Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • MOGUĆNOSTI BIH: Uvezli tri puta više hrane od izvoza, samo žita više od 200 mil. KM

    MOGUĆNOSTI BIH: Uvezli tri puta više hrane od izvoza, samo žita više od 200 mil. KM

    Žitarice, povrće, voće, šećer – ovo su četiri kategorije poljoprivrednih proizvoda u kojima Bosna i Hercegovina ima prilično veliki vanjskotrgovinski deficit, odnosno uvozi mnogo više nego što izvozi, a što upućuje na zaključak kako je domaća proizvodnja nedovoljna za zadovoljenje domaćih potreba. Takvo što posebice zabrinjava u situaciji izmijenjenih geopolitičkih odnosa, poremećenih lanaca opskrbe, kao i velikih poskupljenja energenata, a što za sobom postavlja pitanje može li BiH u ovoj godini ostvariti neki veći napredak u proizvodnji domaće hrane. Različite razine vlasti povećale su iznose poticajnih sredstava za potporu poljoprivrednoj proizvodnji, a rezultati će biti vidljivi već ovoga ljeta kada se očekuju prvi prinosi povrća i voća, odnosno jeseni kada će se znati rezultati žetve žitarica. A promjene su nužne, poglavito kada se pogleda u kojoj mjeri smo i dalje ovisni o uvozu nekoliko ključnih poljoprivrednih kultura, piše Večernji list BiH.

     

    Podaci iz razmjene

    Ilustrativni su podaci kako je prošle godine izvoz proizvoda i poluproizvoda ove grane gospodarstva iznosio 962 milijuna KM, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje od 57 milijuna KM ili 6%, dok je uvoz povećan za 367 milijuna KM ili 12%, tako da je ukupna uvezena vrijednost ove grane gospodarstva 3,4 milijarde KM.

    Uvidom u vanjskotrgovinsku razmjenu za prošlu godinu zaključuje se kako najveći deficit ostvarujemo u kontekstu žitarica, a iz podataka Vanjskotrgovinske komore vidljivo je kako je iz BiH prošle godine izvezeno žita u vrijednosti od tek 24 milijuna KM, dok je vrijednost uvezenog iznosila čak 222 milijuna maraka. Bliska problematici žitarica je i ona koja se odnosi na šećere, a tu je stanje iznimno nezahvalno jer je vrijednost uvoza iznosila 115,2 milijuna maraka, a izvoza tek 3,3 milijuna. Stočarstvo, koje ovisi o dostupnosti žitarica, i dalje nije dovoljno razvijeno za izvozno orijentirane potrebe, a dokaz je podatak kako smo lani uvezli mesa u vrijednosti od 326 milijuna KM, a izvezli tek 28 milijuna KM. Hoće li ove godine doći do značajnijeg povećanja obujma proizvodnje voće i povrća jedno je od ključnih pitanja o čijemu će odgovoru ovisiti i proces podizanja domaće proizvodnje na višu razinu. Ono što je bilo vidljivo u parametrima vanjske trgovine u prošloj godini pokazuje kako smo, unatoč određenom napretku, i dalje uvozili dvostruko više nego izvozili. Tako je iz BiH u prošloj godini izvezeno povrća u vrijednosti od 50,5 milijuna maraka, dok je uvoz dostigao brojku od 109,3 milijuna maraka. Kod voća su stvari nešto bolje, pa je tako vrijednost izvoza iznosila 151,6, a uvoza 212,1 milijun maraka.

    Kako bi se stanje s domaćom proizvodnjom hrane mijenjalo nabolje, nadležna ministarstva povećala su iznose poticajnih mjera, a na državnoj se pritom donijela i hvalevrijedna odluka kojom je osigurano trideset tisuća tona mineralnog gnojiva na koje se ne plaća carina, pri čemu se ovom mjerom nastoje potaknuti procesi boljega iskorištavanja potencijala za domaću proizvodnju, a koji su do sada bili nedovoljno zastupljeni zbog skupih proizvodnih inputa.

