Category: BiH

Centralna izborna komisija BiH (CIK) objavila je danas rokove i redoslijed izbornih aktivnosti za Opće izbore 2022. godine.

Iz Ureda za informiranje CIK-a danas su saopćili da u skladu sa Uputstvom o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za Opće izbore 2022. godine izborna kampanja počinje 2. septembra i traje do početka izborne šutnje, odnosno do 1. oktobra 2022. godine do 7 sati.

Napominju da u skladu sa odredbama Izbornog zakona BiH zabranjeno je vođenje plaćene izborne kampanje putem elektronskih i printanih medija, ili bilo kojeg oblika plaćenog javnog oglašavanja, osim održavanja internih skupova organa i statutarnih tijela političkih subjekata, u periodu od dana raspisivanja izbora do dana službenog početka izborne kampanje.

Naglašavaju da u periodu od 4.5.2022. godine do službenog početka izborne kampanje, odnosno do 2.9.2022. godine, zabranjeno je vođenje samo plaćene izborne kampanje.

Tanja Fajon, ministrica vansjkih poslova Slovenije jučer je poslala prijedlog o davanju kandidatskog statusa za Bosnu i Hercegovinu u razgovoru za N1 pojasnila je šta stoji iza te ideje.

Slovenija planira da predstavi prijedlog po kome će BiH dobiti status kandidata, zbog čega se sada ide sa prijedlogom iako se zna da BiH nije ispunila 14 prioriteta, kakva je to poruka za građane i političare?

“Prvo, Slovenija podržava evropsku perspektivu Ukraijne Moldavije i Gruzije to je jako bitno kada imamo rat u blizini. Naravno u kontekstu proširenja važno je da ne gubimo kredibilitet i zbog toga je Slovenija napisala jedan prijedlog da i BiH kao Ukrajina dobije status kandidata, ali naravno prije otvaranja samog procesa treba da učini sve što je potrebna. Mi želimo poslati jaku poruku i politički signal da nećemo zaboraviti zemlje Zapadnog Balakana. Moramo ojačati kredibilitet proširenja na Zapadni Balkan. Pored BiH treba da napravimo sve da i Sjeverna Makedonija i Albanija počnu pregovore i naravno da Kosovo koje je ispunilo sve uvjete dobije viznu liberalizaciju.” kazala je Fajon za N1,

O šansama da se incijativa realizuje?

“Vrijedi pokušati. Ja imam pozitivni osjećaj, razgovarala sam sa nekoliko ministara, važno je da počinjemo neki Out of Bbx proces kada je u pitanju BiH. To naravno ne znači da ćemo opustiti sve kriterije da država dobije status kandidata. Jer možemo doći u situaciju kada ćemo izgubiti previše kredibiliteta u regionu.” odgovorila je Fajon.

Mogu li političari zaustaviti taj proces, naročito Milorad Dodik. Kako mislite ubijediti svoje kolege da on neće biti smetnja?

“Očekujem da će biti rasprava na Savjetu krajem sedmice i da će lideri razgovarati o svim ovim pitanjima. Ja želim da počmnemo pozitivan porces i damo signal da nismo zaboravili Zapadni Balkan. To je inicijativa našeg predsjednika Boruta Pahora.” kazala je Fajon za N1.

Koliko je ovo zaokret politike Slovenije prema BiH, sjetimo se non papera Janeza Janše?

“Neću komentarisati prošlost samo budućnost. Moja poruka kao ministirice za vanjske poslove Slovenije je da ćemo napraviti sve što je u interesu Slovenije i našeg regiona da nastavimo sa procesom proširenja.” zaklučila je Fajon.

Prema slovenačkom prijedlogu Bosna i Hercegovina bi dobila status kandidata za članstvo na samitu EU u četvrtak i petak u Briselu.

Slovenački premijer Robert Golob je tokom posete Briselu ranije ove sedmice izjavio da će predložiti da se Bosni i Hercegovini dodeli status kandidata, a prema tom prijedlogu, pristupni pregovori će početi onda kada BiH usvoji zakone sadržane u političkom sporazumu, koji su bosansko-hercegovačke političke stranke postigle na briselskim razgovorima prije sedamdana, navodi slovenačka novinska agencija STA.

To su Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, Zakon o sudovima, Zakon o sprječavanju sukoba interesa i Zakon o javnoj nabavci.

Donošenjem ovih zakona, omogućiće se otvaranje pregovaračkog poglavlja 23, koje pokriva pravdu i temeljna prava, te poglavlja 24 pod nazivom Pravda, sloboda i sigurnost.

