Danas u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno i nestabilno vrijeme. U jutarnjim satima sa slabom kišom ponegdje, a u drugoj polovini dana u većem dijelu zemlje se očekuju pljuskovi sa grmljavinom, a lokalno je moguća i pojava grada. Vjetar slab većinom južnog smjera. U sjevernim područjima vjetar istočnog i sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 9 i 15, na jugu zemlje do 18, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 22 i 27, na jugu do 29 stupnjeva.
Udruženje “Jer me se tiče” putem Facebook stranice saopćilo je da je načelnik Policijske uprave Prijedor Sretoja Vujanović zabranio mirnu šetnju povodom Dana bijelih traka.
Iz Udruženja su naveli da su devet godina obilježavali Dan bijelih traka uz mirnu šetnju glavnom ulicom u pješačkoj zoni bez ijednoj incidenta, kako od strane učesnika tako i od strane građana Prijedora.
– I ove godine smo uredno najavili skup i ispoštovali sve ono što Zakon o javnom okupljanju RS predviđa. Jutros nas je iznenadilo Rješenje koje nam je uputio načelnik Policijske uprave Prijedor Sretoja Vujanović, da nam se zabranjuje mirna šetnja a dozvoljava samo okupljanje na trgu Majora Zorana Karlice i to u ograničenom vremenu od 12:00 do 13:00 h. Indikativno je da su nam tu naredbu uručili dan prije održavanja Dana bijelih traka i tako nas organizatore doveli u nepovoljan i ničim izazvan položaj.
“Prijavljeno više skupova za taj dan”
Naglašavamo da se to desilo na dan kada je istom ulicom prošla povorka zvanično najavljena kao obilježavanje “dana odbrane grada”. Ove godine su organizovane i druge slične povorke a neke od njih su bile veoma uznemiravajuće, poput noćne šetnje sa bakljama 8. januara.
Smatramo da nas je PU Prijedor ovim Rješenjem dovela u diskriminirajući položaj u odnosu na lokalne vlasti i organizacije finansirane iz budžeta grada kojima su ovakva okupljanja dozvoljena. Time nam se krše temeljna ljudska prava i nepotrebno uznemiravaju porodice žrtava koje su u ovom Danu komemorirale ubijene i nestale članove svojih porodica.
U obrazloženju je između ostalog navedeno da je za taj dan prijavljeno više skupova i da bi dozvoljavanje svih tih okupljanja “došlo do ozbiljne opasnosti od nasilja”. Ukoliko je policija imala dojave o pripremama nasilničkog ponašanja trebala je postupati prema tim licima i grupama a ne ograničavati pravo na mirno okupljanje inicijativi Jer me se tiče, koja dostojanstveno godinama održava komemoracije za ubijene prijedorske civile.
Uputili smo žalbu Ministarstvu unutrašnjih poslova RS ali ona ne odlaže rješenje o zabrani i ograničenju. Prije deset godina je ista policijska uprava zabranila komemoraciju za 266 ubijenih žena i djevojčica u Prijedoru. Zbog te očite diskriminacije i kršenja ljudskih prava žrtava smo pokrenuli obilježavanje Dana bijelih traka, kao podsjetnik na maj 1992. godine kada je nesrpsko stanovništvo Prijedora Krizni štab općine Prijedor natjerao da svoje kuće i stanove označe bijelim zastavama a ukoliko se kreću po gradu da stave bijele trake.
Istrajat ćemo kod pravosudnih tijela
Mi, organizatori Dana bijelih traka moramo ispoštovati ovu naredbu ali ćemo istrajati kod pravosudnih i međunarodnih tijela da budu sankcionisani svi oni koji su odgovorni za uskraćivanje ljudskih prava i koji su porodice žrtava i preživjele žrtve ponizili i uznemirili ovakvim nepotrebnim i nezakonitim činom.
