Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • U susret upisima na fakultete: Najviše nezaposlenih ekonomista, pravnika i profesora engleskog

    Prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje (FZZZ) u aprilu u Federaciji Bosne i Hercegovine nezaposleno je 22.058 osoba sa visokom školskom spremom tj. završenim fakultetima i akademijama. Od toga je čak 6.928 osoba prvi put tražilo posao.

    U pogledu starosne strukture nezaposlene su 8.155 osobe sa visokom stručnom spremom starosti od 20 do 29 godina. Najviše nezaposlenih osoba sa visokom stručnom spremom je završilo Ekonomski fakultet i prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, nezaposleno je bilo 2.944 ekonomista.

    Od toga broja najviše nezaposlenih osoba sa završenom ekonomijom je u Kantonu Sarajevo 1.228, zatim u Tuzlanskom kantonu 598 i u Zeničko-dobojskom kantonu 371 osoba.

    Prema posljednjem izvještaju FZZZ nezaposleno je i 2.719 pravnika u Federaciji Bosne i Hercegovine. Najviše nezaposlenih osoba sa završenim Pravnim fakultetom očekivano je u najmnogoljudnijim kantonima. Kantonu Sarajevo 985, Tuzlanskom kantonu 520, Zeničko-dobojskom 425 i Hercegovačko-nertvanskom kantonu 316 osoba.

    Veliki broj je nezaposlenih i pedagoga u Federaciji Bosne i Hercegovine, ukupno 365 osoba, od čega je čak 165 sa područja Tuzlanskog kantona.

    Posao traži i 389 profesora engleskog jezika i to čak 142 na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, 104 iz Zeničko-dobojskog kantona, a u Unsko-sanskom kantonu nezaposleno je 62 profesora engleskog jezika.

    Zanimljivo je istaći kako se veliki broj nezaposlenih sa visokom stručnom spremom iz pojedinih zanimanja javlja samo u nekim kantonima. Tako je u Tuzlanskom kantonu nezaposleno 127 inženjera hemijske tehnologije. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu posao traži 117 inženjera agronomije, u Unsko-sanskom 62 inženjera prehrambene tehnologije, a u Srednjebosanskom kantonu nezaposlena su 42 inženjera poljoprivrede.

    U Kantonu Sarajevo su nezaposlena 353 politologa i 263 novinara, sa druge strane u Tuzlanskom kantonu teško posao pronalaze profesori bosanskog jezika kojih je 125 na “birou”, a u Zapadnohercegovačkom kantonu nezaposleno je 40 profesora hrvatskog jezika. U Unsko-sanskom kantonu nezaposleno je čak 125 medicinskih sestara sa visokom stručnom spremom.

    U cilju poticanja upisivanja deficitarnih zanimanja, Vlada Kantona Sarajevo je donijela odluku da će svim studentima koji upisuju prvu godinu prvog ciklusa IT studijskih programa na Elektrotehničkom fakultetu i Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu u akademskoj 2022/2023. godini snositi troškove studiranja iz budžeta Kantona Sarajevo.

    Na ETF-u, Odsjeku računarstvo i informatika, na raspolaganju će biti 150 mjesta, a na PMF-u, Odsjeku teorijska i kompjuterska nauka, 100 mjesta.

    klix.ba

  • Minimalna njemačka satnica od 12 eura: BiH u strahu od novog egzodusa

    Minimalna njemačka satnica od 12 eura: BiH u strahu od novog egzodusa

    Od 1. oktobra u Njemačkoj stupa na snagu povećanje minimalne satnice na 12 eura. Kancelar Olaf Scholz tako je ispunio obećanje da će, ako dođe na funkciju, povećati minimalnu satnicu, i to za gotovo 15 posto.

    Prema ranijim zakonima, minimalna je satnica krenula od 8,50 eura, onda se povećala na sadašnjih 9,82 eura, a od 1. jula prvi će put biti veća od 10 eura, odnosno iznosit će 10,45 eura.

