Category: BiH

  • Vlada FBiH proglasila 26. august kao Dan žalosti zbog trostrukog ubistva u Sanskom Mostu

    Vlada FBiH proglasila 26. august kao Dan žalosti zbog trostrukog ubistva u Sanskom Mostu

    Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici proglasila je 26. august 2024. godine Danom žalosti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Vlada Federacije ovu odluku donosi radi izražavanja saučešća i suosjećanja sa porodicama žrtava stravičnih ubistava u Sanskom Mostu.

    Dan ukopa posljednje žrtve tragičnog zločina u Mješovitoj srednjoj školi „Sanski Most“, 26. august 2024. godine, proglašava se Danom žalosti u Federaciji BiH.

    Istaknuto da se Dan žalosti obilježava obaveznim isticanjem zastave Bosne i Hercegovine na pola koplja, odnosno jarbola, na zgradama zakonodavnih, izvršnih i sudskih organa vlasti, javnih ustanova, institucija i drugih pravnih lica na području Federacije Bosne i Hercegovine.

    Na Dan žalosti ne mogu se održavati programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima u Federaciji BiH.

    Također, medijske kuće na teritoriji Federacije BiH su dužne uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.

    Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u Službenim novinama Federacije BiH.

    Također, Vlada će putem Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke dati preporuku da se na prvi dan školske godine u svim osnovnim i srednjim školama u Federaciji BiH oda počast žrtvama minutom šutnje, učenjem Fatihe, molitvom ili na drugi prigodan način.

  • Požar kod Kladnja aktivan treći dan

    Požar kod Kladnja aktivan treći dan

    Treći dan aktivan je požar na planini Konjuh gdje gori nisko rastinje, a vatra se polako širi prema Kladnju. Kuće još nisu ugrožene, ali velike količine dima stvaraju problem mještanima okolnih naselja.
    – Vatra se približila hotelu “Muška voda”. Četiri su požarišta od kojih je jedan lokalizovan, a ostala tri su i dalje aktivna – potvrdio je za N1 novinar Mirza Kuluglić.
    Dim se spustio u Kladanj, što stanovnicima ove općine otežava disanje.
    Ono što posebno zabrinjava jeste da se, uprkos požaru, veliki broj autobusa s vjernicima uputio ka mjestu dovišta koje se nalazi u blizini požarišta. Naime, danas se održava tradicionalna vjersko-kulturna manifestacija “Dani djevojačke pećine” u Brateljevićima kod Kladnja koja svake godine okuplja nekoliko hiljada vjernika i posjetilaca.
    – Problem je što se gore puštaju građani, u taj uski dio u šumi gdje se nalazi dovište – dodaje Kuluglić.
    Građani i radnici Javnog preduzeća Šume TK gase požar. No, Kuluglić ističe da radnici Šuma TK nemaju kapaciteta niti opreme da ugase požar, pa je zatražena i pomoć Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
    Iz Vatrogasnog društva Kladanj potvrdili da su onemogućeni pomagati u gašenju požara jer im je vozilo u kvaru.
    Izvor: N1/Faktor
  • Pronađeno rješenje za pravnu petlju koja koči napredak izgradnje aerodroma u Bihaću

    Pronađeno rješenje za pravnu petlju koja koči napredak izgradnje aerodroma u Bihaću

    Izgradnja aerodroma u Bihaću, ključnog infrastrukturnog projekta za Unsko-sanski kanton, proteklih pola godine suočava se s ozbiljnim izazovima u prvoj fazi gradnje koja obuhvata najzahtjevnije poslove pripreme, uključujući završetak imovinsko-pravnih poslova i dobijanje neophodnih dozvola.

    Direktor Javnog preduzeća Aerodrom Bihać Anel Hadžić, otkriva detalje o pravnim preprekama koje su uzrokovale zastoje u realizaciji projekta.

