Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Mladi pjesnici iz cijelog regiona u Mostaru obilježili rođendan Alekse Šantića

    Mladi pjesnici iz cijelog regiona u Mostaru obilježili rođendan Alekse Šantića

    Mladi pjesnici iz cijelog regiona koji učestvuju na devetom Šantićevom festivalu djece pjesnika u Mostaru su danas obilježili rođendan Alekse Šantića uz prigodni recital u parku koji nosi ime velikog pjesnika i u čiju čast ovaj festival i nosi ime.

    Prije svečanosti mladi pjesnici su posjetili Šantićev grob gdje su položili cvijeće i razgovarali o liku i djelu velikog pjesnika, te uživali u ljepotama pjesnikovog rodnog grada.

    Aleksa Šantić je rođen 27. maja 1868.godine u Mostaru, a preminuo 2. februara 1924. godine od tada neizlječive tuberkuloze. Nažalost ime Alekse Šantića koji je svojim likom i djelom zadužio Mostar u njegovom rodnom gradu danas nema zasluženo mjesto, što mnogi kritičari smatraju apsolutnom nepravdom.

    Danas u Mostaru samo u trećini njegove ulice stoji tabla s imenom Alekse Šantića, a gimnazija koja je nosila pjesnikovo ime poslije zadnjeg rata u našoj zemlji je preimenovana u Gimnaziju Mostar, tako da je u pjesnikovom gradu ostao samo Šantićev park gdje se nalazi i njegov spomenik.

    Šantićev festival djece pjesnika koji se održava u organizaciji SPKD Prosvjeta Mostar upravo ima za cilj sačuvati lik i djelo velikog pjesnika i vratiti mu zasluženo mjesto, te svake godine svojim djelovanjem ukazuje na značaj Šantića za Mostar ali i cijelu BiH.

    Ovogodišnje deveto izdanje festivala je svečano otvoren sinoć u sklopu manifestacije “Maj u bašti Ćorovića kuće”, a finalna večer uz proglašenje pobjednika održat će se večeras uz prigodnu svečanost i dodjele priznanja.

    Šantićev festival djece pjesnika je postao već tradicionalni festival učeničke poezije, a ove godine je okupio 27 finalista koji su izabrani između nekoliko stotina pristiglih radova iz cijele regije.

    Generalni sekretar SPKD Prosvjeta Mostar i organizator festivala Goran Kosanić ističe kako je primarni cilj festivala stvaranje mreže mladih i kreativnih pojedinaca, spremnih da kroz ljubav prema pisanoj riječi budu otvoreni, komunikativni i spremni na suradnju.

    Gotovo cijela regija po njegovim riječima aktivno sudjeluje u festivalu, promovirajući time stvaralaštvo najmlađih ljubitelja poezije ali i Mostara, Šantića i cijele Bosne i Hercegovine.

    Izvor: Klix.ba

  • Počeo proces ovjere prijava političkih subjekata za učešće na Općim izborima 2022. godine

    Počeo proces ovjere prijava političkih subjekata za učešće na Općim izborima 2022. godine

    Razmatrajući Izvještaj o izvršenim provjerama prijava političkih stranaka i neovisnih kandidata, Centralna izborna komisija BiH je na današnjoj sjednici počela proces ovjere političkih subjekata za učešće na predstojećim Općim izborima 2022. godine zakazanim za nedjelju, 2. oktobra 2022. godine.

    Centralna izborna komisija BiH danas je ovjerila prijave za učešće na izborima za 59  političkih stranaka, koje u potpunosti ispunjavaju zakonom propisane uslove za ovjeru, dok će 32 političke stranke biti obavještene o nedostacima u prijavi.

    Rok za otklanjanje nedostataka je dva dana od dana prijema obavijesti, odnosno do ponedjeljka, 30. maja 2022. godine do 16 sati, saopćeno je iz CIK-a BiH.

    Danas je Centralna izborna komisija BiH ovjerila prijave za učešće na izborima za osam neovisnih kandidata koji u potpunosti ispunjavaju zakonom propisane uslove. Zbog nedostataka u prijavi, devet neovisnih kandidata će biti obaviješteno da u ostavljenom roku otkloni nedostatke.

    Odbijena je prijava jednog neovisnog kandidata za člana Predsjedništva BiH jer prijava sadrži manji broj potpisa podrške birača od Zakonom propisanog.

