Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Tržište rada doživjelo velike promjene: Ovo su najtraženija zanimanja u BiH

    Tržište rada doživjelo velike promjene: Ovo su najtraženija zanimanja u BiH

    U protekle tri godine, tržište rada doživjelo je velike promjene, od oscilacija u ponudi i potražnji do promjene strukture traženih zanimanja i radnog okruženja. Za osobe koje traže posao ili moraju izabrati u kojem pravcu nastaviti školovanje, te se pitaju kako izabrati zanimanje, posao, ali i karijeru bitno je da se upoznaju sa promjenama na tržištu rada te da redovno prate trendove.

    NAJPOPULARNIJA ZANIMANJA U BIH

    U prvom kvartalu 2022. godine na portalu MojPosao.ba objavljeno je više od 3.700 oglasa za posao i preko 8.600 radnih mjesta, što predstavlja znatan porast u odnosu na isti period prošle godine. Ako se ovi podaci uporede sa istim periodom 2020. i 2019. godine, možemo zaključiti da se tržište rada oporavilo i da se potražnja za radnicima vratila na pretpandemijski nivo.

    Na tih 8.600 pozicija ove se godine prijavilo više od 100.000 kandidata što također predstavlja rast u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu. Osim što je zabilježen rast oglasa za posao, podaci govore i o izmjenama strukture najpopularnijih zanimanja u Bosni i Hercegovini.

    Najtraženija zanimanja

    Operateri u call centrima, trgovci u maloprodaji i veleprodaji, komercijalisti, konobari te radnici u proizvodnji se nalaze u samom vrhu najtraženijih zanimanja, a odmah iza njih na ljestvici su kuhari, vozači, finansijski službenici te zanatska zanimanja kao što su bravari, zavarivači, ali i električari.

    TRAŽI SE RADNIK VIŠE U OBLASTI UGOSTITELJSTVA

    – Situacija na tržištu rada se znatno izmjenila u periodu nakon pandemije. Neka zanimanja kao što su operateri u call centrima doživjela su veliku ekspanziju jer je porasla potreba građana da što više stvari obavljaju online i putem telefonskih poziva pa je tako i potreba za podrškom te vrste znatno veća. Ono što je zanimljivo za spomenuti je činjenica da su zanimanja iz oblasti turizma i ugostiteljstva postali traženi i popularni tokom cijele godine, a ne samo sezonski kao što je to prije bio slučaj – izjavila je Nermana Ajanović-Hajdarpašić, direktorica operacija Kolektiva MojPosao.ba.

    image

    Najtraženija zanimanja u BiH/

    Na listi 10 najtraženijih u prvom kvartalu nema zanimanja vezanih za IT industriju jer su početkom godine neka druga zanimanja došla u prvi plan, ali potražnja za IT stručnjacima je i dalje velika i do kraja godine se očekuje da će potisnuti druga zanimanja sa ove liste.

    Potreba za zanatskim poslovima postoji, ali je u isto vrijeme upravo taj kadar u deficitu jer je smanjen interes onih koji žele da budu zanatlije, ali i zbog odlaska tog kadra u inostranstvo, saopćeno je iz MojPosao.ba.

  • Prijetio medicinskim radnicima Airsoft puškom: Dobio tri mjeseca zatvora

    Prijetio medicinskim radnicima Airsoft puškom: Dobio tri mjeseca zatvora

    Tužilaštvo Brčko distrikta BiH okončalo je postupak protiv Asmira B. (24), optuženog da je prije dva mjeseca u područnoj ambulanti u brčanskom naselju Rijeke upotrebom pištolja prijetio medicinskim radnicama.

    Brzom reakcijom nadležnih organa u procesuiranju ovog incidenta, optuženi je za ugrožavanje sigurnosti prisutnog medicinskog osoblja i liječnice u vezi s vršenjem njene funkcije osuđen na tri mjeseca zatvora, priopćeno je u utorak iz Tužilaštva Brčko distrikta.