    Dobijanje dozvole

    Postupak eksproprijacije zemljišta za aerodrom još traje. Na početku ove godine, završeno je oko 80 posto procesa eksproprijacije, a trenutno je zaključeno oko 88 posto površine koja obuhvata 780.000 kvadratnih metara ili 78 hektara zemljišta u vlasništvu JP Aerodrom Bihać.

    – Očekujemo da će do kraja godine biti završeno 92-93 posto otkupa zemljišta prve faze, što je ključno za dobijanje dozvole za gradnju – ističe Hadžić.

    Međutim, proces je bio usporen zbog pravnih neslaganja između različitih nivoa vlasti. Naime, JP Aerodrom Bihać je početkom godine, nakon revidiranja idejnog projekta i dobijanja odobrenja Državne agencije za civilno zrakoplovstvo, podnijelo zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti Ministarstvu prostornog uređenja Federacije BiH. Uz zahtjev je priloženo 30 različitih dokumenata, među kojima je najznačajnije odobrenje državnih agencija. Ministarstvo je brzo reagiralo, ali je tražilo dopunu zahtjeva u pet stavki. JP Aerodrom Bihać je uspjelo dopuniti četiri stavke, dok je poljoprivredna saglasnost ostala neriješena.

    Problem se pojavio zbog neusklađenosti zakona između kantonalnog i federalnog nivoa. Hadžić objašnjava da je neophodno dobiti saglasnost od Kantonalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva za pretvorbu zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko. Međutim, Grad Bihać, koji izdaje akt o parcelaciji zemljišta, radi isključivo u skladu sa Zakonom o premjeru nekretnina i katastra BiH, što je izazvalo pravnu petlju.

    – Pravna petlja nastaje zbog kolizije između članova 50. i 52. Zakona o poljoprivredi FBiH, gdje jedan član nalaže da investitor mora dostaviti poljoprivrednu saglasnost prije izdavanja urbanističke saglasnosti, dok drugi član to onemogućava bez prethodnog odobrenja za građenje. – kaže Hadžić. Ova situacija, prema njegovim riječima, ne pogađa samo aerodrom, već bi mogla biti prepreka i za druge strateške projekte u regiji, poput izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Kladuša.

    Iako su se suočili s ozbiljnim izazovima, u JP Aerodrom Bihać nisu sjedili skrštenih ruku.

    – Imali smo nekoliko sastanaka sa gradonačelnikom Bihaća Elvedinom Sedićem i predstavnicima Vlade Unsko-sanskog kantona, kao i sa federalnim ministarstvima. Uspjeli smo pronaći prelazno rješenje – navodi Hadžić

    Ključni korak

    Grad Bihać je, uz upute Federalnog ministarstva poljoprivrede, izradio akt o parcelaciji u skladu sa idejnim projektom priznatim od strane Državne agencije za civilno zrakoplovstvo. Time je omogućeno cijepanje zemljišta koje je već otkupljeno i koje je u vlasništvu JP Aerodrom Bihać.

    – Nakon preuzimanja tog akta, brzo ćemo zatvoriti pitanje poljoprivredne saglasnosti – zaključuje Hadžić, izražavajući optimizam da će projekt napokon nastaviti planiranim tempom.

    Izgradnja aerodroma u Bihaću predstavlja ključni korak za unapređenje infrastrukture i povezivanje regije s ostatkom svijeta, a rješavanje pravnih prepreka donosi nadu u skori početak radova na terenu.

    Izvor: Avaz/Fena

  • Faruk Suljović startao humanitarni triatlon od Sarajeva do grčkog Olimpa

    Faruk Suljović startao humanitarni triatlon od Sarajeva do grčkog Olimpa

    Faruk Suljović, 22-godišnji student Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu, jutros je iz Sarajeva krenuo na krajnje zahtjevni triatlon do grčkog Olimpa s ciljem prikupljanja novca za teško oboljele građane, javlja Anadolu.