    Izvor: FENA

  • Tri decenije od masakra u Ferhadiji: Zločinci nisu odgovarali jer su ubili ljude koji su čekali hljeb

    Tri decenije od masakra u Ferhadiji: Zločinci nisu odgovarali jer su ubili ljude koji su čekali hljeb

    (Foto: I. L./Klix.ba)

    Na današnji dan prije 30 godina ubijeno je 26 građana Sarajeva koji su čekali u redu za hljeb u sarajevskoj ulici Ferhadija, a 108 građana je ranjeno.

    Prije tačno tri decenije minobacačka granata ispaljena s agresorskih položaja na Borijama je u 09:55 sati pala u ulicu Ferhadija u Sarajevu i ubila 26, a ranila 108 osoba.

    Treba napomenuti da odgovorni za ovaj zločin nikada nisu pronađeni niti procesuirani.

    “Zvala sam je majka jer je bila takva u pravom smislu te riječi. Ja sam imala 13 i po godina… Bila je velika frka kod kuće, svi su bili u šoku. Ja sam to tada kao dijete podnosila bez suze, ali godinama poslije sam plakala i bila svjesnija tog trenutka šta se dogodilo. Svima nam je teško proći ovom ulicom”, rekla je danas Nedžla Potogija koja je izgubila nanu.

    Danas su cvijeće položili i počast odali članovi porodica ubijenih, građani, delegacija Kantona Sarajevo predvođena Edinom Fortom, Grada Sarajeva predvođena Benjaminom Karić kao i član Predsjedništva BiH Željko Komšić. U Ferhadiji je danas bio i jedan od najvećih bh. slikara Safet Zec.

    Ubijeni su: Nedžad Abdija, Ismet Ašćerić, Ruždija Bektešević, Snježana Biloš, Predrag Bogdanović, Vladimir Bogunović, Vasva Čengić, Gordana Ćeklić, Mirsad Fazlagić, Emina Karamustafić, Mediha Omerović, Bahrija Pilav, Mila Ruždić, Mile Ružić, Abdulah Sarajlić, Sulejman Sarajlić, Hatidža Salić, Galib Sinotić, Sreten Stamenović, Srećko Šiklić, Božica Trajeri-Pataki, Vlatko Tanacković, Srećko Tanasković, Tamara Vejzagić-Kostić, Jusuf Vladović i Izudin Zukić.

  • Otkupna cijena malina će biti 6,80 KM? – Još jedna neizvjesna sezona pred malinarima

    Otkupna cijena malina će biti 6,80 KM? – Još jedna neizvjesna sezona pred malinarima

    Pred malinarima u Republici Srpskoj je još jedna neizvjesna sezona jer je rod crvenog zlata ispod prosjeka, a od cijene koju im ponude hladnjačari zavisi da li će uopšte krenuti u berbu, jer svaki iznos niži od deset maraka po kilogramu za njih, kažu, znači debeli minus na računu i vodi ka uništenju zasada.

    Ekspanzija uzgoja malina u RS-u, posebno u Podrinju, počela je prije nekoliko godina, kada su mnogi zasadili hektare i hektare obradive površine. Truda je trebalo mnogo, a zarada je bila solidna.

    ZLATNI PERIOD

    Nakon tog zlatnog perioda uslijedio je sunovrat malinarstva pa je tokom jedne sezone kilogram ovog voća plaćan svega 1,50 KM, a prije tri godine cijena nije prelazila 2,20 KM, dok je 2020. za maline plaćano oko 3,50 KM. Ovogodišnja berba, kažu malinari, trebalo bi da počne kroz desetak dana.

    Dragomir Pavlović iz Teslića, koji uzgaja maline na pet dunuma, rekao je da će biti dobro ako ubere i 500 kilograma po dunumu.

    Malinjaci nisu ni približno u stanju u kakvom bi trebalo da budu, a berba će početi 10. juna

    – Otkupna cijena još nije poznata, ali ako ostane na nivou prošlogodišnje, ja ću iskrčiti malinjake. Neobjašnjivo je koliko je sve poskupjelo od đubriva pa nadalje, a da cijena roda ostane ista. Na osnovu svega toga sve ispod deset maraka znači minus za proizvođače, rekao je Pavlović.

    OSLOBOĐENJE

  • Ko će platiti odštetu slovenačkoj firmi za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu

    Ko će platiti odštetu slovenačkoj firmi za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu

    IZVOR: BHRT/Mirela Savić (E.D.)

