na trgovinsku razmjenu i dodatno povećava cijene energije i hrane.

    “Neizvjesnost i utjecaji rata u Ukrajini pojačavaju potrebu da vlasti u Bosni i Hercegovini ubrzaju strukturne reforme i vode obazrivu fiskalnu politiku kako bi ublažili povećane rizike, uz istovremeno nastojanje da kreiraju ekonomske prilike za svoje građane i postignu otporan oporavak nakon pandemije koronavirusa”, rekao je Christopher Sheldon, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

    Rast BDP-a u ovom regionu dostigao je stopu od 7,4 posto u 2021. godine, nakon pada od 3,2 posto u 2020. godini. Ovaj povratak na putanju rasta bio je praćen otvaranjem velikog broja novih radnih mjesta, a potražnja za radnom snagom doprinijela je smanjenju siromaštva u svih šest zemalja Zapadnog Balkana.

    Izvor: World Bank
    Izvor: World Bank

    Stopa zaposlenosti na Zapadnom Balkanu porasla je u 2021. na historijski najviši nivo od 45,8 posto, prvenstveno vođena oporavkom zaposlenosti u Srbiji i na Kosovu. Glavni pokretač rasta bio je izuzetno snažan oporavak potrošnje, čemu su doprinijeli fiskalni podsticaji, oslobađanje potisnute potražnje i ublažavanjem ograničenja kretanja i putovanja.

    “Uprkos snažnom oporavku od pandemije, Zapadni Balkan se sada suočava sa novim izazovima čiji uticaj dodatno otežava rat u Ukrajini, a među njima su rast cijena energije i hrane, visoka inflacija i usporavanje trgovinske razmjene i investicija”, rekla je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.

    Post-pandemijski oporavak prekinut je početkom rata u Ukrajini, čije se posljedice osjećaju širom ovog regiona. Prema sadašnjim projekcijama, u 2022. godini stopa rasta na Zapadnom Balkanu iznosit će 3,1 posto.

    “Zemljama Zapadnog Balkana bit će potrebna pažljivo promišljena podrška u vidu javnih politika koje će im omogućiti da nađu izlaz iz ovih kriza i zaštite značajne rezultate ostvarene tokom 2021.godine, između ostalog i na polju smanjenja siromaštva”, istakla je Gelder.

    Ekonomskim izgledima ovog regiona prijete ozbiljni negativni rizici.

    Širenje sukoba ili dugotrajan rat u Ukrajini mogli bi dodatno da otežaju globalnu trgovinu i dovedu do rasta cijena energije i hrane. Održivost javnog duga može postati razlog za brigu ako se već ograničeni fiskalni prostor dodatno suzi usljed odgovora javnih politika na više cijene energije i hrane uz povećanje troškova refinansiranja.

    “U takvom okruženju, zemlje moraju da usmjere svoje javne politike na izgradnju otpornosti i sprovođenje strukturnih reformi u cilju podrške rastu i prevazilaženja kriza”, kaže Sanja Madžarević-Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke i jedna od autora izvještaja.

    Ona ističe kako sa ograničenim fiskalnim prostorom, zemlje će morati pažljivo da izvagaju troškove i koristi od preuzimanja novih finansijskih obaveza u cilju odgovora na više cijene energenata i hrane, pri čemu bi kao prioritet trebalo da postave potrebe najosjetljivijih domaćinstava.

    U kontekstu energetske krize u Evropi, u izvještaju se predstavlja i procjena osjetljivosti zemalja Zapadnog Balkana na udare izazvane rastom cijena energije.

    U izvještaju se navodi da na Zapadnom Balkanu ne može biti održivog rasta bez strukturnih reformi u cilju podizanja produktivnosti, jačanja konkurentnosti, ulaganja u ljudski kapital i unaprjeđenja upravljanja.

    Izvor: Klix.ba

  • U FBiH sutra isplata uvećanih penzija

    U FBiH sutra isplata uvećanih penzija

    Penzije za mjesec april bit će isplaćene preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH u četvrtak, 5. maja, objavili su iz Federalnog zavoda MIO/PIO.

    Odlukom Upravnog odbora Federalnog zavoda MIO/PIO o redovitom usklađivanju, penzije za april uvećane su za 7,3 posto, te prema navedenom, minimalna penzija iznosi 410,08 maraka, zajamčena 513,87, dok najviša mirovina ostaje 2.174,48 KM.

    Prosječna samostalna penzija za april iznosi 526,47 maraka.

    Penzija za mjesec april primiti će ukupno 426.469 korisnika.

    Pored uvećanih aprilskih penzija, korisnici će u primiti i razliku između isplaćene i uvećane penzija za prva tri mjeseca ove godine.

    Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za april s uračunatom razlikom za prva tri mjeseca, i ostalim troškovima, iznose oko 245 milijuna maraka.

  • CIK raspisao Opće izbore za 2. oktobar ove godine!

    CIK raspisao Opće izbore za 2. oktobar ove godine!

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) danas je donijela odluku o raspisivanju i održavanju Općih izbora 2022. godine. Izbori su zakazani za nedjelju 2. oktobra ove godine.

    Izbori su raspisani za izbor članova Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine RS-a, Skupštinu Brčko Distrikta i kantonalne skupštine.

    Izbori su, kako je planirano i najavljeno, raspisani prema zakonu najmanje 150 dana prije datuma održavanja izbora.

    Od sedam članova CIK-a, pet je bilo za raspisivanje i održavanje izbora u oktobru ove godine, dok je jedan (Vlado Rogić) bio protiv. Jedan član CIK-a (Ahmet Šantić) nije prisustvovao sjednici.

    Član CIK-a Vlado Rogić je izjavio kako smatra da ne postoje zakonske odredbe ni preduslovi za slobodne i demokratske izbore i da je trebalo sve nedostatke riješiti izmjenama Izbornog zakona BiH jer u BiH traje permantnena izborna kriza.

    Predsjednik CIK-a Suad Arnautović je pozvao poličare da donesu odluku o finansiranju izbora uz poruku “Ne lipši magarče do zelene trave” ili “Acta non verba”.

    Osim odluke o raspisivanju izbora, Centralna izborna komisija je razmatrala i niz drugih propratnih odluka koje se tiču organizacije izbora, a prvenstveno odluke o zaključivanju Centralnog biračkog spiska zaključno s 3. majem te pravilnike o prijavi političkih subjekata za učešće na Općim izborima u oktobru 2022. godine.

    Nakon što je Centralna izborna komisija BiH donijela odluku o raspisivanju izbora, odredbe Izbornog zakona predviđaju da se sredstva za njihovo održavanje mora osigurati u roku od 15 dana.

    Sada je na potezu Vijeće ministara BiH i Parlamentarna skupština BiH koji trebaju donijeti budžet BiH i osigurati sredstva za održavanje izbora.

    Uprkos zahtjevu Centralne izborne komisije BiH upućenom Vijeću ministara u kojem se tražilo odobravanje novca koji je potreban za finansiranje Općih izbora u oktobru ove godine, isti uopće nije razmatran na sjednici Vijeća ministara 20. aprila.

    To je nastavak opstrukcije ministra finansija BiH Vjekoslava Bevande (HDZ) provođenja izbora, koji je po Poslovniku trebao predložiti da se uvrsti u dnevni red. S druge strane, Bevanda odbacuje optužbe da opstruiše održavanje izbora te kaže da “budžet ne donosi Bevanda već Parlamentarna skupština BiH”.

    CIK je u svom zahtjevu tražio da Vijeće ministara izdvoji novac iz budžetske rezerve, odnosno od prenesenih sredstava iz prethodnih godina. Povodom optužbi iz CIK-a prije tri dana oglasio se i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija koji je rekao kako izbori neće ovisiti od finansijskih sredstava i da CIK veoma agresivno nastupa kada je riječ o finansijskim sredstvima.

    Od 11 sati uživo na Facebook stranici portala Klix.ba pratite press konferenciju Centralne izborne komisije BiH.

    Izvor: Klix.ba

  • Jedan struk košta 60 feninga, a moglo se kupiti 10 za marku

    Jedan struk košta 60 feninga, a moglo se kupiti 10 za marku

    Zbog sporog oporavka privrede nakon dvogodišnje borbe s pandemijom koronavirusa, ali i višemjesečnog rata u Ukrajini, kupci, gdje god da uđu – u tržne centre ili na pijace – suočavaju se s enormnim poskupljenjem osnovnih životnih namirnica.

    Drastično je skuplje gorivo, ali i svi ostali proizvodi.

    Ako je neko i pomislio da će, dolaskom proljeća i početkom proizvodnje zeleniša u plastenicima, cijene barem simbolično biti prihvatljive, prevario se.

    Uvjerili smo se u to i tokom posjete Zelenoj pijaci u Gračanici. Kupci rasada svih vrsta povrća neprijatno su se iznenadili na lokalnim pijacama.

    Naviknuti na višegodišnji cjenovnik, da za jednu KM dobiju deset, pa čak i više strukova rasada paprika, plavog patlidžana, paradajza i ostalog povrća, ovog proljeća dočekale su ih mnogo veće cijene. Jedan struk rasada sada košta 60 feninga.

