Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • BIH Namjenska industrija u BiH blista: Izvezeno municije u vrijednosti preko 100 miliona KM

    BIH Namjenska industrija u BiH blista: Izvezeno municije u vrijednosti preko 100 miliona KM

    Uvezeno je vojnog oružja, revolvera i njihovih dijelova u vrijednosti od 7,5 miliona maraka, a municije u vrijednosti od sedam miliona maraka.

    Namjenska odnosno vojna industrija i ove se godine pokazuje kao rijetka svijetla tačka ekonomije Bosne i Hercegovine.Vojna industrija u BiH je u prvih šest mjeseci ostvarila devizni promet od 309 miliona maraka, a izvoz je iznosio 238 miliona maraka, što je za 37 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz 82 posto veći i iznosio je 71 milion maraka.Iako u padu, i dalje bilježi visok postotak – 334 posto, navodi se u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH. “Obujam razmjene namjenske proizvodnje Bosne i Hercegovine bilježi kontinuirani rast, te je u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine iznosio 45 posto”, ističu iz Komore.Najviše se izvozilo municije u vrijednosti od 174,38 miliona maraka, što je 73 posto ukupnog uvoza, te eksploziva u vrijednosti od 59,14 miliona maraka ili 24 posto i vojnog naoružanja u vrijednosti od 4,42 miliona maraka ili 1,8 posto ukupnog izvoza u ovoj industriji.Vodeći izvozni partneri namjenske proizvodnje su SAD – 23 posto, Srbija 11 posto, Turska 10 posto te Slovačka i Bugarska po 9 posto.

    U analizi je navedeno da je u prvih šest mjeseci u Bosnu i Hercegovinu uvezeno najviše eksploziva u vrijednosti od 56,66 miliona maraka, a riječ je o sirovini za proizvodnju finalnih proizvoda.

    Uvezeno je vojnog oružja, revolvera i njihovih dijelova u vrijednosti od 7,5 miliona maraka, a municije u vrijednosti od sedam miliona maraka.

    Najveći uvoz namjenskih proizvoda zabilježen je iz SAD-a, Srbije, Egipta, Hrvatske i Turske, piše Poslovni.hr.

  • Direktor CIA-e stigao u Sarajevo

    Direktor CIA-e stigao u Sarajevo

    Vilijam Džozef Burns (William Joseph), direktor Centralne obavještajne službe (CIA), doputova je u službenu posjetu BiH.

    Kako javlja “Avazov” reporter s lice mjesta, stigao je u jedan poznati sarajevski restoran.

    Burns će ručati s direktorom OSA-e Almirom Džuvom, a održat će kraće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem. Sastanku sa Burnsom u Predsjedništvu BiH prisustvovat će i Željka Cvijanović.

     

  • Novac nije problem? Raste broj prvi put registrovanih motornih vozila u BiH, četvrtina od ukupnog broja su nova

    Novac nije problem? Raste broj prvi put registrovanih motornih vozila u BiH, četvrtina od ukupnog broja su nova

    U julu 2024. godine prvi put registrovano je 11.380 motornih vozila. Od ukupnog broja prvi put registrovanih vozila najzastupljeniji su: putnički automobili (75,5%), motocikli (6,2%), kamioni (5,3%), mopedi (3,5%), prikolice (2,6%), poluprikolice (1,2%), cestovni tegljači (1,1%), specijalna vozila (0,8%) dok je najmanji udio prvi put registrovanih autobusa (0,3%), stoji u izvještaju Agencije za statistiku BiH.

    Kategorija ostalo učestvuje sa 3,6% registrovanih motornih vozila u odnosu na ukupan broj registrovanih vozila. Ostvaren je rast od 25,8% u broju prvi put registrovanih motornih vozila u Bosni i Hercegovini u odnosu na juli 2023. godine.

    Pixaby

    Od ukupnog broja prvi put registrovanih vozila u julu 2024. godine 15,7% odnosi se na nova vozila. U periodu januar – juli 2024. godine ostvaren je rast ukupnog broja prvi put registrovanih motornih vozila od 24,6% u odnosu na isti period prethodne godine.

    Ukoliko posmatramo prvi put registrovana nova motorna vozila, procentualno najviše je registrovanih putničkih automobila (47,1%). Tokom jula 2024. godine od ukupnog broja prvi put registrovanih novih vozila 61,2% vozila registrovano je od strane fizičkih osoba.

    U kategoriji novi putnički automobili, najveće procentualno učešće imaju automobili koji kao pogonsko gorivo koriste benzin (44,2%).