Pozivamo sve one koji će sutra prisustvovati obilježavanju Dana bijelih traka u Prijedoru da bijelu traku nose cijeli dan na vidljivim mjestima. Javno okupljanje ćemo održati na trgu Majora Zorana Karlice u trajanju od 12:00 do 13:00 h. Naši redari neće formirati kolone na uobičajenim mjestima te je dolazak svakog učesnika na trg slobodan. Molimo da svi koji budu nosili bijelu traku tog dana da to čine dostojanstveno i da u slučaju bilo kakvih provokacija ili narušavanja javnog reda to prijave najbližem službeniku policije.
Učesnici koji žele na trg donijeti ruže sa imenima djece, moći će ih preuzeti od članova porodica ubijene djece na mjestu gdje će se graditi spomenik ubijenoj djeci – na ulazu u Stari grad kod mosta u ulici Ahmeta Babića.
Budimo dostojanstveni i ne dozvolimo da iko naruši Dan bijelih traka – poručili su iz Udruženja “Jer me se tiče”.
Prijedor je grad koji će uz svoje ime još dugo imati krvavu mrlju nedužno ubijenih ljudi tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, onih koji nisu bili Srbi. Sutra će biti obilježeno 30 godina od početka onoga što mnogi nazivaju jednim od najstrašnijih zločina na ovim prostorima.
Tog 31. maja 1992. godine vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale su naredbu da nesrpsko stanovništvo obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko ruke. Prethodno su otvoreni logori Keraterm, Omarska i Trnopolje, gdje su ljudi masovno bili odvođeni, a potom mnogi i ubijeni u masovnim egzekucijama i drugim zločinima.
– Šta reći 30 godina poslije? Isto što i nakon pet ili 28 godina. Konstantno negiranje onoga što je utvrđeno i u sudskim procesima u Haškom tribunalu i na Sudu BiH, a to je da su počinjeni ratni zločini, i danas je prisutno. U toliko procesa je dokazano da su ovdje nesrbi morali nositi bijele trake, obilježavati svoje kuće bijelim plahtama i čaršafima u znak, kako su tada srpske vlasti tražile, lojalnosti novim srpskim vlastima u Prijedoru – govori nam Mirsad Duratović, predsjednik Regionalnog savjeta udruženja logoraša regije Banja Luka i bivši logoraš Omarske, Manjače i Trnopolja.
Svi znaju
Rane, a pritom ne mislimo na one fizičke, već one na srcu, u duši i glavi, vrijeme ne liječi niti one ikada prolaze. Kako Duratović kaže, da bi ih neko danas mogao opet otvoriti, to podrazumijeva da su rane zarasle. A nisu.
Duratović: Slike i sjećanja koja se ne mogu zaboraviti
FOTO: ARHIV
– To su slike i sjećanja koja se ne mogu zaboraviti. Dobro znam, ne samo na taj dan već svakodnevno, imam tu sliku pred očima i živim u kući u kojoj sam živio u to vrijeme. Kuća na kojoj sam ja lično postavljao na neki štap bijeli čaršaf koji mi je majka dala da stavim. Svaki put kad uđem u dvorište, ja vidim taj čaršaf. Nikada to neće nestati iz naših glava. Svi koji su bili u Prijedoru vrlo dobro znaju šta se dešavalo tih 90-ih – kazao je Duratović.
Negiraju presuđene činjenice
– Ovdje postoje inicijative od političara iz reda srpskog naroda i s entitetskog nivoa koji kažu da bi trebalo otvoriti raspravu ili diskusiju na nekom akademskom nivou da se utvrde činjenice oko “bijelih traka”, da li su one postojale ili ne. Ne znam jesu li svjesni da takvim izjavama oni, ustvari, negiraju presuđene činjenice i presude – kazao je Duratović.
Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, na današnjoj hitnoj, telefonski održanoj sjednici, prihvatila inicijativu za donošenje Odluke o privremenoj zabrani izvoza iz Bosne i Hercegovine ogrjevnog drveta i peleta do 31.12.2022. godine.