    Na najvećem štandu rasada na Zelenoj pijaci zatekli smo bračni par, Sanelu i Amira Musliju iz tešanjskog sela Šije.

    – U ovo vrijeme kada počinje sadnja u plastenicima, a malo kasnije i na otvorenim parcelama, rasad je veoma skup. Ali, vjerujte, skupa je i proizvodnja. Rasad se, kao što se zna, proizvodi u plastenicima. Mi ih imamo 12, a plastenici se moraju zagrijavati, a to opet košta. Poskupjeli su i sjeme za rasad, mineralno đubrivo. Mi planiramo proizvesti oko 30.000 strukova raznog rasada, a hoćemo li moći prodati, veliko je pitanje. Idemo od pijace do pijace, od Maglaja, Tešnja, Doboj-Istoka do Gračanice. Ima slučajeva da ljudi kupe nekoliko strukova rasade, toliko mogu – kaže nam ovaj bračni par.

    Nemoguće kupovati

    A kupci, kako nam kazuju, kupuju koliko mogu.

    – Saditi se mora, nema nam druge. Takvo je vrijeme došlo, bit će nemoguće kupovati, ako ne uspijemo nešto sami proizvesti. Narod je prepušten sam sebi i moramo se snalaziti – riječi su jednog od kupaca s kojim smo razgovarali.

    izvor: avaz.ba

  • Sankcije na rusku naftu dižu cijenu goriva u BiH u nebo

    Sankcije na rusku naftu dižu cijenu goriva u BiH u nebo

    Europska unija se priprema za šesti paket sankcija, koji bi, prema najavama, trebalo da uključuje i rusku naftu.

    S obzirom na to da nafta iz Rusije sudjeluje u značajnoj mjeri u energetskom miksu BiH, ukoliko dođe do ovih sankcija, one će dodatno uticati i na cijene naftnih derivata na benzinskim crpkama kod nas.

    Prema dosadašnjim neslužbenim najavama, EU bi sankcije trebalo da uvodi postepeno, kako bi se na vrijeme uspjela prilagoditi novonastaloj situaciji i preusmjeriti nabavke od dobavljača koji nisu iz Rusije. Također, mediji u EU javljaju da se Mađarska i Slovačka opiru da uvedu sankcije na rusku naftu zbog njenog velikog udjela u ukupnom energetskom miksu, zbog čega EU pokušava da nađe rješenje ili da te zemlje budu izuzete iz sankcija, ili da uvođenje sankcija bude prolongirano na duži period.

    Milenko Bošković, predsjednik Udruženja trgovaca naftom FBiH, kaže za “Nezavisne novine” da bi se uvođenje sankcija na rusku naftu loše odrazilo na BiH, jer je veći dio nafte koja se nabavlja porijeklom iz Rusije.

    “Odrazit će se tako što će sve poskupjeti i što će pasti životni standard ljudima. A što bi trebalo uraditi, da li bi trebalo uvoditi sankcije, to nije pitanje za nas gospodarstvenike, nego za političare. Pitajte ministre, predsjednike partija, oni su odgovorni za narod. Oni su tu da pričaju, a naše je da punimo budžete. A vama novinarima preporučujem da upitate politiku zašto nisu ukinute akcize. To bi bilo rješenje da se pomogne i gospodarstvu i narodu”, rekao je Bošković.

    Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS, je mišljenja da RS i BiH ne bi trebalo da uvode sankcije na rusku naftu, jer ta zemlja nije ni uvela sankcije Ruskoj Federaciji.

    On je, međutim, također rekao da RS ne nabavlja samo naftu iz Rusije, već sa svih destinacija u zavisnosti od kretanja na burzi i poslovnih dogovora, te da tako treba da bude i ubuduće.

    U ovom trenutku, kako je istakao, RS nabavlja naftu preko Rafinerije Brod, koja sada kupuje gotove prerađevine, i od Naftne industrije Srbije.

    “Ne vidim razloga da se RS i BiH uvedu sankcije na nabavku ruske nafte imajući u vidu da BiH nije uvela sankcije Rusiji i da nitko nema pravo da uvodi sankcije nego to može da radi samo država”, rekao je Đokić.

    Što se tiče europskih država koje uvode sankcije na rusku naftu, Đokić je rekao da je to njihov izbor, ali da vjeruje da će te zemlje platiti visoku cijenu zbog te odluke.

    “Vidljivo je da je od nastanka ukrajinske krize došlo do poremećaja u snabdijevanju, prije svega hranom, vidite da su u Njemačkoj podivljale cijene hrane”, rekao je on i dodao da postoje i očigledni poremećaji u snabdijevanju energentima.

