Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Veliko pitanje: Ko može i kako zaštiti novinare u BiH?

    Veliko pitanje: Ko može i kako zaštiti novinare u BiH?

    Novinari i novinarke koji istražuju korupciju i kriminal često su izloženi prijetnjama, zastrašivanju i fizičkim napadima. Njihov rad nerijetko zavisi od evropskih i američkih fondova i donacija, dok zaštita institucija u većini slučajeva izostaje. Stručnjaci upozoravaju da je zaštita onih koji otkrivaju istinu pitanje ne samo profesije, već i demokratije jedne zemlje.

    “Očito je da je na sceni već dugo gušenje slobode medija. Ono što se desilo u entitetu RS sa ona dva zakona na neki način je sistematizovalo tu intenciju, ali ni Federacija ni Brčko nisu slobodni od tih pritisaka. Ko god se pobuni dobije ili fizički batine ili verbalne”, upozorava novinarka Dženana Alađuz.

    Prema podacima Linije za pomoć novinarima, tek 25.4 posto prijavljenih slučajeva završi u korist novinara. Izmjene krivičnog zakonodavstva, koje bi bolje štitile medijske profesionalce, još uvijek nisu provedene. Umjesto sistemske zaštite, podršku im pružaju novinarska udruženja kroz osude, pravnu pomoć i povezivanje s međunarodnim organizacijama.

    “Problem je nerazumijevanje pravosuđa, policije i svih drugih institucija o vrijednosti istraživačkog rada i međunarodnih standarda zaštite novinara. Druga bitna stvar je da se aktiviraju kontakt-tačke u policiji i tužilaštvima, 32 osobe u BiH iz policijskih struktura imaju posebne ovlasti da vode računa o sigurnosti novinara i da budu dostupni onima koji prijavljuju slučaj”, kaže Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja BH novinari.

    Evropska novinarska zajednica spas vidi u primjeni EU Zakona o slobodi medija, koji je na snagu stupio u petak. Ovaj akt štiti novinare od političkog pritiska, zabranjuje špijuniranje medija i garantuje uređivačku nezavisnost. Iako se ne primjenjuje u BiH, preporuka je da se njegove odredbe poštuju zbog europskog puta zemlje.

    “Večer uoči donošenja takvog bitnog zakona za slobodu novinarskog rada, vlast u BiH privodi Natašu Miljanović i zaista mi se već tim činom ne čini da postoji dobra politička volja kako bi se prihvatio i primijenio akt o medijskim slobodama. A dobra politička volja svih nas je preduvjet da bi svaki dobar dokument zaživio”, izjavila je Maja Sever, predsjednica Europske federacije novinara.

    Zaključak sagovornika je jasan – novinarima je potrebna stvarna zaštita, a ne samo borbene izjave i saopštenja. Promjene će, smatraju, doći tek kada društvo shvati da je odbrana onih koji otkrivaju istinu temelj demokratije, piše BHRT.

  • BiH u prvom polugodištu bilježi rast broja turista, najviše iz Hrvatske, Srbije i Turske

    BiH u prvom polugodištu bilježi rast broja turista, najviše iz Hrvatske, Srbije i Turske

    U prvih šest mjeseci ove godine, turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 855.727 posjeta, što je za 2,8 posto više u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Agencije za statistiku BiH, javlja Anadolija.

    Domaći gosti

    Domaći turisti ostvarili su 1,4 posto posjeta manje u odnosu na isti period 2024. godine, dok su strani turisti ostvarili 4,7 posto posjeta više u odnosu na isti period prethodne godine.
    Ukupno je ostvareno 1.785.535 noćenja, što je povećanje od 3,4 posto u odnosu na prošlu godinu. Domaći gosti ostvarili su 546.324 noćenja (rast od 1,4 posto), a strani 1.239.211 noćenja (rast od 4,3 posto).
    Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske sa 17,9 posto, Srbije sa 12,8 posto, Turske sa 9,8 posto, Slovenije sa 6,7, Kine sa 4,3, Njemačke sa 4,1 i Sjedinjenih Američkih Država sa 3,2 posto, što zajedno čini 58,8 posto ukupnog broja noćenja.
    Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su preostalih 41,2 posto noćenja. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 94 posto.
    Po prosječnoj dužini boravka, prednjače turisti iz Egipta i Irske s prosjekom od 3,7 noći, zatim iz Katara i Islanda sa po 3,5, Kuvajta sa 3,4, Francuske i Ujedinjenih Arapskih Emirata sa po 3,1 noć.