Vlada FBiH upućuje inicijativu Vijeću ministara BiH da zaduži Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da u što kraćem roku, a ne kasnije od petnaest dana od usvajanja ove inicijative, pripremi i uputi Vijeću ministara BiH na razmatranje i odlučivanje Odluku o privremenoj zabrani izvoza iz BiH ogrjevnog drveta i peleta do 31.12.2022. godine, uz uslov da ta odluka neće imati negativne efekte za BiH u smislu naknade štete po već zaključenim/važećim ugovorima za izvoz, odnosno da se sačini tako da se ne odnosi na važeće zaključene ugovore do dana stupanja na snagu ove odluke.
U obrazloženju inicijative je navedeno da je pravni osnov za donošenje odluke sadržan u članu 7. stav (6) Zakona o vanjskotrgovinskoj politici BiH, kojim je propisano da Vijeće ministara BiH može, u skladu sa obavezama iz trgovinskih sporazuma, zabraniti izvoz, uvoz ili prevoz određenih roba preko BiH ili propisati uslove prema kojima takve robe mogu biti uvezene, izvezene ili prevezene u tranzitu da bi se spriječilo ugrožavanje ljudskih života, zdravlja i okoliša.
Električar iz Prijedora proteklih je godina na nekoliko trafo stanica priključio više uređaja za rudarenje kriptovalutama.
Ovim činom je prije svega oštetio kompaniju za elektrodistribuciju.
“Osumnjičeni se tereti da je kao električar u trafostanici u Prijedoru u periodu od oktobra 2020. godine do maja 2022. godine iskoristio položaj odgovornog lica i u objekat trafo stanice instalirao dvanaest namjenskih uređaja za rudarenje kriptovaluta i sedam uređaja za napajanje električnom energijom. Koristeći električnu energiju trafo stanice došlo je do povećanja potrošnje električne enerije za navedeni period u ukupnom iznosu od 19.719,60 KM za koliko je oštećeno akcionarsko društvo za elektro prenos”.
Uviđajem je izuzeto dvanaest uređaja za rudarenje kriptovaluta i sedam uređaja za napajanje električnom energijom koji su deponovani u depozit Osnovnog suda u Prijedoru.
“Policijski službenici Policijske uprave Prijedor 30.05.2022. godine Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor podnijeli su izvještaj o krivičnom djelu protiv O.J. iz Prijedora zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo „Zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja“ u sticaju sa krivičnim djelom „Zloupotreba položaja odgovornog lica“.
Digitalni novac ili kriptovaluta postaće osnova svake razmjene u budućnosti smatra većina konomskih stručnjaka.
“Kripto” u nazivu kriptovaluta dodano je jer rudarenje tih valuta, eng. mining, te čuvanje u digitalnim novčanicima, vezano je za korištenje velikog broja složenih kriptografskih algoritama.
Bitcoina, ethereuma ili dogecoina su kriptovalute (neke od najpoznatijih) i u svojoj osnovi imaju samo skup matematički dobijenih digitalnih podataka. Zapis o ukupnom broju ovako dobijenih digitalnih podataka se naziva ledger i u njemu je definisan broj jedinica neke kriptovalute. Ovakav “digitalni novac” se razlikuje od tradicionalnih valuta po tome što za njega ne postoje bankarske garancije, npr. u zlatu ili hartijama od vrednosti, kao ni centralna banka ili neki državni organ koji ih izdaje.
Za razliku od standardnih banknota, papirnog ili metalnog novca, kriptovalute može da kreira svako ko poseduje “opremu za rudarenje” (eng. mining rig), te posebne vrste hardvera za ubrzanje izračunavanja algoritama (graphic accelerator, GA). Tehnologija provere autentičnosti svakog “digitalnog novčića” se naziva blockchain i generalno se smatra izuzetno bezbjednom, nekoliko puta više nego što je to slučaj sa klasičnim bankarskim transakcijama.