    Vlada oprez

    U oktobru će se stabilizirati na 12 eura i tako će Njemačku učvrstiti kao predvodnicu evropske ekonomije. I sada dolazi do novog problema. Hoće li ovaj događaj potaknuti nova iseljavanja iz BiH?

    Za sada vlada oprez u davanju izjava jer je teško prognozirati situaciju u vremenu kada rat bukti na evropskom kontinentu, a šef Svjetske zdravstvene organizacije, upravo kada smo pomislili da smo se riješili virusa, tvrdi da bi mogla doći još gora verzija, piše Večernji list.

    PROČITAJTE JOŠ:   Evo kakvo nas vrijeme očekuje do sredine sedmice

    Analitičar koji je za ovaj list anonimno odlučio dati izjavu tvrdi da se može očekivati egzodus, ali ga se niko ne usudi prognozirati iz jednostavnog razloga.

    – Pa pogledajte koliko je ljudi otišlo. Pola miliona žitelja iz BiH u ovih je 10 godina sreću potražilo u inozemstvu i ne možemo tvrditi da je ta priča gotova. Mislili smo da će pandemija usporiti iseljavanje, u 2020. je to i učinila, ali samo zbog toga što je vladala neizvjesnost oko koronavirusa. Prošle je godine nekih 50 hiljada ljudi otišlo kada su se stekli uvjeti, pandemija oslabjela i slično. Ove godine pričamo o ratu, ako se ne proširi, onda od 1. oktobra možemo očekivati novi egzodus, samo će biti teže nego u ranijim valovima – priča sagovornik Večernjeg.

    A teže će biti jer dolaze novi migranti.

    – Najava je da bi zbog gladi i nestabilnosti na Bliskom istoku i u Africi nove stotine hiljada ljudi mogle krenuti prema Evropi, da ne iskoristim veću brojku. A da ne govorimo o tome da Njemačka već usisava Ukrajince i daje masovno radne dozvole. U toj situaciji radnicima iz BiH neće biti jednostavno. Istina je da su se radnici s ovih prostora dokazali u Njemačkoj u više od pola stoljeća gastarbajterstva, ali ovo su neka druga vremena. Ne možemo na isti način govoriti o zapošljavanju u miru i u zapošljavanju u ovakvim kriznim vremenima – ističe sugovornik. Kaže i da oni koji planiraju doći u Njemačku moraju dobro promisliti. Kada govorimo o 12 eura, moramo znati da ta vrijednost danas nije jednaka onoj od prije godinu dana.

    Rekordna inflacija

    Na primjer, godišnja stopa inflacije u Njemačkoj dosegla je u maju čak 7,9 posto, i to je najviše još od zime 1973./1974.

    – Iako je njemački kancelar najavio da traži s poslodavcima i sindikatima rješenja kako bi se ublažio učinak rasta cijena i usporila inflacija, moramo biti realni. S plinom, naftom, strujom… može na jesen i zimu izbiti haos. Poznato je da se u Njemačkoj i Austriji vježbama ljude pripremalo kako preživjeti bez struje. Smatram da se ne treba zalijetati i da treba izvagati sve pozitivne i negativne učinke ove minimalne satnice od 12 eura, pa tek onda napraviti korak prema ostanku ili pak odlasku – zaključio je za Večernji list analitičar.

  • Prvi muzej oldtimera u BiH nalazi se u Mostaru, najstariji eksponat iz 1927. godine

    Prvi muzej oldtimera u BiH nalazi se u Mostaru, najstariji eksponat iz 1927. godine

    Bosna i Hercegovina 1. jula dobija prvi muzej oldtimera, koji su u Mostaru, u naselju Radoč, osmislili i realizirali predstavnici Oldtimer kluba Mostar, na čelu sa predsjednikom Zdravkom Vidovićem.

    Za početak, u muzeju je izloženo više od 20 eksponata, a uglavnom su to jedinstveni primjerci kakvi se ne mogu pronaći u ostatku Evrope. Najstariji među njima je iz 1927. godine i još je u voznom stanju.