Ostala pregovaračka poglavlja bila bi otvorena onda kad BiH ispuni kriterijume iz briselskog sporazuma u području izbora i drugim relevantnim područjima, prenijela je STA.

Direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder izjavio je da su intenzivirani radovi na ključnim dionicama autoputa na koridoru Vc, te da je izgradnja tunela koji će prolaziti kroz Prenj, dužine 10,5 kilometara, ključna za cijeli koridor.

U skorije vrijeme će, po njegovim riječima, biti objavljen poziv za međunarodni tender, kao i za dionicu Mostar sjever – Mostar jug.

“Pred nama su godine značajnog povećanja obima gradnje i velikih ulaganja u završetak autoceste na koridoru Vc. Naravno da je moguće ubrzati izgradnju i mi to već radimo na svim dionicama. Ukoliko uspijemo realizirati sve što planiramo uraditi, a već smo puno toga i uradili, rok do 2028. godine koji su naveli federalni premijer i resorni ministar su realni, uz uvjet izgradnje tunela Prenj u periodu od šest godina”, naveo je Voloder za Fenu.

Po njegovim riječima, trenutno je aktivno osam gradilišta, na kojima se gradi još gotovo 40 kilometara autoceste, a ukupna investicijska vrijednost tih radova je oko 1,14 milijardi KM. U narednih šest do deset mjeseci planiraju ugovaranje i početak izgradnje novih 85 kilometara i to su poslovi vrijednosti 2,5 milijarde KM.

“Važno je reći da je finansiranje autoceste na koridoru Vc zaokruženo osim dionice od Bradine do Ovčara, ali i to rješavamo i Evropska investicijska banka (EIB) je pokazala interes za finansiranje 50 posto od ukupnih sredstava, a u toku su razgovori sa resornim ministarstvom i Vladom FBiH za iznalaženje drugog dijela sredstava. Očekujemo da će Vlada FBiH u skorije vrijeme potpisati sporazume i za tu dionicu, što znači da ćemo moći započeti sa aktivnostima na svim dionicama na Koridoru Vc koje su ostale da se izgrade”, istakao je Voloder.

U međuvremenu su, kako je dodao, raspisali tendere i na sjeveru i na jugu zemlje. Osim toga, na sjeveru pripremaju tender za posljednju dionicu od Ozimica do Poprikuša i u ovoj godini planiraju potpisati ugovore za sve dionice do Doboja.

“Naš plan je da sjeverni dio koridora kroz Bosnu, od Sarajeva do Doboja, završimo do kraja 2025. godine. Na jugu su tenderi u toku i bit će do kraja godine ugovorene dionice i raspisani tenderi za sve dionice, osim od Bradine do tunela Prenj i od tunela Prenj do Mostara sjever, jer su ove dionice u fazi projektovanja”, naveo je Voloder.

Naglasio je da će ovog ljeta pustiti u promet dionicu Tarčin-Ivan u dužini 6,9 kilometara, a za dvije godine građani će se moći voziti autocestom bez prekida u dužini od oko 130 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča.

“Koridor Vc je bio podijeljen na mnogo manjih dionica, što u svakom slučaju otežava provođenje određenih procedura. S druge strane, nema više laganih trasa autoceste, gradi se kroz planinska područja složene geološke građe, sa velikim brojem objekata, dugim mostovima i tunelima”, napomenuo je Voloder.

Od izuzetne važnosti je i izgradnja brzih cesta, za koje je Vlada Federacije BiH na prijedlog Autocesta FBiH izdvojila značajna sredstva kroz program kapitalnih ulaganja. Voloder je podsjetio da su odabrani strateški putni pravci za cestovno umrežavanje Federacije: Orašje-Tuzla, Bihać-Cazin-Kladuša-Republika Hrvatska, Mostar-Široki Brijeg-Republika Hrvatska, Lašva-Travnik-Jajce i Prača-Goražde.

“Posebno je važno da je osiguran nastavak izgradnje tunela Hranjen što je dio strateškog projekta dogovorenog još u Daytonu, iako do Vlade na čelu sa Fadilom Novalićem ni jedan premijer nije uspio ni započeti njegovu realizaciju. Problemi na koje sam naišao kad sam došao u Autoceste su riješeni sa izvođačima, radovi nisu prekidani. Naš prvi cilj je bio nastavak izgradnje tunela Hranjen i u tome smo uspjeli uz podršku Vlade. Kako bi se ovaj projekat u potpunosti završio, izgradnja tunela i pristupne ceste ispred i iza tunela, pripremamo dokumentaciju za kreditno zaduženje”, dodao je Voloder.