    Lupao po stolu

    – Tužilaštvo Distrikta optužilo je Asmira B. da je 22. marta, oko 12 sati, najprije verbalno, a zatim i upotrebom pištolja, prijetio liječnici. Nezadovoljan objašnjenjem procedure prema kojoj o produženju njegovog bolovanja jedino može odlučiti nadležna liječnička komisija, izrevoltirano je počeo lupati rukama po stolu liječnice A.K., bacati inventar po ordinaciji, vikati i psovati – stoji u pojašnjenju Tužilaštva.

    Navodi se kako su medicinske sestre pozvale policiju, nakon čega je Asmir. B. istrčao do svog automobila, uzeo sportski pištolj marke Airsoft Colt koji je, kako stoji, sličan pravom pištolju, te je ponovno ušao u ordinaciju i usmjerio pištolj iz neposredne blizine liječnici u glavu.

    – Plašeći se za život, A. K. ga je molila da se smiri, no on je i dalje protestovao i mahao oružjem da bi, očekujući dolazak policije, konačno ispustio pištolj i pobjegao iz ambulante. Postupak Asmira B. izazvao je zaprepaštenje, uznemirenost i strah za život kod prisutnih medicinskih radnica, koje nisu mogle znati kakvim im se oružjem prijeti – navodi se u optužnici.

    Sam se predao

    Poslije višesatne policijske potrage za njim na području Brčkog i Čelića, on je sam došao do policijske stanice u Brčkom i predao se.

    – Brzom reakcijom organa gonjenja protiv njega je, nakon učinkovito provedene istrage, podignuta optužnica za krivično djelo Ugrožavanje sigurnosti (iz člana 180 stav 2 Krivičnog zakona Brčko distrikta BiH). Prema optužnici, on je ugrozio sigurnost više osoba ozbiljnom prijetnjom da će ih lišiti života i teško tjelesno povrijediti, a to je istovremeno učinio i prema službenoj osobi u vezi s vršenjem njene funkcije – podvučeno je iz Tužilaštva.

    U postupku pred Osnovnim sudom Distrikta, Tužilaštvo i optuženi nedavno su zaključili sporazum o priznanju krivice, u skladu s kojim je Asmir B. osuđen na kaznu zatvora od tri mjeseca.

    Izuzev odluke o krivičnopravnoj sankciji, optuženi presudu može pobijati žalbom pred Apelacijskim sudom distrikta Brčko, piše u saopćenju.

    avaz.ba

  • “Neminovno blago povećanje kamatnih stopa u BiH”

    “Neminovno blago povećanje kamatnih stopa u BiH”

    Evropa se priprema za značajan rast kamata na kredite. Iz Izvršnog odbora Evropske centralne banke nedavno je po prvi put najavljeno da bi za dva mjeseca i evropske monetarne vlasti mogle pokrenuti povećanje kamatnih stopa nakon što su to učinile brojne druge centralne banke. To kako će se mogući rast kamatnih stopa odraziti na građane u BiH, pojasnio nam je Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.

    Kutle je za N1 govorio o procjenama bankara po pitanju rasta kamatnih stopa u BiH napomenuvši kako takav odgovor nije jednostavno ponuditi zbog činjenice da je nekoliko razloga koji mogu uticati na njihov rast.

    Jedan od onih razloga koji može uticati na povećanje kamata u BiH jeste situacija sa depozitima.

    “Još uvijek imamo, uvjetno rečeno, viška depozita u bankama puno veće od potražnje za kreditima, ali u narednom periodu, obzirom da su depoziti bez kamatnih stopa, sve veći broj njih se povlači, investira u neku vrstu stambene gradnje, nekretnine.. Dakle, ulaže se i izlazi iz bankarskog sektora. Generalno pitanje se postavlja koliko dugo će ih banke imati (a već sada su knap i sa jednom i drugom stranom), tako da će potražnja za kreditima morati biti nešto veća od stanja sa depozitima, i samo to po sebi će dovesti do povećanja u narednom periodu kamatnih stopa”, pojasnio je Kutle.

     

    Šta to znači u praksi?

    Ipak, dodaje Kutle, teško je unaprijed reći kakvu će situaciju određeno povećanje kamatnih stopa izazvati u praksi. Predviđa da će rast kamatnih stopa biti blag.