     

    Mišljenja je da je rješenje krize da se pronađe dogovor s Ruskom Federacijom.

    “Ruska Federacija je još jedna od velikih planetarnih sila, a velike sile uvijek nađu način da štite svoje interese, kako je to uvijek bilo u povijesti, poput Amerike ili Rusije, sada Europe ili Kine”, rekao je on.

    Borell, visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnost, je najavio da će nove sankcije biti uvedene na sljedećem sastanku Vijeća za vanjske poslove EU sredinom svibnja.

    Boreli je izrazio nadu da će EU moći da poduzme takve mjere i na taj način da značajno ograniči uvoz ruskih energenata, ali je i naglasio da za sada nema suglasnosti svih članica, prenose Nezavisne novine.

     

  • Pogledajte izjavu prodavačice s tržnice koja je nasmijala regiju

    Pogledajte izjavu prodavačice s tržnice koja je nasmijala regiju

    Video prodavačica na banjalučkoj Tržnici postao je viralan na društvenim mrežama nakon izjave koju je dala za BHRT o povećanju cijena i kupovinu u prilogu koji je emitovan u sinošnjem dnevniku u 19:00 sati. Za kratko vrijeme portali iz Bosne i Hercegovine prenijeli su izjavu prodavačice koja je govorila o kupovnoj moći i njenom viđenju kupaca. “Svi gledaju na kašiku, a najgore su one gospođe, one znaš, naduvanih usana i tako dalje. Samo viču ‘aaaaa skuuupo, skuuupo’, a nije skupo kada ide 300-400 maraka dati da naduva usne i utegne obrve kao one japanske”.

     

    izvor. bhrt.ba

  • CIK danas donosi odluku o raspisivanju Općih izbora

    CIK danas donosi odluku o raspisivanju Općih izbora

    Ta odluka trebalo bi da bude donesena na sjednici koju je CIK zakazao za danas u 10.00 časova.

    CIK bi na istoj sjednici trebalo da razmatra i niz drugih propratnih odluka koje se tiču organizacije izbora, prvenstveno odluke o zaključivanju Centralnog biračkog spiska zaključno sa 3. majem, te prijedloge pravilnika o prijavi političkih subjekata za učešće na opštim izborima u oktobru ove godine.

    Iz CIK-a su naveli da će danas u 11.00 časova biti održana i tematska konferencija za novinare u Centru za edukaciju CIK BiH koja je posvećena opštim izbora 2022. godine.

    Predsjednik CIK-a Suad Arnautović ranije je najavio da će CIK, uprkos brojnim spekulacijama u javnosti, postupati u skladu s odredbama Izbornog zakona, te da će izbori biti raspisani na vrijeme.

    “Jedna od tih zakonskih obaveza jeste da CIK najmanje 150 dana prije izbornog dana raspiše izbore”, rekao je Arnautović i dodao da je izborni dan fiksno utvrđen kao prva nedjelja u mjesecu oktobru, tako da će CIK u skladu sa zakonskim ovlaštenjima 4. maja na sjednici donijeti odluku o raspisivanju opštih izbora.

    U političkom životu BiH puno oprečnih mišljenja je izrečeno u vezi sa tim da li će biti obezbijeđen novac za održavanje izbora s obzirom na to da budžet institucija BiH još nije usvojen za ovu godinu.

    IZ CIK-a su potvrdili Srni da ne sumnjaju u to da će novac za održavanje izbora biti obezbijeđen na vrijeme.

    izvor: bhrt.ba

  • Bh. naučnici izumili pametnu protezu koja oponaša normalan hod

    Bh. naučnici izumili pametnu protezu koja oponaša normalan hod

    Tim bh. naučnika s mostarskog sveučilišta te univerziteta iz Sarajeva i Zenice radi na pametnoj natkoljeničnoj protezi koja bi trebala oponašati normalno kretanje. Do sada su izrađena tri prototipa, a stručnjaci se nadaju kako bi onaj četvrti uskoro trebao biti optimiziran i spreman za proizvodnju.

    “Cilj je da ta natkoljenična proteza kopira kretanje zdrave noge, a u njoj imamo dovoljno veliku silu koja će omogućiti nadkoljenično amputiranim osobama normalno kretanje, kao i penjanje uz stepenice, ili na trotoar ili sličnu prepreku, što s dosadašnjim protezama nije bilo slučaj”, kazao je za Fenu profesor na Fakultetu strojarstva, računarstva i elektrotehnike Sveučilišta u Mostaru Remzo Dedić, koji je ujedno i voditelj projekta.