     

    Povećanje sredstava

    U federalnom proračunu ove je godine izdvojeno 106 milijuna maraka za tu namjenu, a odobrena sredstva veća su za 19 milijuna KM u odnosu na prošlogodišnji proračun. Programom novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2022. godinu planirana sredstava za poticaje biljnoj i životinjskoj proizvodnji veća su od prošlogodišnjih. Za popunjavanje robnih rezervi osigurano je 20 milijuna KM, pri čemu iz Vlade Federacije navode kako imaju namjeru da u slučajevima potrebe interveniraju kroz set mjera za stabilizaciju eventualnog rasta cijena osnovnih životnih namirnica. Vlada je, na prijedlog Federalne direkcije robnih rezervi, donijela odluku o davanju na trajno korištenje bez naknade goriva dizel u količini od 1.400.000 litara iz postojećih zaliha federalnih robnih rezervi poljoprivrednim proizvođačima (50 litara goriva po hektaru). Sve navedeno trebalo bi rezultirati boljim pokazateljima u kontekstu proizvodnje hrane, a na duge staze gleda se i na neke strateške poteze poput donošenja sedmogodišnje Strategije razvoja Federacije BiH. Isti dokument uvodi potpuno novi koncept suradnje u smislu uspostave proizvođačkih grupa i organizacija proizvođača kojima se snažnije povezuju primarni poljoprivredni proizvođači s otkupljivačima i prerađivačima, a pritom je značajno za naglasiti i kako se radi na podizanju razine prehrambenih proizvoda, ali i jačanju ekološke komponente. Uz nužne inovacije, kao i podizanje tehničko-tehnoloških kapaciteta domaće proizvodnje, postoji mogućnost da BiH bolje iskoristi svoje iznimne potencijale pomoću kojih može konkurirati i u regionalnom smislu.

  • U BiH se uvozi bisera, dragog kamenja, svile, šešira za desetine miliona KM

    U BiH se uvozi bisera, dragog kamenja, svile, šešira za desetine miliona KM

    Više od 266 hiljada kilograma bisera, dragog i poludragog kamenja, vrijednosti veće od 22 miliona KM uvezeno je za prva četiri mjeseca u Bosnu i Hercegovinu.

    Najviše se uvozi iz Italije, 158.769kg, ili nešto više od 12 miliona KM, podaci su Spoljnotrgovinske komore BiH zatim slijede Turska, Slovenija, a onda i Srbija i Njemačka.

    Više od 7,5 miliona KM ovih dragocjenosti izvezeno je u Italiju, oko 7,5 miliona, nešto više od 124 hiljade kg. Potom ide Velika Britanija, u koju je izvezeno bisera i drugog dragog i poludragog kamenja u vrijednosti blizu 5,7 miliona KM.

    Svile je uvezeno za nešto više od 162 hiljade KM, ukupno 685kg, najviše iz Švajcarske više od polovinu ukupnog iznosa, a najmanje iz Turske, tek 6kg. Izvezli smo 164kg, oko 65 hiljada KM, takođe većinu toga u Švajcarsku.

    Kada su u pitanju šeširi, kape i druge pokrivke za glavu, najviše smo izvezli u Njemačku, preko 900 000KM, najviše smo uvezli iz Srbije oko 400 000KM, zatim iz Turske nešto manje od 400 000KM. Ukupno je uvezeno 2.224.099, a izvezeno 1.302.021.

    N1

  • Pogledajte iz zraka dio moderne magistrale od Stoca do Neuma

    Pogledajte iz zraka dio moderne magistrale od Stoca do Neuma

     

     

    Radovi na izgradnji magistralne ceste Stolac – Neum uspješno se privode kraju i trebali bi biti okončani do kraja ovog mjeseca, a moderna magistrala koja će jedini bh. grad na moru povezati s ostatkom zemlje svečano bi trebala biti otvorena uskoro.

     

    Širokobriješka kompanija Hering, koja je izvođač radova, je objavila snimak iz zraka dijela nove magistralne ceste M-17.3 Stolac – Neum tačnije dionicu Hutovo – Cerovica – Stolovi u dužini od pet kilometara.