    Pixaby

    Miran Stambol, brend manager Audi-a u Bosni i Hercegovini je nedavno za Forbes BiH rekao da su imali hiljade prodatih jedinica iz svojih salona u BiH što u konačnici ostavlja znak pitanja kako građani imaju mogućnost kupovine novih vozila iako je prosječna neto plaća 1.388 KM.

    “Sretni smo da su se prošle godine, 2023, stvari stabilizirale i tržište je završilo sa blizu 11 hiljada prodatih jednica. Mi, kao Audi Bosna i Hercegovina, smo uhvatili jedan dobar val stabilizacije i rasta tržišta i naslonili smo se na to. Prvi kvartal ove godine još sumiramo, ali on već sada pokazuje jako dobre rezultate. Važno je da se i tržište automobila naslonilo na taj gospodarski rast koji je Bosna i Hercegovina imala prošle godine, od nekih 2,6%.”, kaže Stambol rezimirajući poslovnu 2023. godinu.

  • Obnovljivi izvori energije u BiH: Značajna proizvodnja struje u vjetroparku Podveležje, u planu još jedan

    Obnovljivi izvori energije u BiH: Značajna proizvodnja struje u vjetroparku Podveležje, u planu još jedan

    Bosna i Hercegovina je na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, a jedan od glavnih segmenata na kojem će se morati raditi je ekologija u kontekstu energije, to jeste proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora.

    U tom segmentu, važno je istaći da je BiH država koja ima tri javna preduzeća koja se bave energijom. Radi se o Elektroprivredi BiH, Elektroprivredi HZHB i Elektroprivredi RS.

    Vjetroparkovima se zasad bave samo Elektropriveda BiH i HZHB, a ukupno su aktivne tri vjetroelektrane.

    Pod nadležnošću Elektroprivrede HZHB nalaze se Mesihovina i Jelovača, u blizini Tomislavgrada. Ukupna snaga Mesihovine i Jelovače je 50,6, odnosno 36 megavati, te imaju godišnju proizvodnju od 165,17, odnosno 110 GWh. Izgrađeni su 2018. i 2019. godine, respektivno.

    Što se tiče nadležnosti Elektroprivrede BiH, trenutno je u funkciji vjetropark Podveležje. O ovoj vjetroelektrani, ali i o drugim temama vezanim za proizvodnju električne energije govorio je Fahrudin Tanović, izvršni direktor za proizvodnju u Elektroprivredi Bosne i Hercegovine.

    Foto: E. M./Klix.ba

    Foto: E. M./Klix.ba

    Na samom početku razgovora, Tanović je govorio o kapacitetima vjetroparka Podveležje.

    “Ovaj vjetropark ima instalirano 15 agregata po 3.2 megavata snage. Ukupno instalirana snaga je 48 megavata. Godišnja proizvodnja je planirana na 120 gWh, s tim da mi pokušavamo da izvučemo i do 130 gWh. To sada zavisi od vremenskih prilika, odnosno od brzine vjetra na Podveležju. U planu EP BiH je jedan vjetropark na Vlašiću, a to je sljedeći projekat koji bi trebao biti završen u narednom periodu”, istakao je Tanović.

    Ovdje je važno istaći nekoliko detalja vezanih za novi projekt u kontekstu vjetroelektrane u nadležnosti EP BiH. Vjetropark na Vlašiću će imati snagu od 50 MW. U skladu s nacionalnim strategijama za obnovljive izvore energije, postrojenje – koje uključuje 18 vjetroturbina i njihovu povezanost s nacionalnom energetskom mrežom – očekuje se da će proizvoditi 115 GWh/godišnje električne energije, što je ekvivalentno potrošnji energije 20.000 domaćinstava, i da će smanjiti emisiju CO2 za 140.000 tona godišnje.

    Foto: E. M./Klix.ba

    Foto: E. M./Klix.ba

    Osim što doprinosi ciljevima zemlje u vezi s obnovljivim izvorima energije i smanjuje ovisnost o uglju, ovaj projekt podržava prelazak na ekonomiju s niskim emisijama ugljen-dioksida i potiče održivi razvoj. Projekt je prepoznat kao Flagship 4 – Obnovljiva energija u EU ekonomskom i investicionom planu. EU je dodijelila bespovratna sredstva u iznosu od preko 21,8 miliona eura, a Evropska investiciona banka odobrila povoljan kredit u iznosu od 36 miliona eura.

    Unutar Evropske unije postoji značajan program da se postepeno prelazi na obnovljive izvore energije. Targeti za EU su da do 2030. godine barem 42,5 posto ukupne proizvodnje električne energije stigne od obnovljivih izvora. Posljednje informacije kažu da 2022. godine 23 posto struje u EU stiglo iz obnovljviih izvora energije.