    – Cijeli život sam zaljubljenik u automobile i motore, a već 15 godina pravim ovu muzejsku priču iz želje za unapređenjem kulturnog sadržaja na ovim prostorima. Snaga nas malih ljudi je velika, a za sve što radite je potrebna ljubav – kaže Vidović za Faktor.

    Muzej je smješten u prostoru nekadašnje kasarne, koji je na korištenje dodijelila Civilna zaštita Hercegovačko-neretvanskog kantona. Broj eksponata u muzeju vremenom će rasti, da li će se naplaćivati ulaz još nije definirano, ali, ističe Zdravko, posjetioci će moći uživati u brojnim sadržajima.

    – Osim izložbenog prostora, posjetioci mogu izabrati i avanturističku vožnju Yugoturu u jednom od restauriranih auta. Dakle, u okviru Yugoture posjetioci mogu iznajmiti da voze stojadine, juge, renole, lade… A također, imat ćemo i rute oldtimerima Vinskom cestom, koju i na ovaj način želimo promovirati – pojašnjava Vidović.

    Oldtimer klub Mostar koji je osnivač muzeja, od 2017. član je međunarodne organizacije nacionalnih saveza, klubova i ostalih grupacija koje brinu o održavanju starih automobila na svjetskom nivou, a partner su i UNESCO-a.

    – Prošle godine nas je UNESCO proglasio najvećim kulturnim događajem u Evropi. Obišli smo cijeli Balkan i Evropu, a nedavno smo bili u Ženevi kao gosti francuske kraljevske porodice. Jedini smo bili pozvani sa Balkana. Mi već 17 godina promoviramo našu lijepu BiH i naš Mostar – ističe Vidović.

    U planu imaju urediti baštu, antikvarnicu, pab, prostoriju za registraciju i uvoz vozila, te za servis i procjenu oldtimera. Nedjeljom će organizirati autopijacu, ali ne samo za oldtimere, već i za ostala vozila.

    – Na taj način, ostvarit ćemo prihod za dalje poslovanje, jer naše institucije su nas vrlo malo podržale. Sve što radimo želimo ostaviti u naslijeđe generacijama koje dolaze da vide kako smo živjeli mi, kako su živjeli neki ljudi prije nas – navodi Vidović.

    Izvor: Faktor.ba

  • Pčelari u FBiH zadovoljni sezonom, ali su i cijene veće

    Pčelari u FBiH zadovoljni sezonom, ali su i cijene veće

    Berba bagremovog meda polako se privodi kraju, a ovogodišnjim prinosom najviše su zadovoljni pčelari Posavine, kaže Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara Federacije Bosne i Hercegovine.

    Iako je daleko od rekorda, koji su postignuti 2018. godine, koja je ocijenjena kao vrlo dobra, naročito za hercegovačke pčelare, 2022. prema riječima nadležnih u Savezu, puno je bolja od prethodne dvije pandemijske godine.

    Povećati podsticaje

    – Počela je aktivno mediti i lipa, a onda slijedi livadska paša kojoj se posebno raduju pčelari u Podrinju. Duga je 20-ak dana, a med će se vrcati u sedmom mjesecu. Velika su očekivanja pčelara, ali vidjet ćemo na kraju kako će sve biti – objašnjava Deljo.

    Sejo Deljo

    Kako sve skuplja, očekivati je i da će cijena ove namirnice biti veća. Do sada se za kilogram kvalitetnog meda izdvajalo 20 KM. No, u Savezu ističu kako je realno očekivati da će ona biti povećana za pet maraka.

    – Prema informacijama koje dobijam neki pčelari su već povećali cijenu na 25 KM. Federacija BiH godišnje proizvede dvije i po hiljade tona meda, ali toliko i uvezemo. To znači da imamo potrebu za tom namirnicom i da je pčelarstvo perspektivna grana. Naravno da je drugo pitanje, kakvog je kvaliteta med koji nam stiže iz uvoza. Ono što se zna jeste da je naš od svih relevantnih svjetskih instituta ocijenjen kao med iznimne kvalitete – navodi Deljo.