    Ko će platiti više od 90 miliona maraka odštete slovenačkoj firmi kojoj je dodijeljena, a zatim oduzeta, koncesija za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu? Dok se loptica odgovornosti prebacuje s entitetskog na državni nivo, izvjesno je samo to da je presuda arbitražnog suda u Vašingtonu konačna, bez mogućnosti žalbe. U međuvremenu, domaća javnost postavlja pitanje odgovornosti nosilaca izvršne vlasti na svim nivoima.

    Nakon što je Republika Srpska pred arbitražnim sudom u Vašingtonu izgubila 90 miliona maraka na osnovu tužbe slovenačkog „Vijadukta“, zbog raskinutog ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu, račun bi mogla da plati BiH.

    Predrag Baroš,pravni zastupnik slovenačke firme

    “Tužena strana u sporu je Bosna i Hercegovina, jer je nadležnost arbitražnog suda zasnovana na međunarodnom sporazumu koji je potpisan između Bosne i Hercegovine i Slovenije. Tu nema dvojbe.”

    No, u Pravobranilaštvu BiH podsjećaju na raniji sporazum Vlade Republike Srpske i Savjeta ministara, u kojem se entitetska izvršna vlast obavezuje da plati sve troškove arbitražnog postupka. Svaki mjesec odugovlačenja za Republiku Srpsku, u ovom slučaju, nosi kamatu od čak pola miliona maraka.

    Ismet Velić, pravobranilac BiH

    “Riječ je o konačnoj arbitražnoj odluci za koju ne postoji pravni lijek, odnosno pravo žalbe. Osim dosuđene odštete, Republika Srpska, odnosno Bosna i Hercegovina, moraće da plati i arbitražne troškove koji su, obično, izuzetno visoki.”

    Nesavjesne odluke na svim nivoima vlasti, na kraju plaćaju građani – kaže novinar Siniša Vukelić, koji na konkretan slučaj javnost upozorava godinama.

    Siniša Vukelić, ekonomist i urednik portala Kapital

    “Do pokretanja arbitražnog postupka je došlo nakon što je slovenačka firma koja je trebalo da gradi hidropcentrale na Vrbasu, u oktobru 2015. godine, uputila Vladi Republike Srpske odštetni zahtjev od 46 miliona maraka zbog jednostranog raskida ugovora, a kako se nisu dogovorili, pokrenuta je arbitraža u Vašingtonu. Nadležni entitetski ministar vjeruje da je riječ o politički motivisanom procesu.”

    Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS

    “Iz entitetske Vlade podsjećaju da je ugovor o dodjeli koncesije, vrijedan 165 miliona evra potpisan 2004. godine kada je entitetski izvršnu vlast vodio SDS-ov Pero Bukelović, a da je njime bila planirana izgradnja HE „Krupa“ i „Banjaluka – Niska“.

    No, godinu kasnije, 20 000 građana potpisalo je peticiju protiv. S obzirom na to da realizacija projekta nije počela 10 godina, ugovor je raskinut krajem 2015. Godine.

  • Uhapšen prosvjetni radnik zbog uznemiravanja učenica

    Uhapšen prosvjetni radnik zbog uznemiravanja učenica

    Izvor: BHRT (A.P.)

    Pripadnici Federalne uprava policije uhapsili su prosvjetnog radnika, osumnjičenog za neprimjereno ponašanje i uznemiravanje učenica.

    Iz FUP-a su saopštili da je, u skladu sa naredbom Suda Bosne i Hercegovine, izuzeta određena dokumentacija i elektronski uređaji.

    Osoba koja je lišena slobode biće predata postupajućem tužiocu koji će ispitati osumnjičenog i donijeti odluku o daljim aktivnostima.

    Zbog zaštite identiteta i integriteta oštećenih koje su maloljetne osobe, postupajuće institucije nisu u mogućnosti dati više informacija ili detalja.

  • Građani će umjesto 300 KM plin plaćati 600 KM, a možda i više

    Građani će umjesto 300 KM plin plaćati 600 KM, a možda i više

    Almir Bećarević ekspert za energetiku i predsjednik Kantonalnog vijeća Stranke za BiH Sarajevo upozorio je da će građani, koji su u prethodnoj grijnoj sezoni plin plaćali 300 KM, naredne godine plaćati 500-600 KM. Govoreći za N1, kazao je kako su vladu upozorili prije 16 mjeseci kada su im uputili elaborat gdje su “targetirali kada i koliko će cijena gasa ići gore”.

    Cijena gasa mogla bi ići i na 1,40 KM po kubiku?