     

    Ova dionica magistrale za promet je otvorena 1. juna, te je preostalo da se završi još samo jedna dionica dužine oko šest kilometara što će značiti da su radovi na izgradnji ceste Stolac – Neum dužine 36 kilometara u potpunosti završeni.

     

    Ova saobraćajnica je od strateškog značaja i njezino puštanje u promet će potpuno pormjeniti sliku saobraćajne infrastrukture na jugu naše zemlje.

     

    Izgradnjom ove moderne prometnice riješit će se problem cestovne povezanosti obale Jadranskog mora i područja Neuma sa ostatkom HNK, a time i cijele BiH, te pozitivno utjecati na konkurentnost privrede Stoca i Neuma.

     

    Tako će odlazak u Neum koji godinama građanima naše zemlje stvarao nedoumice da li da se opredijele za vožnju preko Svitave ili u koloni strpljivo čekaju satima prelazak preko dva granična prijelaza susjedne Hrvatske konačno ukloniti.

     

    Izgradnja magistralne ceste Stolac – Neum je počela u aprilu 2018. godine, a okončanje se očekuje početkom 2022. godine. Sredstva za izgradnju ove ceste dio su programa izgradnje i modernizacije magistralnih cesta u Federaciji BiH u vrijednosti od 173 miliona KM.

     

    Riječ je o kreditnim sredstvima Svjetske banke, Evropske investicijske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj.

     

  • Mostarski studenti prave bolide: Na ovaj način se stvaraju inženjeri koje čeka posao

    Mostarski studenti prave bolide: Na ovaj način se stvaraju inženjeri koje čeka posao

    Studenti Fakulteta strojarstva i računarstva (FSR) Sveučilišta u Mostaru prije nekoliko godina, u okviru projekta “Formula Student” za najveće evropsko takmičenje u oblasti motornih sportova i studentskih inovacija, napravili su prvu bh. formulu, a sada već razvijaju treći bolid.

    – FSRacing team osnovala su dva studenta 2013. godine na Sveučilištu u Mostaru. Nakon toga pridružila im se manja grupa studenata, te su 2015. uspješno izgradili prvi bolid koji je otišao na takmičenje u Češku gdje je zauzeo 19. mjesto od ukupno 40 timova. Nakon toga projekt se nastavlja, a 2019. smo izbacili drugi bolid koji je učestvovao na takmičenjima u Italiji i Hrvatskoj. U Italiji smo zauzeli 40 mjesto od ukupno 85 timova – kazao je za Faktor Andrej Lovrić, student četvrte godine elektrotehnike na Fakultetu strojarstva, računarstva i elektrotehnike.

    U FSRacingu je voditelj podtimova koji se bave električnim sistemima, i voditelj je razvoja električnog bolida. Dijelove od kojih prave bolide uglavnom osmisle sami, konstruiraju, te u konačnici izrađuju.

    – Neke djelove kao gume, amortizere i slično kupujemo, jer nemamo tehnologiju s kojom bi to razvili. Nekih 80 posto djelova je naš proizvod. Otprilike od razvoja do gotovog proizvoda nam trebaju 2 godine – pojašnjava Lovrić.

    Treći bolid, ističe, imat će znatno bolje performanse od prethodna dva.

    – Planiramo smanjiti težinu za oko 40 kilograma, te dodati aero paket koji uključuje krila, spojer i difuzor. Također, snagu motora podižemo za 40 konjskih snaga te će u konačnici imati oko 130 konjskih snaga. Brzina koju će razviti je oko 150 km/h s ubrzanjem od 0-100 za manje od 4 sekunde. Uz sve to uvodimo i telemetriju koja će vozaču i ekipi u boxu omogućiti detaljan uvid u stanje bolida. U razvoju imamo i četvrtu formulu koja će biti električna, te je to ujedno i prvi električni bolid u BiH. Detalje oko električnog bolida još nećemo javno iznositi, ali ih možete očekivati u dogledno vrijeme – naglašava Lovrić.

    Bolide za sada promoviraju na Univerzitetima, sajmovima kao i sličnim velikim okupljanjima.

