Category: BiH

Povoljne vremenske prilike obogatile su ove godine krošnje šljiva, jabuka, krušaka, trešanja i drugog voća pa voćari u Bosni i Hercegovini očekuje dobar urod, uz uvjet da se povoljne vremenske prilike nastave i da ne bude elementarnih nepogoda poput grada i da bude dovoljno berača kada sazrije voće.

– Do berbe voća je daleko, ali još ne smijem govoriti kakav će urod biti jer vrijeme je varljivo. Međutim, voćari u Prijedoru imaju drugi veliki problem jer berača voća nedostaje godinama. Tako će biti i ove godine, pa većina ljudi smanjuje zasade voćki kako bi mogli sami uz pomoć rodbine na vrijeme obrati voće. Masovno ljudi napuštaju Bosnu i Hercegovinu i odlaze na rad u Evropu. U Prijedoru više nema maline. Prije nekoliko godina bila je velika proizvodnja, dok je bilo ljudi, sada njih više nema, pa smo i mi odustali od proizvodnje malina – ispričao nam je Mladen Marjanović, predsjednik Udruženja voćara u Prijedoru.

Vlasnici velikih plantaža voća u Prijedoru, kako kaže Marjanović, uvozili su radnu snagu za branje voća i tako će biti i ove godine.

– Dnevnica berača voća kreće se od 50 maraka pa naviše. Sve zavisi koje se voće bere, a dnevnica može biti maksimalno do 100 maraka. Uz to je beračima osigurana hrana i piće – kaže Marjanović.

Isti problem imaju svi voćari u Bosni i Hercegovini kada dođe do berbe jer berače je sve teže pronaći, a voće se mora obrati na vrijeme.

– Kada dospije domaće voće, ono se prodaje jeftino. Naprimjer, kada se na pijacama i prodavnicama nađe naša kruška koja je kvalitetna i slađa od uvozne, prodaje se u maloprodaji 1,5 maraka po kilogramu. Čim nestane naše kruške, stižu nove iz Italije, Poljske, Holandije, Belgije i prodaju se po kilogramu 3,5 marake. Nažalost, ne mogu voćari biti proizvođači i trgovci u isto vrijeme – zaključuje Marjanović.

faktor

Broj ilegalnih ulazaka u Evropsku uniju sa Zapadnog Balkana gotovo je triput veći u odnosu na isti period prošle godine. Od zemalja iz okruženja[1]najviše je ugrožena Srbija, u kojoj ujedno boravi i najveći broj migranata, dok je u Bosni i Hercegovini situacija, barem za sada, zadovoljavajuća.

Migrantski pritisak na Bosnu i Hercegovinu je znatno oslabio u posljednje tri godine. Pokazuje to i broj migranata koji se trenutno nalazi u prihvatnim centrima. Naša zemlja im je samo usputna stanica i ne biraju sredstva da dođu do krajnjeg cilja, a to je danas, nažalost, u Bihaću imalo i koban ishod.

“Sinoć negdje oko 21:40 časova, kolege sa Graničnog prelaza Izačić prijavile su da se neposredno pred samu granicu sa Hrvatskom dogodio nemili događaj. Ilegalni prelazak migranta koji se sakrio ispod samog podvožja kamiona. Iz nepoznatih razloga isti je pao u vožnji te zadobio teške tjelesne povrede. Migrant je prevezen u KB “Dr. Irfan Ljubijankić”, pokušali su mu pružiti pomoć, ali nažalost jutros je preminuo”, izjavio je glasnogovornik Uprave policije MUP-a USK Adnan Beganović.

Migranti svakodnevno pokušavaju ilegalno preći granicu i stupiti na tlo Evropske unije. Upravo zbog toga neki od njih ne žele u kamp Lipa nadomak Bosanskog Petrovca.

“Kamp Lipa je previše udaljen od grada i granice. Naprimjer, iz grada do granice imamo samo 5 kilometara, a sa Lipe do granice skoro 40”, priča migrant iz Pakistana.

“Svoj put iz Afganistana ka ovamo sam započeo prije pola godine, cilj mi je Francuska jer tamo je cijela moja porodica. Nadam se da ću uspjeti”, kaže drugi migrant iz Pakistana.

Smanjenje priliva migranata je posljedica promjene rute kretanja ka Evropskoj uniji. Migranti su danas više orijentisani ka Mađarskoj i Rumuniji.

