Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine objavila je na Portalu javnih nabavki informaciju o javnim nabavkama za institucije Bosne i Hercegovine u 2022. godini.
Kako je navedeno u informaciji, predmet nabavke su ”higijensko potrošni materijal– plastične kese, u skladu sa tehničkim karakteristikama i ostalim traženim uslovima/zahtjevima naznačenim u ovoj tenderskoj dokumentaciji”.
Kao cijena, naveden je iznos od nevjerovatnih 199.999,80 konvertibilnih maraka.
Trajanje ugovora za nabavljanje kesa trebalo bi biti godinu dana. Ime ponuđača moglo bi se znati već 4. jula kada je predviđeno otvaranje pristiglih ponuda.
Podsjećamo, u velikom broju zemalja svijeta plastične su kese zabranjene kako bi se što je bolje moguće očuvala životna sredina, dok je u nekim državama skočila njihova cijena.
Dojava o navodno postavljenoj bombi stigla je danas i u Centralnu izbornu komisiju Bosne i Hercegovine, potvrđeno je u CIK-u.
Kako nam je rečeno, napustili su zgradu.
Članovi CIK-a trenutno imaju sastanak kolegija izvan sjedišta u Sarajevu. Za 10 sati bila je najavljena redovna sjednica Centralne izborne komisije BiH, ali ova dešavanja su to pomjerila.
Iz MUP-a Kantona Sarajevo naknadno je saopćeno da je u 9.30 sati policiju Kantona Sarajevo obavijestio dežurni u Operativnom centru Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH da su dobili dojavu “kako je putem e-maila na adresu Centralne izborne komisije zaprimljena dojava o prijetnji eksplozivnom napravom u zgradi pomenute institucije”.
– Policijski službenici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo osiguravaju lokalitet na kojem se nalazi objekat na koji se odnosi zaprimljena dojava, dok će policijski službenici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u saradnji s policijskim službenicima Uprave policije, obaviti KDZ pregled objekta i potom uviđaj pod nadzorom nadležnog tužilaštva – naveo je Mirza Hadžiabdić, portparol MUP-a KS.
Prva mobilna aplikacija za djecu, roditelje, pedagoge i dječije terapeute, koja sadrži audio priče i bajke na književnim jezicima Bosne i Hercegovine predstavljena je danas u Sarajevu. Fokus aplikacije, koja djecu uvodi u kraljevstvo priča, je na slušanju i razumijevanju književnih djela, a nastala je zbog manjka kvalitetnih dječijih sadržaja na jezicima u Bosni i Hercegovini.
Aplikacija LePetit.app radi i bez upaljenog ekrana, s ciljem da cijeli fokus prebaci na aktivno slušanje i razumijevanje književnih sadržaja, te na razvijanju mašte i kreativnog razmišljanja.
– Aplikacija je posebna po tome što ima više od 170 klasičnih bajki, savremenih i terapeutskih priča. Svaka priča ima sažetak, pouku, pitanja za djecu i upute za roditelje. Priče su ispripovijedali profesionalni naratori i naratorice. Tu je i više od 170 originalnih autorskih ilustracija, bez previše detalja, koje ostavljaju vašoj djeci prostor da razvijaju maštu, kreativnost i originalnost. Nema reklamnih niti bilo kakvih neprimjerenih sadržaja, što je također veoma važno jer ništa neće odvlačiti njihovu pažnju, kazao je Adnan Koro, idejni tvorac aplikacije.
Adnan Koro
Koro je skrenuo pažnju i na sve češći problem ekranizacije koji djeca imaju, te posebno istakao mogućnost da djeca, nakon preslušane priče, sa roditeljima mogu imati diskusiju o onome što su preslušali, kao i o poukama koje su naučili i dilemama koje su imali iz priče.
– Pripovijedanje je urođena potreba svih nas i zato imamo potrebu da ga sačuvamo. Priče su i zabavne i korisne i ugodne, a one i odgajaju našu djecu. Svaka priča je ljekovita ako je kvalitetno napisana, a priče na LePetit.app aplikaciji su poučne jer djeci pomažu da nauče kako da se nose sa određenim situacijama i poteškoćama u životu, kazala je Lidija Sejdinović, Teta Pričalica i projektna menadžerica.
Jedan od pripovjedača je glumac Boris Ler, koji je istakao kako je početak njegove karijere bio upravo vezan za djecu, te da je sretan što je učestvovao u ovom projektu.
