Category: BiH

Tokom jučerašnjeg obraćanja Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN), visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schimdt, spomenuto je da u Bosni i Hercegovini postoje nova, mlada generacija političara, a kao primjere je naveo gradonačelnicu Sarajeva Benjaminu Karić, te Draška Stanivukovića i Marija Kordića, gradonačelnike Banje Luke i Mostara, dok je za gradonačelnicu Sarajeva kazao da “opredijeljena pitanju pomirenja”.

To, kako je Schmidt kazao, može doprinijeti boljoj budućnosti Bosne i Hercegovine.

Benjamina Karić komentirala je za portal Radiosarajevo.ba pohvalu koju je na njezin račun iznio Schmidt.

“Hvala uvaženom Visokom predstavniku, gospodinu Schmidtu što je prepoznao moj rad kao doprinos izgradnji boljeg bosanskohercegovačkog društva. Ovo je značajan podstrek za dalji rad”, istakla je Karić, te dodala:

“Cijenim što riječi koje su upućene pred Vijećem sigurnosti UN-a, dolaze od čovjeka koji je svojim djelovanjem pokazao odlučnost i posvećenost miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini”.

Kazala je da će nastaviti “raditi vrijedno na isticanju svega onoga što nas spaja i što će mladim ljudima omogućiti ljepše sutra”.

“Nadam se da sličan sud o mom radu dijele i građani Sarajeva i Bosne i Hercegovine, zbog kojih sam tu i kojima služim”, zaključila je Karić.

 

radiosarajevo

Promjena naselja nekada zna izuzetno teško pasti. Promjena grada još teže, a države najteže. To najbolje znaju oni koji su napustili Bosnu i Hercegovinu u potrazi za boljim životom. Jedan od njih je Nermin Mameledžija, iz mjesta Turbe kod Travnika.

Nermin je diplomirani stomatolog, a fakultet je završio u Sarajevu. Kao mnogi medicinari, odlučio je da napusti Bosnu i Hercegovinu i zaputi se u Njemačku. Razlika između njega i ostalih je što je on svoj odlazak snimio i rastužio Bosnu i Hercegovinu krajem oktobra prošle godine.

Njegov video pregledali su mnogi i dobro zapamtili suze na kraju, kada se rastajao od roditelja.

Zbog toga smo odlučili da kontaktiramo Nermina radoznali da saznamo kako se snašao u Njemačkoj i kaje li se zbog odlaska.

“Ne kajem se. Ja sam znao gdje idem, znao sam da će biti teško, ali da mi je to najbolja opcija bila”, poručio je Nermin na početku razgovora za portal Radiosarajevo.ba.

 

Prisjetili smo se samog videa i pitali Nermina kakve su bile reakcije.

“Ja sam se iznenadio što se tako video proširio. Mislio sam da ljude neće u toj mjeri zanimati. Reakcije su, prema onome što sam ja pročitao i vidio 99 posto pozitivne. Ljudi su vrlo fini, dali su mi podršku”, rekao je mladi stomatolog.

Objasnio nam je da je video objavljen krajem oktobra iako je on počeo u Njemačkoj raditi još u junu. Ali, kako sam kaže, nije imao vremena, a ni hrabrosti postaviti video prije oktobra “jer nije mogao vidjeti suze roditelja na kraju”.

O životu u novoj sredini kaže da nije loš, iako je došao u nešto što je nepredvidljivo. Kaže da posao ide dobro i da uči jer ima položiti još jedan ispit koji bi njegovu diplomu priznao kao da je dobijena u Europskoj uniji. Objašnjava nam da poslije toga neće biti više nikakvih administrativnih prepreka da radi.

 

Ipak, mnoge mu stvari nedostaju…

“Tek poslije nekoliko mjeseci od dolaska shvatiš da ti neke svari nedostaju, jer na početku si okupiran poslom i snalaženjem. Fale mi brojni momenti iz BiH, taj naš mentalitet…

Bilo mi je posebno teško za Bajram i ramazan. Jer, ovdje sam s Nijemcima, oni teško razumiju šta je post. Za Bajram sam bio u turskom mesdžidu. Nisam razumio ništa (smijeh). Kasnije sam otišao na posao i to je to”, kaže Nermin.