    “U narednih dvije godine ne može doći do nekog velikog povećanja kamatnih stopa, ali obzirom na kretanja koja danas postoje, na rat u Ukrajini za koji se čini da neće brzo završiti – izazvat će i izazvao je dosta problema, jer EU najviše slabi. Taj razlog će se zadržati i povećati inflaciju. Mori nas i inflacija nakon pandemije koronavirusa, a tu je sada i takozvana stagflacija koju već 15 godina izaziva Evropska centralna banka”, priča Kutle.

    Stoga, onima koji se trenutno oslanjaju na kredite, Kutle poručuje da što prije zamijene kredite sa fiksnom kamatnom stopom kako bi bili sigurni tačno koliku ratu imaju, kao i da bi znali šta ih čeka u narednih pet ili deset godina.

    N1

  • Koalicija za zaštitu rijeka BiH apelovala da poslanici usvoje zakon o zabrani malih hidroelektrana

    Koalicija za zaštitu rijeka BiH apelovala da poslanici usvoje zakon o zabrani malih hidroelektrana

    Aktivisti Koalicije za zaštitu rijeka BiH danas su se okupili ispred Federalnog parlamenta kako bi apelovali na poslanike da danas na sjednici Predstavničkog doma glasaju za donošenje zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji, kojim se zabranjuje gradnja malih hidroelektrana.

    – Predloženo zakonsko rješenje nije savršeno čega smo u potpunosti svjesni, ali predstavlja presudan korak ka konačnoj zabrani izgradnje malih hidroelektrana u Federaciji BiH. Naša poruka je da ovo zakonsko rješenje mora biti usvojeno u istovjetnoj formi kako je predložila Vlada Federacije BiH. Dakle, bez amandmana – kazala je Feni aktivistica iz Fondacije Atelje za društvene promjene ACT Lejla Kusturica.

    Na izradi navedenog prijedloga zakona aktivisti su sarađivali sa predstavnicima Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i Vlade FBiH. Mišljenja su da se radi o rješenju koje je u datim okolnostima najbolje za bh. rijeke koje se nalaze pod strašnim napadima investitora malih hidroelektrana.

    – Danas smo predali dodatnih 6.000 potpisa, a 9. maja smo predali 50.000 potpisa građana širom BIH koji se više od 10 godina bore protiv gradnje malih hidroelektrana. Očekujemo da će zakon danas biti usvojen odnosno da će se ispoštovati volja naroda u BiH te da će također i Dom naroda u što urgentnijem roku staviti na dnevni red na prvoj narednoj sjednici ovaj zakon. Usvajanjem zakona i u Domu naroda imali bi smo konačnu zabranu malih hidroelektrana u FBiH – dodala je Kusturica.

    Aktivista iz EKO akcije Anes Podić istakao je da male hidroelektrane zaista nisu potrebne jer proizvode veoma malo struje a prave ogromnu štetu na predivnim i dragocijenim rijekama.

    – Na taj način se mnogim lokalnim zajednicama potpuno ukida budućnost u vidu održivog turizma gdje su divlje rijeke poput naših širom svijeta prepoznate kao izuzetno vrijedan resurs kojeg treba štiti i održivo koristiti za dobrobit ljudi koji žive oko njih – kazao je Podić.

  • U Prijedoru obilježen Dan bijelih traka, političarima nisu dozvolili obraćanja

    U Prijedoru obilježen Dan bijelih traka, političarima nisu dozvolili obraćanja

    Više stotina građana okupilo se danas u centru Prijedora gdje su, kao i svake godine, položili ruže u spomen ubijene djece Prijedora. Nakon završenog događaja cvijeće su s trga prenijeli u park gdje će biti napravljen spomen-obilježje ubijenoj djeci.

    Načelnik policije u Prijedoru ove godine zabranio je mirnu šetnju ulicama Prijedora do glavnog trga, ali uprkos tome građani su s ružama, ne u kolini već pojedinačno i s bijelim trakama na rukama prošetali centrom grada do glavnog trga gdje je održan mirni skup.

