Category: BiH

Kada je 9. maja 1950. godine francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman najavio ambiciju integracije evropskih privreda u takvoj mjeri da rat postane “ne samo nezamisliv, već i suštinski nemoguć”, u vremenima kada je u Evropi bilo više diktatura nego demokratija, teško da je mogao zamisliti da će Evropsku uniju jednog dana činiti 27 država članica.

Piše: Johann Sattler, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU

Stvaranje i proširenje Evropske unije treba slaviti. Ali, kako nas na to podsjećaju sukobi u zemljama bivše Jugoslavije i brutalna ruska invazija na Ukrajinu, mir je i dalje krhak. Srce se slama nad šokantnim prizorima koji pristižu iz Ukrajine. I pored različitih stavova unutar EU po brojnim pitanjima, jedinstveni smo u svom ogorčenju na postupke Rusije.

Pokazali smo našu odlučnost da zajednički djelujemo. Dijelom i zbog bolnih lekcija koje smo naučili iz sukoba kao u Bosni i Hercegovini. Ne samo da našim do sada nezapamćenim sankcijama ekonomski onesposobimo Putinovu ratnu mašineriju, već i da osiguramo značajno naoružanje kako bismo pomogli Ukrajini da se odbrani.

Situacija u Ukrajini nas podsjeća da moramo biti čvrsti u odbrani naših temeljnih vrijednosti kao Unije. Ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokratija, jednakost, vladavina prava i ljudska prava nisu puke fraze zapisane u Lisabonskom ugovoru. Ovo su principi po kojima funkcionišemo, ali i mjerila na temelju kojih se ocjenjuje pristupanje EU.

S naše strane, više puta je na najvišem nivou naglašavana politička volja da Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan postanu članice EU, uključujući predsjednicu von der Leyen, predsjednika Michela i visokog predstavnika/potpredsjednika Borrella. Istraživanja javnog mnijenja također redovno ukazuju da više od tri četvrtine građana Bosne i Hercegovine podržava ulazak u EU. S tim da nema pristupanja bez reformi i istinske društvene transformacije. Nije to pitanje nespremnosti EU, već spremnosti zemlje da bude dio evropskog ekonomskog tržišta, da učestvuje u donošenju kompromisnih odluka u našim institucijama, te da pritom očuva evropske standarde i vrijednosti.

Šta se može učiniti da se ova ambicija ostvari? Put ka EU jasno je zacrtan u 14 ključnih prioriteta Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU. Ne možemo zanemariti da tokom prošle godine nije napravljen nikakav napredak, ali se na Dan Evrope ne želim fokusirati na negativne stvari.

Nasuprot tome, svaki puta kada ambasadori država članica EU ili ja razgovaramo s privatnim sektorom, civilnim društvom, novinarima, mladima, vodećim u oblasti kulture i ekološkim aktivistima, podsjetimo se koliko je talenta, inventivnosti, energije, otpornosti i kreativnosti u ovoj zemlji, te kakve bi koristi EU imala od članstva Bosne i Hercegovine, i obratno.

Proteklih dana sam prisustvovao manifestacijama tokom obilježavanja Dana Evrope u Travniku, Trebinju i Sarajevu i upoznao sportiste, kulturne radnike, preduzetnike, poljoprivredne proizvođače, te mlade ljude u nekim od najprijatnijih susreta. Svi na svoj način doprinose poboljšanju života u Bosni i Hercegovini, ne za bolji život sutra, već za bolji život danas. A sve njih zanemaruje preveliki broj domaćih čelnika u aktivnom izbjegavanju odgovornosti za zdravorazumske reforme kojima bi učinilo puno više za poboljšanje života građana ove zemlje. Ovi ljudi su umorni od serija političkih prepirki, izmišljenih kriza i protraćenih prilika.