Dodaje da mu se dosta ‘naše raje’ iz Njemačke javilo poslije videa, ali da su samo jednom popili kafu jer se “nema toliko vremena”.

“Ima dosta ljudi s Balkana. Dolaze mi u ordinaciju. Kažu da su gledali video”, podcrtao je Nermin.

 

Neizbježno pitanje bilo je da li se planira jednog dana vratiti.

“U skorijoj budućnosti – ne. Ali, u nekoj dalje vrlo moguće. Zamišljao sam ovdje slobodne dane provoditi malo drugačije. U buduće ću češće za slobodne dane dolaziti u BiH.

Ja kad se ostvarim u karijeri ne vidim što se ne bih vratio. Ja sam prije svega Bosanac i Hercegovac, pa onda sve ostalo”, kazao je Travničanin.

Ipak, smatra da svi oni koji smatraju da će im biti bolje ‘vani’ trebaju probati.

U Bosni i Hercegovini danas ima najmanje 60 javnih kuhinja u kojima se hrani najmanje 16.800 ljudi. Dodatno, mnogi primaju i dnevne obroke ili mjesečne pakete pomoći u namirnicama da bi preživjeli. Prije šest mjeseci u Bratuncu je otvorena i prva javna kuhinja za bebe, a u Lukavcu djeluje javna kuhinja za djecu sa invaliditetom.

Istovremeno, prema podacima Agencije Ujedinjenih nacija, u BiH se godišnje uništava i baca oko 400.000 tona hrane, procjene su da domaćinstva bace oko 700.000 obroka dnevno. Fondacija Mozaik provodi kampanju protiv bacanja hrane “Niko gladan, niko sam”.

Direktor Fondacije Zoran Puljić za N1 je rekao da su pokrenuli ovaj projekat, jer sa jedne strane svi pričaju o visokoj politici, te vidimo kako se uništava svaka pora našeg društva, a ljudi postaju sve siromašniji i trendovi su gori.

“Kad smo napravili analizu u BiH vidjeli smo da se puno hrane baca. Jedan dio se baca u domaćinstvima i u procesu proizvodnje hrane. To je dio na koji ne možemo reagovati. A drugi dio je hrana koja je pred istekom roka i koja je apsolutno zdrava za ishranu i onda vidimo da svaki je peti stanovnik BiH siromašan. Vidimo ljude koji traže hranu po kontejnerima. To je sramota za naše društvo”, rekao je Puljić.

Istaknuo je i da je sa jedne strane visoka politika, a sa druge su ljudi koji rove po kontejnerima.

Pojasnio je i da su pogledali brojeve i pronašli da 767.000 obroka dnevno bacimo, a apsolutno su ispravni za upotrebu i pred istekom roka su, a idu na deponiju zbog toga što se mora platiti PDV.

“Sve kompanije koje rade sa hranom to čine, jer one da bi dobile pravo da se oslobode PDV-a, tu hranu šalju na deponiju, dobiju potvrdu da su to bacili i nakon toga na tu hranu ne moraju platiti PDV”, kazao je Puljić.

Naveo je i da 68.000 ljudi se hrani u javnim kuhinjama, a više je od 60.000 javnih kuhinja u BiH. Logika je bila, dodao je, da sada ovu hranu koja je ispravna za ljudsku ishranu, na vrijeme, na neki način prenesu u javne kuhinje.

Puljić je poručio i da se pojedinci mogu uključiti u sufinansiranje javnih kuhinja.

“Planiramo jednu konferenciju gdje ćemo dovesti sve predstavnike javnih kuhinja gdje bi i pojedinci mogli učestvovati”, rekao je Puljić.

