Skoro mjesec od razornog zemljotresa koji je 22.aprila pogodio Stolac, porodica tragično stradale Elmire Sefo, roditelji i sestra, živi kod rodbine, nedaleko od kuće u kojoj se dogodila tragedija.
Iako je njihov gubitak nenadoknadiv, ipak, nadležni nisu zaboravili obećanja koja su im dali. Njihova kuća, na koju se tada survala ogromna stijena je označena kao priroritet u procesu obnove. Naša ekipa je danas boravila u Stocu. U mahali Kukavac ispred brojnih objekata zatječemo građevinare. Pojedini su odlučili sami krenuti u sanaciju svojih kuća, „pa ako vlasti daju , dobro jeste“.
Radnici koji su angažirani na obnovi kuće porodice Sefo ispričali su nam da je veliki dio posla urađen. Izlivena je ploča, promijenjen krov, postavljeni otvori, a u toku su radovi u unutrašnjosti kuće.
Fatima Sefo
FOTO: M. SMAJKIĆ
U mahali u bašti kraj Bregave zatječemo Fatimu Sefo. Zalijevala je povrće koje je zasadila. I njena kuća je oštećena. Prijavila je štetu.
– Čekam sada, šta drugo, a hoće li nam dati išta, vidjet ćemo.Ma, lahko ćemo ovu štetu nadoknaditi, ali ljudski život nikada – kaže nam ona. Priča i da je strah i dalje prisutan. Veliki su se odroni, govori, dogodili. Brdo iznad kuća je prepuno stijena koje je zemljotres pokrenuo.
– Dolazili su stručnjaci iz Sarajeva, sve su dronovima snimali, valjda će i zaštititi – dodaje Fatima.
Alija Garin
FOTO: M. SMAJKIĆ
Aliju Gerina susrećemo pred zgradom Gradske uprave u Stocu. On i njegove komšije su danas potpisali ugovore s Federalnim ministarstvom za izbjegla i raseljena lica.
– Dat će nam građevinski materijal. Oštećen mi je krov kuće, kamen se survao. Sreća nije kroz prozor. Djeca su mi bila unutra – priča nam on.
Stolački gradonačelnik, Stjepan Bošković kaže da je , prema preliminarnom izvještaju, potrebno više od 4,5 miliona maraka za saniranje posljedica.
U toj cifri nisu svi objekti koji su pretrpjeli oštećenja. Riječ je o objektima od općeg interesa, od obrazovnih ustanova do gradskih i federalnih ustanova, kao i zgradama kolektivnog stanovanja. Do sada je 515 osoba prijavilo materijalnu štetu, a stolačke vlasti su upoznale sve nadležne instance o razmjerama štete.
Stjepan Bošković
FOTO: M. SMAJKIĆ
– U velikom smo problemu. Imamo veći broj objekata koji na jedan način stvaraju nesigurnost obitavanja u njima. Stručnjaci Geološkog instituta su sačinili elaborat o zaštiti objekata kojima prijete odroni, a koji nudi 16 preporuka. Za krajnja rješenja neophodna je stručna projektna dokumentacija i geološka isptivanja – kaže Bošković.
Stolac do sada, naglašava Bošković, nije dobio nikakvu novčanu pomoć s viših razina vlasti.
– Činjenica je da nam je samo Općina Kladanj uplatila 100.000 KM i na tome smo im zahvalni. To je čin dobre volje, a mi ćemo se svim kantonalnim vladama obratiti za pomoć. Potporu koju smo dobivali riječju, vrijeme je da pretvorimo u djela – zaključuje Bošković.
Inače, danas je u posjeti Stocu boravila delegacija Vlade FBiH predvođena premijerom Fadilom Novalićem. Također, sastanku u Gradskoj upravi su prisustvovali i predsjedavajući i dopredsjedavjući Predstavničkog doma Federalnog parlamenta, Mirsad Zamović i Mladen Bošković te premijer HNK, Nevenko Herceg.
Bosna i Hercegovina jedna je od zemalja s najmanjom kupovnom moći na evropskom kontinentu, ali po pitanju cijena lijekova, prati standard država koje imaju daleko veći BDP po glavi stanovnika.
Kao da to nije dovoljno, cijene lijekova u našoj državi ne prestaju rasti, a građanima postaju luksuz. Posebno penzionerima, koji su i prije poskupljenja za određene terapije izdvajali i do pola penzije. Roditelji djece oboljele od epilepsije nedavno su digli glas jer je lijek za epilepsiju “diazepam klizma” skuplji za 120 posto.
