Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Ivica Osim sahranjen uz pjesmu Grbavica

    Ivica Osim sahranjen uz pjesmu Grbavica

    Ivica Osim, velikan bosanskohercegovačkog sporta, sahranjen je danas u Aleji velikana na Gradskom groblju Bare u Sarajevu.

    Ni loša vremenska prognoza nije spriječila građane, prijatelje, navijače da u velikom broju dođu na sahranu i posljednji put pozdrave Švabu iz Sarajeva.

    Osim je sahranjen uz kultnu pjesmu Grbavica, a na sahrani je jedini govorio Osimov prijatelj Ivica Šarić.

    Prije sahrane, u Narodnom pozorištu u Sarajevu održana je komemoracija na kojoj su prisustvovale brojne javne ličnosti iz sportskog, kulturnog, političkog života. O Osimu su na komemoraciji govorili Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva, bivši fudbaleri Enver Hadžiabdić, Meša Baždarević, Faruk Hadžibegić, Nenad Bijeković, potpredsjednik Fudbalskog saveza Srbije, Yasuharu Sorimachi, tehnički direktor fudbalske reprezentacije Japana, ambasador Japana u BiH Makoto Ito, predsjednik Fudbalskog saveza BiH Vico Zeljković, predstavnik UEFA-e Zvonimir Boban, član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

    Ivica Osim preminuo je 1. maja u Austriji, gdje je proveo posljednje godine života. Pet dana poslije trebao je proslaviti 81. rođendan.

    Fudbalsku karijeru počeo je 1954. godine u omladinskom pogonu FK Željezničar iz Sarajeva. Za prvi tim Željezničara debitovao je 1959. godine. Zbog izvanredne tehnike, sjajnog vođenja lopte, efektnog driblinga i dobrog šuta, dobio je nadimak “Strauss sa Grbavice” i brzo postao miljenik publike.

    Nakon devet godina provedenih u FK Željezničar, u decembru 1968. godine prelazi u holandski FC Zwolle, a igrao je i za francuske klubove Starsbourg, Sedan, Valenciennes. Potom se vratio u Strasbourg, gdje ostaje sve do 1978. godine i kraja igračke karijere. Bio je član mlade U21 reprezentacije SFR Jugoslavije, potom A reprezentacije za koju je u 16 utakmica postigao osam golova.

    Bogatu trenersku karijeru započeo je na klupi Željezničara 1978. godine, a trenirao je reprezentaciju SFR Jugoslavije, Partizan, Panathinaikos, Sturm Graz, JEF United te selekciju Japana.

    Za vrijeme boravka u Japanu stekao je veliku popularnost među Japancima. Godine 2005. u Japanu je izašla knjiga pod nazivom “Riječi Osima” u kojoj su bili napisani citati Ivice Osima. Knjiga je prodata u više od 400.000 primjeraka i bila je bestseller u Japanu. Također se 2009. godine našao na omotu videoigre “J-League Pro Soccer Club o Tsukurou! 6 Pride of J” japanske kompanije SEGA. Godinu kasnije komentirao je utakmice Svjetskog prvenstva iz Južnoafričke Republike za područje Japana za televizijsku korporaciju SKY.

    Dok je bio selektor reprezentacije Japana, 16. novembra 2007. godine, doživio je moždani udar u svom apartmanu u Tokiju za vrijeme gledanja utakmice engleske Premier Lige. Nakon udara bio je komi do 3. decembra 2007. godine. Nakon buđenja iz kome prvo što je upitao suprugu Asimu bilo je: “Kako je prošla utakmica?”, koja se igrala u trenutku nesreće. Dok je bio u komi, posjećivala su ga velika imena iz svijeta fudbala kao što su Michel Platini i Sepp Blatter.

    FIFA ga je 2011. godine postavila na čelo Komiteta za normalizaciju Fudbalskog saveza BiH, a on je pomogao Savezu i postavio stvari na svoje mjesto.

    Izvor: FAKTOR.BA

  • Do kraja maja još jedan konkurs za prijem u OSBiH

    Na javni oglas za prijem u profesionalnu vojnu službu (PVS) u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine (OSBiH), raspisan za ukupno 500 pozicija, a koji je zatvoren 25. aprila, prijavile su se 874 osobe, kandidati za posao u početnom činu vojnika.

