Category: BiH

Izvor: BHRT/Dario Drmać (J.K.)

Na tematskoj sjednici Povjerenstva za pitanja mladih Zastupničkog doma Federalnog parlamenta, među ostalim, zatraženo je da Vlada formira Vijeće za mlade Federacije BiH sukladno važećim odredbama Zakona o mladima ovog entiteta. Zaključeno je i da federalno ministarstvo kulture i sporta planira povećanje izdvajanja na milijun konvertibilnih maraka. Vijeće mladih i Institut za razvoj mladih KULT ukazali su predstavnicima vlasti na loš položaj mladih u društvu.

“Smatram da ima više problema zbog koji mladi idu, počevši od zdravstvenog sistema, obrazovnog sistema;
-Nedovoljno pažnje koja je posvećena mladima, kad mladi imaju ideju, bila ona politička ili ne, ne dozvoljava im se da dobiju medijski prostor ili pažnju koja bi im pomogla da dođu do nekog rješenja ili da sprovedu tu ideju u djelo;
-Finansijska nesigurnost i ostale nesigurnosti koje nam naša država, nažalost, nudi. Nemamo perspektive, općenito”, ovako mladi objašnjavaju koji su najveći problemi sa kojima se susreću.

Također, nemogućnost pronalaska posla, neaktivizam, pesimizam, zdravstvene poteškoće, označeni su kao najveći problemi s kojima se suočavaju mladi u našem društvu, apeliraju u svom istraživanju iz Instituta za razvoj mladih na području Federacije KULT.

“Činjenica da preko 60 posto mladih u Federaciji Bosne i Hercegovine smatra da nemaju utjecaja na donošenje odluka je također važan podatatak. Da li mladi zaista vjeruju da imaju priliku da sjede s donosiocima odluka i donose odluke koje su uistinu važne za njih same – očigledno ne”, kaže Jasmina Banjalučkić iz Instituta za razvoj mladih KULT.

Iznimno je važno da se institucinalno bavimo ovim problemima, navode u KULT-u, ali i da se mlade osobe trebaju uključiti, kako bi imale priliku sudjelovati u donošenju odluka. Ovi, ali i drugi problemi označeni su kao prioritet na tematskoj sjednici Povjerenstva za pitanje mladih Zastupničkog doma Parlamenta Federacije.

“Bavimo se pitanjima aktivizma i organizovanja mladih, zdravlja, socijalne zaštite, stambenog zbrinjavanja te zapošljavanjem, samozapošljavanjem, poduzetništvom – svim onim što će dovesti do boljeg položaja mladih u društvu u Federaciji BiH, a i u Bosni i Hercegovini,” objašnjava predsjednik Povjerenstva za pitanja mladih FBiH Eldar Čomor.

“Često u medijima možemo čuti da su mladi prioritet i budućnost u našem društvu, ali to rijetko možemo vidjeti u konkretnim potezima. Mislim da je ovo ipak pozitivan primjer i možemo reći da je ovo prvi korak. Mislim da smo otvorili nešto što će biti početak progresivnih politika prema mladima”, smatra generalni sekretar Vijeća mladih FBiH Nedim Alibegović.

Iz Instituta za razvoj mladih poručili su kako je neophodno da predstavnici vlasti počnu donositi odluke kojima bi, ne samo zadržali mlade nego im omogućili pozitivno okruženje za kvalitetan život.

Time bi se konačno realizirala inicijativa koja živi u tom hercegovačkom kraju još od 90-tih godina.

Općina Čitluk uskoro bi mogla promijeniti ime u Brotnjo, kako se zvala prije 716 godina.

Inicijativa za promjenu imena Čitluku pojavljivala više puta od devedesetih godina prošlog stoljeća do danas, ali nikad nije realizirana, iako mještani tog podneblja u žargonu Čitluk zovu Brotnjom već dugo vremena.

Ovu informaciju je za Večernji list potvrdio i načelnik općine Marin Radišić.

Kako ističe, utvrdili su proceduru koju je potrebno uraditi i vjeruje kako će uskoro u to i krenuti.