Traže pomoć
Roditelji se snalaze na razne načine, a ovaj lijek je samo jedan od onih koji su poskupjeli u proteklom periodu. Predsjednica Udruženja „Dajte nam šansu“ Ines Kavalec u razgovoru za „Avaz“ kaže da su cijene različite od apoteke do apoteke.
– Apoteke moraju standardizirati cijenu. Ova “klizma” bi trebala biti besplatna svakom roditelju – naglašava Kavalec.
Dodaje kako mnogo roditelja traži podršku i finansijsku pomoć jer nisu u mogućnosti nabaviti onoliko lijekova koliko je neophodno njihovoj djeci.
U apotekama je “brufen” skuplji za 2 marke, pa umjesto dosadašnjih 5, košta 7 maraka. Građani su izrazili negodovanje i cijenom “linexa”, koji je s 9 dostigao cijenu od 14 maraka.
Međutim, najveći problem predstavlja cijena lijekova koji se koriste kao redovna terapija.
Hanka Gegić majka je desetogodišnjakinje koja boluje od epilepsije, a trenutno je u bolnici zbog upale pluća. Iznenađena je cijenama lijekova i kapi, ali i nedostatkom razumijevanja da se pristupačnijim učini nešto što je neophodno za život.
– Podsjetit ću da je “keppra” lijek jedno vrijeme bio skinut s esencijalne liste, koštao je 100 KM i bilo je strašno. Mi roditelji smo bili uporni i uspjeli smo se izboriti da se vrati na esencijalnu listu – rekla nam je Gegić.
Smanjenje marže
Udruženje „Misli dobro“ pokrenulo je inicijativu za izmjenu Pravilnika o načinu oblikovanja cijena lijekova u Bosni i Hercegovini. Kazali su kako se nadaju da će se prilikom izmjene propisa koji se odnose na visinu veleprodajne i maloprodajne marže na lijekove institucije voditi interesima građana, a ne ličnim i interesima raznih grupa
Bez odgovora
Kontaktirali smo i nekoliko apoteka koje smo pitali za cijene lijekova te da nam kažu za koliko su cijene lijekova više. Međutim, do zaključenja ovog broja nismo dobili nijedan odgovor.
Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu ( SIPA) danas su u sklopu operativne akcije „AS“ uhapsili tri lica zbog zloupotrebe položaja.
“Lica lišene slobode su sprovedena u prostorije SIPA-e, radi kriminalističke obrade i ispitivanja u svojstvu osumnjičenog”, saopšteno je iz SIPA-e..
Prilikom pretresa na području Srajeva i Konjica do sada su otkriveni i privremeno oduzeti predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz u daljem postupku, dok pretresi na nekoliko lokacija još uvijek traju.
Iz SIPA-e su nešto ranije potvrdili da se pretresi odnose na pravnu osobu “Bosnalijek”, odnosno na direktora ove farmaceutske kompanije Nedima Uzunovića, te na profesora Ekomnomskog fakulteta u Sarajevu Mehmeda Jahića.
Pretresi se vrše po nalozima Kantonalnog i Opštinskog suda u Sarajevu, u saradnji sa Obavještajno-bezbjedonosnom agencijom Bosne i Hercegovine, Federalnom upravom policije, Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Ministarstvom unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Priča o kupreškom siru, kao najboljem na Balkanu, već danima ispunjava naslovnice online medija širom regiona.
No, iza svjetala pozornice, krije se surova realnost, pomalo čak i nevjerovatna. Prije sedam godina pokrenuta je proizvodnja u Kupres Milchu, na placu nekada poznate sirane i od tada znaju samo za uspjehe. Javnost skoro ništa ne zna o njihovoj svakodnevnoj borbi s apsurdnom bh. poljoprivrednom politikom.
Naime, prema ocjeni posjetilca Balkan Cheese Festivala u Beogradu, najbolji sir ovog podneblja pravi se na Kupresu, u sirani Smajila Žilića. Ovog magistra stočarstva, petu godinu kite zlatnom u srbijanskoj prijestolnici. I nisu to jedine nagrade, mnogo ih je za nabrojati, piše Agroklub.