    – Svaki naš izlazak u javnost bude i medijski popraćen. Naš trud je bio nagrađen rektorovom i dekanovom nagradom, ali najveća nagrada je stečeno znanje kroz ovaj projekt – pojašnjava.

    Njegov tim, bazirao se na autoindustriju, jer, kako kaže, to je najbolji način za razvoj mladih inženjera.

    – Ovaj projekt je velika ulaznica za svjetsko, kao i naše tržište. Kroz ovaj projekt naučimo kako funkcionira jedna firma, te kako je težak put od ideje do gotovog proizvoda. Na ovaj način se stvaraju inženjeri kojima nije potrebno tražiti posao, nego posao čeka njih. Jedni od najbitnijih faktora su volja i upornost, a rezultat toga onda bude kvalitetan proizvod. Kroz sve ovo smo naučili kako svaki dan počinje s novim problemom, a mi smo upravo ti koji će taj problem rješiti. Naš rad i upornost nam je pokazao kako ništa nije nemoguće – zaključio je Lovrić.

    Faktor

  • Jezero: Obilježena 30. godišnjica zločina nad Bošnjacima FOTO

    Jezero: Obilježena 30. godišnjica zločina nad Bošnjacima FOTO

    Trideseta godišnjica od zločina počinjenih nad Bošnjacima u Jezeru, MIZ Jajce, obilježena je tradicionalno i dostojanstveno.

    Nakon izvođenja himne Bosne i Hercegovine prisutnima se u ime domaćina obratio mjesni imam, Semin-ef. Česo, koji je i predsjednik udruženja “3.juni” Jezero.

    Poruke sjećanja i pouke iz prošlosti za sigurniju budućnost uputili su i načelnik općine Jajce, Edin Hozan, dr. Amir Kliko s Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i glavni imam MIZ Jajce Zehrudin-ef. Hadžić, prof.

    Načelnica opštine Jezero Snežana Ružičić i Melika Mahmutbegović, potpredsjednica Federacije BiH prisutnima su uputile pisma namjere umjesto svog ličnog obraćanja.

     

    Traže pravdu i kažnjavanje zločinaca

    Sud BiH je izrekao prvostepene presude bivšim pripadnicima rezervnog sastava milicije RS, Miloradu Saviću, Mirku (Špire) Pekezu i Mirku (Mile) Pekez.

    Odlukom Ustavnog suda BiH iz 22 oktobra 2013. godine ukinuta je drugostepena presuda Pekezu i drugima zbog pogrešne primjene krivičnog zakona. Puštanjem 18. novembra 2013. godine došlo je do traumatizacije preživjelih i porodica ubijenih.

     

     

     

     

    (Jajce Online)

  • Otvoren regionalni put Јezero – Šipovo

    Otvoren regionalni put Јezero – Šipovo

    Izvor: Agencije (S. T.)

    U Šipovu je danas svečano, otvoren je regionalni put Јezero – Šipovo.

    Svečanom otvaranju rekonstruisanog puta prisustvovao je i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik koji je istakao značaj ovog putnog pravca za stanovnike Šipova i Јezera.

    Dodik je poručio da je ulaganje u putnu infrastrukturu od velikog značaja za Republiku Srpsku, prenosi RTRS.

    Načelnik opštine Šipovo Milan Kovač naveo je da se radi o 11 kilometara puta ukupne vrijednosti 15 miliona KM.

    kinemaster app

  • Tri decenije potrage: Muharem Spahić bezuspješno traži kosti svog sina Amira

    Tri decenije potrage: Muharem Spahić bezuspješno traži kosti svog sina Amira

    Dvadesetdvogodišnji Amir Spahić, student iz Kotorskog kod Doboja, je 18. juna 1992. godine nestao na lokalitetu Komarica.

    Već 30 godina njegov otac Muharem, sa suprugom i dvije kćerke, traga za njim nudeći i novac onima koji nešto znaju, a u nadi da bi mogao pronaći neke nove tragove svoju priču podijelio je za Birn.