– Svjestan sam da je tehnologija danas postala neminovan dio odrastanja djece i da živimo brzim tempom te da često posežemo za telefonom kada hoćemo da smirimo djecu. Time im ne donosimo dobro, ali aplikacija LePetit.app pametan je način korištenja tehnologije jer djecu može naučiti kako da se ponašaju u određenim situacijama, da se nose sa određenim poteškoćama, te im pomoći da razvijaju maštu, kazao je Ler.
Aplikacija ne bi mogla ugledati svjetlo dana da nije bilo podrške Ambasade Švedske u BiH i Sarajevske regionalne razvojne agencije SERDA. Sanela Dževlan, senior menadžerica projekta Challenge to Change (SERDA) kazala je kako su se za pomoć razvoju ove aplikacije odlučili jer su željeli podržati domaći proizvod, promociju domaćih pisaca, a posebno im je važno što je u pitanju proizvod za djecu.
Na početku predstavljanja aplikacije grupa djece iz sarajevskih vrtića imala je priliku da preslušaju priču Zebra bez elana, nakon čega je Teta Pričalica sa njima razgovarala o tome da li im se priča svidjela, kako su je oni doživjeli i šta su bitno naučili iz priče. Radosna dječica odgovarala su na pitanja i kazala kako im se priča svidjela i kako im je najzanimljivije bilo što je zebra uz pomoć prijatelja pronašla elan koji je negdje bila izgubila. Uz to su i naučili značenje riječi elan.
Mobilna aplikacija je dostupna svima na online trgovinama Play Store i App Store.
Prihodi od indirektnih poreza u BiH u pet mjeseci 2022. iznosili su 3,83 milijarde KM i veći su za 739 miliona KM ili 23,88 posto u odnosu na isti period lani.
Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je u prva tri mjeseca 2022. privredi vratila 819 miliona KM, što je za 224 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.
Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u pet mjeseci 2022. – a to su država, entiteti i Distrikt Brčko – iznosili su 3,14 milijardi KM i veći su za 515 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2021.
U maju 2022. prikupljeno je 828 miliona KM indirektnih poreza, što je za 201 milion KM više u odnosu na maj prošle godine.
Za finansiranje državnih institucija u pet mjeseci 2022. raspoređen je iznos od 317 miliona KM.
Po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 82,4 miliona KM, Republika Srpska 54,5 miliona KM i Distrikt Brčko 2,8 miliona KM, saopćeno je iz UIO.
Udruženje građana “Svjedoci svog vremena” i ove godine organizira jubilarni Marš mira Sarajevo – Nezuk – Potočari, pod nazivom “Marš sjećanja na žrtve genocida zaštićene zone Ujedinjenih nacija”.
Pohodit će osmodnevni put dug više od 280 kilometara,koji će prepješačiti u spomen na nekoliko hiljada Srebreničana koji su jula 1995. godine prešli put od gotovo 100 kilometara da bi pronašli spas u Tuzli.
Oganizacioni odbor poziva sve koji se osjećaju fizički spremno da učestvuju u osmodnevnom pješačkom pohodu od Sarajeva do Potočara te da se prijave do 11. juna putem mail adrese sjedocisvogvremena@gmail.com, Facebooka ili telefona 061/980-008.
Marš mira kreće 3. jula iz Sarajeva, a završava 11. jula u Potočarima. Trasa uključuje brdsko-planinske staze te prolaske kroz gustu vegetaciju.
Jedan od organizatora Marša Muhamed Papić kazao je za Fenu da pohod organiziraju u znak sjećanja na nevino ubijene građane Srebrenice, ali i iz onih mjesta koje će posjećivati na tom putu.
– Cilj je jasan, a to je da se nikad nikome ne ponovi i ne desi ono što se desilo narodu Podrinja, ali i BiH. Također želimo poslati poruku da nijednu žrtvu nikada nećemo i ne smijemo zaboraviti – poručio je.
Prema planu, učesnici će u srijedu, 3. jula krenuti iz Sarajeva, noćiti na planinama Ozren, Ponijeri, Javorje, Jelovo brdo te će u nedjelju, 7. jula stići u Nezuk kako bi se dan kasnije priključili tradicionalnom Maršu mira Nezuk – Potočari 2022.