Na prvu, pomislite da iza njih čvrsto stoji država, resor, aparat koji sve to podržava i gura naprijed i koji ih je zasuo čestitkama pri povratku sa festivala. A, ustvari, prilikom poziva reporterske ekipe su ispraćali inspektore s imanja.
“Nije uslijedio niti jedan poziv, ni čestitka, ni priznanje iz lokalne zajednice. Isto važi i za Kanton 10 i Federalno ministarstvo poljoprivrede koje je totalno nezainteresirano, kao i bilo koja institucija u BiH”, kaže Žilić.
Zamislite paradoks
Nagrade su im, dodaje, bitne kao potvrda da rade ispravnu stvar. Nema materijalne vrijednosti, ali ima u referenci i potvrđivanju statusa kvaliteta. Da apsurd bude veći, Žilići su čestitku dobili od nekadašnje ambasadorice Sjedinjenih Američkih Država u BiH, Maureen Cormack.
“Kada smo pobijedili drugi ili treći put, od nje sam dobio zahvalu i čestitku jer smo dobro prezentirali Bosnu i Hercegovinu, zamislite taj paradoks, a lokalna zajednica to nije uradila”, ističe tvorac najboljeg sira.
Vrijeđa ih, kaže, to što ih niko od domaćih predstavnika vlasti ne priznaje, jer na sajmovima ne izlažu sebe, nego proizvod iz sredine koja to zaslužuje, iz Kupresa, BiH:
“A hoće moje parafiskalne namete, pa vratite to na neki način, makar to bio telefonski poziv ili jedno pismo.”
U subotu će, 21. maja, u Novi Sad po još četiri nagrade – tri najveća priznanja Velika zlatna medalja, i jednu zlatnu medalju. Na Novosadski sajam ove godine kao izlagači nisu otišli, pomalo iz revolta, ali su poslali uzorke koje je ocijenila eminentna komisija profesora iz cijele bivše Jugoslavije.
“Privredna komora se nije udostojila da jedan ovakav sir, odnosno mljekaru, pozove i upita ‘jesmo li zainteresirani da sudjelujemo na zajedničkom štandu BiH’. Dakle, nismo čak ni obaviješteni ni pozvani da učestvujemo”, priča Žilić.
Bara puna ažbaha
Kako navodi, i sama ta činjenica pokazuje kakav je odnos bh. institucija prema onome što je vrijedno. Ističe da u ovoj državi nije problem napraviti kvalitetan proizvod, nego to što nema dvosmjernog partnerstva, a morat će se neko pozabaviti time.
“Oni ne postoje radi nas, nisu naš servis, što bi morali biti. Mi postojimo radi njih, da bi mogli da hranimo tu ažbahu koja je sve veća. BiH je jedna bara, baretina, sve je manja, a tih ažbaha, po pet-šest u kancelariji, koji žive od nas, je sve više”, navodi Žilić, dodavši da smo pitali ono što mu je bolna tačka.
Kriza za vrijeme korone, evidentno je, nije osvijestila nadležne, a sve su prilike da njih ne dotiču ni prognoze o nestašici hrane zbog ruske agresije na Ukrajinu. Najkvalitetnijih bh. proizvoda je najmanje u domaćim prodavnicama, ali ih ima po svijetu. Svjedoči tome i ovaj primjer. Vlasnik sirane kaže je to zbog maćehinskog odnosa trgovačkih kuća spram malog proizvođača.
“Naših proizvoda nema na tržištu BiH, izuzev u nekoliko objekata. Prodajemo ih na kućnom pragu ili šaljemo brzom poštom i ovo što možemo izvesti. Sada pripremamo prvu isporuku za Beograd, odnosno Srbiju i s tim smo zadovoljni. Kvalitetan proizvod će sebi naći kupca taman bio u Zimbabveu”, dodaje.
Nemarom uništili izvoz u Tursku
Ova mljekara nije subvencionirana ni za vrijeme covida, niti kasnije. Da bi održao poslovanje, Žilić je prodao stan u Sarajevu. U susret, ovoj i još dvije mljekare, nijedna institucija nije izašla ni kada je u pitanju otkup tržišnih viškova, ali smo zato lani uvezli sira za 93 miliona KM.
“Napravili smo 35 tona sira i kako smo imali viška sira, ponudili smo svim relevantnim institucijama da otkupe, nismo dobili ni pismeni ni usmeni odgovor. A, spasili smo dosta mlijeka koje bi završilo u kanalizaciji jer su mnoge mljekare imale puna skladišta. Mi smo ga preradili, a reakcija države je bila nula”, prisjeća se.