    Veliki broj policijskih službenika osiguravao je današnji događaj, a Prijedorčani su razočarani da im nakon devet godina ne daju da dostojanstveno prošetaju gradom.

    “Devet godina nam je bilo dozvoljeno da se obilježi današnji dan dostojanstveno. Nikada nije bilo incidenta, a zašto danas nije tako? Jel to zbog promjene vlasti?, vidno potresena pitala je Mirsada Kandžić koja je imala 17 godina kada je na ruku stavila bijelu traku.

    Imena s ružama ubijene djece položena su na glavni trg, a ružu je položila i Samka Huremović kojoj je kako kaže danas oduzeta sloboda.

    “Imamo pojesti i popiti, ali nemamo prava, nemamo slobode. Oni govore da nije bilo ono što mi danas obilježavamo, ali jeste bilo i dokazano je. Teško mi je danas, svake godine, djeca su bila mala kada sam im vezala trake. Kćerka mi od straha dugo nije pričala jer smo gledali kako snajperi ubijaju dok smo bili skriveni”, kazala je Huremović.

    Fikret Bačić je danas kazao da niko nije izrazio protivljenje u Gradskoj upravi da se memorijal ubijenoj djeci izgradi, ali da su mnoge načine tražili da se realizacija uspori i oteža.”Nisu bili protiv njega, ali nisu ništa uradili ni da se napravi. Pokušali su nam podvaliti zajednički spomenim za svu ubijenu djecu Drugog svjetskog rata s imenima 102 ubijene djece Prijedora kako bi se smanjila strahota i tragedije. U srcu su nam sva djeca koja su stradala, ali ne možemo se složiti s ovim prijedlogom”, kazao je Bačić.

    Zoran Vučkovac u ime incijative “Jer me se tiče” je kazao da je sramno što još uvijek nema spomenika za ubijenu djecu Prijedora.

    Članovi “Jer me se tiče” danas su imali i poruku za Duratovića i Bursaća koje su targetirali kao udruženi dvojac protiv spomenika u Prijedoru.

    Današnjem skupu u Prijedoru prisustvovali su i Elmedin Konaković, Fadil Novalić, Aljoša Čampara, Mirsad Hadžikadić, Peđa Kojović, Emir Ramić te brojna brojna udruženja iz cijele Bosne i Hercegovine.

    Izvor: Klix.ba

  • Državni službenici protestovali zbog malih plata i poručili: Mi nismo parlamentarci i ministri

    Državni službenici protestovali zbog malih plata i poručili: Mi nismo parlamentarci i ministri

    Ispred zgrade Parlamenta Bosne i Hercegovine održan je protestni skup Samostalnog sindikata službenika i zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine.

    “Samostalni sindikat državnih službenika i zaposlenika po peti put održava proteste sa istim ciljem, zahtjevima i željama. Na prvom mjestu je nepotpisivanje kolektivnog ugovora”, kaže predsjednik sindikata Salih Karčić.

    Karčić kaže kako ne postoji država u Evropi u kojoj državni službenici i namještenici nemaju potpisan kolektivni ugovor sa svojim poslodavcem.

    “Protestujemo i zbog neusvajanja budžeta za 2021. i 2022. godinu, mi smo na privremenom finansiranju dvije godine”, poručio je Karčić.

    Treći zahtjev je vezan za plate, osnovne plate službenika u državnim institucijama su za 25 do 40 posto manje u odnosu na iste poslove na nižim nivoima vlasti, kažu iz Sindikata i upozoravaju da se radi o uhodanom projektu urušavanja državnih institucija.

    “Mi kao sindikat tražimo svoja prava. Pravo na život, nažalost u ovoj državi zaposlenim u državnim institucijama je ugroženo pravo na život. Imamo pravo na posao, radimo ali od ličnih primanja u državnim institucijama ne mogu da prežive pa pored državnih poslova, uposleni moraju raditi privatno da bi obezbijedili egzistenciju za svoju porodicu”, kazao je Karičić.

    Iz sindikata su podsjetili da su se obraćali Predsjedništvu, Vijeću ministara, predsjednicima vladajućih stranaka, međunarodnoj zajednici, OHR-u i svim ambasadama ali su se svi oglušili o zahtjeve, te čak nisu ni odgovorili.