    Muharem je, prije rata, bio stolar kojeg su komšije iz Kotorskog prepoznavale po predanom radu, a u razgovoru za Birn prisjetio se kako je te 1992. godine planirao pokrenuti firmu u tom mjestu. Želio je da sinu Amiru, koji je bio student drvnog smjera na Mašinskom fakultetu u Sarajevu i svojim kćerkama u nasljedstvo ostavi porodični posao.

    – Živio sam jednim normalnim životom, borilo se, radilo, radio sam privatno kao stolar, imao radionicu. I tako, taj period sretnog života i planiranja budućnosti. Međutim, dođoše budale i ratne godine, kako bi čovjek definisao, ne znam ni ja – priča Muharem, govoreći o planovima prekinutim početkom rata.

    Pridružili se odbrani

    – Sin je bio na fakultetu, a onda preko ljeta kada dođe nešto je radio, bio je i vatrogasac, trenirao karate. I bio je, ovako što kažu, pristojan, u tim svim ljudskim granicama – dodaje.

    Početkom maja 1992. godine Muharemove supruga i kćeri su napustile Bosnu i Hercegovinu, a sina Amira dočekao je sa posljednjim vozom koji je iz Sarajeva prolazio ka Doboju.

    – Sama atmosfera je bila, kao i u svakom mjestu, ono komešanje i neizvjesnost – kaže, prisjetivši se kako su u tom periodu u Kotorsko stigle izbjeglice iz Dervente, te pokušaja organiziranja odbrane koju su predvodili Hrvatsko vijeće odbrane (HVO) i Teritorijalna odbrana (TO) Kotorsko.

    I on i sin pridružili su se odbrani svog naselja, te su zajedno ostali u Kotorskom do 14. juna 1992. godine, kada je Muharem, spašavajući ranjenike, zadobio tešku povredu, zbog čega je transportovan, prvo u Derventu, a zatim u Slavonsku Požegu u Hrvatskoj na operaciju. Tog 14. juna posljednji put je vidio sina Amira.

    – Da ti pravo kažem, ne sjećam se u kakvoj je odjeći bio. Kažu da je bio u onom vatrogasnom odijelu – priča nam, govoreći kako je sina sreo posljednji put pred komandom TO u Kotorskom.

    Nakon izmještanja na liječenje u Hrvatsku, Muharem je pokušavao saznati šta se desilo sa njegovim sinom, ali bezuspješno. Tri mjeseca nakon odlaska iz Kotorskog uspio je saznati da je njegov sin nestao na području Komarice, na cesti između Dervente i Doboja.

    – Sin je ostao i Kotorsko je onda palo 16. juna i oni su se povukli dolje prema Derventi i Bosanskom Brodu. A onda su ih dolje pokupili, pa su ih vratili na Komaricu. (…) Tu su njih vratili, HVO ih je vratio i tu su praktično upali u zasjedu – pojašnjava Muharem pričajući o detaljima nestanka svog sina.

    Na tom lokalitetu je došlo do borbenih dejstava i Amir je, sa još trojicom kolega pronašao automobil, kojim su se pokušali izvući do Dervente, priča njegov otac. Međutim, nakon samo 200 metara naišli su na blokadu ceste i novi sukob, u kojem je Amir nestao.

    Jedini nestali od četverice mladića koji su bili u automobilu

    – Tu su već, ovi iz Republike Srpske, presjekli komunikaciju i postavili mine na put. I pošto su oni išli “stojadinom”, oni su poiskakali i tu je nastalo puškaranje. I tu je to mjesto dešavanja i nestanka. I nikako pronaći ga, odgonetnuti gdje, šta, kako – govori Muharem o informacijama koje je dobio o nestanku sina, koji je jedini nestali od četverice mladića koji su bili u tom trenutku u automobilu.

    Nakon što je dobio ove informacije počinje Muharemova potraga za sinom. U toj potrazi od ljeta 1992. godine, do danas, pronašao je tijela sedam osoba, koje su također nestale na istom lokalitetu tog dana, ali ne i svog sina Amira.

    – Kad je pošla razmjena iz Doboja, kad su ljudi pošli izlaziti 1993. godine, onda sam dobio dvije poruke, informacije telefonom da je bio živ, zarobljen. Onda kad sam pošao tragati, ne možeš doći do ljudi i tragajući, svi otprilike kažu da ima indicija da je bio živ – prepričava Muharem.