    Iako BiH ima sve uvjete za razvoj ove grane poljoprivrede, u čije bi se veće ulaganje u potpunosti mogao izbjeći uvoz u meda, nadležni nivoi vlasti, kaže Deljo, nemaju baš sluha za to.

    – Kada sam došao na čelo Saveza podsticaji su iznosili 60.000 KM. Davali su se po kilogramu predatog meda punioničarima. Moram kazati da su tada vladali neki lobiji. Međutim, mi smo aktivnom komunikacijom i saradnjom sa nadležnim federalnim ministarstvima, organiziranjem okruglih stolova i predavanja, marketingom i uz pomoć medija učinili da se dotadašnji mehanizam promijeni u podsticaje po košnici, kako se to inače radi i u zemljama Evropske unije. To smo uveli prošle godine, ali smo dobili sramotnih tri eura po košnici. Ali ove godine ti podsticaji su znatno povećani – za 66,6 posto. Primjera radi, za 20 košnica i više, pčelar je dobio 10 KM. Da budemo jasni, i to je malo, ali smo krenuli mijenjati stvari na bolje, pa se nadam da ćemo već naredne godine imati još više novca – naglašava Deljo.

    Velika očekivanja od Strategije

    Trenutno na području Federacije BiH registrirano je 220.000 košnica, no prijavljivanje, dodaje Deljo, još nije završeno.

    – Prema nekim našim procjenama, na području većeg bh. entiteta ima oko 350.000 košnica. To je respektabilan pčelinji fond koji treba uvažavati i učiniti sve da se on još više razvija. Dovoljno je primijeniti ono što su uvele uređene zemlje Evropske unije, jer će se to svima isplatiti – ističe Deljo.

    U Savezu pčelara Federacije BiH velika očekivanja imaju od Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja od 2021. do 2027. godine, koji je, kaže Deljo, proša javnu raspravu.

    – Mislim da je dokument u proceduri. Sada mora proći Vladu i Parlament Federacije BiH. Njegova najvažnija značajka, kada je riječ o pčelarstvu, je da bi već od naredne 2023. godine podsticaji po košnici trebali iznositi 35 KM. Ukupna izdvajanja za pčelarstvo iznosila bi 3,6 miliona KM, što je više nego duplo povećanje. To bi ovu granu poljoprivrede podiglo na respektabilan nivo. Želim kazati da u pčelarstvu nije samo važan med, nego i pčela kao vrlo značajan insekt u biodiverzitetu. To su prepoznale sve uređene zemlje Evropske unije, vrijeme je da i mi to primijenimo, zbog nas, ali i generacija koje dolaze – kazao je Deljo.

    Izvor: Faktor.ba

  • Bh. malinari zabrinuti: Ako cijena bude ispod 10 KM po kilogramu, nećemo ih ni brati

    Bh. malinari zabrinuti: Ako cijena bude ispod 10 KM po kilogramu, nećemo ih ni brati

    Za desetak dana u bratunačkom kraju počinje berba maline, a malinari su pred velikim izazovom. Iako se očekuje dobar kvalitet ploda, procjene prinosa nisu optimistične, a ukoliko cijena bude niža od deset maraka po kilogramu, najavljuju da maline neće ni brati.

    U iščekivanju ovogodišnje berbe, bratunački malinari nisu optimisti. Od otkupne cijene zavisi hoće li uopšte krenuti u berbu, jer, kako kažu, sve jeftinije od deset maraka za njih je čist gubitak.

    “Ako cijena bude mala, onda su nas ubili, ubili smo se radeći. Ako to ukinem, ja drugo ništa sijati neću, to će biti prazne njive”, priča proizvođač malina iz Bratunca Milomir Milovanović.