Naš rad s političkim čelnicima ove zemlje se nastavlja. Moramo. Oni koje građani biraju trebaju biti naši ključni partneri u provođenju reformi potrebnih za članstvo u EU. Ali, dopustite mi da iskoristim Dan Evrope kao povod da još jednom potvrdim da EU neće sarađivati isključivo s političkim čelnicima, već i nastaviti štititi, promovisati i osnaživati one izvan politike koji pomažu BiH da ostvari svoj pravi potencijal i neumorno rade na jačanju demokratije, temeljnih sloboda, vladavine prava i tržišne ekonomije u zemlji.

Da citiram predsjednicu Von Der Leyen, suština Evropske unije nisu tek stranke i politika, pravila ili propisi, tržišta ili valute. U konačnici i iznad svega, riječ je o ljudima i njihovim težnjama. O ljudima koji stoje jedni uz druge. Za svoju slobodu, vrijednosti, najjednostavnije rečeno, za bolju budućnost.

Svima želim sretan Dan Evrope s nadom da će ono najbolje u ovoj zemlji uspješno prebroditi svoje izazove i da ćemo uskoro moći slaviti reforme koje će Bosnu i Hercegovinu čvrsto postaviti na evropski put. Obećavam da ću nastaviti činiti sve u mojoj moći da pomognem da se to desi. Jer građani ove zemlje ne zaslužuju ništa manje.

Radiosarajevo.ba

Izvor: Fena (H.S.)

Savez logoraša u BiH oglasio se saopćenjem za javnost u povodu 9. maja – ”Dana logoraša Bosne i Hercegovine“ u kojem ocjenjuje da su događaji na području naše šire regije ponovo potvrdili da poraz fašizma i nacionalizma nakon 2. Svjetskog rata nije bio i konačan, a nedavna dešavanja u Ukrajini su čak pokazala da je fašizam 21. stoljeća i “metastazirao u neke nove oblike”.

“Prije tačno 72 godine, 1950. godine Robert Schuman, ministar vanjskih poslova Francuske, dao je prijedlog novog uređenja Europe tek izašle iz dva prethodna svjetska rata, uređenja utemeljenog na međusobnoj solidarnosti zemalja i jednoj novoj ideji-ideji Europske unije. Ideja EU se izgrađivala i podrazumijevala konačni poraz fašizma nakon 2. Svjetskog rata, kao poraz ideologije nadređenosti i veličanja određene nacije, grupe ljudi, koji se neutemeljeno, neljudski i nedemokratski smatraju više vrijednim jedinkama, nego što su to ostali pripadnici tog društva. Prema tome, fašizam i dalje postoji, živi tu pored nas, i samo u određenim fazama djeluje pritajeno i konspirativno, a nekad se podigne iz pepela, i ponovo uzrokuje tragediju, bol, smrt i razaranja običnim ljudima”, navodi se u saopćenju. 

Iz Saveza logoraša u BiH naglašavaju da je očigledno da moderno društvo moramo izgrađivati na temeljima sistematičnog odgovora pravde i prava, pa i sankcija onda kada se metastazirani fašizam ponovo podigne iz pepela.

“Očigledno je da će ta borba ‘dobra i zla’ trajati do sudnjeg dana, a za svakoga od nas treba da je bitno na kojoj strani ćemo naći svoje mjesto. Od svojih početaka pa sve do danas, Savez logoraša u Bosni i Hercegovini, istrajava upravo na toj borbi i daje kontinuiran i značajan doprinos u pobjedama dobra nad zlom”, poručuju iz Saveza.

Kako dodaju, kontinuirano sarađujući sa svojim članicama-udruženjima logoraša na području cijele BiH, kao i sa svim drugim organizacijama, institucijama, pojedincima i međunarodnom zajednicom, taj savez istrajava u borbi za istinu i pravdu. Za uspjeh u toj zajedničkoj misiji, neophodno je sinergijsko djelovanje i međusobna podrška svih učesnika.

Savez logoraša u BiH od bh. političkih i drugih lidera traže da se konačno opredijele na kojoj su strani i počnu konkretno djelovati i pomagati logorašima u borbi za adekvatan zakon, istinu i pravdu, i za zajedničku državu u kojoj ima mjesta za sve iskrene Bosance i Hercegovce, saopćeno je iz tog saveza.