    Pad turista iz Arabije

    Kada je riječ o kretanjima po pojedinim tržištima, značajan rast noćenja zabilježili su turisti iz Kine i to 41,2 posto, Švedske 55 posto, Islanda 170 posto, Izraela 68,6 posto, Norveške 41,6, te Lat­vije 130,8 posto.
    S druge strane, pad je zabilježen iz Saudijske Arabije (- 43 posto), Južne Koreje (- 38 posto), Brazila (-12 posto) i Irana (- 64,3 posto), podaci su Agencije za statistiku BiH.
    Prosječno zadržavanje turista u BiH iznosilo je 2,1 noći, pri čemu su domaći i strani gosti imali isti prosjek boravka. Ovi podaci odnose se na komercijalne smještajne kapacitete, a prikupljeni su redovnim mjesečnim istraživanjem Agencije za statistiku BiH na osnovu evidencija iz knjiga gostiju i prijava smještaja.
    Izvor: Anadolija
  • UNICEF do sada u BiH pružio zaštitu za više od 5.698 djece bez pratnje

    UNICEF do sada u BiH pružio zaštitu za više od 5.698 djece bez pratnje

    Od 2018. godine UNICEF ima ključnu ulogu u odgovoru na potrebe djece izbjeglica i migranata, kao i njihovih porodica koje borave u privremenim prihvatnim centrima (TRC) širom Bosne i Hercegovine, navode iz ove UN-ove agencije.

    – Kroz sveobuhvatan i na djecu usmjeren pristup, u saradnji sa UN i NVO partnerima, a u odgovoru na potrebe i zahtjeve lokalnih i državnih vlasti, UNICEF je osigurao zaštitu, obrazovanje, psihosocijalnu podršku i zdravstvene usluge za hiljade ranjive djece, uključujući djecu bez pratnje, ističu iz UNICEF-a.

    Ova agencija je pružila 24/7 zaštitu za više od 5.698 djece bez pratnje, identificirajući rizike i osiguravajući upućivanje u slučajevima nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i trgovine ljudima. Pravno starateljstvo dodijeljeno je za 1.727 djece, čime im je omogućeno zastupanje u administrativnim postupcima i zaštita njihovih najboljih interesa.

    – Samo u ovoj godini, 583 djece je dobilo podršku kroz upravljanje slučajevima, dok je 176 slučajeva nasilja ili eksploatacije prijavljeno i obrađeno. Prevencijom i odgovorom na rodno zasnovano nasilje obuhvaćeno je 114 djece, a 67 ih je dobilo podršku kroz mjere smanjenja rizika, navode iz UNICEF-a.

    Što se tiče mentalnog zdravlja i psihosocijalne podrške (MHPSS), UNICEF je uspostavio Prostore prilagođene djeci (CFS) i organizirao strukturirane psihosocijalne aktivnosti, koje su obuhvatile 1.690 djece. Psihosocijalnu podršku dobilo je ukupno 3.290 djece, uključujući 127 djece u pratnji i 265 djece bez pratnje u 2025. godini.

    UNICEF je omogućio i pristup formalnom i neformalnom obrazovanju za više od 5.064 djece, uključujući rano učenje, pripremne programe i digitalno učenje putem Akelius aplikacije. Programi stručnog osposobljavanja obuhvatili su 2.235 adolescenata.

    U saradnji s obrazovnim institucijama i nevladinim organizacijama, UNICEF je opremio 11 škola ICT opremom i poboljšao konektivnost u osam škola, omogućivši preko 10.000 djece – od kojih je više od polovine djece u pokretu – pristup digitalnom učenju jezika.

    UNICEF je kroz programe roditeljstva obuhvatio 430 roditelja i staratelja, dok je 61 radnik na prvoj liniji dobio obuku iz oblasti zaštite djece. Mehanizmi povratnih informacija uključili su 747 osoba iz izbjegličke i lokalne zajednice, osiguravajući transparentnost i odgovornost, naglasili su.

    Dodaju da su podržali i 165 beba, djece i majki kroz zdravstvene i nutritivne usluge, uključujući centre za majke i bebe. Također, 88 staratelja dobilo je savjetovanje o ishrani dojenčadi i male djece. Kako bi se očuvalo dostojanstvo i zadovoljile osnovne potrebe, UNICEF je svake godine podijelio odjeću i higijenske artikle. U ovoj godini – za 618 djece i žena u prihvatnim centrima.

