Iz federalnog Udruženja doktora porodične medicine tvrde da jedan doktor ima između pet i sedam minuta po pacijentu. Za to vrijeme, stigne da baci letimičan pogled na pacijenta, da ga sasluša i napiše recept. Stetoskop mu praktično i ne treba

Jedan doktor porodične medicine u Bosni i Hercegovini dnevno pregleda oko šezdeset pacijenata. Da bi sistem dobro funkcionisao, taj broj morao bi biti duplo manji, poručuju ljekari porodične medicine u Federaciji Bosne i Hercegovine. Upozoravaju da je doktora sve manje, i da se s velikim prilivom pacijenata sve teže nose, javlja BHRT.

“Preko 10.000 kartona na jednu ambulantu imamo. Ambulanta radi jednu smjenu sa jednom doktoricom koja ne može da se izbori sa situacijom. Pacijenti su jučer čekali od 13:20 do 19 i vraćeni su jer nisu došli na red”.

Ovu poruku koju je dobio od građana, na svom Facebook  profilu podijelio je načelnik Općine Novi Grad Sarajevo, Semir Efendić. Probleme u radu ove ambulante dijele i mnoge druge u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Iz federalnog Udruženja doktora porodične medicine tvrde da jedan doktor ima između pet i sedam minuta po pacijentu. Za to vrijeme, stigne da baci letimičan pogled na pacijenta, da ga sasluša i napiše recept. Stetoskop mu praktično i ne treba.

– Mi imamo jedan zastario, loše organizovan, birokratski opterećen, administrativno opterećen zdravstveni sistem, tako da i oni ljekari i medicinske sestre koje su tu ne mogu adekvatno raditi, kaže dr Zaim Jatić, predsjednik Udruge liječnika porodične medicine FBiH.

U problemima je i Dom zdravlja u Bihaću, gradu koji, ako je vjerovati podacima posljednjeg popisa, ima šezdesetak hiljada stanovnika.

– Mi trenutno imamo četiri u Domu zdravlja specijaliste porodične medicine, gdje su dva pred penziju, dva su mlađa. Trenutno smo raspisali jednu specijalizaciju koja je danas završena i imamo jednog prijavljenog na dva mjesta specijalizacije porodične medicine, tvrdi Ademir Jusufagić, v.d. direktora Doma zdravlja Bihać.

Posljednje dvije godine bile su jako teške i u Republici Srpskoj. Pandemija koronavirusa zdravstveni sistem je praktično bacila na koljena, a većina doktora se prvenstveno bavila oboljelima od kovida.

– Nismo mogli da se posvetimo onom osnovnom što je suština našeg posla, a to je unapređenje zdravstvenih potencijala, preventivne aktivnosti hvatanja bolesti u ranoj fazi, i naravno menadžment hroničnih oboljenja, poručuje dr Draško Kuprešak, predsjednik Udruge liječnika porodične medicine RS.

Prema podacima Ministarstva zdravlja Republike Srpske, u javnim zdravstvenim ustanovama radi 648 doktora porodične medicine. 348 doktora se za ovu oblast specijalizovalo, 260 dolazi iz neke druge grane, a 40 je trenutno na specijalizaciji.

“Djelatnost porodične medicine obezbjeđuje jedan radni tim porodične medicine na 2.000 osiguranih lica u razvijenim jedinicama lokalne samouprave, 1.800 osiguranih u srednje razvijenim lokalnim zajenidnicama, 1600 u nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave i 1.400 osiguranih lica u izrazito nerazvijenim lokalnim zajednicama”.

Podatke o broju porodičnih doktora za Federaciju Bosne i Hercegovine od resornog Ministarstva novinari nisu dobili.

U Bosni i Hercegovini nedostaje oko 50 posto specijalista porodične medicine, tvrdnje su iz federalnog Udruženja. Navode i da bi zemlja trebalo da ima oko 1600 porodičnih doktora. Problem sa ovom granom medicine su niže plate i nemogućnost napredovanja. Zato specijalizacija porodične medicine i nije tako privlačna mladim ljekarima.

A oni koji se i odluče, mahom odlaze iz zemlje. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje, skoro 6000 zdravstvenih radnika svih profila napustilo je državu u proteklih devet godina. Ta brojka je u praksi dosta veća.

Država je samo od aprila prošle do aprila ove godine u državnu blagajnu zbog većih cijena goriva stavila oko 60 miliona KM.