    Projekt ima humani, medicinski i privredni značaj, potencijalno čak i na svjetskom nivou.

    “Prema našim informacijama ovo je u svijetu za sada još neriješen problem. Dakle, ljudi u principu vuku svoju nogu s protezom za zdravom nogom, tako da je njihovo kretanje neprirodno. Naš cilj je da se ljudi kreću uz stepenice ili na neku prepreku na prirodan način, znači idući nogu za nogom. Također, time im povećavamo mogućnost kretanja, bavljenja sportom i rekli bi život kao i normalnih zdravih osoba”, ocijenio je Dedić.

    Dodao je kako postoje neka rješenja pametnih proteza, međutim, njihova cijena je 25 hiljada eura.

    “Mi smatramo da bi cijena ovakve proteze koju mi radimo mogla biti upola jeftinija, ili čak možda trećinu od navedene cijene”, ustvrdio je Dedić.

    Cilj im je bio, kako je istakao, da pomognu osobama u BiH koje su stradale u prošlom ratu, kao i onima stradalim od mina, tako da su htjeli da imaju jedno modificirano, bolje rješenje od onog koje je trenutno na tržištu i prilično jeftino rješenje.

    Do sada su, kako je kazao, urađena tri prototipa, a išlo se od projekta do projekta.

    “Dakle, to nije bio kontinuiran, već isprekidan rad jer bez i minimalnih sredstava ne možete nabaviti potrebnu opremu, a također je razvijanje dijelom bilo i u vezi s doktorskim radovima pojedinih kolega. To je sve trajalo skoro petnaestak godina rada. Pri tome smo uradili tri prototipa i svaki je išao korak dalje. Mislimo nakon ovoga da bi četvrti prototip trebao biti optimiziran i spreman za neku poluserijsku ili serijsku proizvodnju”, naglasio je Dedić.

    Konačan završetak posla može se očekivati za godinu dana, a sve će zavisiti od raspoloživih sredstava.

    “Već smo došli u fazu kad smo pri kraju tog cilja, znamo sve podatke, znamo što nam treba, još samo da pribavimo nešto sredstava da to sve ukompletiramo”, poručio je Dedić.

    Cijena proteze bi, prema njihovoj procjeni, trebala biti oko 15 hiljada maraka.

    Na kraju je istakao kako su na projektu radili studenti doktorskog studija, studenti drugog ciklusa, dakle magistri struke, kao i studenti prvog ciklusa kroz svoj završni rad.

     

    izvor: Fena
  • Procurili podaci: Koliko bh. državljana posjeduje nekretnine u Dubaiju?

    Procurili podaci: Koliko bh. državljana posjeduje nekretnine u Dubaiju?

    Dubai je poznat kao “igralište za bogate” sa besramnim luksuzom i nekim od najspektakularnijih zgrada na svijetu, ali u isto vrijeme, to je i zloglašena destinacija za ilegalne tokove novca i pranje novca, te se smatra jednim od najzatvorenijih svjetskih poreznih oaza.

    Nije ni neobično ni nezakonito da stranci posjeduju imovinu u Dubaiju, ali materijal koji je procurio pokazuje da su kriminalci iz velikog broja zemalja, uključujući Norvešku, tamo registrirani s vrijednim nekretninama.

    Curenje otkriva, između ostalog, osobe koje su povezane sa švercom droge, finansijskim kriminalom, korupcijom, podliježu međunarodnim sankcijama ili su u bijegu od vlasti u svojoj zemlji.

    U Dubaiju, koji je dio Ujedinjenih Arapskih Emirata, nekoliko ljudi je očigledno pronašlo sigurno utočište.

    E24 je vodio međunarodnu saradnju sa preko 20 medijskih organizacija na podacima koji su procurili. Podaci su iz 2020. godine.

    Istraživačka grupa je procijenila vrijednost svake pojedinačne imovine u “curenju”. Procjenjuju da stranci posjeduju imovinu vrijednu 146 milijardi dolara, što je ekvivalentno 1,380 milijardi norveških kruna, u Dubaiju.

    Za usporedbu, norveški državni budžet ove godine iznosi nešto manje od 1.600 milijardi norveških kruna.

    Sudeći prema podacima, u Bosni i Hercegovini 68 građana ima imovinu u vrijednosti od 27 miliona dolara. Radi se o 105 nekretnina u našoj zemlji.

    Ostale podatke možete pročitati klikom OVDJE.

    Koliko bh. državljana posjeduje nekretnine u Dubaiju? - undefined
    Foto: E24: Koliko bh. državljana posjeduje nekretnine u Dubaiju?
    izvor: radiosarajevo.ba