    “Zaoravaju, evo ovdje je bio malinjak gdje je sad kukuruz, tamo kukuruz je bio malinjak, iza ovih je bio malinjak, sve je to uništeno, jedno sedam dunuma”, pokazuje nam proizvođač malina iz Bratunca Pavle Milovanović, piše BHRT.

    Otkupljivači kažu da je o cijeni ovogodišnjeg roda još uvijek rano govoriti. Da li će ponuditi cifru koju priželjkuju proizvođači, nisu otkrili.

    “Cijenu tržište diktira, mi to još ne znamo, nezahvalno je malo i govoriti, dešavanja su specifična zbog rata u Ukrajini, šta će biti i kako, to mi još ne znamo”, navodi agronom u hladnjači Ekonik Danka Mićić.

    “Na kvalitet računamo, ali prinos će do 30% biti manji u odnosu na prošlu godinu, posebno gdje je bio prošle godine grad na početku berbe, odrazilo se i ove godine, može se vidjeti i iza mene ovdje”, pokazuje nam predsjednik UO Udruženja malinara Vilamet Bratunac Ivan Stojanović.

    U bratunačkom udruženju malinara ‘Vilamet’ kažu da je, pored cijene, upitan i prinos jer malinjaci nisu u dobrom stanju.

    “Nevrijeme koje nas je prošle godine zadesilo smanjilo je 50% prinosa i ove godine je smanjen prinos, kraće su rodne grane”, objašnjava rukovodilac rasadničke proizvodnje Marina Jovanović.

    Uz to, mnogi pred početak berbe muku muče i sa nedostatkom sezonaca.

    Kada je riječ o kupinama, prošle godine je kilogram u otkupu koštao pet maraka, a ove će godine će prema nekim procjenama cijena biti duplo manja.

     

     

    radiosarajevo

  • Počeo sastanak bh. zvaničnika i lidera stranaka sa Michelom u Briselu, Čović ne prisustvuje

    Počeo sastanak bh. zvaničnika i lidera stranaka sa Michelom u Briselu, Čović ne prisustvuje

    Kako je ranije objavljeno, cilj sastanka je razgovarati o tome kako postići napredak na evropskom putu Bosne i Hercegovine, smanjiti tenzije između političkih stranaka, i kako unaprijediti stabilnost i funkcionalnost naše države.

    Sastanak će biti posvećen i koracima ka izgradnji povjerenja, kompromisa i dijaloga, te može dati osnovu za dogovor između političara kako bi bila unaprijeđena funkcionalnost BiH i ključne reforme koja zemlja treba postići na putu evropskih integracija.

    Na sastanku osim Michela učestvuju i visoki predstavnik Evropske unije (EU) za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell, šef Michelovog Kabineta Simon Mordue, šef Delegacije EU-a u BiH Johann Sattler.

    Iz Bosne i Hercegovine na sastanak su pozvani članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, Milorad Dodik i Željko Komšić, a pozvani su i predsjedavajući i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH Dragan Čović i Bakir Izetbegović.

    Također, na sastanak su pozvani i Branislav Borenović (PDP), Petar Đokić (Socijalistička partija), Edin Forto (Naša stranka), Elmedin Konaković (NiP), Nenad Nešić (DNS), Nermin Nikšić (SDP), Nermin Ogrešević (NES), Elzina Pirić (PDA), Nenad Stevandić (Ujedinjena Srpska), Senad Šepić (Nezavisni blok) i Emina Merdan, šefica Misije Bosne i Hercegovine pri Evropskoj uniji u Briselu.

  • Nakon što im je zapaljen kombi: Crnogorci ponudili smještaj i prijevoz bh. Navijačima

    Nakon što im je zapaljen kombi: Crnogorci ponudili smještaj i prijevoz bh. Navijačima

    Fudbalske A reprezentacije Crne Gore i Bosne i Hercegovine podijelile su bodove u komšijskom derbiju 3. kola Lige nacija.

    Meč završen bez pobjednika – 1:1, a jučer, prije utakmice dogodio se i jedan incident.