    Sve manje informacija

    Kako su mu ispričali oni koji su izbjegli iz Doboja 1993. godine, Amir je bio zarobljen na lokalitetu Komarica, odakle je doveden u Doboj, gdje mu je navodno suđeno pred ratnim sudom, nakon čega je prebačen u Banju Luku. U toj potrazi Muharem je, bezuspješno, pokušao pronaći i ratnog sudiju iz Doboja, ali i druge učesnike događaja na lokalitetu Komarica.

    – Pretpostavljam ima ljudi koji znaju, ali neće da otvore dušu. Nudio sam i pare – govori.

    U razgovoru se prisjetio kako je još 1993. saznao da se u bolnici u Slavonskom Brodu nalazi nekoliko tijela koja su razmijenjena iz Kotorskog. Uspio je kontaktirati patologa iz ove bolnice, koji mu je rekao da je tu pet-šest kostura, a tek u godinama nakon rata insistirajući kod istražitelja saznao je da se među njima ne nalazi njegov sin, nego pet njegovih komšija, koje su također nestale 18. juna.

    Po završetku liječenja u Hrvatskoj, priča, preselio se u Sloveniju, gdje je boravio sve do 1996. godine, kada se vratio u BiH. Tokom prve dvije posjete svom domu u Kotorskom doživio je napade i neugodnosti, a nakon što je uspio vratiti svoju imovinu i nastaviti potragu za sinom u rodnom mjestu, pronašao je još dva tijela.

    – Pronašao sam, praktično, sedam osoba. Ima ih i više, posredno i neposredno kroz to traganje, ali moj slučaj nikako – pojašnjava, dodajući kako su svi nestali 18. juna 1992. na lokalitetu pronađeni, osim njegovog sina.

    Prema posljednjim informacijama saznao je kako se neka osoba u Doboju, tokom 1992. godine, “hvalila da je likvidirala njegovog sina”. To je čuo od svjedoka koji je te detalje načuo tokom boravka u ratnom zatvoru, a cijeli slučaj prijavio je Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) i Tužilaštvu BiH.

    Danas Muharem sa suprugom živi u blizini Sarajeva, a svoje vrijeme provodi u potrazi za bilo kakvim informacijama o sinu. Traganje mu se, kaže, svelo na iščitavanje arhiva raznih institucija i organizacija, koje su vodile evidenciju o događajima u blizini Doboja iz 1992. godine.

    – Tragam svaki dan, svaki čas. Sve je manje informacija, nažalost. Kažem ima i ljudi koji znaju, ali jednostavno neće progovoriti. Ne samo za moj slučaj, nego i za druge (…). Svi kažu “nemoj me to, pomoći ću ti (…) ali niko neće da mi kaže tu je i tu” – govori.

    Vrlo često posjećuje rodno Kotorsko, u nadi da će čuti nešto novo o nestanku svog sina, a najveća mu je želja da pronađe njegove posmrtne ostatke dok je živ.

    – Uvijek i dan-danas tragam, da mi je pronaći gdje je ukopan, da prenesem, da znam, a ono me drugo više ne zanima. Niti mrtvi mogu ustati, uprti prstom ko je. Nego čovjek se nada, živi u uvjerenju da će pronaći, naći neke tragove. Samo bih želio da pronađem i da jednom, što kaže, čovjek dok je živ da to riješi. Kao i svaki roditelj. Uvijek kažem, teško onom ko je izgubio, ko traga – zaključuje Muharem.

  • Savremenim putem napokon na domaće more: Nova cesta Stolac-Neum

    Savremenim putem napokon na domaće more: Nova cesta Stolac-Neum

    Veliki broj turista već koristi novu cestu Stolac – Neum, gdje se izvode završni radovi, a koja će svečano biti otvorena sredinom jula

    Neum će za nešto više od mjesec biti povezan novim magistralnim putem sa ostatkom Bosne i Hercegovine. Preostalo je još da se asfaltira nekoliko kilometara puta, postave ivičnjaci, signalizacija i još potrebnog sadržaja kako bi se ova cesta sigurno mogla pustiti u funkciju.