Rudarenje kriptovaluta je postalo toliko unosan biznis u svijetu da stručnjaci smatraju da mreža kripto-računara širom planete zapravo predstavlja najveću dostupnu računarsku snagu. Snaga ove mreže je oko 1.300 puta veća od najbržih dostupnih super-računara ili oko 2,7 puta veća od svih servera koji upravljaju internetom.
Kada bi svi “računari za rudarenje” bili u jednoj zemlji, ona bi bila 11 država po potrošnji električne energije. Trenutno bitcoin-miners troše struje kao i 60 manjih zemalja zajedno. Ovo su samo teorijske procjene i obuhvataju samo najpopularnije kriptovalute. Procjene su da samo rudarenje jedne valute, bitcoin, troši električne energije kao i cijela Argentina ili dva puta više od cijele Švajcarske.
Stručnjaci procjenjuju ukupnu potrošnju struje za digitalno rudarenje na preko stotinu teravat-časova godišnje. Zanimljivo je i da trećinu ove utrošene energije ne koriste sami kripto-računari, već uređaji za hlađenje postrojenja. Inače, čipovi na grafičkim karticama oslobađaju veliku količinu toplote u svom radu, bilo da “rudare” ili pokreću neku od novih video igara. Za Genesis kripto-farmu na Islandu se tako zna da je najveći potrošač električne energije, više od bilo koje fabrike. Ipak, Genesis ima i jednu veliku prednost u odnosu na sve druge kripto-farme u svijetu – strateški je postavljena na veoma hladnom dijelu ostrva, te se zbog toga malo troši na klimatizaciju opreme.
Ukupan desezonirani promet industrije u BiH u aprilu veći je za 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Na domaćem tržištu ukupan promet industrije zabilježio je rast od 0,3 posto, a na stranom rast od 1,1 posto.
U aprilu ove, u odnosu na isti mjesec prošle godine, ukupan promet industrije u BiH kalendarski prilagođen bilježi rast od 37,9 posto.
Na domaćem tržištu zabilježen je rast od 33,3 posto, a na stranom od 41,7 posto.
Ukupan promet energije u aprilu veći je za 21,7 posto u odnosu na mart, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,8 posto, kapitalnih proizvoda za jedan posto, dok je promet trajnih proizvoda za široku potrošnju manji za 2,1 posto, a intermedijarnih proizvoda za 1,4 posto.
U aprilu ove, u odnosu na isti mjesec prošle godine, ukupan promet energije veći je za 96,8 posto, intermedijarnih proizvoda za 41,4 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 29,3 posto, kapitalnih proizvoda za 13,3 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 7,7 posto.
Zbog trovanja hranom u Kantonalnu bolnicu “Dr. Safet Mujić” u Mostaru primljeno je osmero maturanata od koji je dvoje zadržano na liječenju, a ostali su pušteni kući.
Šef infektivnog odjela Kantonalne bolnice prim. dr. Nazif Derviškadić kazao je kako se najvjerovatnije radi o trovanju hranom na maturalnoj večeri koja je održana u hotelu ‘Bristol’.
“Osam maturanata je pregledano, a dvoje hospitalizirano. Oni nisu vitalno ugroženi, ali imaju temperaturu, povraćanje i proljev”, naglasio je prim. Derviškadić za Fenu, dodavši kako su ostali pregledani i poslani na kućno liječenje.
Neki su maturanti pomoć potražili u hitnoj tako da prim. Derviškadić nije imao tačne podatke o tome koliko ih je ukupno zatražilo liječničku pomoć.
Šef infektivnog odjela Kantonalne bolnice “Dr. Safet Mujić” smatra da su se maturanti zarazili salmonelom ili nekom drugom bakterijom.
Prvi kvartal 2022. godine definitvno su obilježili inflacija, kriza, poremećaj na globalnom tržištu i enormna poskupljenja cijene osnovnih životnih namjernica. Trend poskupljenja nije zaobišao ni građevinarstvo i kompanije koje posluju u ovom sektoru, a ukoliko ne dođe do određenih promjena zakonskih odredbi, bh. firme ukazuju na sve veće gubitke u poslovanju.