Kako je zbog poteškoća na tržištu oko nabavke pšenice te njenog poskupljenja lančano došlo do poskupljenja i piletine, tako uslijed poboljšanog uvoza dolazi i do njenog pojeftinjena.

Edin Jabandžić, predsjednik Koordinacionog odbora peradara/živinara BiH i direktor kompanije Madi Tešanj, je kazao da Srbija od kole uvozimo kukuruz štiti svoje interese te da je nabavna cijena po toni niža.

“Zbog odobrenja uvoza kukuruza iz Srbije po jeftinijim cijenama i do 100 KM po toni, doći će i do pojeftinjena piletine do 10 posto”, kazao je Jabandžić.

Pšenica je nedavno ostvarila svoj rekord, najjeftinija ponuda je bila ona iz Srbije i iznosila je 611 KM po toni, što je rekord svih rekorda, a kukuruz je koštao 700 KM/t, što je također bio rekord u posljednjih najmanje deset godina.

Ova vijest obradovala je bh. građane, ali i dobavljače kukuruza i proizvođače pilećeg mesa. S ovim bi trebalo doći i do pojeftinjena drugih proizvoda u BiH koja su ovisila o srbijanskom tržištu.

Izvor: Klix.ba

Proizvođači mlijeka u Bosni i Hercegovini i dalje čekaju povećanje otkupne cijene mlijeka. Proizvođači iz oba entiteta krajem ožujka uputili su dopis svim prerađivačima u zemlji u kojima su naveli da je od 1. travnja minimalna cijena mlijeka standardne kvalitete 0,95 maraka po litri. Zbog niske cijene su, kako kažu, ispod granice rentabilnosti, pa sve više njih odustaje od proizvodnje.

Od početka godine Nebojša Đokić iz Dvorova, zbog niske cijene mlijeka i visokih troškova, bio je prinuđen da zasuši dio grla na svojoj farmi. Uz konstantna poskupljenja i cijenu mlijeka koja stagnira, skoro je nemoguće opstati.

NEBOJŠA ĐOKIĆ, proizvođač mlijeka

“Proljetna sjetva, prošla godina bila loša, kukuruz stvarno loš kod nas, silaža loša, narod nema hrane, teško da prehranimo stoku, a u svoj toj situaciji cijena mlijeka nikakva. Dvije marke litar sirutke, a litar mlijeka 72 feninga. Koliko oni proizvoda od litra mlijeka iskoriste, a nama daju mrvice”.

Proizvođači mlijeka ističu da su u nezavidnom položaju jer cijenu diktira otkupljivač.

NEBOJŠA ĐOKIĆ, proizvođač mlijeka

“Nemamo pariteta, ne prati nas mljekara sa poskupljenjem našim. Naše je da radimo, a oni određuju našu cijenu, našeg proizvoda. Malo mi je to nelogično, ali je istinito”.

Da je situacija u sektoru mljekarstva zabrinjavajuća, već duže vrijeme upozorava i Vladimir Usorac, predsjednik entitetskog Udruženja proizvođača mlijeka.

VLADIMIR USORAC, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka RS

“Smanjila se proizvodnja jedno 30 %, da ne pretjeram. Ffarma koja proizvodi 2000 litara ima gubitak 500 KM dnevno ili 15000 mjesečno ili 200 000 godišnje. Tu nema više proizvodnje, zadužujemo se za concentrate, za sve. Mislim da su ljudi pri krajnjoj granici”.

Iz Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske kažu da je trenutna premija za mlijeko 25 feninga po litru, a proizvođači mlijeka mogu se nadati i sredstvima iz Kompenzacionog fonda.

„U 2021. godini mjesečna premija u prosjeku iznosila oko 2,5 miliona KM. Iz Kompezacionog fonda još uvijek nije isplaćena premija, a o daljim aktivnostima vezanim za podršku mljekarima naknadno ćemo obavjestiti javnost.“

Početkom naredne sedmice proizvođači očekuju sastanak sa nadležnima, kako bi se ovo pitanje konačno razriješilo.