    Govoreći o tim ciljevima za BiH, Tanović ističe da EP BiH ima plan veće proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

    “EP BiH napravila je dokument razvoja elektroprivrede do 2050. godine gdje je planirano za svaku godinu u kojem smjeru će se kretati proizvodni portfolio EP BiH. U tom smislu imamo postepeno gašenje termoelektrana i povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora. Bitno je naglasiti da je proizvodnja iz obnovljivih izvora tzv. nekontrolisana ili neupravljiva, što je za elektroenergentski sistem vrlo nezgodno. Ako vremenski uslovi nisu pogodni, proizvodnja iz obnovljivih izvora je smanjena, zbog čega još uvijek moramo imati tradicionalne izvore energije poput termoelektrana, iako idemo u smjeru gašenja ovih izvora energije. Već smo ugasili četiri bloka po 32 megavata u Termoelektrani Kakanj, te dva bloka po 32 megavata u Tuzli, te krajem prethodne godine smo ugasili jedan blok od 100 megavata u Tuzli. Planira se u narednom periodu ostavljanje u pogonu samo one blokove koji će obezbijediti stabilnu proizvodnju električne energije, odnosno negdje do 50 posto udjela u proizvodnji. Trenutno je omjer proizvodnje iz obnovljivih izvora energije oko 25 do 30 posto, u zavisnosti od vremenskih uslova”, rekao je

    A post shared by Klix.ba (@klixba)

    Izvršni direktor za proizvodnju u EP BiH dalje kaže kako su u planu nove lokacije za izgradnju elektrana koje će raditi na obnovljivim izvorima, a istakao je i važnost finansiranja koje dolazi van BiH.”Vjetropark Podveležje je finansirao KFW, a što se tiče ostalih obnovljivih izvora energije, plan EPBiH je da se svi projekti vezani za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije finansiraju od sredstava i kredita Evropske unije, odnosno EBRD-a, Evropske investicione banke, KFW-a i ostalih međunarodnih institucija koje žele ulagati u obnovljive izvore energije. Vlastita sredstva se neće koristiti u ovu namjernu osim one količine koju traži kreditor. Prije nekoliko dana je potpisan ugovor s EBRD-om oko izgradnje solarnih, odnosno fotonaponskih elektrana Gračanica I i Gračanica II, uz kredit jedne komercijalne banke”, rekao je Fahrudin Tanović za Klix.ba.

    klix.ba

  • Hoće li pojeftiniti osnovna životna namirnica: Pšenica 35 feninga, a hljeb od pola kilograma skoro dvije KM

    Hoće li pojeftiniti osnovna životna namirnica: Pšenica 35 feninga, a hljeb od pola kilograma skoro dvije KM

    Žetva pšenice u našoj zemlji je završena, pšenica je predata u mlinove po cijeni od 35 feninga za kilogram.
    To je ponovo otvorilo pitanje cijene hljeba – dok ratari traže da zbog jeftine pšenice pojeftini i hljeb, u pekarskoj industriji kažu da cijena pšenice više nije presudna u formiranju cijene hljeba, javlja BHT1.
    Žetva pšenice u našoj zemlji je završena, pšenica je predata u mlinove po cijeni od 35 feninga za kilogram.
    To je ponovo otvorilo pitanje cijene hljeba – dok ratari traže da zbog jeftine pšenice pojeftini i hljeb, u pekarskoj industriji kažu da cijena pšenice više nije presudna u formiranju cijene hljeba, javlja BHT1.
    Vekna hljeba od pola kilograma skoro dvije marke, kilogram pšenice 35 feninga. Takvo je trenutno stanje na tržištu nakon posljednje žetve.
    Iako građani smatraju da bi hljeb trebalo da bude jeftiniji, u udruženjima potrošača kažu da, iako je i ranije bilježen pad cijene pšenice na berzi, nije se dešavalo da hljeb pojeftini.
    – Trebalo bi u svakom slučaju ići na neke dugoročnije i ozbiljnije mjere. Postoje određeni načini kako u drugim državama to rade, da se vode neke dugoročnije mjere, naravno poštujući slobodno formiranje – ističe Jovan Vasilić iz Udruženje potrošača Zvono.
    U pekarskoj industriji objašnjavaju da cijena pšenice više nije presudna u formiranju cijene hljeba.
    – Od korone pa naovamo, cijena pšenice ne utječe toliko na formiranje cijene, najviše utječe radna snaga. Mi smo od doba korone 3-4 puta povećavali plaće radnicima – kaže Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.
    Pojeftinjenju se ne mogu nadati, ali je za potrošače barem utjeha da uskoro neće biti ni poskupljenja hljeba.
    – Držimo cijene naših proizvoda do daljnjega stabilne. Nemojte da mislite da nas očekuje ikakvo umanjenje, može samo biti uvećanje – kaže Njegoslav Zagorac, vlasnik lanca pekara.
    Prema nekim procjenama, od 100 kg pšenice, koju ratar proda za 35 maraka, dobije se oko 74 kg brašna, od čega se može napraviti oko 148 kg hljeba, odnosno oko 300 vekni od po 500 grama, koje su najčešće u prodaji.
  • Bh. političare po povratku s odmora čekaju brojni neriješeni problemi na putu ka EU