    Načelnik Odjeljenja za regrutovanje, zadržavanje u službi i rezervne snage Uprave za personal Zajedničkog štaba OSBiH pukovnik Enes Sačić ocijenio je u razgovoru za Fenu kako je odziv na spomenuti oglas u očekivanim okvirima, s obzirom na unutrašnje i međunarodne okolnosti, te širok pristup tržištu rada.

    Međutim, struktura kandidata po komponentama OSBiH, odnosno u pogledu zastupljenosti naroda (Bošnjaka, Hrvata, Srba i Ostalih) nije ravnomjerna, te se bilježi manjak kandidata za popunu pozicija iz reda hrvatskog naroda.

    – Od ukupnog broja prijavljenih (874), 478 aplikacija kandidata i kandidatkinja je iz reda bošnjačkog naroda za 201 poziciju. Iz reda srpskog naroda imamo 341 prijavu za 88 pozicija koje su oglasom otvorene. Nažalost, imamo samo 52 aplikacije za 207 pozicija iz reda hrvatskog naroda, dok je iz reda Ostalih apliciralo troje kandidata za četiri predviđene pozicije – precizirao je pukovnik Sačić, odgovarajući na upit u vezi sa strukturom prispjelih prijava.

    Najavio je, istovremeno, da će zainteresirani kandidati i kandidatkinje za PVS moći da apliciraju na ponovni javni oglas, koji će biti raspisan do kraja ovog mjeseca.

    Kada se radi o etničkoj strukturi/zastupljenosti, ističe kako će biti potencirana popuna pozicija iz reda hrvatskog naroda, te da će ti kandidati imati lakši pristup s obzirom na više otvorenih pozicija.

    Slabiji odziv kandidata iz reda hrvatskog naroda

    Na upit o tome šta bi mogli biti razlozi slabijem odzivu kandidata za PVS iz reda hrvatskog naroda, Sačić navodi kako je to u prvom redu otvorenost granica, uključujući posjedovanje dvojnog državljanstva, odnosno širi pristup tržištima rada trećih zemalja, prvenstveno, zemalja Evropske unije (EU), a o čemu svjedoči sve izraženi trend odlaska mladih iz Bosne i Hercegovine.

    Istovremeno, izražava očekivanje da bi poboljšanje stanja u pogledu socijalnog statusa pripadnika OSBiH moglo doprinijeti većoj zainteresiranosti za vojni poziv.

    Mišljenja je kako se zapravo radi o svojevrsnoj “demografskoj slici” aktuelnog stanja u Bosni i Hercegovini, a koja se ne reflektira samo na OSBiH, nego i na brojne druge oblasti i branše.

    – Mi bilježimo veliki broj poziva svakodnevno i oni se uglavnom odnose na ekonomski segment, odnosno pitanja o visini vojničke plaće, slobodnog vremena i određenih benefita – pojašnjava Sačić.

    U tom kontekstu, naglašava kako je mladim vojnicima, koji u sistem OSBiH stupe s četverogodišnjom srednjom školom, otvorena mogućnost kontinuiranog profesionalnog razvoja i napredovanja u karijeri, “što znači da već nakon prvog ugovora mogu aplicirati za podoficira ili, ukoliko imaju visoku stručnu spremu, mogu postati oficiri OSBiH”.

    Budući da veliki broj kandidata pripada kategoriji mlađe životne dobi (od 18 do 22 godine), oni su čak i u toku prvog ugovornog perioda u prilici aplicirati za školovanje na nekoj od vojnih akademija, s obzirom na to da MO i OSBiH u tom pogledu imaju uspostavljenu bilateralnu saradnju s deset država EU i okruženja, što može da predstavlja dodatni motivacijski faktor za potencijalne kandidate.

    O spomenutim mogućnostima, između ostalog, svjedoči i nedavni interni oglas za 70 podoficirskih pozicija za što su bili u prilici aplicirati vojnici iz aktivnog sastava OSBiH, a kako je planirano, slijede još jedan takav interni oglas, kao i prijem kandidata koji iz civilstva apliciraju za oficirske pozicije u OS.

    Po riječima Feninog sagovornika, radi se na relaksiranju procesa prijema i inkorporiranju određenih proceduralnih olakšica, uključujući nove elemente, odnosno smanjenje ili odbacivanje eliminacionih pragova, a čemu će, kako se očekuje, doprinijeti i započete izmjene zakonskih i podzakonskih akata.