Trenutno su, prema po riječima, u izgradnji tri projekta brzih cesta ukupne dužine 12 kilometara, a investicija u te radove iznosi 188 miliona KM. Ostali projekti su u različitim fazama pripreme za izgradnju, za neke su potpisani ugovori za projektovanje, paralelno se pribavljaju potrebne saglasnosti i pripreme za eksproprijaciju.

fena

Rastom cijena goriva u Bosni i Hercegovini pojavljuje se i novi trend. Naime, nakon što je prije nekoliko dana djevojka na benzinskoj pumpi u Kiseljaku natočila gorivo za 200 KM i pobjegla ne plativši, isti slučaj desio se i jučer u Doboju.

Na samouslužnoj benzinskoj pumpi u Doboju, vozač škode je natočio goriva u vrijednosti od 135,9 KM i pobjegao, saopćili su iz Policijske uprave Doboj.

“Policijskoj stanici Doboj 1, 19. juna 2022. godine, oko 13:15 sati, prijavljeno je da je nepoznato lice došlo putničkim automobilom marke škoda na jednu benzinsku pumpu na području grada Doboja, gdje je samouslužno natočilo pogonsko gorivo u vrijednosti od 135,9 KM, nakon čega se udaljilo sa lica mjesta”, pojašnjeno je u saopćenju policije, pišu Nezavisne.

Kako je navedeno, u toku je rasvjetljavanje krivičnog djela krađa.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, samo u prva tri mjeseca ove godine, radi odlaska na rad u Sloveniju i Njemačku, BiH je napustilo 5048 radnika, piše Večernji list BiH.

– U Sloveniju je samo do kraja marta ove godine otišlo 4886 radnika, što je za 1805 više nego u prva tri mjeseca 2021. Kada je riječ o Njemačkoj, u prva četiri mjeseca iz BiH u tu su zemlju otišla 162 medicinara, što je 19 više nego lani – podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Ovi podaci odnose se samo na one radnike koji su zemlju napustili preko Agencije za zapošljavanje, dok je mnogo veći broj onih koji sami sebi pronalaze posao i odlaze u inozemstvo.

Podaci Unije za održivi povratak i integracije BiH pokazuju kako je BiH tijekom 2021. godine napustilo oko 170.000 osoba, a gotovo pola miliona građana otišlo je iz BiH od 2013. godine. Taj broj ubuduće bi mogao biti i veći. Naime, istraživanje o položaju mladih, koje je proveo Institut za razvoj mladih “KULT” pokazuje kako više od 50 posto mladih razmišlja o odlasku iz zemlje. – Oko 30% mladih SBK-a općenito je vrlo zainteresirano za privremeni ili trajni odlazak u inozemstvo iz bilo kojega razloga. Mladih koji su donekle zainteresirani ima oko 21%. Zainteresiranost mladih za odlazak u inozemstvo općenito je vrlo visoka u svim istraživanjima o potrebama i problemima mladih.

Podaci o odlasku mladih iz zemlje potvrđuju kako oni svoju zainteresiranost zaista i pretvaraju u realnost te u velikom broju odlaze iz BiH. Uzmemo li u obzir mlade koji su jako i donekle zainteresirani za odlazak u inozemstvo, dolazimo do podatka od oko 50% mladih SBK-a koji više ili manje razmišljaju o odlasku – navedeno je u rezultatima ovog istraživanja u kojem je sudjelovalo 604 mladih u dobi od 15 do 30 godina.

Mladih koji nisu zainteresirani za odlazak u inozemstvo, ali ipak ne bi u potpunosti odbacili tu mogućnost ima oko 23%. Onih koji nisu zainteresirani za odlazak je 17%, a mladih koji nisu sigurni bi li otišli je 4,5%. Kada je riječ o razlozima zbog kojih je toliko mladih spremno napustiti domove, najčešće su vezani za lošu ekonomsku situaciju (nezaposlenost i niske plaće) te općenito financijske faktore. Slijede razlozi vezani uz obrazovanje i zdravstvo, a značajan je i udio odgovora koji se odnose na korupciju, nepotizam, kriminal i općenito lošu i besperspektivnu situaciju u BiH – kako je mladi vide. Iz odgovora mladih vidljivo je kako žele živjeti u zemlji u kojoj postoji uređen sustav koji je svojevrsno jamstvo sigurnog okruženja u kojem se mladi ne boje zasnovati obitelj.