    Izvor: Klix.ba

  • Šokantna vijest: Preminula Segmedina Srna-Bajramović

    Šokantna vijest: Preminula Segmedina Srna-Bajramović

    Zastupnica u Skupštini KS Segmedina Srna-Bajramović iznenadno je preminula jutros u Sarajevu.

    Ova informacija potvrđena je za portal “Avaza” iz policije. Kako nam je rečeno, izlaskom na lice mjesta, konstatovano je da je riječ o prirodnoj smrti. Ova vijest je šokirala njene prijatelje i kolege.

    Segmedina Srna-Bajramović je rođena 05.01.1973. godine u Sarajevu. Završila je Fakultet političkih nauka u Sarajevu i stekla zvanje diplomirani novinar. 19 godina imala je različite angažmane u RTV projektima (urednica, novinarka) na TV BiH i RTV FBiH. Bila je udata i majka dvoje djece.

    Od ulaska u politiku, članica je Socijaldemokratske partije, obnašala je i dužnost potpredsjednice Glavnog odbora SDP-a. Pored funkcije zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo, bila je i delegatkinja u Parlamentu FBiH.

    Uskoro opširnije.

  • Ovo su nove cijene goriva na pumpama u BiH

    Nove cijene goriva dočekale su vozače u Bosni i Hercegovini u utorak, 31. maja, na benzinskim pumpama.

    Kako se reporter portal Radiosarajevo.ba jutros uvjerio na određenim pumpama u glavnom gradu naše zemlje cijena litre dizela i benzina na nekim pumpama su skuplji za pet feninga i ponovo su – rekordne.

    Od jutros skuplji su dizel i sada iznosi 3,31 KM, te Super 98 koj ije na rekordnom iznosu od 3,56 KM.

    Cijena barela je 123 američka dolara i najviša je u zadnja dva mjeseca.

    Nove cijene goriva u BiH jutros je za naš portal komentirao Almir Bečarević, ekspert za energetiku, koji je prošle sedmice u razgovoru za Radiosarajevo.ba podvukao da očekuje skok cijena goriva.

    “U slučaju da barel bude 130 dolara, svi derivati u Bosni i Hercegovini će biti u rasponu od 3,40 do 3,60 KM. S obzirom na to da je Europska unija donijela odluku o zabrani uvoza nafte iz Rusije, a u slučaju da cijene nafte krenu prema 150 dolara ili više od 200 dolara, realno je očekivati cijene derivata oko 4 KM. Ostalo je još samo da EU donese odluku o gasu iz Rusije, čime bi Moskva ostala bez milijarde prihoda dnevno”, kazao je Bečarević jutros za portal Radiosarajevo.ba.

    Raspon maloprodajnih cijena naftnih derivata u utorak, 31. maja, u Federaciji BiH bio je sljedeći:

    • Premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 – BMB 95 iznosi od 3,11 do 3,31 KM/litru;
    • Premium bezolovni benzin 98, BAS EN 228 – BMB 98 iznosi od 3,11 do 3,56 KM/litru;
    • Dizel BAS EN 590 (10 ppm) iznosi od 3,16 do 3,31 KM/litru.

    Cijene goriva u cijeloj FBiH možete vidjeti na mobilnoj aplikaciji FMT FBiH oil info.

    Izvor: Radio Sarajevo

  • Prijedor se danas sjeća: Na rukama su nosili bijele trake, samo zbog imena

    Prijedor se danas sjeća: Na rukama su nosili bijele trake, samo zbog imena

    Mirnom šetnjom sa bijelom trakom oko lijeve ruke i ove godine obilježit će se Dan bijelih traka u Prijedoru i svim drugim mjestima širom Bosne i Hercegovine.

    Obilježavanje Dana bijelih traka je podsjećanje na 31. maj 1992.godine kada je Krizni štab općine Prijedor primorao nesrpsko stanovništvo da svoje kuće i stanove označe bijelim zastavama, a ukoliko se kreću gradom da moraju nositi bijelu traku oko ruke. Ubijeno je 3.176 osoba među kojima je bilo 102 djece. Okupljanje učesnika u Prijedoru planirano je danas u 12 sati.