Vozači su prošle godine za litar dizela plaćali oko dvije, dok danas moraju izdvojiti i više od tri marke. Zbog velikog punjenja državne blagajne vlast ne poduzima ništa i nije joj u cilju ograničiti rast cijena goriva, pa su tako propali pokušaji ukidanja trošarina na gorivo i diferenciranja PDV-a.

I dok se budžeti pune, projekti stagniraju, građani svakog dana strahuju od novih poskupljenja goriva.

Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, pojasnio je za „Avaz“ koliko država uzima od litre goriva te da, kada je riječ o poreznom opterećenju, postoji fiksni i varijabilni dio.

Fiksni dio se odnosi na trošarinu, cestarinu za ceste i cestarinu za autoceste. Trošarina varira od 30 do 40 pfeninga, ovisno od vrste goriva. Tako da se na litar dizela obračunava 0,30 pfeninga, na litar benzina 95 0,35 pfeninga i na litar benzina 98 0,40 pfeninga – kaže Hadžić.

Svemu tome dodaje se još 0,40 pfeninga, od čega 0,20 ide na cestarinu za autoceste i ceste.

– I na kraju, na sve to se obračunava iznos PDV-a. Pri ovoj cijeni goriva država uzima između 1,10 i 1,20 KM po litru goriva. Taj iznos varira najviše zbog iznosa PDV-a, to znači – što više raste cijena goriva na svjetskom tržištu, država ubire više PDV-a i nije joj u interesu spustiti cijena goriva. Na cestarinama se uzme oko 1,1 milijardu godišnje, bez PDV-a. Znači, za pet godina to je pet milijardi maraka – naglašava Hadžić.

Ipak, uvođenje novih nameta nije usmjereno u cestogradnju, a nove dionice se otvaraju samo virtualno. Vlast je nastavila dizati kredite, a novac uzet iz džepova građana stoji na raznim računima.

Federalno ministarstvo trgovine dostavilo je podatke o cijeni goriva u proteklih sedam dana. Ono što je zabilježeno je to kako nema pojeftinjenja.

Cijena premium bezolovnog benzina kreće se od 2,46 KM do 3,11 KM po litri, dok litra dizela košta od 3,06 KM do 3,36 KM.

Kako piše Srpskainfo, J.V. iz Žiljeva ubio je svoju majku G.V. hladnim oružjem. Prema nezvaničnim saznanjima, sin je majku udarao čekićem, a zatim je zaklao.

Ubistvo se desilo u ljetnoj kuhinji, a policija je pretragom beživotno tijelo našla na tavanu kuće umotano u dvije deke.

Nesrećni slučaj prijavio je komšija kad je vidio da je G.V. nestala.

ATV saznaje da je osumnjičeni Nevesinjac bolovao od šizofrenije.

Ovo djelo će bi karakterisano kao “nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici sa smrtnim posljedicama”.

Obdukcija je u toku.

Svake godine 8. maja organizacije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca širom svijeta obilježavaju Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

Ovaj datum obilježava se na dan rođenja Henryja Dunanta, osnivača Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i prvog dobitnika Nobelove nagrade za mir. Ujedno, ovim datumom počinje Sedmica Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, koja traje do 15. maja.

Ove godine širom svijeta, obilježava se pod sloganom “Budi čovjek”, jer iz organizacije vjeruju da su humanost i ljubaznost najjači alati u borbi sa svim poteškoćama s kojim se ljudi suočavaju.

Na ovaj dan, Crveni križ Federacije slavi posvećenost, saosjećanje, hrabrost i utjecaj stotine volontera i profesionalaca koji su u službi humanosti u svojim lokalnim zajednicama.

Crveni križ Federacije svoje sugrađane tokom prethodne godine pomagao je kroz podjelu značajne humanitarne pomoći u vidi paketa hrane i higijene, odjeće, materijalno-tehničkih sredstava, zaštitne opreme, podrške najugroženijim putem keš transfera, ali i kroz značajnu psihosocijalnu podršku građanima, migrantima i izbjeglicama.

“Ponovo smo dokazali da smo najsnažniji partner građanima i zajednici u humanitarnom radu i u odgovoru na razne vrste kriznih i vanrednih situacija, od snježnih padavima, poplava, zemljotresa, migracija, ali i pandemije”, navedeno je u saopćenju Crvenog križa Federacije BiH.