– Nadamo se da ćemo na ovaj način doprinijeti jačanju osjećaja zajedništva, pripadnosti, odgovornosti i povezanosti te odati počast nevino ubijenim, podsjetiti te dati svoj skromni doprinos da se ne dozvoli zaborav i da se nikada i nikome više ne dogodi genocid – istakao je Papić.
Zahvalio je svima koji su prepoznali njihov trud i pomogli im u organizaciji tog zahtjevnog projekta.
Ruska agresija na Ukrajinu ostavlja trag na globalnoj sceni u svim sferama. Sankcije Rusiji ne prestaju. Ona posljednja stigla je iz Evropske unije. Uveden je embargo na uvoz ruske nafte. Nas zanima gdje je tu Bosna i Hercegovina? Posebno treba uzmeti u obzir činjenicu da je nafta koju koristimo isključivo uvozna i da smo opredijeljeni da slijedimo politiku Evropske unije.
U našoj zemlji trenutno nema ni jedne aktivne rafinerije sirove nafte, pa stoga uvozimo naftne derivate. Na prvom mjestu iz Hrvatske, a potom Srbije, Italije i Mađarske. Iako se uvoz nafte u Hrvatsku iz Rusije smanjio od početka rata u Ukrajini, a za svoje tržište Hrvati uvoze uglavnom s Mediterana, treba podsjetiti da je većinski dioničar u hrvatskoj Ini mađarski Mol. S druge strane, ruski Gazprom je 50 postotni vlasnik srbijanskog NiS-a. Dakle, i površnom analizom tržišta jasno je da smo ovisni o ruskoj nafti.
“Mi ovdje koristimo najviše rusku naftu i to je tradicionalno tako. Nije nemoguće iz drugih pravaca obezbijediti BiH naftom, posebno s aspekta transporta. Ogromna je razlika između plina i nafte. Nafta dolazi i brodskim putem, imamo terminale svoje u Pločama, imamo sve luke na raspolaganju koje mogu biti u funkciji snabdijevanja, imamo željeznici prijevoz, kamione, cisterne”, navodi Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Dakle, ako postoji volje, načina ima. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te predajom aplikacije za članstvo Bosna i Hercegovina opredijelila se da će slijediti vanjsku politiku Evropske unije. U prijevodu, to bi značilo da i naša zemlja stavi embargo na uvoz ruske nafte. Hoće li to uraditi, od državnog resornog ministra Staše Košarca nismo doznali. Pa ni od onog iz Federacije, Nermina Džindića. No, jesmo od ministra iz Republike Srpske, Petra Đokića. Dovoljno. Poruka jasna, volje nema: “Vlada RS-a nije donijela takvu odluku, nijedna institucija BiH nije donijela takvu odluku i neće ih ni donijeti jer je RS apsolutno protiv takvih odluka da se donesu. Mi nećemo da ulazimo u sukobe sa prijateljskim zemljama. Mi ovaj sukob u Rusiji doživljavamo kao tragičan sukob, želimo da se on što je moguće prije završi, ali nećemo stati na stranu onih država koje se obračunavaju sa Rusijom”.
Dakle, od embarga naše zemlje Rusiji – ništa. No, evropski embargo svakako će imati posljedice i po nas. Nafte neće manjkati, uvjeravaju nadležni. Ali, iako je već skupa, to znači da će biti još skuplja.
“Evropska unija nije ovo uradila napamet, postoji niz priprema koje su radili mjesecima unazad i Evropska unija zna da može naftu dobiti iz drugih pravaca i zato je i došlo do ovakve odluke. I to mene ne brine, pogotovo jer Evropa ima značajne robne rezerve kad je u pitanju nafta i naftni derivati i oni će tu balansirati. Mi neke stvari moramo prevenirati kod kuće, naša vlast mora pod hitno ukinuti akcizu na naftu i naftne derivate i za taj iznos smanjiti cijenu nafte”, upozorava Egrlić.
A ni o tom pitanju u Bosni i Hercegovini dogovora, kao ni političke volje za njim – nema. Obećavalo se, najavljivalo, kalkuliralo i na kraju ukidanje akcize ostalo mrtvo slovo na papiru. Odnosno, po staroj dobroj praksi – zapelo u parlamentarnoj proceduri. Dakle, cijenu evropskih sankcija Rusiji u Bosni i Hercegovini plaćaju isljučivo građani.
Danas u Bosni dio prijepodneva sa maglom i niskom naoblakom po kotlinama i uz riječne tokove. U poslijepodnevnim satima lokalni pljuskovi sa grmljavinom su mogući u centralnim, istočnim i sjevernim područjima. U Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 26 i 31°C, na jugu do 33°C.