    Slijedi selekcija kandidata i provjera fizičke spremnosti

    U kontekstu provođenja javnog oglasa za vojnike, pukovnik Sačić podsjeća da slijedi selekcija kandidata, potom test/provjera fizičke spremnosti (sklekovi, trbušnjaci, trčanje na 3.200 metara), nakon čega će biti obavljen intervju s kandidatima, a po utvrđivanju rang listi slijedi upućivanje na ljekarski pregled.

    Naredna faza podrazumijeva upućivanje na obuku u Centar za osnovnu obuku u Pazarić, koja je usljed aktuelne finansijske situacije i neusvajanja budžeta skraćena na devet sedmica.

    – U procesu zanavljanja i kadrovske popune upražnjenih formacijskih mjesta u tekućoj godini planiran je prijem dvije klase vojnika svih komponenti OSBiH – vidova, rodova, službi borbene podrške, odnosno prijem kandidata za popunu ukupno 500 pozicija – navodi Sačić.

    Kako je planirano, prijem prve naredne klase OSBiH bit će realiziran polovinom augusta, a druge krajem ove godine.

    – Nastavljamo kontinuirano raditi na zanavljanju i popuni OSBiH bez obzira na aktuelne poteškoće i ograničenja, jer ljudi su najveći kapital i najvažniji resurs. MO i OSBiH maksimalno su angažirani u tom pravcu i uvjeren sam da ćemo i u ovoj godini ostvariti planirane aktivnosti – poručio je pukovnik Sačić u razgovoru za Fenu.

    Izvor: FENA

  • “Hodžić, Kovačević, Delić…”: Ovo su najzastupljenija prezimena u BiH

    “Hodžić, Kovačević, Delić…”: Ovo su najzastupljenija prezimena u BiH

    Savremena demografska tranzicija u BiH svjedoči nepovoljne stope nataliteta, mortaliteta i fertiliteta, trend depopulacije, zbog čega je očekivano i leksički fond prezimena opadajući pod proglasom: sve nas je manje – kazala je u razgovoru za Fenu onomastičarka Indira Šabić, autorica knjige “Prezimena u Bosni i Hercegovini”.

    Šabić navodi da se potaknuta tim sindromom gubitka, odlučila na rad bilježenja i tumačenja bh. prezimena.

    Historijat prezimena u BiH

    – Da buduće generacije znaju ko je bio pod nâmom i imenom Bosanaca i Hercegovaca, i da se ne zateknu u stihovima pjesme “Ne znamo ko su bili ti stari narodi” Ćamila Sijarića: “Da su nam ostala njihova imena danas bismo znali s kojim su se imenima s brda na brdo dozivali, ti stari narodi. Za drugo ih ne bismo ni pitali” – kazala je Šabić, lingvistica iz područja onomastike, nauke koja se bavi proučavanjem imena ljudi (antroponimi) i imena mjesta (toponimi).

    Govoreći o historijatu prezimena u BiH, te identitetima koja se vežu za nastanak prezimena, Šabić kaže da je o “procesu poprezimenjavaja moguće govoriti u kontekstu svih narodnosti i odnárođivanja”.

    – Većina je prezimena, u duhu našega jezika, oblikovana preko završetaka –ović, –ević ili –ić, pa su sama prezimena postala kruti označitelji kolektivnoga identiteta. Tako je onomastičar Petar Šimunović oblikovao krilaticu – “ići to su Jugovići” – kazala je Šabić.

    S druge strane, ističe autorica knjige “Prezimena u Bosni i Hercegovini”, budući da BiH ima značajku etničkog diverziteta i predstavlja jedno od najdinamičnijih migracijskih područja na Balkanu, u prezimenima je moguće potvrditi širok fond imena etničkih manjina, npr: Čeh, Mađar, Talijan, Poljak, Nijemac, Izrael, Misir, Bugarčić, Grk, Arnaut, Vlahinić, Romčević, Turčić, Crnogorac, Hrvatinić i druga.

    Referirajući se na njihovo porijeklo, kroz prezimena je moguće govoriti o identitarnosti, koja je ostala postojana kao legitimno pravo u društvu koje poznaje etničke različitosti. Međutim, zbog suživota i asimilacije, u većini tih primjera ispravnije je pozvati se na sentenciju “illa mihi Patria est, ubi pastor, non ubi nastor”, u značenju “domovina je ondje gdje živim, a ne gdje sam se rodio”, budući da je potisnut osjećaj ranije nacionalne pripadnosti u korist bosanske – navela je Šabić.