Odlazak stanovništva, a posebice mladih i radno sposobnih stanovnika, gorući je problem za bh. društvo u cjelini, koji već pokazuje široku lepezu negativnih pojava u gotovo svim sferama življenja u BiH. – Pretpostavlja se da će se trend iseljavanja stanovništva nastaviti i u idućim godinama, i to pojačanim intenzitetom zbog olakšavanja procedura za imigraciju u druge zemlje te zbog potrebe razvijenih europskih zemalja za radnom snagom – zaključeno je u spomenutom istraživanju o temi odlaska mladih. Inače, prikupljanje podataka provedeno je u listopadu prošle godine korištenjem standardiziranog upitnika koji Institut za razvoj mladih “KULT” koristi za istraživanje položaja i potreba mladih na različitim razinama vlasti u BiH. Podaci iz ovog istraživanja razmatrani su na tematskoj sjednici Povjerenstva za pitanja mladih Zastupničkog doma Parlamenta FBiH u cilju pronalaska načina za poboljšanje položaja mladih generacija.

vecernjilist

Iako ljeto kalendarski nastupa za dva dana, a temperature su već visoke, građane brinu visoke cijene ogrjeva. U odnosu na prošlu godinu, drvo je skuplje za 40 posto, pelet do 150 posto, a oblovina i do 400 posto. Vijeće ministara BiH je donijelo odluku o zabrani i sirovine i proizvoda od drveta očekujući smanjenje cijena.

Dok se u javnosti govorilo da je cijena porasla jer je zatvoreno ukrajinsko tržište, pa su se otvorila nova vrata za bh. izvoznike, oni tvrde drugačije. Kažu da su cijene porasle jer je skuplje gorivo, radna snaga, struja i, na koncu, nema dovoljno sirovine. A građani, čini se, od silnih poskupljenja otupjeli i čekaju da se desi čudo.

Cijena peleta u odnosu na prošlu godinu porasla je od 50 do 150 posto, a cijena ogrjeva do 40 posto. Građani su šokirani i iz cijele situacije ne vide izlaz.

„Inače kupujem dvije tone, ove godine kupit ću tonu pa ću malo na struju malo na pelet.“

„Za 40 posto više cijene nego prošle godine, ali snašlo nas je ovo što jeste tako da je veoma teško komentirati samo na ogrjevu.“

„Nek im bude Bog na pomoći. Vidite i sami kakve su nam plate, kakva ekonomija, privreda.”

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je odluku o zabrani izvoza oblovine i proizvoda od drveta 90 dana, odnosno, do kraja septembra. U protivnom bi, smatra ministar ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, pojedinci profitirali, a građani sjedili u hladnim kućama.

Izvoznici cijepanog drveta ogorčeni. Kažu nema bh. građana u Bosne i Hercegovine, zbog čega je domaće tržište gotovo nestalo. Tako da će u narednih devedeset dana drva na skladištima truhnuti.

„Dobavit ćemo ga i propast će na lageru, stovarištu, jer ne može se izvoziti, a nema ga ko kupiti jer nema tržišta u BiH. Ako ugovore ne ispoštujemo, imat ćemo penale i tražiti na sudu svoja potraživanja i naše obaveze prema njima“, upozorava Rasima Alibegović, zamjenica direktora Šume promet d. o. o. Bihać.

„Njihovi kupci nemaju gdje kupiti robu nego u BiH. Ne vjerujem da će doći do tužbenih zahtjeva kupaca“, smatra ministar Košarac.

U poduzeću Unsko-sanske šume smatraju da je odluka donesena bez konsultacija s onima na koje se odnosi i da do značajnijeg smanjenja cijena neće doći.

„Puno bolji efekt bio bi postignut s procentualnim ograničenjem izvoza, naprimjer: 50 posto izvesti, 50 posto prodati na domaćem tržištu i s nekim ograničavanjem marže“, tvrdi Šerif Kaljiković, direktor ŠPD Unsko-sanske šume.

Zbog divljanja cijena ogrjeva šumsko-privredna društva pripremaju različite programe pomoći građanima. Dok se u Sarajevu govori o otvaranju državne fabrike peleta, u Krajini smatraju da je to skup projekt koji bi prve rezultate mogao imati tek krajem naredne godine. Stoga su odlučili za penzionere, boračku populaciju i sindikalne organizacije cijene cijepanog drveta povisiti, zbog skupljeg prijevoza, samo do pet maraka po metru kubnom.