    U Podgorici je zapaljen kombi navijača BiH koje je bio parkiran u jednom dvorištu u Ulici Slobodana Škerovića na Draču.

    Dok je crnogorska policija “radila na utvrđivanju okolnosti pod kojim je došlo do incidenta”, kolege novinari iz Podgorice su se pokazali kao pravi domaćini.

    Tako je Radio i televizija Crne Gore (RTCG) objavila da je ponudila navijačima iz BiH prijevoz i smještaj, piše portal tamošnje državne televizije.

     

    faktor

  • Povećava se minimalna satnica u Njemačkoj, BiH u strahu od novog egzodusa

    Povećava se minimalna satnica u Njemačkoj, BiH u strahu od novog egzodusa

     

    Prošle je godine nekih 50 hiljada ljudi otišlo kada su se stekli uvjeti, pandemija oslabjela i slično. Ove godine pričamo o ratu, ako se ne proširi, onda od 1. oktobra možemo očekivati novi egzodus, samo će biti teže nego u ranijim valovima, kaže analitičar

    Od 1. oktobra u Njemačkoj stupa na snagu povećanje minimalne satnice na 12 eura. Kancelar Olaf Scholz tako je ispunio obećanje da će, ako dođe na funkciju, povećati minimalnu satnicu, i to za gotovo 15 posto. Prema ranijim zakonima, minimalna je satnica krenula od 8,50 eura, onda se povećala na sadašnjih 9,82 eura, a od 1. jula prvi će put biti veća od 10 eura, odnosno iznosit će 10,45 eura, piše Večernji list BiH.

     

    U oktobru će se stabilizirati na 12 eura i tako će Njemačku učvrstiti kao predvodnicu evropskog gospodarstva. I sada dolazi do novog problema. Hoće li ovaj događaj potaknuti nova iseljavanja iz BiH?

     

    Za sada vlada oprez u davanju izjava jer je teško prognozirati situaciju u vremenu kada rat bukti na evropskom kontinentu, a šef Svjetske zdravstvene organizacije, upravo kada smo pomislili da smo se riješili virusa, tvrdi da bi mogla doći još gora verzija.

     

    Analitičar koji je za Večernji list anonimno odlučio dati izjavu tvrdi da se može očekivati egzodus, ali ga se niko ne usudi prognozirati iz jednostavnog razloga.

     

    – Pa pogledajte koliko je ljudi otišlo. Pola miliona stanovnika iz BiH u ovih je 10 godina sreću potražilo u inozemstvu i ne možemo tvrditi da je ta priča gotova. Mislili smo da će pandemija usporiti iseljavanje, u 2020. je to i učinila, ali samo zbog toga što je vladala neizvjesnost oko koronavirusa. Prošle je godine nekih 50 hiljada ljudi otišlo kada su se stekli uvjeti, pandemija oslabjela i slično. Ove godine pričamo o ratu, ako se ne proširi, onda od 1. oktobra možemo očekivati novi egzodus, samo će biti teže nego u ranijim valovima – priča sagovornik.

     

     

    A teže će biti jer dolaze novi migranti.

     

    – Najava je da bi zbog gladi i nestabilnosti na Bliskom istoku i u Africi nove stotine hiljada ljudi mogle krenuti prema Evropi, da ne iskoristim veću brojku. A da ne govorimo o tome da Njemačka već usisava Ukrajince i daje masovno radne dozvole. U toj situaciji radnicima iz BiH neće biti jednostavno. Istina je da su se radnici s ovih prostora dokazali u Njemačkoj u više od pola stoljeća gastarbajterstva, ali ovo su neka druga vremena. Ne možemo na isti način govoriti o zapošljavanju u miru i u zapošljavanju u ovakvim kriznim vremenima – ističe sagovornik.

    Kaže i da oni koji planiraju doći u Njemačku moraju dobro promisliti. Kada govorimo o 12 eura, moramo znati da ta vrijednost danas nije jednaka onoj od prije godinu dana.