    Srednjovjekovna prezimena Ohmučanin, Poličić

    Govoreći o učestalosti pojedinih prezimena, pojašnjava da prema podacima iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, a koji su oblikovani nad rezultatima Popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 2013. godine, najveću učestalost ima prezime Hodžić s više od 22.008 nositelja, slijede Kovačević s 15.868, Delić s 13.040, Halilović 12.326, Hadžić 11.256, zatim Babić, Marić i Petrović s oko 10.000 nositelja prezimena, dok drugi bilježe nižu učestalost.

    – Međutim, uzevši u obzir stope nataliteta i mortaliteta, običaj promjene prezimena pri vjenčanju koji i dalje iskazuje jakost, izgledno je da su ove brojke pretrpjele promjene – zaključila je.

    Šabić ističe da su najstarija potvrđena srednjovjekovna jednokratna prezimena Ohmučanin na stećku iz 1193. godine, zatim Poličić i Turbić u tekstu Povelje bana Ninoslava iz 1240. godine.

    – Među srednjovjekovnim, najfrekventnija su patronimska, izvedena iz očeva imena (Bogdanović ili Radičević), zatim prezimena motivirana zanimanjem (Kovač ili Zlatar), porijeklom (Zvorničanin ili Crnogorac) i osobinom nositelja (Krivoušić, Trbonja). Takva prezimena uživaju i status najstarijih – pojasnila je Šabić.

    Kad je riječ o nastanku prezimena te njihovom klasnom nastanku, Šabić kaže da su između XII i XX st., bosanska prezimena evoluirala od rijetke pojave i statusa ab libitum – samovoljnog i slobodnog odabira, preko per interim – jednokratnoga, uglavnom generacijskog prezimena, do ab intestato – zakonskim aktom propisane obligacije, od kada se prezime može naslijediti bez oporuke, na temelju zakonskoga prava kao srodnik.

    – Dakle, prezimenski razvoj se očitovao slijedom od rijetke pojavnosti, preko jednokratnosti, do ustaljivanja u antroponimijskoj formuli, koju su prvo ponijeli nadređeni, a zatim godinama poslije podređeni, velikaši prije seljaka, muškarci prije žena – podvukla je.

    Derigaća, Derikonja, Puzigaća

    Kad je riječ o nestanku prezimena i rodova, Šabić navodi da zbog negativne stope nataliteta, biološke ugroze te mogućnosti preimenovanja kao izvanjezičnih razloga, jasno je da su mnoga prezimena napustla aktivni leksički sloj bosanskoga jezika.

    – U Mostaru su donedavno postojala muslimanska prezimena Sinovčević i Ibrikdar, ali te loze (kako metaforično nazivamo) više nisu s nama, što nas ne sprečava da čuvamo spomen na njih – kazala je.

    Govoreći o prezimenima koja su karakteristična za Bosnu i Hercegovinu, dodaje da bi u kontekstu tipiziranih prezimena označila višečlane prezimenske složenice tvorene iz više titularnih naziva ili zvanja, kao što su npr. Hadžihafizbegović ili ekspresivne složenice: Derigaća, Puzigaća, Derikonja, Derikrava, Gazibara, Gazivoda, Palikuća, Vrtikapa, Danguba, Zlojutro, Zlomužica i dr.

    – Ponekad je motiv imenovanja nepromišljeno odabran. Međutim, bilo da je nadjevatelj bio duhovit ili uvredljiv, u njima se zrcali blago bh. dosjetljivosti. Takvi su primjeri: Guzina, Guzijan, Šupčić, Prdavac, Međed, Prasac, Šejtan, Debeljak ili Debelnogić. Ipak, ekspresivna prezimena nisu isključivo naše obilježje nego u istim ili sličnim varijantama postoje u geografski susjednim i genetski srodnim onomastikonima. Takva su i prezimena Somun, Kobasica, Maslenjak, Gibanica, Čimbur, Čorbo, Ćevapović, Pilav, Burek, Gurabić, Kajmaković, Tarana, Sudžuka, Pekmez i dr., koja mogu funkcionirati i kao gastronomski egzotizmi – podcrtala je Šabić.