I tu nije kraj apsurdima s kojima se suočavaju. Naime, zbog nemara nadležnih, propao je dogovoreni izvoz od 3,5 tona sira u Republiku Tursku, vrijednog 35.000 eura.
Prije tri dana je više od dvije tone tog sira morao uništiti: “Izvoz je propao jer je produženje izvozne dozvole od strane resornog ministarstva trajalo devet mjeseci. Na kraju je kupac odustao.”
Odgovornost za ovakve propuste niko ne preuzima. Mljekara sada proizvodi onoliko koliko može sigurno i samostalno plasirati. Sav posao obavlja vlasnik sa suprugom, sinom i još jednom radnicom. Prave 20 tona godišnje, tradicionalnim načinom proizvodnje.
Traže partnere
Zbog ovih, brojnih izazova, dalje ne može sam. Žilić sada traži poslovnog partnera, prodat će dio dionica onome ko je spreman da zajedno ulažu i zadrže nivo kvaliteta i stabilnosti te dođu do dozvole za izvoz u EU i na taj način podignu proizvodnju na 10 tona mjesečno. Mlijeka trenutno ne nedostaje, otkupljuju ga s Kupresa te iz Šipova, s Vlašića, Livna i ponekad Tomislavgrada.
U ponudi su punomasni kravlji sir, dimljeni sir, kombinacija kravljeg i kozjeg te dva sira sa začinima. Po narudžbi rade i druge kombinacije. Za kupca u Srbiji su pravili sir s aronijom, sporadično i s brusnicom, borovnicom, tartufima.
“Kada bazni sir napravite kvalitetno, s njim možete da eksperimentišete. Nema tu posebne tajne ni mudrolije, napravljen je od mlijeka. Nemojte se baviti matematikom, oduzmi-dodaj, tu nema kvaliteta”, kaže naš sagovornik, napomenuvši da u njihovom siru nema emulgatora, stabilizatora, boje, mlijeka u prahu, škroba iz krompira. Dodaju samo ono što je tehnološki nužno – kulturu za okus, kalcijev hlorid i sirilo.
Propast ćemo
Ovo što uvozimo je, ocjenjuje, posljednje smeće, jer svjetski proizvođači iz svježeg mlijeka izvlače pojedine enzime, vitamine, proteine, i to prodaju u farmaceutskoj industriji, a od bijele mase koja ostane nakon svih tih postupaka prave sir koji se ovdje prodaje. Dokle god je tako, smatra, ne može se očekivati napredak.
Zemlja nema državnog ministarstva, pa ni državne strategije za razvoj poljoprivrede. Strategije koje imamo stoje u ladicama. Istovremeno su milijarde maraka uložene u poticaje, a isto toliko je ušlo u državu kroz donacije, s tim u vezi Žilić se pita zašto je situacija toliko loša u ovom sektoru i zašto niko ne snosi odgovornost?
“Imate poticaje za mlijeko u FBiH, 0,34 KM/l za registrirane OPG-ove, a 0,31 KM za fizička lica. Tu premiju dobije i proizvođač u Kupresu koji ima jedan otkos i ne može napraviti nikakvu silažu, kao i onaj u Posavini ili Lijevče polju koji ima četiri otkosa, silažu, kukuruz i ostalo”, pojašnjava nelogičnosti.
Svjedoči da je u vrijeme Republike BiH, ministarstvo poljoprivrede imalo ukupno 97 uposlenih, dakle u državi koja je imala farme s po 4.000 muznih grla, poput onih u Modriči, Odžaku, Sokocu. Današnji administrativni aparat pojede sve što se proizvede.
“Ova poljoprivreda preživljava isključivo na optimizmu, entuzijazmu i gluposti nas pojedinaca. Percepcija je takva da mi služimo isključivo da nakljukamo baretinu krokodila. Mi ćemo propast”, zaključuje.
Jednostavan test kvaliteta
Na kraju je dao i savjet građanima kako da testiraju sir koji kupuju. Postupak je vrlo jednostavan.
Dovoljno je da ga potopite u vodu i ostavite dva-tri dana da stoji. Pravi sir od mlijeka će samo pobijeliti, kao ruke koje dugo držite u vodi. Sir koji u sebi ima surogata i drugih dodataka će se raspasti.