“Trenutno ne raspolažemo nekim velikim podacima da bi moglo doći do preusmjeravanja rute kretanja prema Bosni i Hercegovini. Evidentno je da imamo dovoljan broj kapaciteta u svim prihvatnim centrima i što je bitno, imali smo priliku nedavno posjetiti zemlje zapadnog Balkana, proći cijelu rutu, i ono što smo zabilježili na toj ruti to je da nema velikih kretanja i pomjeranja”, govori zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima BiH Mirsad Buzar.

Zbog svog geografskog položaja Unsko-sanski kanton je godinama unazad najoptimalnija ruta za migrante iz Sirije, Pakistana, Afganistana i drugih zemalja. U prihvatnim centrima koji egzistiraju ovdje, boravi nešto više od 600 migranata, a isto toliko ih se šeće slobodno. Sigurnosna situacija je, kažu u MUP-u, zadovoljavajuća.

bhrt

Policiji je ispričao da su ga nepoznate naoružane osobe, sa fantomkama na glavama, otele, držale vezanog na nepoznatoj lokaciji i otele mu oko 3.000 maraka

Pripadnici Policijske uprave Trebinje Okružnoim javnom tužilaštvu u tom gradu podnijeli su krivičnu prijavu o počinjenom krivičnom djelu protiv osobe inicijala M. G. zbog sumnje da je počinila krivično djelo lažno prijavljivanje, saopćeno je iz PU Trebinje.

– Navedeno lice se sumnjiči da je dana 30.05.2022. godine lažno prijavilo izvršenje krivičnih djela razbojništvo, protivpravno lišenje slobode i krivično djelo nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija – saopćeno je iz PU Trebinje.

Faktoru je nezvanično, iz izvora bliskog istrazi, potvrđeno da je Tužilaštvu prijavljen Miloš Grahovac, policajac iz Nevesinja, za kojim se tragalo četiri dana, nakon čega je pronađen vezan u blizini mjesta Divin.

Policiji je ispričao da su ga nepoznate naoružane osobe, sa fantomkama na glavama, otele, držale vezanog na nepoznatoj lokaciji i otele mu oko 3.000 maraka.

Međutim, ispostavilo se da je cijelu priču izmislio. Motivi za to zasad nisu poznati.

Priča je od samog početka bila “nategnuta”, naročito nakon što je Grahovac pronađen na lokaciji koju su prethodno pretražile ekipe koje su za njim tragale.

Protiv njega se, inače, vodi sudski postupak, a osumnjičen je za stavljanje lažnog novca u opticaj.

Zbog toga je, ranije suspendovan sa mjesta policijskog službenika u PS Nevesinje.

Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO) prodaje 2.134 komada krem namaza Nutella, a kako je navedeno, razlog zbog direktne prodaje je rok trajanja koja ističe za kratak vremenski period.

Kako je objavila Akta.ba, UIO prodaje ukupno 2.134 komada Nutelle i to:

-Krem namaz Nuttela, 825g/600 kom (rok trajanja 19.08.2022., 27.08.2022., 31.08.2022.);

-Krem namaz Nuttela, 825g/358 kom (rok trajanja 26.08.2022., 27.08.2022., 31.08.2022.);

-Krem namaz Nuttela, 750g/924 kom (rok trajanja 02.07.2022., 16.07.2022., 16.08.2022., 18.08.2022.);

-Krem namaz Nuttela, 450g/210 kom (rok trajanja 10.08.2022.);

-Krem namaz Nuttela, 1000g/42 kom (rok trajanja 11.08.2022., 20.08.2022., 23.08.2022.).

Pravo učešća imaju sva pravna lica sa teritorije BiH koja se bave prometom predmeta direktne prodaje.

Direktna prodaja će se održati u prostorijama u sjedištu Regionalnog centra Banjaluka, sutra 15. juna 2022. godine, sa početkom u 11:00 sati.

N1

Studio Teatar poziva mlade od 17 do 27 godina da se prijave i postanu dio kreativnog volonterskog tima 6. međunarodnog teatarskog festivala  Ljetne večeri Studio Teatra. Ako ste ambiciozni, komunikativni, želite raditi sa uigranim festivalskim timom i volite teatar, ovo je jedinstvena prilika da postanete dio najljepše teatarske priče pod vedrim nebom.