Irma Fetić (41) jedna je od rijetkih žena koja se bavi poslom zaštitara, a posebno je fascinantno kako se ova Zeničanka nije osvrtala na, kako kaže, uvrede i komentare zbog toga jer radi ovaj posao a nosi maramu. Osim što radi kao zaštitar, Fetić je 28 godina u karateu, odnosno cijeli svoj život je u borilačkim vještinama, trener je KK „Nico“ (crni pojas treći dan), instruktor je KRAV MAGA i fitnes trener.

U vrlo zanimljivom razgovoru za portal 072info, ova hrabra i odlučna Zeničanka ispričala je kako je biti žena zaštitar, ali i koliko je dodatna otežavajuća okolnost biti žena sa maramom koja radi posao koji se u našoj zemlji posmatram „muškim poslom“. Ne krije da nije jednostavno raditi posao kojim se bavi.

MAŠTALA O POLICIJI ILI VOJSCI

-S obzirom na to da sam udata i majka troje djece i nije baš jednostavno. Iskreno, volim svoj posao, radim fizičku zaštitu i kada trebamo ići negdje vjerujte da jedva čekam da se ide raditi jer volim svoj posao. Kada nešto volite, onda vam to nije ni teško raditi – govori na početku razgovora Fetić.

Isplata naknada svim porodiljama u Tuzlanskom kantonu može početi od 1. juna, jer je resorno ministarstvo centrima za socijalni rad uputilo sve potrebne naloge, potvrdio je danas kantonalni ministar za rad, socijalnu politiku i povratak Mirsad Muhamedbegović.

Nezaposlene majke, koje su djecu dobile od 1. aprila ove godine, imaju pravo na mjesečnu naknadu u visini od 996 KM, što je prosječna plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine, u trajanju od 12 mjeseci od dana rođenja djeteta. Pravo na naknadu imat će i porodilje kojima je naknada za vrijeme porodiljskog odsustva manja od 996 KM, a naknada će iznosit onoliko kolika je razlika do prosječne plaće u FBiH.

– Vlada TK danas je usvojila odluku, koja će uz uredbu, potrebne izmjene zakona i instrukciju ministarstva, biti poslana centrima za socijalni rad da bi krenula primjena. Nadamo se da će isplate krenuti od 1. juna, a rok primjene je od 1. aprila, tako da će ta sredstva biti refundirana kroz isplate – rekao je Muhamedbegović.

Također, kada su u pitanju djeca rođena od 1. aprila 2021. do 31. marta 2022. godine, Vlada je utvrdila i da će sve majke dobiti jednokratnu novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta za u iznosu od 996 KM.

Crna-hronika.info

Četiri najveća lanca benzinskih pumpi u Republici Srpskoj ostvarila su u prošloj godini ukupan profit od 12 miliona KM što je manje od zarada koje se zabilježile kompanije “Hifa Petrol” i “Hifa Oil” sa sjedištem u Federaciji BiH.

Naime, finansijski izvještaji ova dva preduzeća pokazuju da je “Hifa-Petrol” Hajrudina Ahmetlića lani zaradila 12,3 miliona KM, dok je “Hifa Oil” u vlasništvu Izudina Ahmetlića profitirala milion više, odnosno 13,3 miliona, piše u analizi Capitala.

U Republici Srpskoj najveći profit na tržištu naftnih derivata prošle godine imao je bijeljinski “Nešković”.

Ovaj lanac benzinskih pumpi je u 2021. godini imao prihod od 167 miliona KM, od čega je devet miliona maraka dobiti (zarade).

Godinu dana ranije prihod kompanije bio je nešto manji i iznosio je 140 miliona, a zarada je iznosila 9,5 miliona.

Zanimljivo, za godinu dana, kompanija Dragana Neškovića je povećala i broj zaposlenih sa 521 na 624.

Kompanija “Nestro petrol” sa sjedištem u Banjaluci, prihodovala je 223 miliona KM u 2021. godini, ali je dobit bila ispod pola miliona KM i iznosila je tačno 463.000 KM. Taj plus ostvaren je sa 612 radnika.

U godini korone, “Nestro” je zabilježio minus od 1,7 miliona, a zapošljavao je 612 radnika.