     

    Primjerice, godišnja stopa inflacije u Njemačkoj dosegla je u maju čak 7,9 posto, i to je najviše još od zime 1973./1974.

     

    – Iako je njemački kancelar najavio da traži s poslodavcima i sindikatima rješenja kako bi se ublažio učinak rasta cijena i usporila inflacija, moramo biti realni. S plinom, naftom, strujom… može na jesen i zimu izbiti haos. Poznato je da se u Njemačkoj i Austriji vježbama ljude pripremalo kako preživjeti bez struje. Smatram da se ne treba zalijetati i da treba izvagati sve pozitivne i negativne učinke ove minimalne satnice od 12 eura, pa tek onda napraviti korak prema ostanku ili pak odlasku – zaključio je za Večernji list analitičar.

     

    depo

  • Život u Urisićima kod Srebrenice: Dvoje djece do škole idu desetke kilometara

    Život u Urisićima kod Srebrenice: Dvoje djece do škole idu desetke kilometara

    Urisići ili kako mještani kažu “Risići”, malo je selo u brdima na 35 kilometara od Srebrenice, dva kilometra udaljeno od rijeke Drine, hidroakumulacije Perućac i granice sa Srbijom.

    Selo je prije rata u Bosni i Hercegovini brojalo 35 kuća. Danas to nije slučaj. Godine 2002. u selo se vratio veliki broj stanovnika. Međutim, zbog loše putne infrastrukture, izostanka podrške, loših uvjeta za život, napustili su obnovljene kuće i bolji život pronašli u nekim drugim mjestima.

     

    Selo puno djece

    Ekipa Anadolu Agency (AA) posjetila je ovo selo. Malo makadam, pa malo asfalt. Vožnju kroz prelijepe predjele, prirodu i pitomi kraj kvari loša putna infrastruktura. To uveliko otežava i život nekolicini mještana sela.

     

    Mirsad Sinanović se 2002. godine vratio u selo.

    – Selo je prije rata brojalo 35 kuća, dakle 35 domaćinstava i oko 700 stanovnika. Danas u selu živi 21 osoba. Kada je krenuo povratak, vratilo se bilo oko 100 ljudi. Bilo je 18-oro djece. Međutim, zbog lošeg puta, loše situacije, narod napušta kuće, jer ovdje ne vidi neku perspektivu. Ovdje danas stalno žive tri porodice. Neki dolaze samo tokom ljeta, malo budu tu. Ljudi se i boje, sigurnost nije neka, niko nas ne štiti, niko nam ne dolazi – ispričao je Sinanović.

     

    Među prvima se vratio u selo Urisići. Organizovao je i povratak na taj kraj.

    – Ljudi su se vraćali. Napravili smo 21 kuću. Sada su tu stalno smo tri porodice. Mlađi su se zaposlili, drugi ne vide sebe tu. Niko ne održava puteve. Ljudi najviše napuštaju selo zbog loše putne infrastrukture. Selo se polako gasi – izjavio je Sinanović.

     

    Rano ustajanje

    Kako je kazao, ovo je bilo najmlađe povratničko selo s najviše djece.

    – Tako je bilo do prije deset godina. Sada odavde svakodnevno u školu ide samo dvoje djece. Još dvoje djece boravi u internatu u prostorijama Emmausa u Potočarima. Ostali su odselili i zatvorili kuće – pojasnio je Sinanović.

    Među dvoje djece koja idu u školu iz sela Urisići je i njegov devetogodišnji sin Salmir. On i još jedna djevojčica idu u jednu područnu školu u kojoj nastavu pohađaju djeca do petog razreda.

    – Dijete u školu polazi ujutro u 6.15, a u školu ulazi u 7.30. Nenaspavano je, vraća se oko 12, 13 sati. Umorno je, a treba pomoći roditeljima, čuva stoku. Mora se boriti. Najgore mu je što u selu nema djece da se igraju. Razmišljam da i njega dam u internat ili da negdje privatno stanuje. Vidjet ću.