VLADIMIR USORAC, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka RS

“Ponedjeljak, utorak da ćemo razgovarati. Očekujem u ponedjeljak upravni odbor, jer mi smo donijeli zaključak da je mlijeko 95 feninga. Sad će bar oni koji su potpisali fakturisati 95 feningi. Gdje to ide, ne bih ni ja znao”.

Mljekari u Bosni i Hercegovini zahtijevaju od nadležnih da im pomognu i zaštitnim taksama i uvoznim carinama. Ako pomoć izostane, uvjeravaju da neće imati drugog izbora nego da zatvore farme.

Izvor: BHRT

U Evropi će sutra biti obilježen Dan pobjede nad fašizmom u znak sjećanja na pobjedu antifašista 1945. godine u Drugom svjetskom ratu, kao i Dan Evrope.

Nacistička Njemačka potpisala je kapitulaciju u Drugom svjetskom ratu 9. maja 1945. godine i to je razlog što se današnji dan obilježava kao Dan pobjede.

Dan Evrope, obilježava se u znak sjećanja na 9. maj 1950. godine, kada je Robert Šuman predstavio prijedlog stvaranja nove Evrope. Ovaj prijedlog, poznatiji kao “Šumanova deklaracija”, smatra se početkom onoga što je danas poznato kao Evropska unija.

Ove godine navršava se 77 godine od završetka Drugog svjetskog rata i 72 godina od pokretanja inicijative za stvaranje političke tvorevine koja je danas izrasla u Evropsku uniju.

Ta dva važna događaja u historiji Evrope, kao i svake godine, bit će obilježena nizom događaja i odavanjem počasti žrtvama fašizma i palim borcima u Drugom svjetskom ratu.

U Bosni i Hercegovini također će biti obilježen taj dan kada će brojne delegacije polaganjem cvijeća na spomen obilježjima odati počast palim borcima, a među njima i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić. Cvijeće će biti položeno na spomen obilježjima “Vječna vatra” i “Vraca”.

Savez antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata u BiH (SABNOR) organizirat će pres-konferenciju na kojoj će biti predstavljena Platforma za antifašističko bosanskohercegovačko društvo u 21. vijeku.

Na Partizanskom spomen groblju u Mostaru predstavnici Udruženja antifašista i boraca NOR-a Mostar položit će cvijeće i odati počast poginulim antifašistima u Drugom svjetskom ratu.

U ime Njemačke kapitulaciju je potpisao feldmaršal Wilhelm Keitel, uime Sovjetskog saveza maršal Georgij Žukov, a uime zapadnih saveznika britanski general Arthur Tedder.

Iako je rat završen tek nekoliko mjeseci kasnije, kapitulacijom carskog Japana, u svim zemljama Evrope 9. maj se obilježava kao Dan pobjede nad fašizmom i nacizmom.

U ratu, koji je trajao nešto manje od šest godina, učestvovala je 61 država i oko 110 miliona vojnika, a poginulo je između 55 i 60 miliona ljudi.

Prema podacima Državne komisije Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, u tadašnjoj Jugoslaviji ubijeno je više od 1,7 miliona ljudi, među kojima nešto više od 300.000 boraca.

Dan pobjede nad fašizmom i nacizmom obilježava se i kao Dan Evrope u spomen na historijsku deklaraciju Roberta Schumana iz 1950. godine.

Tadašnji francuski ministar vanjskih poslova i jedan od pokretača evropske integracije iznio je ideju o novom obliku političke saradnje u Evropi koja bi učinila rat između evropskih nacija nezamislivim i nemogućim. Schumanov plan se smatra začetkom procesa evropskih integracija.

Godinu dana nakon predlaganja Schumanovog plana Francuska, Savezna Republika Njemačka, Italija, Belgija, Luksemburg i Nizozemska u Parizu su potpisale Ugovor o osnivanju Evropske zajednice za ugljen i čelik.