    Učesnicima će prije same šetnje biti pokazana lokacija s kojom su lokalne vlasti saglasne da se na njoj izgradi memorijal za 102 ubijene prijedorske djece.

    Dan bijelih traka - undefined
    FOTO: Arhiv: Dan bijelih traka

    Dan bijelih traka – 31. maj će i danas biti obilježen simboličnom mirnom protestnom šetnjom Prijedorčana kroz prijedorsko šetalište i na Gradskom trgu. Najavljeno je obilježavanje u cijeloj Bosni i Hercegovini, ali i mnogim gradovima širom svijeta.

    Zločini u Prijedoru su počeli napadima srpskih snaga na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. maja, zatim napadima na Kozarac 24. maja te otvaranjem logora Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26. i 30. maja.

    Za zločine počinjene na prijedorskoj opštini do sada je doneseno 56 presuda i otkriveno je preko 400 masovnih grobnica, među kojima je i Tomašica, najveća masovna grobnica na Balkanu, otkrivena 2013. godine.

    Zločinci su osuđeni na više od 800 godina zatvora. Pojedini zločinci su osuđeni dva, čak i tri puta.

    Na Sudu Bosne i Hercegovine se vode procesi za više od 30 osumnjičenih za ratne zločine u Prijedoru.

    izvor: radiosarajevo.ba

  • Kanada: Pokrenuta inicijativa za priznavanje Svjetskog dana bijelih traka

    Kanada: Pokrenuta inicijativa za priznavanje Svjetskog dana bijelih traka

    Na 30. godišnjicu prijedorskih bijelih traka pokrenuta je inicijativa da se 31. maj, Svjetski dan bijelih traka prizna u Kanadi. Radi se o velikom koraku u institucionalizaciji kulture sjećanja na genocidu Prijedoru u Kanadi, naveli su iz Instituta za istraživanje genocida Kanada.

    U saopćenju koje je Institut dobio od člana Kanadskog parlamenta Brajana Masea (Brian Masse) potvrđuje se kako je u Parlamentu Kanade zvanično pokrenuta inicijativa za usvajanje rezolucije o priznavanju Svjetskog dana bijelih traka u Kanadi.

    Brutalnost mržnje

    Sponzor navedene rezolucije je Mase, ističu iz IGK-a, veliki prijatelj istine o agresiji i genocidu u BiH, pravde za žrtve tih zločina i veliki prijatelj države BiH. Također ovim saopćenjem Mase jasno i nedvosmisleno zločin u Prijedoru naziva genocidom.

    – Dana 31. maja 1992. godine, u Prijedoru, gradu u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini, nakon nasilnog preuzimanja opštinske vlasti, vlasti bosanskih Srba izdale su dekret na lokalnom radiju kojim se naređuje svim nesrpskim građanima da svoje kuće obilježe bijelim zastavama ili bijelom čaršavima i da nose bijele trake na rukama kada izlaze iz kuće. Desetine hiljada članova porodica onih koji su bili prisiljeni da nose bijele trake bili su zatočeni u logorima osnovanim tokom rata u Bosni i Hercegovini. U Prijedoru su tokom rata ubijene 3.173 osobe, od čega 256 žena i 102 djece. Gotovo 31.000 ljudi bilo je zatočeno u logorima, a 53.000 je bilo prisiljeno da pobjegne. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu osudio je nekoliko bosanskih Srba na zatvorske kazne, od kojih su neki na višedecenijske kazne, za ratne zločine počinjene u Prijedoru i okolini. Preživjeli su ispričali Haškom tribunalu o užasnim djelima mučenja, silovanja i ubistava počinjenih u logorima – stoji u saopćenju Masea.

    Podsjeća se i kako su Prijedorčani 2012. godine, uoči 20. godišnjice dekreta o bijelim trakama, formirali grupu Stop Genocide Denial, sa ciljem podizanja svijesti o Svjetskom danu bijelih traka.