    – UNICEF-ov multisektorski odgovor bio je ključan za zaštitu prava i dobrobiti djece izbjeglica i migranata u Bosni i Hercegovini. Kroz strateška partnerstva, jačanje kapaciteta i angažman zajednice, UNICEF nastavlja raditi na tome da nijedno dijete ne bude zaboravljeno – poručuju iz UNICEF-a. Agencije UN-a koja skrbi o kvaliteti životnog standarda djece i omladine.

    Izvor: Fena/Federalna

  • Od danas na snazi dopune Krivičnog zakona FBiH: Bolja zaštita djece, žena i porodice

    Od danas na snazi dopune Krivičnog zakona FBiH: Bolja zaštita djece, žena i porodice

    Novi izmjenjeni tekst Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine na snazi je od danas, a to znači da sada krivično zakonodavstvo prepoznaje način izvršenja krivičnog djela putem informacijsko komunikacijskih tehnologija, raščlanjuju se pojmovi rodno zasnovanog nasilja prema ženama, a povećane su kazne za djela „nasilje u porodici“ i „tešku tjelesnu povredu“.

    Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH utvrđeno je i kažnjavanje onih koji prekrše zabranu prilaska utvrđenu sigurnosnom mjerom, iznos za zamjenu zatvorske kazne povećan je sa 100 KM na 150 KM po danu zatvorske kazne, a određeno je da zatvorska kazna ne može biti zamijenjena novčanom za krivična djela protiv spolne slobode i morala, krivična djela protiv ustavnog poretka Federacije ili organizovane trgovine ljudima.

    Jednom od dopuna je propisan novi član „teško ubistvo ženske osobe“, koji propisuje da „ko učini rodno zasnovano ubistvo ženske osobe, kaznit će se kaznom zatvora od 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora“.

    Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije BiH usvojio je Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma 23. jula i na sjednici Doma naroda 16. juna ove godine.

    Izvor: BHRT/Fena

  • Od 11. augusta počinju prijave za odlazak na hadž 2026/1447. po Hidžri

    Od 11. augusta počinju prijave za odlazak na hadž 2026/1447. po Hidžri

    Ured za hadž i umru Rijaseta Islamske zajednice izdao je obavijest za sve zainteresovane vjernike da proces prijavljivanja za putovanje na hadž 2026./1447. g. po Hidžri počinje 11.08.2025. godine.

    Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je isključivi organizator putovanja na hadž iz Bosne i Hercegovine, u skladu sa Ustavom Islamske zajednice i Zakonom o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica, te važećim propisima nadležnih organa Kraljevine Saudijske Arabije.

    Rijaset putem Ureda za hadž i umru, u skladu sa svojim mogućnostima, osigurava svojim članovima i pripadnicima u Bosni i Hercegovini, domovinskim zemljama i dijaspori, uslove za izvršavanje pete islamske dužnosti-hadža.

    Hadžije iz Bosne i Hercegovine u pravilu obavljaju temettu’ hadž.

    Više informacija možete pronaći na web stranici hadziumra.ba

  • Trend dolaska turista u padu: U junu zabilježeno 2,5 posto manje gostiju od istog mjeseca 2024.

    Trend dolaska turista u padu: U junu zabilježeno 2,5 posto manje gostiju od istog mjeseca 2024.

    U Bosni i Hercegovini u junu 2025. godine turisti su ostvarili 202.480 posjeta, što je manje za 0,1 posto u odnosu na maj 2025. i za 2,5 posto manje u odnosu na juni 2024. godine.

    Turisti su u junu u Bosni i Hercegovini ostvarili 408.776 noćenja, što je više za 2,3 posto u odnosu na maj 2025. i za 2,7 posto manje u odnosu na juni 2024. godine.

    U strukturi ukupno ostvarenih noćenja učešće domaćih turista bilo je 29 posto dok je 71 posto bilo učešće stranih turista. Broj noćenja domaćih turista u junu bio je manji za 7,2 posto u odnosu na maj 2025. i viši za 4,2 posto u odnosu na juni 2024. godine. Broj noćenja stranih turista u junu bio je veći za 6,8 posto u odnosu na maj 2025. i manji za 5,2 posto u odnosu na juni 2024. godine.