Poziv je otvoren sedam dana, odnosno do 20. juna 2022. godine do kada svi zainteresovani trebaju ispuniti aplikacijski obrazac koji se nalazi na službenoj stranici Studio Teatra: http://www.studioteatar.com/postani-dio-tima-6-festivala-ljetne-veceri-studio-teatra/

Najboljih deset prijavljenih bit će dio kreativnog tima ovogodišnjeg festivala.

Festival Ljetne večeri Studio Teatra održat će se od 03. do 07. jula 2022. godine u Zenici, kada će publika imati priliku da gleda neke od najboljih regionalnih i bosanskohercegovačkih predstava.

U skladu sa Uputstvom o rokovima i redosljedu izbornih aktivnosti za Opće izbore 2022. godine rok za podnošenje prijava za ovjeru koalicija ističe danas, 14. juna 2022. godine u 16:00 sati.

Nakon što Centralna izborna komisija BiH izvrši provjere i ovjeri koalicije koje ispunjavaju uslove, rok za podnošenje kandidatskih listi počinje 22. juna i traje do 04. jula 2022. godine.

Podsjetimo da su finansijska sredstva u iznosu od 12.528.000 KM za provedbu Općih izbora u Bosni i Hrecegovini zakazanih za nedjelju, 02.10.2022. godine operativna i nalaze se na računu Centralne izborne komisije BiH-Program posebnih namjena Opći izbori 2022. godine.

Aktivnosti koje nisu mogle biti započete ili su zaustavljene zbog neosiguranja finansijskih sredstava sada se mogu provesti.

Pokrenute su i sve javne nabavke potrebne za održavanje Općih izbora 2022. godine.

Izvor: BHRT

Širokobriješka kompanija Hering, koja izvodi radove, je objavila snimak iz zraka, impozantnu građevinu koja je među najzahtjevnijim objektima gradnje na Koridoru 5C.

Spajanje prvog raspona od 147 metara između stupova S3 visokog 92 metra i S4 koji je za jedan metar niži je uspješno okončano što je označilo važan pomak na izgradnji impozantne i veoma zahtjevne građevine na hercegovačkom autoputu.

Ovaj most će biti dužine 980 metara s visinom stupova 92, 97, 92, 91, 88 i 66 metara, čime je i najveći i najzahtjevniji projekt na izgradnji autoputa kroz Hercegovinu.

To je kontinurani prenapeti armiranobetonski most sandučastog poprečnog presjeka, građen tehnologijom slobodne konzolne gradnje.

Rasponska konstrukcija je sandučastog poprečnog presjeka oslonjena na jedne stupove, što znači da je na jednom stubu jedan i drugi pravac autoputa, a ukupna širina poprečnog presjeka mosta je 21,92 metra.

Zbog toga je, kako su objasnili stručnjaci, po prvi put kod nas primijenjeno to rješenje, a zbog same veličine konzola, koja je neuobičajeno velikog raspona od 4,9 metara, bilo je potrebno poprečno prenaprezanje mosta.

U toku izgradnje i u toku ekspoloatacije vrši se oskultacija samog mosta, odnosno osmatranje sa mikrotiangulacionih stubova, koji su postavljeni na okolnim brdima i mjere precizni nivelvan, tako da se stalno provjerava i u toku izgradnje i u toku eksploatacija sigurnost i stabilnost mosta, jer je impozantnih i dimenzija i raspona.

Izvođač radova je konzorcij, koji čine Azvirt Limited Liability Company (Azerbejdžan), Sinohydro Corporation Limited (Kina) i Powerchina Roadbridge Group Co. Ltd. (Kina), a podizvođač radova je Hering iz Širokog Brijega, dok je ukupna vrijednost radova za izgradnju mosta Počitelj 28.114.889 eura bez PDV-a.