    Ovaj mladi Sarajlija je sa nepunih deset godina izgubio oca koji nije dobio bitku sa rakom, što je Faruka najviše i potaklo da triatlon do Grčke posveti upravo oboljelima kojima je potrebna pomoć drugih ljudi.

    Pomoć oboljelima

    Njegova želja je već odavno bila da na neki način pomogne oboljelim ljudima, pa je osmislio ovaj humanitarno-sportski projekat koji može biti i odličan primjer i inspiracija svim mladim ljudima.

    – Pripreme su prošle u najboljem redu, mislim da sam spreman i da ću ovo odraditi bez problema. Sve je spremno za moj polazak. Put će trajati 14 dana kroz pet država i to Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Grčku. Ukupno ću trčati 240 kilometara, 600 kilometara ću voziti bicikl i preplivat ću Ohridsko jezero u dužini od osam kilometara. Zahtjevna je dionica, teren je brdovit, što ujedno simbolizira teški put liječenja osoba koja se bore sa teškim oboljenjima – rekao je Suljović.

    Na put sa Farukom krenuo je i njegov tim kojeg čine fotograf, planinar i koorganizator projekta koji će se brinuti da sve prođe kako je i planirano.

    Glavna podrška Faruku na putu će biti Amor Bečić, još jedan mladi Sarajlija koji je koorganizator ovog projekta.

    – Moj zadatak je da sve prođe sa što manje problema i da uspješno ostvarimo cilj – kazao je Bečić i dodao da su u timu zadovoljni pažnjom koju su privukli i podrškom koju su dobili na samom početku projekta.

    Faruka su iz Sarajeva ispratili brojni prijatelji, a prvu dionicu od 21 kilometra s njim će u znak podrške trčati i Mahir Mujić, bivši trkač koji je u karijeri trčao više humanitarnih ultramaratona.

    – Ono što me raduje je njegova glava i psihički moment koji je najvažniji u ovakvim stvarima. Meni je to uvijek bio najbitniji momenat. Fizička sprema je također važna, ali vidim da je Faruk psihički spreman i najviše sam zbog toga tu da ga podržim, a naravno sa svoje strane i da dam doprinos humanitarnom aspektu projekta. Sport je univerzalni jezik koji nas veže i čast mi je da sam tu – kazao je Mujić.

    Za Farukove kilometre svi koji žele mogu donirati novac, a sva prikupljena sredstva idu u Fond za liječenja Udruženja Pomozi.ba. Osim kupovine kilometara putem internet platforme, donacije su moguće i pozivom na trajni humanitarni broj Fonda za liječenje 17021, kojim se doniraju 2 KM kao i žiro računa sa naznakom “Farukovi kilometri“.

    Izvor: Avaz/Anadolija

    Računi za uplate

    Intesa Sanpaolo Banka BiH

    154-180-20085330-48

    UniCredit Bank

    338-730-22202506-52

    Raiffeisen Bank

    161-000-02481200-94

    Bosna Bank International d.d.

    141-306-53201196-79

    NLB Banka d.d.

    132-260-20223371-17

    ZiraatBank BH d.d. Sarajevo

    186-121-03108095-46

    Asa banka d.d. Sarajevo

    134-105-11300001-66

    Sparkasse Bank d.d. BiH

    199-496-00059682-82

    Primalac:

    Udruženje “Pomozi.ba”, dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

    Svrha: Farukovi kilometri

  • Ruta prema BiH ponovo u aktuelna: Uskoro se očekuje pojačan priliv migranata

    Ruta prema BiH ponovo u aktuelna: Uskoro se očekuje pojačan priliv migranata

    Povodom stradanja migranata, prilikom prelaska rijeke Drine, oglasila se Međunarodna organizacija za migracije. Ključ je navode u razotkrivanju krijumčara migranata širom Zapadnog Balkana i uvođenju redovnih migrantskih ruta. Time bi se, navode, osigurala podrška migrantima u ranjivim situacijama, posebno ženama i djeci. Na ruti ilegalnih migracija, koje predstavljaju veliki sigurnosni problem je i Bosna i Hercegovina. U narednim mjesecima, možemo očekivati povećanje ilegalnih migracija, upozoravaju iz Službe za poslove sa strancima.