    U junu 2025. godine, u strukturi noćenja stranih turista, najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Turske sa 11,7 posto, Srbije sa 9,9 posto, Saudijske Arabije sa 8,9 posto, Hrvatske sa 7,9 posto, Njemačke sa 5,1 posto, Kine sa 4,7 posto i Poljske sa 4,3 posto, što zajedno čini 52,5 posto ukupnog broja noćenja. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su preostalih 47,5 posto noćenja, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Turistima je u junu 2025. u Bosni i Hercegovini bilo na raspolaganju 21.806 soba, apartmana i mjesta za kampiranje što je za 1,1 posto više u odnosu na juni 2024. godine. Također, bilo je dostupno 49.450 raspoloživih kreveta što predstavlja povećanje od 5,5 posto u poređenju s istim mjesecom 2024. godine.

    ╰┈➤ Program N1 

  • Sjajne vijesti: Bosna i Hercegovina će biti domaćin EP-a u sjedećoj odbojci 2029. godine

    Sjajne vijesti: Bosna i Hercegovina će biti domaćin EP-a u sjedećoj odbojci 2029. godine

    Bosna i Hercegovina će biti domaćin Europskog prvenstva u sjedećoj odbojci 2029. godine.

    To je na današnjoj press konferenciji ekskluzivno najavio kapiten reprezentacije Bosne i Hercegovine Sabahudin Delalić.

    “Ekskluzivno, Bosna i Hercegovina će biti domaćin Evropskog prvenstva 2029. godine. Bit će to 30 godina od Europskog prvenstva koje je održano u Sarajevu”, istakao je Delalić.

    Podsjetimo, BiH je na nedavno završenom EP-u koje je održano u Mađarskoj osvojila 12. titulu prvaka Europe.

    Zlatni ljiljani u finalu su savladali selekciju Njemačke rezultatom 3:0, a do naslova su stigli bez izgubljenog seta.

    Radiosarajevo.ba

  • Prije 30 godina poginuo general Izet Nanić, slavni komandant 505. bužimske brigade

    Prije 30 godina poginuo general Izet Nanić, slavni komandant 505. bužimske brigade

    Na današnji dan 1995. godine, poginuo je general Izet Nanić, heroj odbrambeno-oslobodilačkog rata u BiH 1992. -1995., slavni komandant 505. bužimske brigade 5. korpusa Armije RBiH.

    Izet Nanić rođen je u Bužimu, od majke Rasime i oca Ibrahima, kao drugi od sedam sinova. Vojnu akademiju završio je u Zagrebu 1987. godine.

    U bivšoj JNA, kao poručnik RV PVO službovao je u Kragujevcu, a poslije četiri godine, zbog velikosrpske politike, napustio je JNA, početkom 1992. godine. Nakon napuštanja JNA vratio se s porodicom u Bužim, aktivno učestvujući u organizaciji odbrane i formiranju prvih bosanskohercegovačkih odbrambenih vojnih jedinica. Formirao je Štab TO, a 1. avgusta 1992. godine postavljen na dužnost komandanta Štaba TO Bužim.

     

    Polovinom avgusta 1992. godine Nanić je osnovao 105. bužimsku udarnu krajišku brigadu, te formirao specijalne jedinice ČSN-BSN “Hamza” i DIV “Gazije” 5. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine.

    “Zlatni ljiljan”

     

    Gotovo sve vojne operacije kojima je Nanić rukovodio, poput Ćorkovače, Munje 93’, Breze 94’, uspješno su završene. U vrijeme međubošnjačkog sukoba u Krajini, Izet je pokazao dosljednost i patriotizam, suprotstavivši se formiranju paradržavne tvorevine AP Zapadna Bosna.

    U jednoj od bitaka na području Velike Kladuše (rejon Kapana), 18. juna 1994. godine, bio je ranjen. Za svoje herojstvo i uspješne vojne operacije, 14. avgusta 1994. godine, odlikovan je najvećim bh. ratnim priznanjem, ordenom “Zlatni ljiljan”.

    Pogibija

    Kad je Hrvatska vojska pokrenula operaciju „Oluja“, jedinice 5. korpusa ARBiH započele su akcije oslobađanja teritorija s ciljem spajanja s jedinicama HV-a. U okviru te akcije, na današnji dan, 5. avgusta 1995. godine, jedinice 5. korpusa, predvođene komandantom Nanićem, krenule su u proboj s Ćorkovače u smjeru Dvora na Uni. U toj bici komandant Nanić je ubijen u neprijateljskoj zasjedi VRS-a. U popodnevnim satima istog dana bosanske i hrvatske snage spojile su se kod Tržačkih Raštela, čime je izvršena i deblokada Unsko-sanskog kantona (u okruženju je bio više od 1.200 dana). Taj historijski uspjeh u Bužimu se nije slavio, jer nikome nije bilo do veselja zbog pogibije komandanta Nanića.