Summa summarum, zaključak je proizvoljan. Komšijama hvala za zlato, a vama ako je dobro – onda ništa.
Vlada Federacije BiH sutra bi trebala donijeti odluku o izdvajanju milion KM za subvencioniranje građana koji kupuju električne i hibridne automobile, potvrdio je za Klix.ba federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić.
Džindić kaže da su po prvi put u budžetu Federacije BiH, planirana sredstva za poticaj pojedincima pri kupovini električnih automobila u ukupnom iznosu od milijun KM.
“Ministarstvo je napravilo Program o dodjeli subvencija pojedincima za kupovinu novih automobila u 2022. godini, koji imaju isključivo električni pogon i automobila koja uz motor s unutarnjim sagorijevanjem, pokreće i električni pogon (hibridni automobili). Vozilo će zadržati u vlasništvu najmanje dvije godine”, rekao je Džindić.
Definirana je i visina iznosa koji se dodjeljuje kao financijski poticaj pojedincima.
To je za električna vozila 10.000 KM, za hibridna električna “plug-in” vozila 5.000 KM i hibridna “full hybrid” vozila 5.000 KM.
Pod novim automobilom, smatra se putničko vozilo koje nije bilo u upotrebi i nije nikada i nigdje bilo registrirano. Vozila za koja se dodjeljuje subvencija su putnička vozila koja imaju najvise devet mjesta za sjedenje, uključujući i sjedište vozača.
Tehnički uvijeti za prihvatljiva vozila:
Električna vozila sa emisijom CO2 0 g/km
Hibridna električna “plug-in” vozila sa emisijom OO2 sa sadržajem OO2 manjeod 50 g/km
Hibridna vozila “full hybrid” sa emisijama CO2 najviše 130 g/km
Sredstva će se dodjeljivati po osnovu raspisanog Javnog poziva nakon objave odluke u Službenim novinama FBiH, a namjena Programa je dodjela subvencija odnosno financijskih sredstava pojedincima, za kupovinu novih automobila, registriranih u Federaciji BiH za period 01.01.2022.- 12.12.2022. godine, koji imaju isključivo elektricni pogon (električni automobili) i automobila koja uz motor sa unutrašnjim sagorijevanjem, pokreće i elektricni pogon (hibridni automobili).
Korisnik subvencije može biti pojedinac (fizičko lice), državljanin Bosne i Hercegovine, sa prebivalištem u Federaciji BiH i sa navršenih 18 godina života, koji podnese zahtjev, dostavi obaveznu dokumentaciju u skladu sa Javnim pozivom, ispunjava uvjete u skladu sa Javnim pozivom i da u trenutku podnošenja zahtjeva, postoje raspoloživa sredstva predviđena budžetom, za namjenu subvencioniranja kupovine vozila, tj. u trenutku prijave, ne budu već dodijeijena drugim korisnicima.
Neprihvatljivi korisnik subvencije je korisnik koji je u 2022. godini vec ostvario pravo subvencije za kupovinu vozila iz budžeta za 2022. godinu, bilo kojeg nivoa vlasti u Federaciji BiH.
Navedena sredstva su grant sredstva Ministarstva i dodjeljivat ce se po ovom Programu i raspisanom Javnom pozivu. Program traje do utroška sredstava od 1 milijuna KM, a najkasnije do kraja fiskalne godine (odnosno do 31.12.2022. godine).
U svrhu kontrole namjenskog korištenja dodijeljenih sredstava, korisnik će Ministarstvu dostaviti ovjerenu kopiju potvrde o registraciji vozila, za koje je dodijeljena subvencija, za 2023. i 2024, godinu.
Na tržište Hercegovine stižu prve trešnje. Proizvođači nezadovoljni otkupnom cijenom u veleprodaji, koja se kreće oko 3 marke po kilogramu, dok je u trgovinama od 5 do 7 maraka. Kad se zbroji uloženi trud i novac, zarada za proizvođače je minimalna, pa mnogi poručuju da je upitno hoće li se nastaviti baviti poljoprivredom.
Nogometaši Sarajeva i Veleža večeras u Zenici na stadionu Bilino polje s početkom u 19 sati igraju finale Kupa BiH. Ulog je veliki, jer će pobjednik osim osvajanja trofeja izboriti i nastup u Evropi u 2. kolu kvalifikacija Konferencijske lige.