    Posljednja tragedija na rijeci Drini, potvrda je da je migrantska ruta prema Bosni i Hercegovini ponovo u fokusu onih koji žele doći do Europe. Brojke pokazuju da su policijske agencije registrovale više od 140 hiljada ilegalnih migranata u BiH od 2018. godine, a taj trend je nastavljen i početkom ove godine.

    “Pripadnici Granične policije su od početka godine evidentirali 5370 osoba u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska državne granice. Prema podacima Granične policije, najviše je zabilježeno državljana Sirije, Turske, Afganistana, Maroka i Pakistana”, rekla je Franka Vican Vošković, glasnogovornica Granične policije BiH.

    Ilegalne migracije su pod kontrolom, uvjeravaju nadležni, prvenstveno kada je riječ o kontroli stanja u centrima za privremeni smještaj. Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH, u našoj zemlji trenutno se nalazi 1806 ilegalnih migranata.

    “Trenutno se u BiH nalazi 1806 nezakonitih migranata – 1284 u Kantonu Sarajevo i 522 u USK. Ova brojka ne odstupa mnogo od prosječnog broja migranata iz ranijeg perioda. Situacija sa smještajem osoba u privremenim prihvatnim centrima je zadovoljavajuća i BiH raspolaže dovoljnim kapacitetima za adekvatan smještaj migranata u četiri PPC (Ušivak i Blažuj u KS, Lipa i Borići u USK)”, navode iz Ministarstva sigurnosti BiH za BHRT.

    Sigurnosni problem

    Iz Službe za poslove sa strancima kažu da je i dalje ruta iz pravca Srbije i Crne Gore prema BiH aktuelna, te da je za očekivati povećanje ilegalnih migracija. Problem predstavljaju oni migranti koje detektuju kao pripadnike oružanih, kriminalnih grupa, prije svega državljana Afganistana i Maroka. Predstavljaju složen sigurnosni problem za Bosnu i Hercegovinu.

    “Koji u ovom trenutku prema našim saznanjima se bave sa dosta iznuda, otmica samih migranata koji su u okviru migranstke rute i ucjenjivajući ih, slikajući u delikatnim situacijama, traže od njihovih porodica novac, pokušavaju i oružane obračune i sve se to dešava u trenutku kada su sigurnosne agencije u saradnji sa tužilaštvom odlučile se ozbiljnije suprostaviti takvoj problematici”, rekao je Rade Kovač, načelnik Sektora za operativnu potporu Službe za poslove sa strancima.

    “BiH je glavna destinacija za mnoge”

    Plan je, navode iz Službe uz pomoć drugih policijskih agencija, detaljnije kontrolisati istočnu granicu BiH. Neophodno je jer je Srbija prethodnih mjeseci planskim aktivnosima i akcijama policije pojačala kontrolu granice, naročito dio koji graniči sa Mađarskom.

    “Samim tim cijela migracija se usmjerila ka BiH i BiH je glavna destinacija za mnoge koji pokušavaju da pređu iz Srbije i nastave put dalje, prema našim procjenama preko 25 hiljada do ovog trenutka je u Srbiju ušlo od početka godine i najveći broj ljudi je i nastavio upravo ovom rutom preko Drine ka BiH”, rekao je Radoša Đurović, direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila Srbija.

    Iz Službe za poslove sa strancima navode da se, kada je riječ o oružanim kriminalnim grupama, mora mnogo ozbiljnije djelovati. Dodatni problem predstavlja i to što državljane Afganistana zemlja porijekla ne želi vratiti na svoju teritoriju i ne poštuje sporazume o readmisiji. Otežavajuća okolnost za očuvanje bh. granice jeste što se odavno suočava sa nedostatkom graničnih policajaca.