Kako je općepoznato, cijene se formiraju na osnovu zakona ponude i potražnje, a s obzirom na poremećaj oba faktora situacija je mnogo komplikovanija nego prethodnih godina što su za Klix.ba potvrdili iz kompanija ArcelorMittal i Euro-Asfalt.
“Situacija na tržištu čelika kao i na ostalim tržištima je u velikoj mjeri izmijenjena pod utjecajem vanjskih faktora, kao što su pandemija i trenutni rat u Ukrajini. Na formiranje cijena utječu prvenstveno cijene sirovina kao i pratećih usluga, kao što je transport ili održavanje, ali i sam odnos ponude i potražnje na tržištu”, kažu iz zeničkog ArcelorMittala.
Nedostupnost repromaterijala
Rat u Ukrajini, kao i uvedene sankcije Rusiji i Bjelorusiji su značajno utjecali na samu dostupnost čelika, ali i sirovina za njegovu proizvodnju. Kako kažu iz ArcelorMittala, kompletan taj poremećaj je, naravno, za rezultat imao i porast svih cijena u lancu nabave kao i poremećaj u distributivnim kanalima i sirovina i gotovih proizvoda od čelika.
Rast cijena veći je i od zakonski dozvoljenih 20 posto iznosa iznad ugovorenog. Konkretno, cijena armature po kilogramu od marta 2021. godine bilježe značajne promjene. Ovog mjeseca jedna tona armature košta 1.880 KM, što je gotovo duplo skuplje nego u istom periodu prošle godine.
ArcelorMittal u saradnji sa domaćim distributivnim kanalima radi sve da minimizira nedostatak robe, te kašnjenja u isporuci gotovih proizvoda. Kako kažu, prioritet su im domaći kupci.
Slična situacija je i u sarajevskom Euro-Asfaltu, a kako nam je Jasmin Bučo, direktor ove kompanije potvrdio, situacija je drastično komplikovanija u odnosu na period novembra prošle godine kada su na cijenama materijala osjetili najjači udar krize uzrokovane pandemijom.
Prazna skladišta
Prvi globalni poremećaj koji je donio povećanje cijena je pandemija jer je usporila ili potpuno prekinula uobičajene lance dostave, s obzirom na to da se veći dio robe koju oni koriste u svojim uslugama uvozi.
“Rezerve i puna skladišta snabdijevanja Euro-Asfalta su ispražnjena, sve je dovelo do nestašice i uzročno-posljedično, do rasta cijena”, kaže Bučo.
“Na tržištu je trenutno nastala velika nestašica sirovina i materijala koji se proizvode u Ukrajini, Bjelorusiji i susjednim zemljama, što je opet rezultiralo enormnim poskupljenjem tih materijala i sirovina koje su još uvijek u opticaju, a izvezene su prije rata”, pojašanjava Bučo.
Trenutno sve države u regiji funkcioniraju na principu slobodnog tržišta, osim Italije koja je zabranila njegov izvoz. Bučo kaže da ni jedna susjedna zemlja nije uvela zaštitnu klauzulu, te da sve plaćaju istu istu cijenu građevinskih materijala.
Međutim, činjenica da se u zeničkom ArcelorMittalu proizvodi čelik ne predstavlja nikakvu pogodnost za domaće kompanije. Bučo kaže da je to za kriv neuređeni sistem naplate.
“Zbog neuređenog sistema naplate, odnosno zatvorenog kruga dugovanja gdje svi duguju svima, Željezara Zenica će radije svoje proizvode prodati Hrvatskoj nego nama. Apsolutno opravdano, ali na žalost, to je tako. Nemamo nikakvu prednost jer smo domaća kompanija. Ni mi ni drugi”, potvrđuje on.
Izgledna finansijska dubioza
Nije moguće prognozirati šta će se dešavati sa zaključenim ugovorima, jer ono što je ugovoreno po Zakonu u javnim nabavkama podrazumijeva fiksne cijene.