“Više od 3.000 volontera i više od 25.000 članova dokaz su našeg uspjeha, ali i činjenice da naša borba za humanost nije uzaludna. Svaki dan volonteri i profesionalci Crvenog križa dokazuju kako ljubaznost olakšava patnju, donosi utjehu, osvjetljava najmračnije trenutke i vraća dostojanstvo ljudima. Uprkos brojnim nevoljama i krizama mi nastojimo ohrabriti ljude da vjeruju u moć dobrote i da čuvaju te istraju u ljubaznosti”, poručio je generalni sekretar Crvenog križa Federacije BiH Namik Hodžić.

U Sedmici Crvenog križa struktura organizacije u općinama, gradovima i kantonima nastavlja s podrškom građanima i zajednici kroz dodjelu razne humanitarne pomoći, toplih obroka iz kuhinja Crvenog križa, socijalnih i usluga kućne njege.

Bit će organizirane akcije darivanja krvi, nastavit će se pružati podrška zdravstvenom sistemu, a migrantima i izbjeglicama pružanje humanitarne pomoći, prve pomoći i psihosocijalne podrške. Tradicionalno će biti vršena distribucija markica Crvenog križa, a posebnu pomoć u vidu baby setova bit će uručena svim porodilištima u Federaciji BiH.

“Jedno je sigurno, svako dobro djelo se računa, malo ili veliko, viđeno ili sakriveno. Svako dobro djelo donosi nam dašak nade da naša borba za humanost i očuvanje ljudskog dostojanstva nije uzaludna”, navedeno je u saopćenju.

U svijetu trenutno postoje 192 Nacionalna društva Crvenog križa i Crvenog polumjeseca sa 14,9 miliona volontera širom svijeta. Procjenjuje se da je svaki 534 stanovnik na svijetu volonter Crvenog križa ili Crvenog polumjeseca.

Samo u prethodnoj godini volonteri i profesionalci Crvenog križa i Crvenog polumjeseca zajedno su pomogli 688 miliona ljudi pogođenih katastrofama i drugim hitnim slučajevima, pružili su više od 306 miliona zdravstvenih usluga, a putem telefonskih i video poziva između porodica odvojenih katastrofom, nasiljem, sukobom ili karantinom podržano i potpomognuto je 1,5 miliona ljudi.

federalna

Rijetke su stvari u kojima možemo reći da je BiH prvak u svijetu, i to uglavnom nisu one pozitivne. Jedna od takvih stvari u kojima je naša zemlja šampion jeste broj stranaka koji je u njoj registriran. Iako se taj broj stalno mijenja, u ovom trenutku u našoj zemlji registrirano je oko 150 političkih stranaka.

Naravno, kako je 2022. izborna godina, treba očekivati da broj novih stranaka do izbora u našoj zemlji nastavi rasti. Poređenja radi, na lokalne izbore 2020. godine bila su prijavljena 543 politička subjekta, od čega 333 nezavisna kandidata, čak 129 političkih stranaka, 72 koalicije i devet lista nezavisnih kandidata.

Stranačka inflacija

Tako dolazimo u zaista bizarnu situaciju – država koja imao oko 3 miliona stanovnika broji po jednu stranku na svakih 20.000 stanovnika!

Zanimljiv je bio slučajan s osnivanjem zelenih stranaka u BiH. Naime, ova opcija doživljava nagli rast popularnosti u svijetu kako ekološka pitanja i problem globalnog zagrijavanja postaju dominantne teme u zelenoj politici. Zelena stranka danas je jedna od vladajućih u Njemačkoj, a u regionu ova opcija doživljava veliki uspon kroz pobjede stranke !Možemo u Zagrebu ili dolazak Pokreta URA Dritana Abazovića na čelo Crne Gore.

Ipak, nakon što decenijama nije bila relevantna zelena opcija na političkoj sceni, u skladu s bh. običajima, na ovim izborima naša zemlja će ih imati cijeli buljuk.

Tako je Adis Arapović, zastupnik u Parlamentu FBiH, u koji je izabran kao kandidat SBB-a, osnovao stranku Zeleni BiH.

Osim toga, na izbore će, vjerovatno, izaći i „Zeleni pokret BiH“, iza kojeg stoji federalni parlamentarac Nihad Čolpa, a koji se povezuje i sa Zlatkom Lagumdžijom. Novu stranku „Za nove generacije“ su najavili i bivši DF-ovci Zlatko Miletić i Damir Marjanović, koji je, nakon kratke epizode u DF-u u njenim počecima, imao nešto dužu u Našoj stranci, iz koje je, također, brzo izašao.

Upravo navedeni primjeri pokazuju kako se najčešće i osnivaju stranke kod nas – određeni funkcioner ili političar nakon izlaska iz postojeće partije osniva novu. Tako se od 1990. do danas dešava progresivno umnožavanje političkih stranaka.