    Izvor: BHRT/N1

  • Uskoro će se na EU granici uzimati otisci prstiju i slikati lice

    Uskoro će se na EU granici uzimati otisci prstiju i slikati lice

    Prva promjena koju donosi novi sistem Entry/Exit System (EES) i koja će tražiti biometrijske podatke na ulasku stupit će na snagu, potvrđeno je iz Europske unije, od 10. novembra.

    Građane BiH čekaju značajne promjene prilikom prelaska granice Europske unije, odnosno ulaska u Schengenski prostor, a u prvoj fazi, koja počinje za malo više od dva i po mjeseca, svi putnici morat će dati svoje biometrijske podatke, odnosno fotografiju lica i otiske prstiju, dok druga, koja u testnom periodu kreće od sredine iduće godine, donosi potrebu popunjavanja posebnog formulara koji će vrijediti tri godine, piše Večernji list BiH.

    Prva promjena koju donosi novi sistem Entry/Exit System (EES) i koja će tražiti biometrijske podatke na ulasku stupit će na snagu, potvrđeno je iz Europske unije, od 10. novembra, a iz Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH navode kako će građani BiH koji imaju putne isprave posljednje generacije s kompletnom biometrijom moći koristiti nove tehnologije koje se najavljuju. S obzirom na to da su ovi formulari u online formi, IDDEEA BiH očekuje povećanu potrebu za upotrebom kvalificiranog elektronskog potpisa koji je omogućila građanima BiH u julu ove godine.

    Šta u praksi za sve one koji će od novembra putovati u EU znači EES? EES sistem odnosi se na praćenje vremena i mjesta boravka u EU kako bi se osiguralo da putnici ne borave duže od 90 dana u razdoblju od šest mjeseci. Prilikom prvog prelaska granice uzimat će se biometrijski podaci, čime se eliminira potreba za unošenjem pečata u putnu ispravu na graničnom prijelazu. To smanjuje rizik od zloupotrebe identiteta i omogućava nositeljima putnih isprava koji često prelaze granicu da izbjegnu čestu zamjenu pasoša zbog popunjenosti svih stranica pečatima, objasnili su iz IDDEEA-e.

    I dok EES ne donosi neke velike promjene, ono što nas čeka od sredine iduće godine odnosi se na početak testiranja Europskog sistema za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS). Radit će se o sistemu koji će od građana BiH tražiti da prije putovanja popune online formular koji će im biti u funkciji iduće tri godine.

    Europski sistem za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) bit će automatizirani elektronski sistem koji omogućava ulazak i vodi evidenciju o posjetiteljima iz zemalja kojima nije potrebna viza za putovanje u Schengen zonu. ETIAS ne uvodi obaveze poput obaveze posjedovanja vize i putnici iz zemalja za koje je omogućen bezvizni režim putovanja u EU, uključujući i iz Bosne i Hercegovine, i dalje će moći putovati bez vize. Državljani trećih zemalja kojima nije potrebna viza za putovanje u zonu Schengena trebat će prije puta podnijeti zahtjev za odobrenje putovanja jednostavnom procedurom korištenjem ETIAS-ove web-stranice ili mobilne aplikacije i za to će morati platiti naknadu u iznosu od 7 eura, a ETIAS-ovo odobrenje vrijedit će tri godine ili do isteka valjanosti putnog dokumenta. Mlađi od 18 i stariji od 70 godina bit će oslobođeni plaćanja naknade. Neke od pogodnosti ETIAS-a uključuju učinkovitije i brže procedure kontrole na granicama, manje birokracije, manje kašnjenja i odgađanja za putnike, bolju sigurnost, poboljšanu prevenciju ilegalnih migracija, kao i učinkovitije procedure upravljanja granicama.