     

    Izetu Naniću posthumno je dodijeljeno priznanje “Orden heroja oslobodilačkog rata” 1998. godine i unaprijeđen je u čin brigadnog generala.

    Trajno ostaju upamćene i posljednje riječi generala Nanića, koje je noć prije pogibije zapisao u svoj ratni dnevnik.

    – Sve je u igri. Nadam se da će uspjeti. I ja s njima, a onda i narod. Pobjeda je blizu, ako Bog da, bit će naša BiH. Osjećam da mogu uraditi zamišljeno. Da mi je snage i sreće. Sve sam uložio. Nestalo je struje. Sretno! – napisao je.

     

    Gijom Dife - Avaz

  • Veći broj penzionera u FBiH sutra će uz julske penzije dobiti i jednokratnu novčanu pomoć

    Veći broj penzionera u FBiH sutra će uz julske penzije dobiti i jednokratnu novčanu pomoć

    Penzioneri u Federaciji BiH, tačnije veći dio njih, sutra će pored julskih penzija dobiti i jednokratnu novčanu pomoć koja iznosi od 100 KM do 250 KM, ovisno o visini penzije.
    Najniža penzija za juli iznosi 599,28 KM, zagarantovana je 715,21 KM, dok je najviša penzija 2.996,40 KM.
    Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za juli 372.120, iznosi 760,43 KM.
    Nema pomoći za one sa srazmjernim penzijama 
    Korisnici čije penzije su od 599,28 do 800 KM dobit će po 200 KM, a oni sa penzijama od 801 KM do 1.000 KM primit će pomoć od po 150 KM, dok će korisnici sa penzijama od 1.001 KM do 1.500 KM, dobiti po 100 KM.
    – Uredbom je određeno da se jednokratni dodatak na penziju isplaćuje korisnicima s prebivalištem u BiH koji su zatečeni u isplati na dan stupanja na snagu uredbe. Jednokratni novčani dodatak ne isplaćuje se korisnicima koji su ostvarili pravo na srazmjerni dio penzije, osim korisnika koji ostvaruju pravo na razliku penzije do iznosa najniže penzije sukladno članu 82. Zakona o PIO. Nadalje, jednokratni dodatak ne isplaćuje se ni korisnicima koji su u radnom odnosu kao ni korisnicima koji su ostvarili pravo na naknadu za tjelesnu onesposobljenost – naveli su iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
    Iako su predstavnici penzionera tražili od Vlade FBiH da se, umjesto za jednokratnu pomoć, 71,6 miliona KM usmjeri na vanredno povećanje penzija koje će biti trajno, odbijenu su.
    Za isplatu su potrebna 384 miliona KM 
    – I ove godine Vlada FBiH je donijela samoinicijativno uredbu bez saglasnosti Saveza udruženja penzionera FBiH, podijelila u razrede od prvog do četvrtog, kao da smo mi đaci, a ne matori ljudi i obuhvatila 353.500 penzionera od 458.322. Znači, 105 hiljada nije obuhvaćeno nikako.
    Tako srazmjerne penzije koje su ispod minimalne nisu obuhvaćene i nisu obuhvaćene kategorije penzionera koji su zaposleni na određeni način, kao i oni koji imaju penziju iznad 1.500 KM. Mislim da je to čista diskriminacija – kazao je ranije za Faktor Haso Halilović, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera Tuzlanskog kantona.
    Penzije za juli primit će ukupno 459.570 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose nekih 384 miliona KM, u što su uključena i sredstva namijenjena za isplatu jednokratnog novčanog dodatka u iznosu od 71.660.225,71 KM.
  • Porodica Silajdžić sa sedam sinova živi najveselije ljeto u BiH, ovo je njihova životna priča

    Porodica Silajdžić sa sedam sinova živi najveselije ljeto u BiH, ovo je njihova životna priča

    U vremenu kada društvene mreže preplavljuju fotografije savršenih poza iz luksuznih hotela i skupih restorana, priča porodice Silajdžić otvara potpuno drugačiji pogled na odmor. Denis i Sabina Silajdžić imaju sedam sinova. Njihova ljetovanja nisu skupa, ali su puna skokova u vodu s litica, bicikala, gitare, hokeja, smijeha i zajedničkih obroka. Kuhaju sami, jedu zajedno, pjevaju, pomažu jedni drugima. Nema glamura, ali ima snage porodice, zdravog duha i djetinje slobode.