    Bh. političare po povratku s odmora čekaju brojni neriješeni problemi na putu ka EU

    Sredinom avgusta kad su političari i institucije vlasti uglavnom na odmoru, Vlada Republike Srpske dala je saglasnost na Nacrt zakona o dopunama Zakona o komunikacijama Bosne i Hercegovine u dijelu koji se odnosi na uvođenje jedinstvenog evropskog broja za hitne slučajeve 112. Uvođenje ovog broja jedna je od reformi na koju se čeka godinama i jedan od preduvjeta za dobijanje novca Evropske unije iz Plana rasta za Zapadni Balkan.

    Po povratku s odmora, vlasti čekaju i dalje neriješeni zakoni, ali i mijenjanje onih usvojenih jer, tvrde u Transparency Internationalu, niti su zabilježeni pozitivni pomaci, niti se ti zakoni primjenjuju.

    Plan reformi treba se dostaviti Evropskoj komisiji do kraja avgusta. Informacija iz medija koja ulijeva nadu da novac možda i nije izgubljen. Uredba evropskih institucija o uspostavljanju instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan stupila je na snagu 24. maja od kada je počeo teći rok od tri mjeseca za podnošenje liste mjera koje je potrebno ispuniti. Ipak, oni koji čine vlast na državnom nivou jasno ukazuju na to da je Bosna i Hercegovina sve rokove davno probila.

  • Nevrijeme stiglo u BiH: U ovom gradu padali jaka kiša i led

    Nevrijeme stiglo u BiH: U ovom gradu padali jaka kiša i led

    Olujno nevrijeme praćeno kišom, vjetrom i jakim ledom zahvatilo je danas Maslovare kod Kotor Varoša.

    Jaka kiša počela je da pada oko 16 sati, a veoma brzo počeo je i led.

    Pretpostavlja se da je led vjerovatno ostavio posljedice po poljoprivredne usjeve.

     

    Pogledajte snimak nevremena.

     

     

  • Nana Ajka preminula u 111. godini: Bila je najstarija žena u BiH

    Nana Ajka preminula u 111. godini: Bila je najstarija žena u BiH

    Nana Ajka Lokmić iz Starog Grada je preminula u 111. godini.

    Ona je bila jedna od najpoznatijih nana, koju su redovno obilazili načelnici Starog Grada.

    Dženaza će joj se klanjati u utorak u 11 sati na Groblju Bare.

    Prema ranijim navodima porodice ona je bila najstarija žena u BiH, ali i šire.

    – Zaboravljam stvari i nekada sure. Žao mi je, ali ne mogu postiti. Prije je u ramazanu uvijek bila puna kuća. Vazda se dolazilo i posjećivalo, a sada više ne mogu. Žao mi je što nema ranijih vremena – pričala je Ajka prošle godine za Anadoliju te dodala je postila od 7. do 100. godine.

     

     

    Poznat termin dženaze - Avaz

    Poznat termin dženaze. Avaz

  • Ekipa filma “Nakon ljeta”: Naša saradnja kreće od toga da smo se prepoznali kao ljudi

    Ekipa filma “Nakon ljeta”: Naša saradnja kreće od toga da smo se prepoznali kao ljudi

    Na Festivalskom trgu kod Narodnog pozorišta Sarajevo ekipa filma “Nakon ljeta”, koji je svjetskom premijerom otvorio 30. izdanje Sarajevo Film Festivala, družila se s publikom i medijima u programu “Grand kafa sa…”.

    Predvođeni rediteljem Danisom Tanovićem, glumci Uliks Fehmiu, Anja Matković i Goran Navojec govorili su o ostvarenju.

    – Ne znam da li sam ispunio očekivanja, ni da li iko išta više očekuje od mene jer je svaki film drugačiji – rekao je Tanović dan poslije svjetske premijere.