    Ne mogu ga držati samog ovdje. I ova djevojčica s kojom je do sada bio ovdje, s kojom se igrao, završava peti razred ovdje i ide u Srebrenicu, tako da će ostati sam – poručio je Sinanović.

     

    U školu ga ne smije pustiti samog, jer ima i divljih životinja.

    – Ne smijem ga pustiti samog. Ovdje ima medvjeda, vukova, šakala… Svaki dan se susrećemo sa životinjama – ispričao je Sinanović.

     

    Želi biti kao Zlatan

    Preživljavaju uz pomoć poljoprivrede. Dok pokazuje okolne šume i njive, ispričao je koliko je posla pred njih i njegovom porodicom. Međutim, to ne može biti dovoljno za život dostojan čovjeku.

    – Prepušteni smo na milost i nemilost – dodao je Sinanović.

    Devetogodišnji Salmir je od velike pomoći svojim roditeljima. Dok se njegovi vršnjaci u gradovima igraju zajedno, idu u kino, na bazene, on pomaže oko poljoprivrednih poslova, čuva stoku i mašta da jednog dana bude fudbaler. Uzor mu je Zlatan Ibrahimović.

    – Idem u treći razred. Igram se s jednom drugaricom i babom. Želim biti fudbaler. Uzor mi je Ibrahimović. Teško mi je ujutro ići u školu, jer puno rano ustajem. Roditeljima pomažem tako što čuvam krave, nosim kerovima hranu… – rekao je Salmir.

    Napuštamo selo u kojem skoro pa da nema života iako se nalaze nadomak jezera Perućac, koje se proteže kroz kanjon 50 kilometara do Višegrada. Tu su i kulturni spomenici poput srednjovjekovne tvrđave Klotijevac i velike nekropole stećaka.

     

  • Seizmolog: Balkan ušao u period u kojem će biti jakih zemljotresa

    Seizmolog: Balkan ušao u period u kojem će biti jakih zemljotresa

    Seizmološkinja Slavica Radovanović izjavila je za RTS da je Balkan, sa dva velika zemljotresa – kod Petrinje i u Albaniji, ušao u period od desetak godina u kojem će biti jakih zemljotresa.

     

    Nekoliko gradova u Srbiji u proteklim danima zatresli su slabiji potresi.

    Tako je Lazarevac prije nekoliko dana pogodio zemljotres magnitude tri jedinice po Rihteru. Samo četiri dana ranije treslo se na Mokroj Gori, a u proteklih šest mjeseci zabilježeni su manji zemljotresi u Mladenovcu, Aranđelovcu, oko Kopaonika, Čačku, Kruševcu…

    Seizmologinja Slavica Radovanović kaže za RTS da je u proteklih 10 godina na teritoriji Srbije ipak bilo malo, čak i slabih, zemljotresa.

    “Veliki broj zemljotresa ispod magnitude dva je registrovan, ali nije bilo zemljotresa koje bi ljudi osjetili, do tog jednog trenutka kada smo očigledno, zbog događaja u okruženju, ušli u proces lagane pripreme za velike zemljotrese koji će nastaviti da se događaju na Balkanu”, ističe Radovanović.

    Kaže da se zemljotresi dešavaju u ciklusima i da je Balkan, sa dva velika zemljotresa – kod Petrinje i u Albaniji, polako ušao u period od desetak godina u kojem će biti jakih zemljotresa.

    “Ne znamo kada će se tačno dogoditi. Najjači zemljotresi se dešavaju na našem prostoru na između 80 i 100 godina, s tim što se ne dešavaju na istom mjestu na kojem su se ranije dogodili nego se dešavaju u istoj zoni na različitom mjestu”, objašnjava Radovanović.

    Kaže da su, što se tiče Balkana, zemljotresi u zoni Jadranskog mora mnogo jači nego u Srbiji, a da su u Rumuniji još jači.

     

    N1