    Do ove računice je došao, kaže kada je pomnožio trenutnu cijenu gasa koja iznosi 1,04 KM i pomnožio sa 400-500 kubika gasa koliko se u prosjeku potroši u januaru.

    “To je s ovom cijenom, a ona će ići dalje. Postoje dvije opcije. Jedna je optimistična da se neće promijeniti cjenovna formula i da će snazi ostati ugovor iz 1997. godine, odnosno način formiranja cijene. To je Gazpromova formula. U toj optimističnoj prognozi gas će biti do 1,15 KM. A pesimistična varijanta je promjena cjenovne formule gdje će se uzimati cijene s berzi u miksu sa cijenama nafte na berzi. Trenutna cijena na berzama je 1.000 dolara za 1.000 kubika. Pesimistična varijanta je 1,30 ili 1,40 KM, to je preko 600 KM”, rekao je Bećarević.

    Novi ugovor s Gazpromom treba biti potpisan, ali ne zna se kada će biti potpisan. Bećarević ističe da je taj ugovor već došao, ne samo BiH, već svima koji su na turskom toku. Uslove ne može niko dati, naglašava Bećarević, dodajući da je to sve “dobra volja Gazproma”.

    Alternativa “trovačnica grada Sarajeva”

    Smatra da je nemoguće da Vlada KS sada ima već subvencije za gas.

    “Nije normalno da jedan direktor kompanije, banke ili političar bude subvencionar u KS. Ljudi koji mogu da plate su subenvcionirani jer je išla prema svima. Ako bi željeli ostati na cijeni gasa od prije prelaska na turski tok, sad bi te subvencije bile u rasponu od 50 do 80 miliona KM ako ih hoćemo svima. Je li to realno? Postavlja se pitanje šta je s drugim energentima. Šta ćemo s peletom koji ima nezabilježen rast – 600 KM na tonu. Raste i cijena drva”, rekao je Bećarević.

    Za izjavu da je imamo struju kao alternativu koju federalni ministar Nermin Džindić često spominje, upitao je kako će struja zamijeniti gas u toplanama.

    “Toplane troše mazut i lož ulje kao zamjensko gorivo. Ako to uključe, to je trovačnica u gradu Sarajevu”, rekao je Bećarević.

    Podsjetio je kako 2009. godine bilo, kada je gas ukinut, a korištena struja kao alternativa, dolazilo do “iskakanja iz mreže”.

    “Građani su trčali da kupe barem jednu grijalicu jer su se smrzavali”, kazao je.

    “Spržili smo sve varijante”

    Naglašava da nemamo strategije.

    “Jučer je bio podatak pretvarat ćemo vodu u toplotnu energiju. Nemojte me o tome ni pitati. To radi samo Švicarska. Svaka vlada je trebala imati plan jer za ovo se znalo. Postoje dokumenti. Ukrajina s ovim nema veze, izuzev što je za ono što je već trebalo biti više malo je više. Turski tok i porast cijene nafte na svjetskom tržištu su uzrok ovoga. Očekujete i povećanje cijena goriva na pumpama naredne sedmice ako ostane ova cijena”, rekao je.

    Poručuje da smo “spržili sve alternative”, pogotovo preko Mađarske.

    “Kada smo objašnjavali zašto da se ostane, evo dokaz je jučer Srbija. Zakupila je mađarsko skladište 500 kubika i postigla dogovor s Mađarskom da može tranzitovati gas u količinama u kojima njima treba. Apsolutno imaju otvorena vrata svaki dan. Mi imamo spor s mađarskim transporterom”, kazao je Bećarević dodajući i da je upitno da li će Bugarska nastaviti puštati gas preko svoje teritorije kada nastupi zima.

    Program N1 

  • Pogledajte šta su šumokradice uradile u prašumi Ravna Vala

    Pogledajte šta su šumokradice uradile u prašumi Ravna Vala

    Šumokradice su izazvale ekološku katastrofu u prašumi Ravna Vala, nadomak Sarajeva, saznaje portal “Avaza” .

    Posječene najzdravije bukve, kroz prašumu napravljen put za izvlačenje balvana, slike su do kojih je došao naš portal.

    Prašuma Ravna Vala, jedina u Kantonu Sarajevo, se nalazi dvadesetak kilometara jugozapadno od Sarajeva, na Igmanu. Čini je neutrofilna ilirska šuma bukve i jele, a u njenoj neposrednoj blizini se nalazi i nekoliko rijetkih i ugroženih biljnih vrsta.