    Knjigom Prezimena u Bosni i Hercegovini autorice Indire Šabić je obuhvaćeno 10.000 prezimena.

    – Budući da je ovo istaživanje isprovociralo pozitivne reakcije kod naših sugrađana, od publiciranja knjige uživam u javljanjima, onomastičkome dijalogiziranju i prikupljanju novih oblika. S tim u vezi, reprintirano će izdanje ponuditi opsežniji korpus – kazala je u razgovoru za Fenu onomastičarka Indira Šabić.

    Doktorirala u Osijeku

    Indira Šabić diplomirala je na Odsjeku za bosanski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Tuzli. Doktorirala je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ( Hrvatska), i stekla zvanje doktorice humanističkih nauka iz polja filologije.

    Autorica je knjiga” Antroponimija i toponimija bosanskoga srednjovjekovlja”, “Prezimena u Bosni i Hercegovini” i više od četrdeset naučnih radova u domaćim i regionalnim (Austrija, Crna Gora, Hrvatska, Mađarska, Rumunija, Srbija) časopisima i zbornicima skupova. Sudjelovala je kao izlagačica na velikom broju domaćih i međunarodnih naučnih konferencija, simpozija i okruglih stolova.

    Od 2012. godine radi na Odsjeku za bosanski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Tuzli (spoljna saradnica), a od školske 2019./2020. godine predaje hrvatski jezik u Općoj gimnaziji KŠC “Sveti Franjo“ u Tuzli.

    Izvor: Faktor.ba

  • VSTVBiH uputio Inicijativu za identifikaciju osoba prilikom kupovine SIM kartica

    VSTVBiH uputio Inicijativu za identifikaciju osoba prilikom kupovine SIM kartica

    Visoko sudsko i tužiteljstvo vijeće BiH (VSTV BiH) je prije gotovo godinu dana uputilo nadležnim institucijama Inicijativu za izmjenu pravnog okvira kojim se regulira korištenje prepaid SIM kartica u BiH, a na način da se osoba koja vrši kupovinu SIM kartice, odnosno korisnik, obavezno identificira.
    Povod za inicijativu su učestale anonimne i lažne dojave o postavljanju eksplozivnih naprava u pravosudnim institucijama koje su kulminirale u zadnjih nekoliko dojavama upućenim Općinskom sudu u Sarajevu, u potpunosti ometajući funkcioniranje ove institucije kao i Županijskog suda u Sarajevu, obzirom da su obje institucije smještene u zgradi Palače pravde u Sarajevu.
    U Inicijativi upućenoj 27. svibnja 2021. godine Parlamentarnoj skupštini BiH, Vijeću ministara BiH, Ministarstvu pravde BiH, Ministarstvu prometa i komunikacija BiH i Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH, VSTV BiH ističe da je evidentna učestalost upućivanja anonimnih prijetnji po ljudske živote kao i lažnih dojava o postavljanju minsko-eksplozivnih naprava, koje postaju jedan od najvećih problema za normalno funkcioniranje pravosudnih institucija, kako i drugih institucija državne službe i objekata u kojim se okuplja veći broj građana i gdje mogu nastupiti značajne posljedice po život i zdravlje istih.
    VSTV BiH je u navedenoj Inicijativi naglasio postojanje ovog sigurnosnog problema u zgradi Županijskog i Općinskog suda u Sarajevu kojima je i u prethodnom razdoblju upućeno na desetine lažnih dojava o postavljenim eksplozivnim napravama i koje su dovele do onemogućavanja i ometanja odvijanja sudskih postupaka i drugih procesa u ovim sudovima.
    Naveden je primjer iz tog razdoblja, koji pokazuje da samo jedna anonimna dojava o postavljenoj eksplozivnoj napravi, zbog obavezne evakuacije i kontra-diverzijskog pregleda, odloži više od 60 ročišta zakazanih pred Općinskim sudom u Sarajevu i 15-20 ročišta pred Županijskim sudom u Sarajevu, što pored negativnih sigurnosnih ima i negativne financijske posljedice.
    U zaključku Inicijative, VSTV BiH navodi da je, s ciljem spriječavanja navedenih pojava, nužno poduzeti aktivnosti kako bi se, po modelu drugih država, oblast kupovine i korištenja mobilnih SIM kartica normativno-pravno uredila na način da se osoba koja vrši kupovinu SIM kartice, odnosno korisnik, obavezno identificira.
    VSTV BiH je također naglasio da bi se izmjenama i usklađivanjem pravnog okvira na predloženi način doprinijelo i spriječavanju i otkrivanju drugih teških kaznenig djela u kojima se koriste neregistrirane SIM kartice, priopćeno je iz VSTV-a BiH.