Oba tima nisu uspjela osigurati plasman u Evropu kroz šampionat, pa im je finalna utakmica Kupa jedina preostala prilika da poprave utisak i spase sezonu.
Favorita nema, jer Sarajevo igra jednu od najlošijih prvenstvenih sezona u novijoj historiji, zbog čega su u finišu sezone promijenili trenera i pokušat će šok-terapijom razdrmati ekipu u najvažnijoj utakmici.
Bordo tim se oslanja na individualni kvalitet i iskustvo igranja jačih utakmica, a Velež s druge strane ima prednost u kontinuitetu igračkog kadra, mnogo boljoj atmosferi u i oko kluba, kao i činjenici da su neporaženi u duelima protiv Sarajeva u posljednjih pet utakmica.
“Imamo velika očekivanja s obzirom da nismo kroz prvenstvo izborili plasman u Evropu. Očekujem lijep ambijent, pun stadion i dobar teren. Očekujem težak meč jer je Velež dobra ekipa s dobrim trenerom, ali mi imamo snage, načina i volje da im se suprotstavimo. Njihova prednost je što su uigraniji, a ja se nadam da ćemo pokazati kvalitet i pružiti dobru predstavu. Igrači će dati maksimum i pokazati karakter”, kazao je u najavi utakmice trener Sarajeva Dženan Uščuplić, te dodao da će imati sve igrače na raspolaganju osim Daniela Avramovskog.
U taboru Rođenih vlada fenomenalna atmosfera i svi su duboko uvjereni da Velež može osvojiti prvi trofej nakon 1986. godine.
“Sarajevo jeste iskusnije, ali prošla sezona daje nam puno optimizma. Dobili smo na samopouzdanju u evropskim utakmicama. Situacija u ekipi je jako dobra. Bit će idealni uslovi za igru i očekujem spektakl. Po meni je Sarajevo pod većim pritiskom jer stalno igraju Evropu, imaju veći budžet, a naš motiv mora biti već, jer imamo priliku da osvojimo prvi trofej nakon rata. Šanse su 50-50, jer u jednoj utakmici je sve otvoreno”, rekao je trener Veleža Feđa Dudić.
Za finalnu utakmicu štampano je ukupno 7.000 ulaznica. Najvatrenije navijačke grupe Horde zla (Sarajevo) i Red Army (Velež) dobiili su po 1.500 ulaznica. Horde zla će biti smještene na sjevernoj, a Red Army na južnoj tribini.
Preostalih 4.000 ulaznica za zapadnu i istočnu tribinu našlo se u slobodnoj prodaju u poslovnicama Centrotransa, od toga 2.000 u Sarajeva i 2.000 u Mostaru.
Finale Kupa Bosne i Hercegovine 19. maja na stadionu Bilino Polje u Zenici između Sarajeva i Veleža sudit će najbolji bh. arbitar Irfan Peljto.
Peljti će asistirati pomoćnici Senad Ibrišimbegović i Arnel Novalić, dok je četvrti sudija Miloš Gigović. Ermin Sivac i Mirza Kazlagić delegirani su kao peti i šesti arbitri.
Sarajevo je do sada sedam puta osvajalo Kup BiH po čemu je rekorder, dok Velež prvi put u nezavisnoj državi igra finale najmasovnijeg nogometnog takmičenja. Ipak, Rođeni se mogu pohvaliti da su dva puta osvajali Kup maršala Tita (1981. i 1986.).
Uhapšen je i profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Mehmed Jahić koji je povezan s Uzunovićem.
Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) danas su u sklopu operativne akcije „AS“, na području Sarajeva i Konjica započeli pretrese poslovnih i stambenih objekata i pokretnih stvari na dvanaest lokacija.
Kako saznaje portal “Avaza” uhapšeno je više osoba, ponovo se pretresa kuća Nedima Uzunovića direktora “Bosnalijeka”. Uhapšen je i profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Mehmed Jahić koji je povezan s Uzunovićem.
Pretresi se vrše po nalozima Kantonalnog suda u Sarajevu i Općinskog suda u Sarajevu i pod nadzorom postupajućeg tužioca Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, u saradnji sa Obavještajno-bezbjedonosnom agencijom Bosne i Hercegovine, Federalnom upravom policije, Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Ministarstvom unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Nakon hladnog jutra sa pojavom mraza danas će u Bosni i Hercegovini sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 3 i 7, na jugu zemlje do 11, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 19 i 25, na jugu do 28 stupnjeva.