Odgovara vladajućim

Ovakva praksa dovodi do rasparčavanja glasova opozicije, rascjepkavanja odgovornosti i otvara širom prostor za političke trgovine, gdje jedna ruka zastupnika neke marginalne stranke u mnogim slučajevima može ispasti presudna. Naravno, ovo odgovara i do sada vladajućim strankama, jer im stabilno glasačko tijelo, velikim dijelom sastavljeno od interesno uvezanih pojedinaca, može omogućiti da već i s dvadesetak posto glasova ostaju dominantna pozicija.

Ipak, stvari jasno pokazuju da je u BiH neophodno urediti stanje po pitanju broja i uloge političkih stranaka. Jer nešto ozbiljno nije uredu s društvom u kojem, dok ekonomija stagnira, a stanovništvo masovno odseljava, jedino što uspijeva su nove stranke.

Prijedlog PDP-a

PDP je nedavno u skupštinsku proceduru uputio Nacrt zakona o političkim strankama u Republici Srpskoj kojim bi se pooštrili uvjeti za njihovo osnivanje.

Prema važećem zakonu u Republici Srpskoj, za osnivanje političke stranke potrebno je prikupiti svega 500 potpisa i uplatiti taksu od 300 maraka. Predlagač izmjena zakona PDP tvrdi da se zbog tako blagih kriterija osniva veliki broj stranaka koje služe za izborni inžinjering i jednokratnu upotrebu.

– Za osnivanje političkih stranaka potrebno je 5.000 osnivača koji ovjeravaju svoje izjave o osnivanju političkih stranaka i mogu je ovjeriti samo jednom i biti osnivači jedne političke stranke – navodi šef Kluba zastupnika PDP-a u NSRS Perica Bundalo.

U Federaciji za sada nema sličnog prijedloga. Prije nekoliko godina SNSD je predlagao i da se izborni prag podigne na 5 posto (u odnosu na sadašnjih tri), ali ovaj prijedlog nije dobio potrebnu podršku.

U subotu je u Muzeju “Bitka za ranjenike na Neretvi” u Jablanici, u Bosni i Hercegovini, otvorena izložba “80 godina 13. julskog ustanka 1941-2021, godine prkosa i ponosa”, javlja AA.

Izložba je otvorena u sklopu obilježavanja 79. godišnjice Bitke za ranjenike na Neretvi i 77. godišnjice pobjede nad fašizmom.

Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar Saveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, koji je jedan od organizatora izložbe zajedno sa Savezom antifašističkih boraca Bosne i Hercegovine, u razgovoru za AA predstavio je izložbu.

Ponos narodima Evrope

Izložbu su pripremili Matica crnogorska i Zajednica Crnogoraca u Hrvatskoj.

“Jean-Paul Sartre je rekao da ustanak crnogorskog naroda može služiti na ponos narodima Evrope. Bio je to prvi opštenarodni ustanak u porobljenoj Evropi, kada je oko 30.000 crnogorskih boraca s puškama ili bez pušaka krenulo na Njemce, odnosno na Talijane u tom vremenu i na veliki broj domaćih izdajnika na našim prostorima”, rekao je Đurović.

Dodao je kako je izložba, uz zahvalnost domaćinima, koncipirana da podsjeti ne samo “na herojsku borbu crnogorskog naroda nego na borbu svih naroda iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Makedonije, svih koji su se tokom četiri ratne godine na ovim prostorima borili”.

“Ovdje su svijetli likovi revolucije jugoslavenskih partizana, ali i valja skrenuti pažnju možda posebno na Ljuba Čupića, ‘osmijeh pred strijeljanje’, koga su Talijani uz pomoć domaćih izdajnika, četnika, strijeljali 9. maja, na Dan pobjede 1942. godine. Tu je i Joka Baletić, partizanka od 18 godina, koju su objesili, a tražila je samo da je obuku u crvenu haljinu, jer nije bila ni udata, a bila je partizanka”, rekao je Đurović.

Izložba, koja će biti otvorena narednih desetak dana koncipirana je hronološki.

“Ovo je i podsjećanje na svijetle trenutke historije crnogorskog, odnosno jugoslavenskih naroda, a istovremeno opomena da se nikada to na ovim prostorima ne desi”, rekao je Đurović.