    Pored toga što su šumokradice načinile ogromnu ekološku štetu, u pitanju je i milionska krađa. Pitanje je šta su radili šumari te da li je s ovim krivičnim djelom upoznat MUP Kantona Sarajevo.

     

  • Usvojen zakon: Dječji dodatak u FBiH 103,7 KM, porodiljama 298 KM mjesečno

    Zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom usvojen u Domu naroda Parlamenta FBiH

    Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača izrazio je zahvalnost što je na današnjoj sjednici Dom naroda Parlamenta Federacije usvojio Zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH uz jedan amandman.

    – Amandmanom koji je usvojen omogućava se pravo na dječiji dodatak i djetetetu čija je nesposobnost za samostalan život i rad nastupila prije 15 godine života ili za vrijeme redovnog školovanja, sve dok ta nesposobnost traje – kazao je Drljača.

    Zbog usvojenog amandmana Zakon će morati ići na usaglašavanje komisijama Predstavničkog i Doma naroda Paralmenta FBiH kako bi zakon stupio na pravnu snagu.

    Zakonom se uređuju dva osnovna prava materijalne podrške porodicama sa djecom: dječiji dodatak i naknada nezaposlenoj porodilji.

    – Osnov za obračun ovih osnovnih prava je najniža plata u Federaciji BiH u skladu sa odredbama Zakona o radu. Trenutno je najniža plata 543 KM. Pravo na dječji dodatak ostvariće djeca do navršene 18 godine života, ako prihodi po članu domaćinstva ne prelaze 40 posto najniže plate u Federaciji BiH (217 KM) i da dijete nije na smještaju u hraniteljskoj porodici ili ustanovi socijalne zaštite. Visina dječijeg dodatka je 19 posto najniže plate u Federaciji BiH (103,7 KM mjesečno). Ovo pravo će se finansirati iz budžeta FBiH. U ovoj godini, u budžetu Federacije je planirano za iste namjene 50 miliona KM – kazao je Drljača.

    Podvukao je da se trenutno dječiji dodatak finansira na nivou kantona i zavise od ekonomske mogućnosti kantona, koji isplaćuju dječiji dodatak u mjesečnom iznosu od 30-50 KM i to neredovno.

    – Prvi put Federacija preuzima finansiranje ovog prava, u iznosu od 103,7 KM, što je tri puta više nego što je sada. Federacija je i garant da će svako dijete koje ispunjava propisne uslove ostvariti ovo pravo – naglasio je Drljača.

    Pravo na novčanu naknadu ostvariće i porodilje koje nisu u radnom odnosu. Uslov je da se porodilja nalazi na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje ili je na redovnom školovanju.

    – Visina iznosa mjesečne naknade porodiljama je 55 posto najniže plate u FBiH a nakanda će se isplaćivati u periodu od 12 mjeseci, oko 298 KM mjesečno. Ovo pravo će se finasirati na kantonalnom nivou. Procjena je da će biti nešto više od 9.000 korisnica ovog prava. Naravno, kantoni mogu utvrditi i veće iznose naknade za finansiranje ovog prava, u skladu sa svojim mogućnostima – rekao je Drljača.

    Zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH ima i ekonomsku opravdanost jer predstavlja ulaganje u ljudske resurse posebno u situaciji sve manjeg nataliteta i iseljavanja mladih porodica. Cilj je da se svoj djeci obezbijede približno jednaki materijalni uslovi za zdrav život u porodici.

    Fokus.ba

  • Ilegalna trgovina na internetu je raj za švercere

    Ilegalna trgovina na internetu je raj za švercere

     

    Ilegalna trgovina na internetu je postala raj za švercere, a to se odnosi i na šverc rezanim duhanom, cigarama i drugim duhanskim proizvodima. Jedan od uzroka za to jeste što je trgovina na internetu vrlo neuređena u Bosni i Hercegovini.

    Ilegalno se trguje na različitim internetskim stranicama – na oglasnicima, kao i na društvenim mrežama. Upravo na društvenim mrežama postoji već broj grupa namijenjenih za trgovinu. Komunikacija preko njih je učinkovita, a učesnici komunikacije su u mogućnosti zaštititi identitet. To se najčešće čini stvaranjem zatvorenih grupa.
    Proizvodi se najčešće isporučuju u malim količinama kako se ne bi privlačila pažnja. Nezakonita trgovina na internetu je imala zamah i prije pandemije koronavirusa. Pandemija ju je dodatno podstakla, a sve ukazuje na to da bi je moglo biti još više.