“Uz već spomenuta divljanja cijena na tržištu uzrokovana pandemijom i ratom u Ukrajini, nastavak poslovanja po tim ugovorima i uvjetima nas vodi u finansijsku dubiozu od 20 do 35 posto po ugovoru, u ovisnosti od toga koliko je ugovor star. Ukoliko znamo da se uobičajene profitne marže u građevinarstvu kreću oko pet posto, potpuno je jasno da će građevinske kompanije poslovati sa velikim gubicima. Jedini način da se iz ove situacije izađe jeste da država pronađe mehanizme koji će omogućiti korekciju cijena u ugovorima zbog rasta cijena na tržištu građevinskog materijala. Takav mehanizam postoji u Zakonu o obligacionim odnosima, ali se ne primjenjuje jer u tom slučaju u praksi bismo imali sudar dva zakona”, naglašava Bučo.
On dodaje i da, ukoliko se ovaj problem ne riješi, bit će, prilikom prijavljivanja na tendere, enormno uvećana cijena radova i usluga ili, što je još gore, neće biti prijava na tendere uopće.
Ujedno, apeluje da je ovaj problem neophodno hitno riješiti jer su, u suprotnom, posljedice nesagledive.
U okviru desete, jubilarne manifestacije “Dani vakufa” svečano su otvoreni vakufsko-poslovni objekat “Divanhana” u Kiseljaku i vakufski poslovno-administrativni centar “Medresa” u Fojnici.
Svečanim otvorenjima i presijecanjima vrpce prisustvovali su sarajevski muftija Nedžad-ef. Grabus, direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Senaid-ef. Zajimović, zamjenik generalnog direktora Generalne direkcije vakufa Turske Aydin Cem Aslanbay, predstavnici Ambasade Republike Turske i drugih turskih institucija u našoj zemlji, te brojni vjernici i džematlije.
Također, na ovim svečanostima prisutnim su se obratili i glavni imami i predsjednici medžlisa Kiseljak i Fojnica, Kenan-ef. Bajrić, Edin-ef. Rojo, Nermin Mehemić i Azem Huseinbašić, te predstavnici lokalnih vlasti.
Islamska zajednica je uvijek bila pozitivan faktor
Muftija Grabus kazao je da su ovo veliki događaji za sve muslimane, ali i cijelu Islamsku zajednicu, te u svojim obraćanjima naglasio kako je vakufska kultura temelj svakog dobra. Muftija Grabus je poručio kako čovjek nikada, kada je u pitanju vakuf, ne treba kazati “Dosta je!”.
– Kada govorimo o vakufu mi vjerujemo da je to Božije pravo i da je to jedan poseban aspekt razumijevanja svijeta na ovome svijetu. Vakuf je dobro koje nadživi čovjeka, to je dobro koje u sebi ima svetost, hurmet i to je dobro koje nam Allah dž.š. podari kako bismo kao vjernici znali razlikovati ono što je prolazno i ono što je vječno“ – kazao je muftija Grabus i dodao kako vjeruje da će Bošnjaci sa čvrstinom vjere i snagom koju imaju graditi i druge objekte i razvijati se.
Direktor Vakufske direkcije Senaid Zajimović kazao je, između ostalog, da je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini otvaranjem Upravne zgrade Rijaseta u Sarajevu, te “Divanhane” u Kiseljaku i „Medrese“ u Fojnici, pokazala da je uz građane ove države.
– Islamska zajednica je uvijek bila pozitivan faktor, ali bez džematlija nije uspješna kao što je uspješna s njima – poručio je Zajimović, koji je uz zahvalu insitucijama Republike Turske posebno zahvalio i na podršci koje džematlije pružaju projektima Islamske zajednice u BiH.