Kasnije je, Rimskim ugovorom iz 1957. godine, osnovana Evropska ekonomska zajednica, a potpisivanjem ugovora u Maastrichtu 1992. godine nastala je Evropska unija.

Evropsko vijeće 1985. godine odlučilo je da se dan objavljivanja deklaracije, 9. maj, obilježava kao Dan Evrope, ne samo u EU, već i širom svijeta.

federalna

Cijene pilećeg mesa i peradarskih proizvoda trebali bi pojeftiniti u narednih desetak dana u BiH.

Ovu informaciju za BHRT su potvrdili u Koordinaciji peradara/živinara BiH, a kao razlog za smanjenje cijena navode odluku Srbije da ukine embargo na izvoz žitarica u BiH.

Rat u Ukrajini, koja predstavlja jednu od evropskih žitnica, doveo je do problema u snadbjevanju tržišta žitaricama od čije cijene u najvećoj mjeri zavisi konačna cijena pilećeg mesa. Svaki brojler u prosjeku pojede oko 4 kilograma stočne hrane tokom jednog ciklusa, a uzme li se u obzir da BiH, koja ima malu proizvodnju žitarica, godišnje proizvede oko 30 miliona brojlera jasno je koliko su ovdašnji peradari ovisni od uvoza i koliko sve to utiče na cijenu finalnog proizvoda.

bhrt

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 1.752 osnovne škole u našoj zemlji upisano je 264.598 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 3.461 ili 1,3 posto. U ovoj školskoj godini u prve razrede osnovnih škola upisano je 27.906 učenika, što je u odnosu na školsku 2020/2021. godinu manje za 2,3 posto.Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 1.752 osnovne škole u našoj zemlji upisano je 264.598 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 3.461 ili 1,3 posto. U ovoj školskoj godini u prve razrede osnovnih škola upisano je 27.906 učenika, što je u odnosu na školsku 2020/2021. godinu manje za 2,3 posto.

Debela faza

Ovi podaci pokazuju nastavak trenda na koji već duže vrijeme upozoravaju eksperti – da BiH postepeno nestaje, što zbog opće situacije i pada nataliteta, što zbog odlaska stanovništva.

Radi se o demografskoj imploziji, naglašava profesor geografije Vedran Zubić. Dodaje da je trenutna stopa nataliteta niža od 9 promila, a da je fertilitet (broj rođene djece po ženi u plodnom razdoblju života, plodnost populacije) trenutno 1,19.

– To je najniža stopa otkako pratimo taj numerički podatak. Da bi stanovništvo biološki opstalo, potreban je fertilitet od minimalno 2. Dakle, na dva roditelja dvoje djece, samo da bismo nastavili biološku opstojnost. Jasno je da se radi o demografskoj imploziji i da smo ušli u debelu fazu gotovo nestanka s ovog geografskog prostora – ističe Zubić.

Koliko je situacija ozbiljna, govori i njegova procjena da BiH do kraja ovog stoljeća, čak i ako bismo u potpunosti zaustavili migracije i da sadašnji stanovnici naše zemlje žive u prosjeku 85 godina, neće imati dva miliona stanovnika.

Izvor prihoda

Sociologinja Smiljana Vovna kaže da se broj učenika smanjuje ne samo u osnovnim već i u srednjim školama, a u naglom je padu i broj studenata na fakultetima. Brojni su uzroci na koje se godinama upozorava, ali bez adekvatnih reakcija vlasti.

– Većina mladih ljudi i bračnih parova odlučuje se svoj život nastaviti van BiH, jer nemaju stalno zaposlenje i izvor prihoda. Razlog je prvenstveno nesigurna politička situacija, jer gledamo kako se mijenjaju vlade i koalicije, ali se politika bavi sama sobom, a ne problemima građana – ističe Vovna.

Puno uzroka

– Puno je uzroka, od ekonomskih do sigurnosnih, a promijenila se i demografska situacija u porodicama, pa više nemamo patrijarhalnih porodica s četvero, petero ili šestero i više djece – ističe Vovna.