Most Počitelj gradi se u sklopu poddionice Počitelj – Zvirovići na Koridou 5C, a financira se iz sredstava Europske investicijske banke (EIB) u visini od 100 milijuna eura i bespovratnim sredstvima Europske unije u visini od pet miliona eura, koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Centralna.ba

Imajući u vidu kinesku reputaciju u vezi kapitala koji je korozivan, te da njihovim izvorima finansiranja nedostaju transparentnost i odgovornost, što je i razumnjivo jer sve finasije potiču iz jednog autoritarnog režima, jasno je da Kina putem svojih firmi na neki način kupuje blagonaklonost pojedinih bh. političara koji im pogoduju kod ovladavanja prirodnih resursa. Već sutra to može biti iskorišteno i kao sredstvo uticaja kod donošenja političkih odluka u korist Kineza i njihovih interesa u BiH

U euforičnom raspoloženju i simboličnim presijecanjem vrpce predstavnici Vlade Livanjskog kantona, te općina Livno i Tomislavgrad, kao i kineskih državnih kompanija China National Technical Import & Export Corporation, te Powerchina Resources u decembru 2021. godine pompezno su najavili izgradnju Vjetroelektrane „Ivovik“, snage 84 MW.

Kao osnivači VE “Ivovik” upisane su firme CNTIC Capital CO Limited i Sinohydro Holding Limited iz Kine. Izjavu u ime “investirora” dao je Xin Xiao, koji je predstavljen kao direktor firme Powerchina Resources, iako se ta firma ne spominje u Registru poslovnih subjekata u BiH. Međutim, osoba s imenom Xin Xiao u istom tom registru sad je navedena kao direktor VE “Ivovik”?!

Piše: Semira DEGIRMENDŽIĆ

Investitori i njihovi ushićeni domaćini ambiciozno su još najavili da će izgradnja VE “Ivovik” koštati 130 miliona eura i da će početi s radom već 2023. godine?!

Faksimil Registra poslovnih subjekata u BiH: Kinezi osnivači i u upravi VE “Ivovik”

Fokus je ovih dana posjetio lokalitet brda Ivovik gdje je bila najavljena gradnja, ali tamo nismo zatekli niti pronašli nijedan trag ni dokaz da se bilo šta radi na realizaciji bombastično najavljene investicije.

Od nekoliko mještana u obližnjem naselju saznali smo da ni oni nisu vidjeli da je neko dolazio nakon decembarske svečanosti, za čije je potrebe na brdu bila urađena i bogata scenografija.
Naš pokušaj da kontaktiramo firmu VE “Ivovik” u Sarajevu i dobijemo informacije o tome nije uspio, jer se na dostupni telefonski broj danima niko ne javlja, a firma nema javno dostupnu e-mail adresu.

Izvor Fokusa, koji za sada želi ostati anoniman, tvrdi da je za Kineze bitno da su ostvarili svoje ciljeve i dobili koncesiju, a da je ugovor o gradnji s institucijama na lokalnom nivou ionako tajan, te da su njihovi odnosi s mnogim političarima u BiH takvi da im se daju povlastice koje drugi i zasigurno kredibilniji ulagači nemaju.

KAKO SU KINEZI UOPĆE DOBILI KONCESIJU?

Kako bismo razumjeli vezu Kineza i političara koji su im omogućili koncesije, pod izuzetno sumnjivim i nerazjašnjenim okolnostima, potrebno se vratiti u 2008. godinu kada je koncesiju za vjetropark na tom području dobio kadar Narodne stranke radom za boljitak Ivica Matković. U vrijeme kada je Matkovićeva firma dobila koncesiju za vjetropark, njegov brat Stjepan Matković bio je ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi Livanjskog kantona.

Nakon toga Ivica Matković je koncesiju “poklonio” bratu koji je u međuvremenu preminuo, a dozvolu za gradnju Vjetroparka “Ivovik” naslijedila su njegova djeca.

Kinezi su česti gosti u Livanjskom kantonu, ali osim potpisivanja memorandum konkretnih investicija nema

Međutim, firma “Ivovik” d.o.o. Livno prije nekoliko godina seli sjedište iz Livna u Sarajevo, a prema podacima iz Registra poslovnih subjekata BiH, navedeno je da su osnivači ovog društva za proizvodnju i distribuciju električne energije Ekrem Nanić, te kompanije CNTIC Capital CO Limited i Sinohydro Holding Limited iz Kine.

Javna je tajna da su Kinezi Matkovićima platili osam miliona eura kako bi se dočepali ove koncesije, tvrdi naš izvor.

Više pročitajte na: https://www.fokus.ba/vijesti/bih/ko-je-kinezima-omogucio-da-preuzimaju-prirodne-resurse-po-hercegovini/2342724/