    Izvor: Večernji list BiH

  • Najveće prosječne plaće u regiji u Sloveniji, najmanje u BiH i Sjevernoj Makedoniji

    Najveće prosječne plaće u regiji u Sloveniji, najmanje u BiH i Sjevernoj Makedoniji

    Najveću prosječnu plaću u regiji imaju radnici u Sloveniji, a najmanju u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, pokazuje analiza agencije Anadolija.

    Naime, prema posljednjim podacima prosječna isplaćena plaća za juni u Sloveniji je bila 1.501,97 eura, Hrvatskoj 1.315 eura, Srbiji 855,82 eura (100.170 dinara-podaci za maj), Crnoj Gori 838 eura, Bosni i Hercegovini 702,51 euro (1.374 KM), a Sjevernoj Makedoniji 680,70 eura (41.939 denara).

    Navodi se da je prosječna plaća za juni u Sloveniji iznosila 2.366,79 eura bruto (sa porezima i doprinosima), odnosno 1.501,97 eura neto (bez poreza i doprinosa). Bila je veća od plaće za maj nominalno za 1,0 posto, a realno za 0,6 posto.

    Prosječna mjesečna plaća za prvo polugodište ove godine također je veća od plaće za prvo polugodište 2023. i to nominalno za 6,5 posto u bruto iznosu (odnosno za 3,5 posto realno), a nominalno za 4,0 posto u neto iznosu (realno za 1,1 posto).

    U odnosu na plaću za maj, prosječna bruto plaća u privatnom sektoru manja je za 1,1 posto dok je u javnom sektoru porasla za 5,2 posto (u institucionalnom sektoru država, koja je dio javnog sektora, veća je za 6,3 posto). Glavni razlog tolikog povećanja plaća u javnom sektoru je usklađivanje vrijednosti platnih razreda za 3,36 posto od 1. juna 2024. (odnosno u iznosu od 80 posto rasta potrošačkih cijena robe u razdoblju decembar 2022.- decembar 2023.), što su predstavnici sindikata javnog sektora i Vlada dogovorili krajem prošle godine.

    Ipak, prosječna mjesečna bruto plaća za prvo polugodište 2024. (u odnosu na plaću za isto razdoblje 2023.) u privatnom sektoru značajnije je porasla (za 7,6 posto) nego u javnom sektoru, gdje je veća za 4,4 posto. (u institucionalnom sektoru država je porasla za 3,8 posto).

    U prosjeku najviša plaća za juni isplaćena je distribuciji električnom energijom, plinom i parom (3.630,28 eura bruto ili 2.241,33 eura neto), a najniža u ugostiteljstvu (1.746,26 eura bruto ili 1.142,43 eura neto).

    Istovremeno u Hrvatskoj prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za juni iznosila je 1 315 eura, što je nominalno i realno niže za 0,7 posto u odnosu na maj Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Hrvatske za juni 2024. iznosila je 1.819 eura, što je nominalno i realno niže za 0,7 posto u odnosu na maj.

    Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za juni isplaćena je u djelatnosti zdravstvene zaštite, u iznosu od 1.981 euro, a najniža u djelatnosti proizvodnja odjeće, u iznosu od 845 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za juni bila je u djelatnosti proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, u iznosu od 2.942 eura, a najniža u djelatnosti proizvodnja odjeće, u iznosu od 1.091 eura.

    Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Hrvatske za juni u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 14,3 posto, a realno za 11,6 posto. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Hrvatske za juni u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 14,4 posto, a realno za 11,7 posto.

    Medijalna neto plaća za juni iznosila je 1.106 eura, a medijalna bruto plaća 1.498 eura.

    U Srbiji rast bruto zarada u periodu januar-maj 2024. godine u odnosu na isti period prošle godine iznosio je 15,3 posto nominalno, odnosno 9,5 posto realno, dok je prosječna neto zarada veća za 15,2 posto nominalno, odnosno 9,4 posto realno.