Nastavljaju s projektima
Zamjenik generalnog direktora Generalne direkcije vakufa Republike Turske Aydin Cem Aslanbay je podsjetio da kao Generalna direkcija vakufa pri Ministarstvu kulture i turizma Turske, vođeni predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, nastavljaju i u budućnosti s projektima i aktivnostima u Bosni i Hercegovini.
Podsjetivši na brojne projekte koji se uz pomoć Direkcije vakufa realizuju u našoj zemlji, izrazio je nadu u što skorije otvorenje i Arnaudije džamije u Banjoj Luci.
U okviru danas otvorene “Divanhane” u Kiseljaku bit će restoran, dok će na drugom spratu biti apartmani.
Ovaj vakuf vuče korijene iz zadužbine Misir hadži Mehmed-age iz 1873. godine, koji je za potrebe džamije uvakufio kahvanu i han. Njegov vakuf je postojao do 1970. godine.
Datira iz 1666. godine
Danas otvoreni vakufski objekat “Medresa” u Fojnici se sastoji od suterena, prizemlja gdje će biti dječije obdanište i tri poslovna prostora, dok će na prvom spratu biti restoran i prostorije Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Fojnica. Na drugom spratu su apartmani u starobosanskom stilu.
Kada je u pitanju ovaj vakuf, on datira iz 1666. godine, kada je izvjesni Šaban ef. sagradio džamiju, a nakon toga medresu i tekiju. Tekiju su zapalili četnici prilikom povlačenja 1945. godine, nakon čega više nije obnavljana. Postojeća zgrada medrese izgrađena je 1906. godine.
Sredstva za njenu izgradnju obezbijedila je i tada Vakufska direkcija, da bi je 1945. godine komunističke vlasti oduzele od Islamske zajednice. Nacionalizovana je 1959. godine i služila je kao zgrada Općine. Zgrada Medrese njenim izvornim vlasnicima, Islamskoj zajednici, odnosno, Medžlisu Fojnica, vraćena je 2013. godine, javlja MINA.
Fudbalska sezona u Premijer ligi Bosne i Hercegovine je završena, slijedi kratak odmor, a nova sezona starta već sredinom jula.
I prije posljednjeg, 33. kola, znalo se ono zbog čega se fudbal i igra – Zrinjski je prvak, u Evropu će drugoplasirani i trećeplasirani Tuzla City i Bora, te osvajač Kupa BiH Velež, dok će elitni razred bh. fudbala napustiti Radnik i Rudar.
Iako FSBiH nigdje zvanično nije objavio kolike su nagrade za plasman, na osnovu raspodjele iz sezone 2020/21 (isti generalni sponzor PLBiH je tri sezone i logičnim se nameće da će biti i isti nagradni fond za tri sezone), za očekivati je da će premijerligaši ukupno podijeliti oko 1,5 miliona KM.
Najviše je profitirao prvak Zrinjski, a Mostarci će inkasirati oko 300.000 KM.
Tuzla City će osim historijskog plasmana u UEFA takmičenje (kvalifikacije za Konferencijsku ligu) kao premiju za vicešampionsku titulu dobiti oko 240.000 KM.
Trećeplasiranom Borcu pripast će nagrada u iznosu od oko 210.000 KM, dok će četvrtoplasirano Sarajevo dobiti nešto manje od 185.000 KM.
Velež je u finišu sezone preskočio Željezničar i osim plasmana u Evropu, kao osvajač Kupa BiH, za plasman na 5. mjesto dobit će nešto više od 157.000 KM.
Željezničar će inkasirati 129.000 KM, a šestocifren iznos dobit će i Široki Brijeg (102.000 KM).
Posušje je završilo na osmoj poziciji i dobit će oko 75.000 KM, dok će devetoplasirani Leotar biti nagrađen sa oko 50.000 KM.
Tuzlanska Sloboda se spasila u finišu sezone, tik je iznad zone ispadanja, na desetom mjestu, i dobit će nešto manje od 20.000 KM.
Radnik i Rudar su izgubili status premijerligaša i iz nagradnog funda FSBiH trebali bi dobiti po 14.940 KM.