Prihod od skoro 50 miliona ostvario je lani “Krajina petrol”, a dobit kompanije bila je samo 11.000 KM.

Godinu ranije “Krajina” je prihodovala 38 miliona KM, ali je poslovnu godinu završila u minusu od 227.000 KM.

Jedini “naftaš” sa sjedištem u Banjaluci koji je lani ostvario milionski profit je “Super Petrol”. Iako je prihod kompanije bio 142 miliona, ovaj lanac benzinskih pumpi, zaradio je prošle godine 2,4 miliona KM.

Godinu ranije dobit im je bila veća za 200.000 KM, a prihod je iznosio 114 miliona. Lani su zapošljavali 95 radnika, a godinu ranije 86.

Sarajevska “HIFA Petrol” sa 438 radnika imala je prihod od 482 miliona KM u 2021. godini, a zarada kompanije u ovoj godini bila je 12,3 miliona KM, što je četiri miliona više nego prethodne godine.

Druga kompanija, “Hifa Oil” iz Tešnja imala je profit od 13,3 miliona KM. Prihod kompanije iznosio je 544 miliona KM, imali su 241 zaposlenog.

Ukupan prihod “Hifa-Oila” u 2020. iznosio je 392 miliona KM, a dobit je iznosila 10,3 miliona.

I drugi distributeri iz Federacije BiH, prate uspjeh “Hifa Oil grupacije”.

Naime, milionsku dobit imala je prošle godine i sarajevska “Holdina”. Ova kompanija poslovnu godinu završila je u plusu od 4,5 miliona KM, a 2020. godine profit im je iznosio 2,3 miliona.

I “Energopetrol” koji je nekoliko godina poslovao u minusu zabilježio je u posljednje dvije godine milionsku dobit. Naime, kompanija je lani imala plus od 4,4 miliona, dok je u 2020. godina dobit “Energopetrola” iznosila dva miliona KM.

Kod nekih profit u padu

Ipak, kod nekih kompanija, iako su ostvarile milionsku dobit, primijetan je pad profita. Tako je “Petrol BH Oil Company” iz Zenice poslovao u plusu od 10 miliona u godini korone, da bi ta dobit lani pala na 6,8 miliona KM.

Prihod ove kompanije takođe je u padu. U 2021. godini iznosio je 276 miliona KM, dok je godinu ranije bio 350 miliona.

Cijene goriva

Početkom marta, cijene goriva na svjetskom tržištu otišle su u nebo zbog rata u Ukrajini, što se odrazilo i na domaće tržište.

U prvoj sedmici marta cijene goriva u BiH krenule da rastu praktično na dnevnom nivou, te je u zavisnosti od distributera, za litar dizela trebalo izdvojiti oko 3,5 KM.

Prije desetak dana cijene dizela kretale su se od 3,13 do 3,30 KM, dok se benzin kretao od 2,85 do 3,09 KM po litru, zavisno od distributera i regije.

Inače, cijene goriva od danas možete pratiti putem besplatne mobilne aplikacije za praćenje maloprodajnih cijena nafte i naftnih derivata na benzinskim pumpnim stanicama u Republici Srpskoj, piše Capital.

Prosječna cijena prodatih novih stanova u BiH u prvom kvartalu iznosila je 2.248 KM po metru kvadratnom i veća je za 24,9 posto u odnosu na isti period prošle godine.

U poređenju sa prosječnom cijenom prodatih novih stanova lani, prosječna cijena veća je za 23 posto, objavila je Agencija za statistiku BiH.

Broj prodatih novih stanova u prvom kvartalu u BiH iznosio je 627 i u odnosu na isti period 2021. godine veći je za 1,5 posto, a u odnosu na prosječan broj prodatih novih stanova lani manji je za 32,3 posto.

Površina prodatih novih stanova u BiH u prvom tromjesečju iznosila je 34.314 metara kvadratnih i u odnosu na isto tromjesečje prošle godine veća je za 0,3 posto, dok je manja 30,8 posto u odnosu na prosječnu površinu prodatih novih stanova u 2021. godini.

Više na: https://www.akta.ba/investicije/nekretnine/148736/prosjecna-cijena-novih-stanova-u-bih-vise-od-2200-km-po-kvadratu