Na platou KCS Skenderija svečano je otkriven spomenik najboljem sportisti Bosne i Hercegovine svih vremena Mirzi Delibašiću. Crvenu tkaninu sa spomenika skinula su Mirzina unučad.
Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Samir Avdić u svom obraćanju poručio je da je danas poseban dan.
– Znam da ste zajedno sa svim građanima Bosne i Hercegovine dočekali Mirzin spomenik na mjestu gdje je prešao milione koraka. Mirza je bio velikan u svakom smislu te riječi. Ovo je spomenik da napomene kako je teško biti i kako se teško postane veliki. Još nas niko nije pomjerio sa 8. mjesta najbolje reprezentacije u košarci. To je i tvojih ruku djelo – rekao je Avdić.
Prepričao je i jedan od svojih razgovora sa Mirzom.
– Trebao sam da idem za Španiju, Mirza je znao o čemu se radi i zovnuo me i rekao: “Imaš dvije stvari da uradiš, da svog trenera pitaš koje je tvoje stvarno radno mjesto i da naučiš španski jezik”. Mirza je bio stanovnik svijeta i hvala mu na tome – naglasio je Avdić.
Nakon otkrivanja spomenika u Domu mladih upriličen je prateći program u spomen na lik i djelo legendarnog košarkaša.
Podsjećamo, na inicijativu načelnika Srđana Mandića Općina Centar Sarajevo raspisala je međunarodni javni poziv za izradu idejnog skulptorsko-umjetničkog rješenja za izgradnju spomenika velikanu bosanskohercegovačke košarke Mirzi Delibašiću. Nakon što je okončan Međunarodni javni poziv u Općini Centar je predstavljen pobjednički rad skulptora Adisa Lukača.
Spomenik je izgrađen zahvaljujući saradnji Općine Centar i Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, te uz podršku prijatelja projekta Turističke zajednice Kantona Sarajevo i ASA Osiguranja.
Tokom ekshumacije posmrtnih ostataka žrtava iz proteklog rata, na području mjesta Međine u Mostaru dosad su pronađeni posmrtni ostaci najmanje šest osoba, saopćeno je iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
Pronađeni posmrtni ostaci bit će upućeni na dalju sudsko-medicinsku obradu i utvrđivanje identiteta putem DNK analize u prostorije gradskog groblja “Sutina” u Mostaru.
Na lokaciji je prisutan istražilac iz Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH, koji pod nadzorom postupajućeg tužioca koordinira rad i aktivnosti ovlaštenih službenih osoba koje sudjeluju u procesu ekshumacije.
Na terenu se nalaze članovi tima doktora sudske medicine, predstavnici Instituta za nestale osobe (INO) BiH, Međunarodne komisije za nestale osobe ICMP BiH, potrebni radnici i mehanizacija, kao i policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona koji osiguravaju lokaciju.
Ekshumacija na ovom lokalitetu bit će nastavljena i sutra, navodi se u saopćenju.
Osnovni sud u Trebinju osudio je policajca Dragomira Fimića iz Bileće na zatvorsku kaznu u trajanju od godinu i osam mjeseci za nanošenje teških tjelesnih povreda Miodragu Zvijeru.
Fimić je 10. septembra 2020. godine fizički napao Miodraga Zvijera iz Bileće i izvršio prijetnje, koje su prouzrokovale teške patnje s ciljem zastrašivanja. Fimić je nazvao Zvijera dok se ovaj nalazio u bašti restorana “Trebišnjica” i tražio da izađe preko puta ugostiteljskog objekta “NN” da porazgovaraju, što je Zvijer nakon nekoliko poziva prihvatio.
Optuženi je došao službenim policijskim automobilom obučen u policijsku uniformu, jer je u tomu trenutku bio zaposlen u PS Bileća na poslovima pomoćnika komandira.
Nakon dolaska Zvijera na dogovoreno mjesto, Fimić ga je pozvao da uđe u policijski automobil, što je ovaj i učinio te sjeo na suvozačevo mjesto, kada mu je Fimić nanio teške tjelesne povrede.
Dragomir Fimić je proglašen krivim za krivično djelo teške tjelesne povrede i zlostavljanje, mučenje i drugo neljudsko i ponižavajuće postupanje, a osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od godinu i osam mjeseci.