    Posljednja dionica na kojoj se izvode radovi je Hutovo – Cerovica – Stolovi, gdje je preostalo desetak kilometara uređenja puta. Putujući od Stoca do Neuma, već sada se veliki dio vozite asfaltiranim putem, jer kako radnici odmiču sa radovima, tako se i dijelovi puta puštaju u promet. Tek na jednom dijelu, iz smjera Stoca, vožnja se odvija starom, uskom cestom, u dužini pet-šest kilometara. Prolazeći ovim magistralnim putem, primjetno je kako mnogi za odlazak na more biraju ovaj putni pravac.

    image

    U toku je izgradnja posljednjih pet kilometara / Samra Tufek

     Samra Tufek/

    SVE JE PRISTUPAČNIJE

    – Lijepo sam putovao novom cestom, još malo da porade i bit će to sigurno dobro, kaže nam Muhamed, kojeg na odmoru zatičemo u Neumu.

    Marta i Anđelka su Stočanke, koje su došle na sezonu raditi u Neumu. Njima je, kažu, ova nova cesta otvorila brži put do mora.

    – Išla sam novim putem, nekoliko puta već. Puno je brže, začudim se kad dođem tako brzo i samo se odjednom pojavimo u Neumu, priča Marta, dok Anđelka ističe kako im sada roditelji češće mogu doći u posjetu.

    OSLOBOĐENJE

  • Medrese i gimnazije Islamske zajednice u BiH upisuju 800 učenika u prve razrede

    Medrese i gimnazije Islamske zajednice u BiH upisuju 800 učenika u prve razrede

    Srednje obrazovne ustanove Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini u narednoj školskoj godini primit će oko 800 učenika u prve razrede, a upis traje od 1. do 18. juna.

    Medrese i gimnazije Islamske zajednice slove za najuspješnije škole, čiji se učenici nakon završetka obrazovanja upisuju na fakultete na najprestižnijim univerzitetima u BiH i svijetu.

    Pomoćnik direktora za nastavu Behram-begove medrese Fuad Imširović pojasnio je da je medresa škola čiji je nastavni plan i program najbliži gimnazijskom nastavnom planu i programu u smislu izučavanja istih predmeta jezičkog, prirodno-matematičkog, društvenog i multidisciplinarnog područja.

    – Dodatna prednost medrese jeste što nudi i vjerski odgoj i obrazovanje tokom školovanja, čime se segment odgoja i obrazovanja dodatno zaokružuje i omogućava učenicima kvalitetniji i kompletniji razvoj. Takav spoj omogućava učenicima nastavak fakultetskog školovanja na bilo kojem fakultetu – kazao je Imširović.

    Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini u potpunosti podržava rad svih svojih obrazovnih institucija, u moralnom, ali i u finansijskom smislu, izdvajajući dio sredstava iz Fonda Bejtul-mal za sufinansiranje troškova boravka učenika u internatima i studentskim domovima ili njihovo stipendiranje.

    Medresa “Reis Ibrahim ef. Maglajlić” u Banjoj Luci u potpunosti se finansira iz Fonda Bejtul-mal, što, osim finansiranja nastavnog kadra, podrazumijeva i besplatan boravak učenika u internatu ove najmlađe bosanskohercegovačke medrese.

    Uz organiziranje i finansiranje procesa mektepske pouke, Islamska zajednica na ovaj način upotpunjuje svoju odgojno-obrazovnu misiju.

    Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu, Behram-begova medresa u Tuzli, Medresa “Osman ef. Redžović” u Visokom, Elči Ibrahim-pašina medresa u Travniku, Karađoz-begova medresa u Mostaru, Medresa”Reis Džemaludin ef. Čaušević” u Cazinu, Medresa “Reis Ibrahim ef. Maglajlić” u Banjoj Luci, Gazi Isa-begova medresa u Novom Pazaru, Prva bošnjačka gimnazija u Sarajevu i Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića u Zagrebu raspolažu s vrlo educiranim kadrovima i savremenom didaktičkom i drugom nastavnom opremom.