    U poređenju sa istim mjesecom prethodne godine, prosječna bruto zarada za maj 2024. godine nominalno je veća za 16,3 posto, a realno za 11,3 posto dok je prosječna neto zarada nominalno veća za 16,2 posto, odnosno 11,2 posto realno.

    Medijalna neto zarada za maj 2024. godine iznosila je 77.571 dinar, što znači da je 50 posto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

    Istovremeno, u Crnoj Gori prosječna (neto) zarada u junu u odnosu na maj zabilježila je rast od 0,7 posto, dok je prosječna (neto) zarada u junu 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 5,4 posto.

    Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u junu u odnosu na maj zabilježile rast od 0,1 posto proizilazi da su realne zarade za isto razdoblje zabilježile rast od 0,6 posto.

    U Bosni i Hercegovini je prosječna plaća u junu bila veća za 57 eura u odnosu na prosječnu plaću isplaćenu u 2023. godini kada je iznosila 1.263 KM ili 645,71 euro.

    Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Sjeverne Makedonije, indeks prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenih u junu 2024. u odnosu na juni 2023. iznosi 114,8.

    Ovo povećanje prvenstveno je posljedica povećanja prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenom u sektorima: finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (24,6 posto), administrativne i pomoćne uslužne djelatnost djelatnosti (22,9 posto), javne uprave i odbrane i obveznog socijalnog osiguranja (19,6 posto).

    Zabilježen je porast prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u odnosu na prethodni mjesec u sektorima: finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (21,1 posto), trgovine na veliko i malo i popravak motornih vozila i motocikala (5,4 posto) i administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (4,5 posto).

    Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za juni 2024. godine iznosi 41.939 denara.

  • Klanjana dženaza Nijazu Haliloviću, ubijenom direktoru Gimnazije Sanski Most

    Klanjana dženaza Nijazu Haliloviću, ubijenom direktoru Gimnazije Sanski Most

    Dženaza profesoru Nijazu Haliloviću, direktoru Gimnazije Sanski Most, klanjana je danas u Donjem Kamengradu, mjestu njegovog rođenja, gdje je obavljen i ukop.

    Profesor Halilović tragično je ubijen 21. augusta u 64. godini života, kada je domar škole Mehemed Vukalić s automatskom puškom ušao u prostorije Gimnazije osim njega ubio još dvoje radnih kolega – profesoricu engleskog Gordanu Midžan te sekretaricu Nisvetu Kljunić.

     

    Na dženazi profesoru Haliloviću prisustvovala je velika grupa ljudi.

    Posebno emotivno bilo je obraćanje učenice Iman Omić, koja je podsjetila na ubijene profesore istakavši kako će zauvijek ostati u srcima svih učenika.

    Oglasili se iz Mješovite srednje škole Sanski Most: Pružamo emocionalnu i psihološku podršku osoblju i učenicima

    – Naša profesorica Goca je bila ličnost koja nam nije podarila samo znanje engleskog jezika, već nam je bila etički uzor u svemu.

    Nikada više nećemo čuti zvuk njenih potpetica hodnicima škole koje su najavljivale početak časa engleskog. Nikada više nećemo čuti ono njeno. “Only in english, please!”, profesorice uvijek ćemo te se sjećati i voljeti.

    Pamtit ćemo i našeg profesora Halilovića koji nam je predavao demokratiju i učio nas o društvenim vrijednostima, kao i našu sekretarku Kljunić koja je uvijek govorila kako je ponosna na nas – rekla je, između ostalog, ova učenica često prekidana jecajima i suzama prisutnih.

  • Bolnica u Banja Luci: Raste broj hospitaliziranih zbog korone, svaki četvrti testirani pacijent pozitivan

    Bolnica u Banja Luci: Raste broj hospitaliziranih zbog korone, svaki četvrti testirani pacijent pozitivan

    Na Klinici za zarazne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske u Banjoj Luci trenutno se liječi deset pacijenata sa dijagnozom COVID-19. Hospitalizirani su pacijenti sa upalom pluća srednje teške kliničke slike.