„To je drvni sortiment koji završava uglavnom kod tih kategorija i mi smo kao društveno odgovorno poduzeće smatrali da je naša obaveza da zadržimo tu cijenu“, navodi Kaljiković.

Sami proizvođači peleta pred kameru nisu htjeli. Kazali su da zbog poskupljenja struje, radne snage i goriva bez poticaja neće doći do značajnijeg pada cijena. Na potezu su sada entitetske vlade koje mogu ograničiti, odnosno regulirati cijenu i peleta i ogrjeva i same oblovine koja je porasla za čak 400 posto.

federalna.ba

Nakon više od dva mjeseca, kada su izmjene Zakona o PDV-u usvojene u Zastupničkom domu, i državni Dom naroda dao je podršku ovom zakonu kojim bi se ublažile negativne ekonomske posljedice uzrokovane ogromnim poskupljenjima osnovnih životnih namirnica. Budući da su izmjene Zakona usvojene u različitom tekstu u odnosu na Predstavnički dom, nove izmjene idu na usaglašavanje.

Hoće li biti ukinuta stopa PDV-a na hranu ili će ostati pet posto, kako je to bilo predviđeno ovim izmjenama Zakona, koji je još prije dva mjeseca usvojen u Zastupničkom domu, o tome će odlučiti Zajednička komisija za usaglašavanje. Inače, nulta stopa PDV-a jedan je od amandmana koji je predložio klub SNSD u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Izmjenama je predviđeno da se po višoj stopi od 22 posto oporezuje luksuzna roba, poput alkoholnih pića, odjeće i obuće od krzna, parfemi, luksuzna vozila.

“Smatram, ako bude postojalo volje među šest članova, odnosno tri plus tri člana Zajedničke komisije za usaglašavanje, da će biti jednostavno doći do rješenja koje bi bilo prihvatljivo”, kaže delegat u Domu naroda PSBiH Lazar Prodanović (SNSD).

“Oni će razvlačiti taj proces da bi sa tim novcem, u stvari, kupovali glasove. Sad, zavisi ko daje i na koji način taj novac. I da bi sebi obezbijedili novu pobjedu na izborima. Oni, jednostavno, to rade i vrše zloupotrebe te vrste”, smatra delegat u Domu naroda PSBiH Zlatko Miletić.

Da je zakon mogao ranije biti usvojen, mogao je – no sada će zbog komplikovane procedure trebati nekoliko mjeseci da dođe do njegove implementacije. Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine ranije je izašla sa stavom da diferencirana stopa PDV-a ne bi proizvela željene učinke, te da je jedinstvena stopa od 17 posto daleko pogodnija za ekonomski razvoj, što je i preporuka međunаrodnih finansijskih institucija.

“Zaista smo mišljenja da se socijalna politika ne rješava kroz indirektne poreze već da UIO novac treba prikupiti, a da se onda kroz socijalne transfere, za što su nadležni entiteti u Bosni i Hercegovini, jasno kristališe koje su to ugrožene skupine i da se njima direktno pomogne na način da taj novac završi direktno kod njih”, navodi glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević.

Jasni su i ekonomisti. Država je morala mnogo ranije, efikasnije i pametnije zaustaviti poskupljenja. Čak i u slučaju da se Komisija usaglasi da PDV bude pet posto na osnovne životne namirnice, to građani u ovom trenutku neće značajnije osjetiti, naglašavaju ekonomisti. Dodaju da je bilo i prijedloga da se donirana hrana oslobodi od PDV-a što bi, kako su rekli, u ovom trenutku bilo značajno jer istraživanja pokazuju da godišnje u Bosni i Hercegovini kompanije unište oko 126 miliona maraka hrane.

“Država će zarađivati apsolutno isti iznos, otprilike kao što je zarađivala prije nego što je došlo do rasta cijena sa stopom od 17 procenata. Znači, u apsolutnom iznosu će oni isto prikupljati, samo što u ovome slučaju, neće sada ništa ekstra zarađivati”, objašnjava makroekonomista Faruk Hadžić.

Od početka godine građani Bosne i Hercegovine suočavaju se sa dosad neviđenimm poskupljenjima kako životnih namirnica, tako i goriva. I ove mjere, kada stupe na snagu, došle su prekasno. A poskupljenima nema kraja.

bhrt

U Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab do umjerene jačine jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 16°C, na jugu zemlje do 22°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 28 i 34°C.

U Sarajevu sunčano. Najniža jutarnja temperatura zraka oko 13°C, a najviša dnevna temperatura zraka oko 32°C.