Predsjednik Slovenije Borut Pahor prisustvuje na Sarajevo Business Forumu na kojem je predložio promjenu pristupa Evropske unije prema Bosni i Hercegovini, odnosno, brzu dodjelu toj zemlji statusa kandidata za članstvo nakon čega bi se ponovo insistiralo na provođenju preduslova koje je Evropska komisija postavila pred BiH još 2019. godine.

Pahor je kazao kako je svima jasno da je politička stabilnost preduslov ekonomskog razvoja, a regija zapadnog Balkana i dalje je prostor političke nestabilnosti.

Ocijenio je da stalno prijeti nestabilnost prouzrokovana bugarskom blokadom makedonskih pregovora o članstvu u EU što se prelijeva i na Albaniju, izostankom napretka u pregovorima Srbije i Kosova ali i unutrašnjim problemima koje ima BiH.

Pahor vjeruje kako je možda najvažnije riješiti zastoj u slučaju Bosne i Hercegovine pred koju je postavljeno 14 prioriteta koje valja riješiti kako bi dobila kandidatski status. Zastoj na tom planu traje već duže od dvije godine, a slovenski predsjednik sada predlaže da se BiH ipak da takav status kao važan politički signal o postojanju jasne evropske perspektive te da se nakon toga radi na ispunjenu postavljenih kriterija.

Pojasnio je kako je integracijski proces zbog prevelike sporosti prouzrokovao rast nacionalizma i potakao neprihvatljive ideje o promjenama granica u regiji.

Predložio je stoga da se o proširenju razmišlja kao o najvažnijem pitanju koje je posebno dobilo na značaju nakon ruske invazije na Ukrajinu.

“Podržavam ubrzani pristup Ukrajine, no, želim ubrzani pristup i kada je riječ o BiH. Ne znam je li ovo izvodivo i koliko će biti komplikovano postići konsenzus oko ovoga, no, to mi se čini trenutno najproduktivnijom idejom kada je riječ o postupku proširenja”, kazao je Pahor dodajući kako je potrebno iskoristiti sadašnji trenutak i pomoći BiH jer je to od ključne važnosti ne samo za nju nego i za stabilnost cijele regije.

Dodao je da je sada potrebna odlučna podrška iz Brisela da bi se i ljudima u BiH pokazalo da je evropska perspektiva dostižna.

Policija od jutros vrši pretrese objekata na 36 lokacija na području Zenice, Visokog, Mostara i Širokog Brijega u okviru operativne akcije “Meta” u kojoj je ranije uhapšeno više lica zbog nedozvoljene trgovine kanabisovim uljem.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova /MUP/ Zeničko-dobojskog kantona rekli su da policija u Visokom pretresa najmanje 30 lokacija, četiri u Zenici i po jednu lokaciju Mostaru i Širokom Brijegu, te da su meta hapšenja 32 lica.

Oni se sumnjiče za za neovlaštenu proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga, posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga, odavanje službene tajne, krivotvorenje isprave, te nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija, prenose federalni mediji.

Akcija “Meta” započeta je krajem marta radi otkrivanja nadriljekarstva i lanca prodaje kanabisovog ulja koje je korišteno za liječenje, a koje je u BiH ilegalno.

 

Akcija je tada sprovedena u tri kantona u Federaciji BiH i uhapšeno je više lica.

Aktivnosti u okviru akcije “Meta” se preduzimaju pod nadzorom Tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona, u saradnji sa Federalnom upravom policije i uz tehničku podršku Agencije za istrage i zaštitu BiH.

nezavisne

U glavnom gradu Bosne i Hercegovine 11. i 12. maja bit će održana Međunarodna investicijska konferencija Sarajevo Business Forum. Nakon dvogodišnje pauze uzrokovane pandemijom koronavirusa, Forum će ove godine nastaviti tradiciju okupljanja nekih od najvećih poslovnih i političkih lidera iz regiona i svijeta.