    Načelnica Klinike za zarazne bolesti prof. dr Antonija Verhaz kaže da je prosječna hospitalizacija oboljelih od virusa korona sedam dana.

    “Tijekom ljeta dolazi do porasta broja hospitalizacija. Smrtnih slučajeva nije bilo zbog infekcije SARS CoV2, ali je bilo letalnih ishoda u grupi pacijenata sa ovom bolesti koji boluju o težih kroničnih nezaraznih bolesti”, objašnjava Verhazeva.

    Po podacima Instituta za javno zdravstvo RS, od sredine lipnja ove godine se bilježi postupan rast postotka pozitivnih u odnosu na broj testiranih.

    “U posljednjem tjednu se također bilježi rast postotka pozitivnih uzoraka u odnosu na testirane i u odnosu na prethodni tjedan”, navode u Institutu za javno zdravstvo RS koji ima posljednje podatke za vrijeme od 12. do 18. kolovoza ove godine za cijelu RS.

    Tako je u tome tjednu broj pozitivnih u odnosu na broj testiranih 28,38 posto, što znači da je otprilike svaki četvrti testirani bio pozitivan na virus korona.

  • Helez poziva kolege u VMBiH da smijene Galića: “To je minimum koji smo obavezni uraditi”

    Helez poziva kolege u VMBiH da smijene Galića: “To je minimum koji smo obavezni uraditi”

    “Nezamislivo je da osoba koja bježi od pravosudnih organa naše zemlje obnaša bilo kakvu javnu funkciju”, kaže ministar odbrane BiH

    Ministar odbrane BiH Zukan Helez danas je uputio apel članovima Prvostepene ljekarske komisije da, u slučaju da zamjenik direktora Državne agencije za istrage i zaštitu BiH Zoran Galić ponovo podnese zahtjev za bolovanjem, svoj posao rade profesionalno i u skladu sa zakonskim propisima.

    Podsjetio je da Galić više od 42 dana ne dolazi na posao, da se od 9. jula nalazi u bijegu i nije dostupan pravosudnim organima BiH, te da je osumnjičen za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja ili ovlaštenja i druga krivična djela.

    Helez je istakao da je Sud Bosne i Hercegovine 8. augusta donio naredbu za raspisivanje “centralne i međunarodne potjernice” za Galićem koji do sada svoje odsustvo sa posla pravdao bolovanjem.

    Dodao je da prema važećim zakonskim propisima u Federaciji BiH ljekar porodične medicine može dati bolovanje do 42 dana, a sve preko toga može isključivo prvostepena ljekarska komisija.

    -Tražim od njih da pritisak na njih, prijetnje ili ucjene, ukoliko postoje, prijave nadležnim policijskim i pravosudnim tijelima u našoj zemlji. Zatražit ću da pravosudni organi naše zemlje eventualno odobravanje bolovanja od strane Ljekarske komisije za bjegunca Zorana Galića ispitaju do detalja. Ljekarska komisija će morati odgovoriti na pitanje na osnovu koje zdravstvene dokumentacije su dali bolovanje osobi koju nisu ni pregledali – poručio je Helez na Facebooku.

    Naglasio je da su sve te igre oko pravdanja odsustva sa posla za Zorana Galića potpuno nepotrebne i pozvao kolege ministre u Vijeću ministara BiH da zajedno sazovu sjednicu i smijene bjegunca Galića.

    -To je minimum koji smo obavezni uraditi nakon njegovog bijega od pravosudnih organa naše zemlje. Svi građani u našoj zemlji moraju biti jednaki pred zakonom. Nezamislivo je da osoba koja bježi od pravosudnih organa naše zemlje obnaša bilo kakvu javnu funkciju – naveo je Helez.