    Navojec je istakao da je snimanje na otoku posebno. I ujedno nasmijavao i kolege i publiku svojim doživljajima sa snimanja.- Cijela ekipa je na okupu bila, nema mrdanja. Na tom otoku ne možeš se ni baviti ni s čim drugim – rekao je, između ostalog, Navojec.

     

     

    Anja Matković igrala je i u Tanovićevom filmu “Deset u pola”.

    – Ovo je drugačiji film od onog zbog kojeg sam ranijih godina bila u Sarajevu. Nadam se da je progovorila ženska suosjećajnost. To je bio cilj – kazala je Matković.

    Dodala je da su relativno brzo došli do novca za proizvodnju filma – tri godine.

    A “Nakon ljeta” će od 29. avgusta krenuti u kinodistribuciju po BiH.

    – Danisu sam poslala prvu ruku da mi da sugestije i tako je došlo do razgovora. Ranije je izjavio je da bi želio snimati na otoku – otkrila je Matković.

    Fehmiu je rekao da se saradnja između njih kreće od toga da su se prepoznali kao ljudi.

    – Sve više ste usamljeni i kada nađete nekoga s kim kliknete… Meg Rajan su jednom pitali: “Šta te pali”, ona je odgovorila: “Talent.” Kad gledam ono što Danis radi ili Goran, želim da budem dio takvih projekata. Film po našem osjećanju ima sjetu, melanhoniju, čeznju za život kakav je imao ili kakav bi mi voljeli da ima – rekao je Fehmiu.

  • Kako u BiH preživjeti mjesec: Minimalna plaća dovoljna tek za petinu troškova života

    Kako u BiH preživjeti mjesec: Minimalna plaća dovoljna tek za petinu troškova života

    Ukupni mjesečni troškovi četveročlane porodice u BiH u julu ove godine iznosili su 2.977 KM i za 209 maraka su veći nego godinu ranije.

    Sve gore

    I dalje najveći dio iznosa mjesečne potrošačke korpe, 43,74 posto, odnosi se na prehranu, a potom stanovanje i komunalne usluge, odjeću i obuću, obrazovanje i kulturu, higijenu…

    Prosječna plaća u FBiH iznosi 1.384 KM i pokriva manje od polovine mjesečnih troškova, a minimalna, koja po odluci Vlade FBiH za ovu godinu iznosi 619 KM, dovoljna je tek za petinu potrošačke korpe.

     

    Poređenje cijena sve govori - Avaz

    Poređenje cijena sve govori. Screenshot

    Nakon ovih podataka Saveza samostalnih sindikata BiH suštinsko pitanje je kako uopće preživljavaju stotine hiljada nezaposlenih i građana s mjesečnim primanjima ispod 1.000 KM. Građani BiH ne žive, već preživljavaju, kaže Gordana Bulić iz Kluba potrošača Tuzla.

    – Od pandemije koronavirusa imamo stalna poskupljenja, posebno osnovnih prehrambenih proizvoda, pa se zaista čovjek pita kako ljudi uspijevaju da prežive. S druge strane, cijene drugih roba za domaćinstvo stagniraju, nude se krediti, što znači da građani odgađaju sve što mogu odgoditi. Kupovinu mašine za veš, miksera, pegle…, jer ono što zaradimo pojedemo. Teško da je i dovoljno, posebno porodicama s više djece – dodaje Bulić.

    Ide u nepovrat

    Profesor Internacionalnog Burch univerziteta Sanel Halilbegović kaže da BiH nema ni socijalnu kartu svog stanovništva, sve mjere plasiraju se “ofrlje” i populistički, pa je teško dati odgovor na ovo pitanje.

    Sanel Halilbegović - Avaz

    Facebook

    – Kad čovjek ima 1.000 KM, sve što nije vezano za puko preživljavanje ide u nepovrat. Dugoročni problem dispariteta između primanja i cijena je generacijsko zatupljivanje, nepostojanje kulturnog uzdizanja i navike da odete u pozorište, na promociju knjige ili u umjetničku galeriju. To je misaona imenica već sada. Kao država zaglupljujemo, a to vladajuće strukture i žele. Po teorijama Dejvida Rikarda iz 18. stoljeća, kroz tzv. zakon čelične nadnice ostaje dovoljno novca samo da se stavi nešto u usta i to je to – ističe Halilbegović.

    Danas i prije pet godina

    Prave razmjere udara na životni standard građana najlakše je ilustrirati prosječnim cijenama osnovnih životnih namirnica danas i prije pet godina.

    Poskupljenja su izražena u desetinama procenata. Poređenje cijena najbolji je pokazatelj.