Forum će otvoriti predsjednik Uprave Bosna Bank International Banke Alek Bakalović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, te ministar privrede Kantona Sarajevo Adnan Delić, a u uvodnom obraćanju prisutnima će se obratiti predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor, ministar trgovine Republike Turske Mehmet Muş, ministar gospodarstva i Održivog razvoja Hrvatske Davor Filipović, YB Datuk Seri Ab Rauf bin Yusoh, viši državni ministar za industriju, investicije i razvoj preduzetništva države Melaka iz Malezije i šef Delegacije Europske unije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler.

Tema ovogodišnjeg Foruma je “Nearshoring – perspektiva za region“, odnosno mogućnosti realociranja proizvodnih kapaciteta evropskih kompanija u Bosnu i Hercegovinu i zemlje regiona.

Prvog dana na ovogodišnjem Sarajevo Business Forumu fokusirat će se na ekonomski oporavak nakon pandemije odnosno prilike za preokret, a u sklopu prvog panela svoja stručna mišljenja će podijeliti Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Zaev, bivši premijer Republike Sjeverne Makedonije, Šekib Avdagić, predsjednik Istanbulske trgovinske komore (ITO), Ahmet Albayrak, izvršni potpredsjednik banke Kuveyt Turk, Sandrine Friscia, predstavnica Evropske investicione banke za Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju, kao i mnogi drugi predstavnici političke i poslovne scene iz oko 40 zemalja učesnica Foruma.

I ove godine na Sarajevo Business Forumu (SBF) dodijelit će se prestižna priznanja “Sarajevo Business Bridge Awards” kompanijama i pojedincima koji su svojim poslovanjem, inovativnim idejama i zapošljavanjem mladih doprinijeli razvoju poduzetništva, održivog razvoja i investicijske klime u regiji. Na osnovu ocjene stručnog žirija, nagrade “Sarajevo Business Bridge Awards” će biti uručene dobitnicima na svečanoj ceremoniji u zgradi Parlamentarne skupštine BiH tokom prvog dana održavanja 11. Sarajevo Business Foruma, a u prisustvu svjetskih i regionalnih političkih i biznis lidera.

Svake godine sve više kompanija i investitora prepoznaje potencijal SBF-a, a broj učesnika zainteresiranih za business networking i pronalaženje novih investicijskih prilika u regionu je u konstantnom porastu. Na ovogodišnjem Sarajevo Business Forumu se očekuje učešće oko 1.500 predstavnika iz oko 40 zemalja iz cijelog svijeta, dok će biti predstavljeno više od 300 investicijskih projekata i poslovnih ideja, uglavnom iz Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Albanije.

Drugi dan 11. Sarajevo Business Foruma, koji će biti održan u hotelu Hills Sarajevo, otvoriti će Chris Barton, trgovinski komesar Njenog veličanstva iz Velike Britanije za područje Evrope, a nakon čega slijede četiri panela sa fokusom na potencijale zapadnog Balkana. U sklopu panela iz oblasti javno-privatnog partnerstva direktorica EBRD za BiH Manuela Naessl će predstaviti mogućnosti za privlačenje privatnih investitora u javno-privatnom partnerstvu.

U saradnji sa USAID-ovim Projektom razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegovini (Turizam), drugog dana vodeće poslovno-investicijske konferencije fokus će biti stavljen na moć turizma u podsticanju ekonomskog napretka na kojem će prisustvovati ugledni svjetski stručnjaci iz oblasti turističke industrije. U okviru panela predstavit će se i turistički projekti iz BiH.

Drugi dan se završava sa panelom iz oblasti islamskih finansija, te će se promovisati i lansiranje edukativne platforme iz oblasti islamskih finansija i ciljeva održivog razvoja, razvijene od strane UNDP-a i Islamske razvojne banke.

Među panelistima drugog dana Foruma, između ostalih, će biti i David Goodger, direktor ekonomije turizma u Evropi, Oxford Economic, Ana Lucia Lind, predsjedavajuća Swiss Financial Engineering AG, Ibrahim Osta, međunarodni stručnjak za razvoj turizma, David Margason, stručnjak za razvoj nekretnina i ulaganja i brojni drugi regionalni i svjetski stručnjaci.