     

  • Hoće li pojeftiniti brašno u BiH?

    Hoće li pojeftiniti brašno u BiH?

    Iako je Vlada Srbije odobrila mjesečne kvote za izvoz 220.000 tona pšenice i kukuruza i 23.000 tona brašna, čiji će dio završiti i u BiH, postavlja se pitanje hoće li i kada doći do pada cijena brašna u našoj zemlji.

    Domaća proizvodnja

    Domaći mlinari podržavaju odluku Srbije kojom se odobrava izvoz pšenice, ali ne i pšenice u situaciji kad su mlinovi u BiH tek proradili.

    Snježana Kopačević iz Mlina Kopačević u Odžaku, koji godišnje preradi oko 5.000 tona pšenice, kaže da je na ovaj način upitno šta će biti s domaćom proizvodnjom.

    Kos: Dosta uvozimo iz Mađarsk

    – Tona brašna u Srbiji je 470 eura, na što treba dodati cijenu transporta, PDV, pa dobijemo cijenu sličnu našoj, tako da našem stanovništvu neće biti ništa bolje – mišljenja je Kopačević.

    Bolji kvalitet

    Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, kaže da Srbija ima nešto niže cijene u odnosu na naše, ali s lošijim kvalitetom, s obzirom na to da mi u BiH uvozimo dosta pšenice iz Mađarske koja je boljeg kvaliteta.

    – Dakle, možete imati vreću brašna od 28 KM lošijeg kvaliteta, od 30 srednjeg i od 35 KM ekstra kvaliteta. To praktično imamo i sada. Ne očekujem rast cijena do žetve, mislim da nam predstoji period stabilnih cijena – kaže nam je Kos.

    Izvor: Dnevni avaz

  • BiH nema velikih zagađivača, pa tako ni pomora pčela

    BiH nema velikih zagađivača, pa tako ni pomora pčela

    Za razliku od susjednih zemalja, Bosna i Hercegovina nema velikih zagađivača, pa tako ni pomora pčela kakav je zabilježen u aprilu u Hrvatskoj, kada je zbog korištenja pesticida u Međimurju stradalo na milione pčela. Izuzetak su djelimično Čelić, Gradačac i Bosanska Gradiška, ali štete na pčelinjacima nisu ni blizu onih koje su hrvatske pčelare zavile u crno.

    Ne kontrolira se

    – Kod nas povremeno bude tzv. skakača, pčela koje padnu na tlo i ne mogu da polete. To je znak da negdje ima korištenja pesticida, ali ne u obimu da uništi, već reducira pčelinju zajednicu – kazao nam je pčelar iz Goražda Emir Čolić.

    Čolić: Povremeno bude tzv. skakača

    Njegove 123 košnice traže mnogo truda, ali i ulaganja, a svaka sezona je neizvjesna i zavisi od vremena.

    – U zakonu postoje pravila kojim se sredstvima i u koje doba dana mogu vršiti prskanja, ali problem je što se to ne kontrolira. Hrvatska je u EU, pa imaju katastrofe, a ne mi. Kod nas poljoprivrednik može zasaditi dunum kukuruza, a onda kupiti deset litara herbicida da ga poprska. Niko mu neće reći – stani, ti imaš dunum, možeš uzeti samo pola litra – pojašnjava Čolić.

    Emir Memišević iz Sarajeva nastavio je porodičnu tradiciju na pčelinjaku u očevom rodnom selu Johovača kod Milića. Jedan od najvećih bh. proizvođača matične mliječi, kao najzahtjevnijeg pčelinjeg proizvoda, registrirao je firmu „Medobar“. 

    – Prednost je kod nas u tome što kupac može biti siguran da je prošao kontrole svakog vrcanja, uzoraka tokom punjenja, a jedini radim i polensku analizu kojom se potvrđuje vrsta meda – kaže Memišević.

    Dobri rezultati

    Predsjednik Saveza pčelara FBiH Rehad Deljo kaže da BiH proizvodi samo trećinu hrane za svoje potrebe. Razvoju pčelarstva ide u prilog činjenica da smo nerazvijeni i siromašni.