Istakao je kako se oni iz Saveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore istinski ponose saradnjom s borcima i antifašistima Bosne i Hercegovine, posebno kada je riječ o organizaciji ove manifestacije, susretima na Sutjesci te brojnim drugim manifestacijama, uključujući Drvar, Jajce…

Ponos i prkos

“Srce borbe Titovih jugoslavenskih partizana je Bosna i Hercegovina. Zato mi iz Saveza boraca NOR-a i antifašista i danas s ovog veličanstvenog skupa poručujemo da podržavamo i da ćemo učiniti sve što možemo da naša Crna Gora i vaša Bosna i Hercegovina, budu uvijek jedinstvene, budu samostalne i da se nikada na našim prostorima ni bilo gdje ne ponovi najveće zlo ovog svijeta – rat. Zato dajmo šansu miru ili ‘sve za mir, mir ni za što’”, rekao je Đurović.

Osvrnuo se i na naziv izložbe s posebnim fokusom na riječi “ponos” i “prkos”.

“Prkos zato što smo ustali, prvi organizovano u porobljenoj Evropi, a kada je riječ o ponosu, istinski se Crna Gora i ona i ova i svaka ponosi julskim ustankom, jer je to jedna od najsvjetlijih stranica crnogorske historije”, rekao je Đurović.

Obilježavanju godišnjice prisustvuju gosti iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, ali i regiona.

Radiosarajevo.ba

U Ferhat-pašinoj džamiji u Banjaluci danas je obilježen Dan džamija, koji Islamska zajednica (IZ) u Bosni i Hercegovini obilježava u znak sjećanja na dan kada je 1993. godine minirana ova, jedna od najznačajnijih džamija u BiH, javlja AA.

U okviru Akademije “Sjećanje na rušenje Ferhadije i ostalih banjalučkih džamija” prigodan program izveli su imami Medžlisa IZ Banja Luka, a prisutnim se obratio i muftija banjalučki Nusret Abdibegović.

Muamer Okanović, glavni imam Medžlisa IZ Banja Luka, rekao je da je 7. maj veoma važan datum, kako za Banjaluku tako i za Bosnu i Hercegovinu, kako za muslimane, tako i za sve građane koji streme i teže ka civilizacijskim vrijednostima.

Poslati lijepu sliku

“7. maj je značajan zbog tog nemilog događaja koji se odigrao 1993. godine, kada su srušene Ferhat-pašina i obližnja Arnaudija džamija koje su danas simbol svih džamija u BiH. Na taj dan pokušavamo poslati jednu lijepu sliku iz Banja Luke da se obnovom džamija, obnovom mjesta gdje se obavlja molitva, gdje se ljudi približavaju Bogu i gdje se međusobno zbližavaju, može obnoviti i povjerenje koje je jedno od najvažnijih faktora za suživot”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, na prostoru banjalučkog medžlisa tokom rata srušeno je svih 16 džamija.

“Hvala Bogu, sve džamije su i obnovljene zaključno s Arnaudija džamijom čiju obnovu, odnosno krunidbeni dio još uvijek rado iščekujemo”, kazao je Okanović.

Pojasnio je da je završen enterijer, dok za eksterijer ove džamije nisu završeni samo dodatni radovi.

Glavni imam Medžlisa Banja Luka istakao je da je veliki broj Banjalučana odrastao u ozračju i okrilju ove džamije tako da oni svojm posjetama i dolascima u džamiju, što turistički što radi molitve iskazuju sentiment koji Ferhat- pašinoj džamiji i pripada. Naglasio je da je značaj ove džamije ogroman što i pokazuju mnogobrojne posjete posebno u ljetnom periodu.

Simbolično obilježavanje

Odlukom Rijaseta Islamske zajednice u BiH, 7. maj je proglašen Danom džamija, kada se simbolično obilježava rušenja Ferhadije u Banja Luci, ali i ostalih 613 džamija, 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih objekata u vlasništvu IZ.

Ovaj datum ujedno je i sjećanje na tragično stradanje Cazinjanina Murata Badića, 7. maja 2001. godine u Banjaluci. Tada su polaganje kamena temeljca za obnovu Ferhadija džamije prekinuli neredi u kojima je teško povrijeđen Badić, koji je od povreda preminuo 26. maja 2001. godine.

Ferhadija džamija izgrađena 1579. godine predstavljala je jedno od najuspješnijih arhitektonskih ostvarenja bosanske arhitekture u vrijeme Osmanlija u 16. vijeku, a 1950. godine je uvrštena u kulturnu baštinu BiH, zatim i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u.

Obnovljena Ferhadije svečano je otvorena 7. maja 2016. godine.

Radiosarajevo.ba