    Predodžba građana

    Koliki je obim ilegalne trgovine duhanom i duhanskim proizvodima pokazuju i podaci iz ankete koju smo proveli u martu ove godine, a koja se odnosi na najpopularniju društvenu mrežu u Bosni i Hercegovini – Facebook.

    Prema ovoj anketi, u kojoj je učestvovalo više od 800 posjetitelja Klix.ba, njih 375 ili 45 posto je istaklo da na Facebooku ima najviše ponuda za trgovinu navedenim proizvodima. Više od 250 posjetitelja ili 30 posto je istaklo da su ponude najviše prisutne na skoro svakoj web stranici, dok je više od 200 ili 25 posto istaklo da su ponude najviše prisutne na raznim internetskim oglasima. Nije rijetkost da se ilegalna trgovina i reklamira.

    Na evropskim granicama zaplijeni se 56 posto falsifikovanih proizvoda koji su bili predmet trgovine na internetu.

    Izdvojeni podaci posljedica su i toga što je u Bosni i Hercegovini online trgovina poprilično neuređena oblast.

    Podaci asocijacije za online trgovinu

    Pitanjima internetske trgovine bave se i u eCommerce Asocijaciji u Bosni i Hercegovini koju su osnovali stručnjaci iz oblasti bankarstva, platnih sistema, prava, logistike i dostavnih kompanija. Tržište poboljšavaju edukacijama i mentorstvom – konkretnom podrškom onima koji žele učestvovati u online trgovini u Bosni i Hercegovini.

    Podaci ove asocijacije pokazuju da je vrijednost trgovinskog prometa na internetu prošle godine porasla za čak 31 posto te da je rast transakcija preko interneta iznosio nevjerovatnih 370 posto. Pitali smo ih da li postoji pretpostavka kolika je stopa ilegalne trgovine na internetu u Bosni i Hercegovini.

    “Online trgovine, koje prodaju preko interneta, nisu registrovane kao pravna lica te ne izdaju fiskalne račune za prodate proizvode ili artikle. Smatraju se kao onim koje rade van zakonskog okvira. Trenutno ne postoje tačni podaci o broju online trgovina ovog tipa, s obzirom na to da se otvaraju bez bilo kakve registracije i iz plaćanje pouzećem te nije moguće pratiti njihove finansijske promete niti poslovanje”, naglasili su.

    Napomenuli su da su legalni internetski prodavači registrovani kao pravna lica, da u bankama imaju otvorene račune te da omogućuju kartično plaćanje preko webshopa. Zakonom su obavezani da prilikom svake prodaje moraju izdati fiskalni račun.

    “Online trgovine, koje strane banke, globalni platni sistemi i payment provajderi nisu provjerili te samim tim nisu registrovane kao online trgovine, u najvećem broju slučajeva ne izdaju fiskalne račune. Sve veće i ozbiljnije platforme za online trgovinu posluju po zakonu i imaju validne sigurnosne norme te omogućuju transparentne metode plaćanja”, dodaju.

    U eCommerce Asocijaciji su potvrdili da su upravo društvene mreže najčešće sredstvo nezakonite prodaje.

    “Često se ilegalna prodaja dešava na društvenim mrežama na kojima se nude proizvodi sumnjivog kvaliteta i nepoznatog porijekla. Potrošači, koji kupuju na internetu, svoja prava mogu ostvariti samo ako transakcije obavljaju u legalnim tokovima. O tome kako se zaštititi i kako sigurno kupovati, tim iz eCommerce Asocijacije u Bosni i Hercegovini je ponudio nekoliko savjeta na svojoj platformi“, ukazali su.

    Osvrnuli su i na pitanje regulacije, tj. suzbijanje ilegalne trgovine na internetu.

    “Zbog nedostatka odgovarajuće legislative, kojom bi se specificirala online trgovina i poslovanje u Bosni i Hercegovini, ne postoji subjekt koji bi spriječio ovaj oblik ilegalne trgovine”, potcrtali su.

    Na ovogodišnjem Jahorina ekonomskom forumu je također diskutovano o ovom problemu te su institucije pozvane da se više pozabave njime. Tom prilikom je ukazano i na to da kontinuiranim rastom akciza, kao indirektnih poreza, raste i siva ekonomija, a poseban akcenat je stavljen na rastući problem u Evropi, a to je trend prodaje cigara i rezanog duhana kroz kućnu dostavu. Kao odgovor na otvaranje ove važne teme, iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) najavili su intenzivnije kontrole poreskih obveznika koji koriste usluge brzih pošta.

    izvor: klix.ba