    – Ogromni su potencijali, a posljednjih godina imamo fantastične rezultate. Godine 2018. smo napravili pravilnik o pčelarstvu, uradili registar pčelara i pčelinjaka. Trenutno u FBiH imamo registriranih 250.000 košnica – ističe Deljo.

    FBiH nedostaje i strategija razvoja pčelarstva, ali komisija formirana kako bi uradila svoj posao, ni nakon više od dvije godine, nikako da završi.

    – Količinom se ne možemo takmičiti s pčelarskim silama poput Kine, Argentine, Meksika ili Rusije, ali možemo kvalitetom i specifičnim vrstama meda. Naš kvalitet je dokazan na svjetskim takmičenjima, a iz godine u godinu, zbog afrodizijaka ili želje ljudi da žive 100 godina, naš med dolazi do izražaja – ističe Rehad Deljo.

    Izvor: Dnevni avaz

  • Danas sahrana Ivice Osima, brojne legende su već stigle u Sarajevo

    Danas sahrana Ivice Osima, brojne legende su već stigle u Sarajevo

    Legenda bosanskohercegovačkog fudbala, Ivica Osim, biće sahranjen danas u Sarajevu, a u naš glavni grad stigle su brojne legende kako bi se oprostile od Švabe.

    Komemoracija će biti održana u 11 sati u Narodnom pozorištu, dok je sahrana u 14 sati na groblju “Bare”. Podsjećamo, mimohod koji je trebao krenuti sa Grbavice u 12.30 je otkaz zbog, kako su naveli, loših vremenskih uslova.

    Svoj dolazak na sahranu su najavili Zvonimir Boban, Dragan Stojković – Piksi, Alen Bokšić, Srećko Katanac, Faruk Hadžibegić i brojni drugi fudbalski velikani iz BiH, regiona i čitavog svijeta. Najavljen je dolazak delegacije Fudbalskog Saveza Japana.

    Direktan prenos komemoracije i sahrane možete pratiti na BHT.

    Izvor: Oslobođenje

  • Na derviškom mevludu u Blagaju se danas očekuje na desetine hiljada muslimana

    Na vrelu Bune u Blagaju nakon dvogodišnje pauze uzrokovane koronavirusom, danas se očekuje na desetine hiljada vjernika muslimana iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine i inostranstva koji će učestvovati na centralnoj manifestaciji Dana mevluda i zikra.

    Stoljetna tradicija dovišta na vrelu Bune nastavljena je u organizaciji Mostarskog muftijstva, Medžlisa IZ-e Mostar, Tarikatskog centra Bosne i Hercegovine i Karađoz-begove medrese, a tradicionalni mevlud i zikr derviši i šejhovi će proučiti u 11 sati.

    Mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović je uoči svečanosti kazao kako je ovo dovište od neprocjenjivog značaja i po masovnosti odmah poslije Ajvatovice, gdje se slijevaju rijeke dobrog i pobožnog svijeta, prijatelja i ljubitelja čiste oaze duhovnosti u Tekiji na Vrelu Bune.

    “Mevlud i zikr u Blagaju imaju svoju historiju, značaj i puni smisao okupljanja našeg naroda u onome što je opća korist i dobro za naš narod i Zajednicu. I to trebamo čuvati i njegovati. To je neprocjenjiva vrijednost koju treba afirmirati i nadograđivati”, naglasio je muftija Dedović.

    Manifestacija mevluda i zikra, kako je istaknuo, značajna je i po svom opsegu kulturno historijskog pamćenja i doprinosa očuvanju identitetskih vrijednosti Bošnjaka u Hercegovini.

    “Oživljavanje ove naše manifestacije bio je podstrek i ohrabrenje da svjetlo islama u ovim krajevima ne zgasne, već da dobije na snazi i masovnosti, posebno među novim naraštajima. Tekija na vrelu Bune, ta dinska tvrđava zajedno sa starim i tvrdim srednjovjekovnim gradom nad njom, svjedoči o višestoljetnom državnotvornom kontinuitetu naše zemlje, o našem trajanju i istrajavanju, upornosti i predanosti da čuvamo ono što nas određuje kao narod i što nas određuje kao muslimane i muslimanke”, poručio je muftija Dedović.