    – Od tada, širom svijeta raste sjećanje na ove zločine i zločine protiv čovječnosti. Svjetski dan bijelih traka podsjeća nas na brutalnost mržnje i ljudsku sposobnost za neizrecivu okrutnost. Svi smo dužni osigurati da se zločini genocida i torture trajno iskorijene, da se žrtve takvih zločina pamte, a da se počinioci razotkriju i privedu pravdi. Borba protiv poricanja genocida je suštinski dio procesa. Kao dio ovog napora, radit ću s kolegama članovima parlamenta Kanade na usvajanju rezolucije za priznavanje Svjetskog dana bijelih traka u Kanadi. Danas je dan za sjećanje i podršku žrtvama zločina, zajedno sa cijelom globalnom zajednicom posvećenom istini, pravdi i poštovanju žrtava i njihovih porodica – poručio je član Kanadskog parlamenta Brian Mase.

    Žrtvama se zabranjuje pravo na sjećanje, istinu i pravdu

    Iz IGK-a dodaju kako se danas kontinuitet zločinačke ideje u Prijedoru ogleda u masovnom kršenju osnovnih ljudskih prava i sloboda prognanika i povratnika, preživjelih žrtava i svjedoka genocida.

    – Frustrirane općinske vlasti Prijedora nikada nisu javno priznale djela tadašnjih fašističkih vlasti i odale pokajanje za patnje kroz koje su prošle na hiljade Bošnjaka i Hrvata, te pružile ruku pomirenja i pokajanja. Prijedorski Bošnjaci i Hrvati su i dalje poniženi građani drugog reda. Javno se ponižavaju organizacije koje okupljaju žrtve i svjedoke genocida i tako namjerno, organizovano i ciljano širi strah među porodicama ubijenih i nestalih Prijedorčana. Istovremeno se Prijedorom slobodno šetaju ratni zločinci zauzimajući pozicije u lokalnoj vlasti.

    Dozvoljavaju se skupovi fašističkih grupa protiv kojih su se Prijedorčani i svi antifašisti borili u Drugom svjetskom ratu, a žrtvama zabranjuje pravo na sjećanje, istinu i pravdu. Ignorišu sezahtjevi predstavnika međunarodne zajednice koji su jasno dali do znanja da diskriminacija po nacionalnoj i vjerskoj osnovi mora biti obustavljena, da istina o genocidu mora biti dokučena, da se zločinci moraju osuditi i pravda zadovoljiti, te da se stradanja svih prijedorskih žrtava moraju obilježiti jednako, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Ovi i mnogi drugi ataci na osnovna ljudska prava i slobode ruše ugled Prijedora i BiH, napadaju na osnovne temelje savremene demokratije i posebno teško krše temeljne odrednice međunarodnog prava. Niko nema pravo da žrtvama genocida zabranjuje sjećanje na zločin. U Prijedoru je izdan ljudski rod, i ta izdaja još traje – poručuju iz Instituta za istraživanje genocida Kanada.

    Preživjele žrtve nisu same

    Inače, komemoracije tridesete godišnjice Dana bijelih traka su održane širom Kanade. Ispred Parlamenta Kanade u Otavi, ispred Skupštine grada Toronta, ispred Skupštine grada Hamiltona, ispred spomenika žrtvama genocida u Srebrenici u Vindsoru i u školama bosanskog jezika u Kanadi. Zajednička poruka sa komemoracija: Istina o prijedorskim bijelim trakama, istina o ubijenoj prijedorskoj djeci i istina o ubijenim prijedorskim civilima čuva se u Kanadi od zaborava.

    – Iz Kanade šaljemo poruku da sa ponosom nosimo bijele trake i tako svjedočimo da preživjele žrtve nisu same, da se njihov glas čuje u Kanadi, u Vladi i Parlamentu Kanade. Prijedorske bijele trake, simbol zločina počinjenog u Prijedoru su odavno prepoznate Kanadi. Danas više nikome u Kanadi ne morate objašnjavati šta je počinjeno u Prijedoru. Politička, akademska i šira javnost se sve više upoznaje s tim. To sada sa uspjehom rade naša djeca – zaključeno je iz IGK-a.

    izvor: avaz.ba