Tokom dvodnevnog Sarajevo Business Foruma bit će organizovano pet panela, a drugog dana Foruma će se održati B2B sastanci radi umrežavanja učesnika i razvoja novih poslovnih mogućnosti.

Organizator najveće i najznačajnije investicijske konferencije u regiji je Bosna Bank International (BBI) d.d. Sarajevo pod pokroviteljstvom Predsjedništva BiH i u saradnji sa strateškim partnerom – Ministarstvom privrede Kantona Sarajevo, te dioničarima BBI banke – Islamskom razvojnom bankom (IsDB), Dubai islamskom bankom (DIB), Abu Dhabi islamskom bankom (ADIB) i drugim partnerima. Porto Montenegro iz Crne Gore je platinum sponzor Konferencije, a oficijelni avioprijevoznik 11. SBF-a kompanija Turkish Airlines, saopćeno je iz BBI banke.

federalna.ba/Fena

Predstavnici Udruženja poslodavaca Federacije BiH /FBiH/ i 19 granskih sindikata saglasni su da je potrebno hitno povećanje ne samo minimalne, nego i svih drugih plata u FBiH, saopšteno je nakon današnjeg sastanka u Sarajevu.

Međutim, obje delegacije imaju niz pitanja u vezi sa predloženim zakonom o minimalnoj plati koji je upućen Ekonomsko-socijalnom savjetu FBiH, zbog čega je dogovoreno da se uputi zajedničko pismo federalnoj Vladi i Parlamentu u kojem se traži izjašnjenje o uočenim problemima u tekstu prijedloga zakona.

U pismu se traži stav o tome da li postoji ustavna nadležnost Vlade i Parlamenta FBiH za predlaganje i donošenje zakona o minimalnoj plati, te da li je tekst zakona o minimalnoj plati usklađen sa Zakonom o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave, Konvencijom Međunarodne organizacije rada, zakonima o radu, doprinosima, porezu na dohodak i drugim zakonima koji su na snazi u FBiH.

Ako Vlada i Parlament FBiH dostave adekvatne odgovore na dostavljeni upit, predstavnici poslodavaca i sindikata spremni su da odmah zakažu sjednicu Ekonomsko-socijalnog savjeta Federacije, dok će u suprotnom biti zatraženo pokretanje procedure utvrđivanja ustavnosti ovog zakona.

Na sastanku je usaglašen stav koji će biti predložen Vladi FBiH da se, umjesto donošenja zakona o minimalnoj plati, izmjenama uredbe o metodologiji izračunavanja i utvrđivanja najniže plate u FBiH omogući povećanje minimalne plate u Federaciji.

Još jednom je istaknut zajednički stav da je neophodno što prije smanjiti opterećenje cijene rada, jer se upravo tu nalazi najveća rezerva za povećanje minimalne plate u FBiH.

 

bhrt

Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu danas je obilježila 156 godina od osnivanja. Istaknuto je kako bolnica stoji na “čvrstim temeljima” te da bilježi impresivne rezultate za što su zaslužne i sve ranije generacije radnika.

Direktor bolnice Ismet Gavrankapetanović naglasio je da je Opća bolnica u svim teškim trenucima bila uz građane.

“Prošlo je 156 godina od osnivanja prve bolnice, baštinjenja tradicije. Ponosni smo na naše učitelje, sve one koji su radili i koristim priliku da ih se sjetimo. U periodu koji je iza nas, periodu koronavirusa, svjedočili smo teškom vremenu zatvorenosti zdravstvenog sistema i svemu šta je ova bolnica uradila za grad”, rekao je Gavrankapetanović.

Naglasio je da je Opća bolnica u jeku pandemije koronavirusa “otvorila” sve kapacitete u punom obimu, kao i covid bolnicu kroz koju je prošlo hiljade pacijenata, a desetine hiljada kroz ambulantni dio.

“Gledajući stvari koje radi interno odjeljenje, infektivno, ali i ostali, to je nešto s čim se možemo ponositi ne samo u okviru BiH već i cijele regije”, pojašnjava Gavrankapetanović.