    Izvor: Klix.ba

  • Krizi nema kraja: Kakva jesen očekuje građane BiH i šta će još poskupjeti

    Krizi nema kraja: Kakva jesen očekuje građane BiH i šta će još poskupjeti

    Zaoštravanje političkih i ekonomskih odnosa između zemalja Evropske unije i Rusije zbog rata u Ukrajini, moglo bi eskalirati najesen novim talasom poskupljenja, koji neće zaobići ni Bosnu i Hercegovinu.

    Energetska kriza pogodiće i razvijene evropske zemlje, a siromašne zemlje, među kojima je Bosna i Hercegovina, postaće još siromašnije usljed bumerang efekta sankcija prema Rusiji, javlja BHRT.

    Po svemu sudeći, čeka nas vrela jesen i nova, još veća poskupljenja. Najavljene sankcije Evropske unije na uvoz ruske nafte i najavljeno preusmjeravanje energenata na istok kao kontraodgovor imaće za posljedicu još veću globalnu krizu.

    Plaše li se građani novih cjenovnih udara?

    U Udruženju za zaštitu potrošača „Futura“ na odgovornost pozivaju nadležne vlade da reaguju i mjerama ublaže poskupljenja.

    – Ono što nam se sada dešava je odricanje od svega i svačega i to treba sasjeći u korijenu i spriječiti. Nismo na to spali da pričamo o preživljavanju. Onda nam zaista nema spasa. Mi moramo pričati o kvalitetu življenja, kaže Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača „Futura“ Mostar.

    Zabrinjavajuće je što se aktuelnoj krizi ne nazire kraj i što su poskupljenja neminovna, upozoravaju energetski stručnjaci.

    Pogoršanje ekonomske krize u Njemačkoj dovešće, kako kažu, do pada industrije i gubitka radnih mjesta za građane Bosne i Hercegovine koji tamo rade.

    – Ovo poskupljenje energenata će se preliti i na industriju. Industrija će manje proizvoditi, transport će manje transportovati i biće već sada manja nestašica određenih roba koje dolaze iz Kine i drugih zemalja, tvrdi stručnjak za energetiku Davor Štern.

    – Svaka promjena cijene negativno će uticati na privredu. Nemamo namjeru da povećamo cijenu električne energije. To je sigurno i pod našom kontrolom. Cijena je najniža u ovom dijelu Evrope i Evropi, kaže Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS-a

    Izvor: BHRT

  • Čega smo se sve odrekli zbog poskupljenja

    Čega smo se sve odrekli zbog poskupljenja

    IZVOR: BHRT/Alem Dedić

    Cijene svih proizvoda i usluga u Bosni i Hercegovini svakodnevno rastu. Provjerili smo kako se u tome svemu snalaze privatnici i zanatlije, ali i pored ostalog, mogu li sebi građani još priuštiti poneki luksuz.

    Cijena zlata je konstantno u porastu, samim tim skuplji je i nakit u zlatarama. Zbog visokih cijena, potražnja za nakitom je jako mala

    Tenzil Šehić, vlasnik zlatare

    “Naš posao je luksuzan posao znači nakit je uvijek bio na zadnjem mjestu prioriteta. Razumijete, prvo ljudi podmire životne namirnice, kupuju, plaćaju se računi a nakit je stvarno postao veliki luksuz. Sreća što radimo usluge većinom, popravke, održavanje nakita i toga bude.”

    S obzirom na to da su cijene skoro svega znatno veće, privatnici a naročito frizeri su bili primorani na korekciju cijena. Ipak, odaziv građana je isti kao i ranije.

    Sandra Alagić, vlasnica frizerskog salona

    “Ja sam malo korigovala cijene, recimo šišanje koje je 20 godina bilo pet maraka sad je sedam maraka. Dolaze friziraju se, mislim, žene hoće da su lijepe i cijena nije bitna.”

    I ugostitelji pokušavaju balansirati cijene svojih usluga sa sveukupnom situacijom. U svoju, ali i u korist građana.

    Adi Bajčetić, vlasnik kafića

    “Mi nismo dizali cijene, smatramo još da to nije realno ma da neke namirnice su skočile više od 50%. Mi eto pokušavamo još da vidimo ovu godinu i sezonu kako će ići pa ako ne budemo mogli i mi ćemo biti primorani da podignemo cijene.”

    Dok cijene svakodnevno rastu, primanja građana ostaju ista. Kažu nam kako nema efekta ako se žale, pa se zato snalaze kako mogu.