    Oni su ispričali svoju priču za Novi dan na N1 televiziji, gdje su zajedno sa djecom govorili o svakodnevnom životu, odgoju i načinu na koji provode vrijeme zajedno.

    “Kod nas je uvijek veselo, dosta je bučno”

    Sabina Silajdžić priznaje da je teško opisati kako izgleda jedan njihov dan.

    “Uglavnom je uvijek veselo, mnogo je više od tih devet pari patika. Kod nas je uvijek još neko dijete. Uvijek je veselo, dosta je bučno”, kaže Sabina.

    Njen suprug Denis dodaje da je ljeto za njih najopuštenije godišnje doba:

    “Uglavnom provodimo u prirodi, rijeke, more, planine. Koristimo blagodati naše BiH. Uglavnom smo ovo ljeto se kretali po Hercegovini. Sve obilazimo, plivamo, skačemo. Onda je došlo je vrijeme sa mora”, priča Denis.

    Najmlađi sin Jahi, koji ima osam godina, ponosno kaže da je ovog ljeta skakao sa šest metara visine. Sabina objašnjava da djeca najčešće nauče plivati i skakati već sa četiri ili pet godina.

    “Sa njima smo davno postali ponovo djeca. Najbolje skače Jakub”, govori Sabina uz osmijeh.

    Jakub potvrđuje da kod njih nema straha:

    “Mi se ne bojimo da skačemo. I da se razbijemo, ne bojimo se. Samo tako možemo naučiti. Išli smo na Tajland sa reprezentacijom i zaista je bilo nezaboravno”, kaže Jakub.

    Sport, igra i zajedničko vrijeme

    Djeca porodice Silajdžić vole sport, neki treniraju fudbal, dok jedan od sinova najviše voli hokej.

    Sabina se prisjetila vremena kada su imali pomoć oko djece:

    “Imali smo dadilju, ona je bila osam godina sa nama. Već šest godina nije sa nama. Bog nam pomogne. Nekako smo usklađivali obaveze. Braća starija su pomagala. Već sedam godina nemamo neku ispomoć i ne treba nam”, kaže Sabina.

    Opisuje i kako izgleda život u njihovoj kući:

    “Malo društvo sa različitim karakterima. Sve činimo sa ljubavlju. Oni reflektuju neki koncept života koji smo mi živjeli. Uvijek smo htjeli da im damo priliku da imaju. Od kako znaju za sebe znaju za igru, zabavu”, govori Sabina.

    Dodaje i da joj, iako je univerzitetska profesorica, nije cilj da djeca budu savršeni učenici:

    “Ne moraju biti savršeni sa peticama. Meni je cilj da sačuvamo dijete od školstva koji nameče od nečeg. Naša misija je da se grade zdrave ličnosti, u psiho-emotivnom smislu. Da budu ono što jesu. Ima među njima koji su željni znanja, imaju neki koji imaju otklon od tog sistema i ne uklapaju se u taj sistem. Puštamo ih da bivaju ono što jesu. Mi smo distancirani od tog školstva. Naša misija je da su nam djeca zdrava. Ne želimo da niko narušava njihovo samopouzdanje”, objašnjava ona.

    “Bog odgaja roditelje, roditelji odgajaju djecu”

    Denis Silajdžić ističe da im je cilj odgojiti dobru djecu, ali prije svega dobre ljude.

    “Bog odgaja roditelje, roditelji odgajaju djecu. Želimo da budu dobri ljudi, da imaju Boga u srcu i da budu ono što stvarno jesu. Ponavljam, mi imamo među djecom učenike generacije, kao i one koje ne interesuje previše škola. Svi su izvrsni u nečemu za šta imaju urođene talente. Podržavamo u tome za šta su predodređeni”, objašnjava Denis.

    Sabina se nadovezuje da ih uče da je trud ono što ih oblikuje:

    “Naša misija je da učimo dijete da je Bog stvorio čovjeka da se trudi. Sa različitim amfitetima. Ulaže trud u ono što najviše vole”, kaže Sabina.

    Ističe i da je tajna njihove porodice u jednostavnosti i spontanosti:

    “Sve je stvar dobre organizacije. Kod nas je sve spontano. Ništa ne planiramo. Živimo sa smirajem. Mi ne moramo nigdje otići da bi nama bilo lijepo. Sve je spontano i to je naša tajna”, poručuje Sabina Silajdžić.

    Cijelo gostovanje pogledajte u videu.

    ╰┈➤ Program N1