Istakao je i rad ginekološkog odjeljenja koje je prije nekoliko dana u 24 sata imalo četiri poroda blizanaca.

Ministar zdravstva KS Haris Vranić kazao je da je zdravstvo u tranziciji, ali 156 godina postojanja jedne ustanove kakva je Opća bolnica govori da se ‘razvijamo i pružamo pacijentima kvalitetne usluge’.

Za uspjeh Opće bolnice je, po riječima ministra Vranića, prije svega, zaslužan požrtvovan menadžment i osoblje.

“Snaga Opće bolnice je u požrtvovanom menadžmentu i osoblju koje je pokazalo da se može nositi sa svim izazovima. Kadrovski, imaju prostor da se razvijaju. Ministarstvo zdravstva će kao i do sada dati punu podršku i biti vjetar u leđa”, kazao je.

Pisac Abdulah Sidran koji je u Općoj bolnici “prošao” oporavak od težeg oblika koronavirusa istakao je da je svaki centimetar poda Opće bolnic cijeli roman.

“U meni živi desetina knjiga nenapisanih, a koje bi mogle, kada bi bile napisane, govoriti samo o onome što sam ja preživljavao pod ovim krovom”, rekao je Sidran.

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u ponedjeljak, 16. maja, ponovo na dnevnom redu ima ukidanje akciza na naftu i sniženje stope poreza na dodanu vrijednost (PDV).

Rasprava dolazi skoro dva mjeseca nakon prethodne, kada nije ništa odlučeno osim što je procedura donošenja izmjena dva zakona “razvučena”.

Vrijeme prolazi, cijene i dalje rastu, građanima je sve teže, ali nema prevelikog optimizma da će u konačnici i biti snižena stopa PDV-a na osnovne životne potrepštine i ukinuta akciza na naftu.

Na dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost, o kojima će se u ponedjeljak ponovo raspravljati, je delegatkinja Dušanka Majkić (SNSD) uložila amandmane.

Jedan se odnosi na to da PDV na osnovne životne namirnice bude snižen sa 17 na nula posto, a ne na pet posto kako je predloženo, dok ostaje veća stopa PDV-a od 22 posto na luksuz. Drugi amandman se odnosi na to da dopune Zakona o PDV-u važe do kraja godine iako su iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine su upozorili da im treba do šest mjeseci priprema za realizaciju.

Ako budu usvojeni ovi amandmani, ponovo o svemu mora odlučivati i Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Ako ne budu usvojeni, očekuje se da dopune Zakona neće podržati delegati iz SNSD-a, a to znači da nema ništa od svega.

Dom naroda na dnevnom redu ima i izmjene Zakona o akcizama kojim se ukidaju akcize na naftu, odnosno proceduru po kojoj će se ovaj zakon razmatrati.

Na sjednici Doma naroda održanoj u martu, zahvaljujući glasovima delegata iz SNSD-a, nije prihvaćeno da sve ide po hitnom ni po skraćenom postupku. Nakon toga kolegij Doma naroda nije uspio postići saglasnost o ovom pitanju. Upravo je ovakav izvještaj kolegija na dnevnom redu sjednice u ponedjeljak i moguće je da će izmjene Zakona o akcizama ući u redovnu proceduru i ostati za neku od narednih sjednica.

Delegat Zlatko Miletić nije optimista da će biti išta od izmjena dva zakona. Kazao je da višak prihoda od indirektnih poreza u prva četiri mjeseca ove godine iznosi oko 400 miliona KM u poređenju sa istim periodom prošle godine, te da će vlast vjerovatno odlučiti dijeliti pred izbore te novce građanima kao jednokratnu pomoć i slično.

Adil Osmanović, predsjedavajući Kluba zastupnika SDA, istakao je da je nedopustivo da do sada nije izmijenjen Zakon o PDV-u, a znamo šta se dešavalo u prethodnom periodu od pandemije koronavirusa do agresije Rusije na Ukrajinu nakon čega su svi suočeni sa enormnim povećanjem cijena.