    Ove škole su već godinama lideri u svojim sredinama po ostvarenim rezultatima, pa tako, na primjer, osvajaju prva mjesta na kantonalnim i državnim takmičenjima iz fizike, matematike, biologije, historije, geografije, informatike, bosanskog i stranih jezika.

    Uz to, predstavnici pojedinih škola su učestvovali i ostvarili značajne rezultate na brojnim međunarodnim takmičenjima.

    Učenici medresa i gimnazija Islamske zajednice, također, ostvarivali su i vrlo zapažene rezultate na sportskim nadmetanjima u zemlji i svijetu.

    Posebni dragulji ovih škola su njihovi hafizi, koji, uz uspješno izvršavanje svih školskih obaveza, na pamet nauče Kur’an, knjigu od više od 600 stranica, javlja Mina, aprenoi Fena.

    Fena

  • Od naredne sedmice gorivo u BiH će biti još skuplje

    Na pitanje da li će doći do viših cijena goriva u toku naredne sedmice, Bošković odgovara da sve zavisi od toga kada će pumpe početi koristiti naftne derivate nabavljene po novim, višim cijenama

    Tokom naredne sedmice doći će do dodatnog povećanja cijena naftnih derivata na benzinskim pumpama širom Bosne i Hercegovine, jer su nabavne cijene goriva veće u prosjeku za oko 20 feninga, pišu Nezavisne novine.

    Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske, istakao je da će naredne sedmice doći do rasta cijena goriva na svim benzinskim stanicama u RS.

    “Rast cijena će biti u prosjeku za šest do devet feninga za dizel i benzin sa tendencijom još većeg rasta. Trenutne cijene na pumpama u Srpskoj su za litar dizela od 3,18 do 3,25 KM, a za benzin od 3,09 do 3,19 KM”, naveo je Trišić.

    Istakao je da su ulazne cijene naftnih derivata značajno porasle u toku prethodne i ove sedmice.

    “Nabavne cijene za litar goriva su veće u prosjeku za oko 20 feninga”, naglasio je Trišić.

    Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftnim derivatima pri Privrednoj komori FBiH, rekao je da slijedi povećanje cijena goriva u Bosni i Hercegovine, ali da će benzinske pumpe to raditi selektivno i to zavisno od njihove potrošnje.

    “Od prošlog mjeseca do sada nabavna cijena goriva veća je za 20 feninga i sukcesivno, kako budu dolazile nove isporuke goriva, tako će ići i nove cijene”, kazao je Bošković.

    Na pitanje da li će doći do viših cijena goriva u toku naredne sedmice, Bošković odgovara da sve zavisi od toga kada će pumpe početi koristiti naftne derivate nabavljene po novim, višim cijenama.

    “Benzinske pumpe će povećavati cijene selektivno i to sve zavisi od njihove potrošnje, jer je ograničena marža na 25 feninga. Nekada benzinska pumpa troši cisternu mjesečno, a nekad je potroši za tri dana. Sve zavisi od toga kada će se potrošiti gorivo koje je nabavljeno po starim cijenama”, objašnjava Bošković.

    Sa jedne benzinske pumpe u Tuzli su  rekli da se narednih dana očekuje dodatno povećanje cijena naftnih derivata.

    “Trenutno kupac za litar dizela treba da izdvoji 3,26 KM, dok za istu količinu benzina mora da plati 3,16 KM”, kazala nam je radnica ove pumpe u Tuzli.

    Radnik jedne benzinske pumpe u Gračanici kazao je da svakodnevno očekuju da cijene naftnih derivata budu povećane.

    “Sada je za litar dizela potrebno izdvojiti 3,26 KM, a za litar benzina 3,16 KM”, naveo je ovaj radnik.

    U Mostaru je rečeno da je cijena litra dizela trenutno 3,16 KM, a benzina 3,06 KM.

    “Koliko sam upoznat, narednih dana bi trebalo doći do povećanja cijena naftnih derivata, kako dizela, tako i benzina”, rekao je radnik jedne benzinske pumpe u Mostaru.

    fokus