Berba prvih plodova malina na području cijele Bosne i Hercegovine počela je, iako otkupljivači još nisu odredili otkupnu cijenu ovih plodova.
Kako bi pokrili troškove proizvodnje, malinari su tražili da otkupna cijena ne bude manja od 10 KM, no kolika će na kraju biti, još se ne zna, kaže Admir Kahriman, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Federacije BiH.
Šta će reći otkupljivači
– Vjerovatno je takav njihov zahtjev ekonomski opravdan, s obzirom na nedostatak radne snage, odnosno njenog poskupljenja. Osim toga, malina je specifičan plod, koji se mora brati svaki dan kako bi zadržao svoju svježinu i mora biti deponovana u komore. Čekamo šta će reći otkupljivači, ali mislimo da će malinjaci, ako ta cijena ne bude dovoljna, možda i propasti jer ako nema računice, ako dajete svoje novce, a idete u minus, onda srljate u propast – naglašava Kahriman.
Darko Grgić, predsjednik Udruženja malinara Tuzlanskog kantona, kaže “kako je za određivanje cijene kilograma maline u BiH referentna Srbija, te da bi se ona, prema posljednjim informacijama, trebala kretati oko 800 dinara, odnosno oko 13 KM, što je dosadašnji rekord”.
– U Tuzlanskom kantonu berba je počela i naši proizvođači već prodaju kilogram malina po toj cijeni. Ali bih napomenuo da cijena u ovom trenutku nije toliko važna kolike su spekulacije naših domaćih hladnjačara, s obzirom na to da smo mi uvijek vezani za tržište Srbije. Naime, ovdje se uvijek pronalaze razlozi da se ta cijena obara i da se stvaraju ekstra profiti i marže. Mi se nažalost s tim iz godine u godinu suočavamo. S druge strane, proizvođači u Srbiji nemaju tih problema. Cijena na svjetskom tržištu je zadana i ona je takva kakva jeste, ali ako imate nekoga ko pokušava ostvariti zaradu na leđima proizvođača, onda je to nešto sasvim drugo – napominje Grgić.
Ni u entitetu RS još ne znaju tačnu otkupnu cijenu malina. U Savezu poljoprivrednih proizvođača RS-a ističu “kako su svi poljoprivrednici, pa tako i malinari, ove godine imali izrazito visoke ulazne cijene za svoje proizvodnje”.
– Zbog toga, u svim sektorima doći će do povećanja cijena i to je neminovno. Osim toga, u proteklih 15 dana imali smo nevrijeme praćeno gradom, koje je pogodilo područja gdje se malina najintenzivnije uzgaja, tako da je i to dodatno oštetilo proizvođače. Imajući u vidu cijene u regiji, ali i one inputa, mislim da je zahtjev malinara u potpunosti opravdan, naročito ako znamo da se gotovo cjelokupna količina prve klase maline izvozi i ostvaruju se dobre cijene na zapadu. No primarni proizvođač tu ima najmanje koristi. Tu bi svakako trebalo intervenisati na državnom nivou u smislu ograničenja uvoza, odnosno da na nivou entiteta resorna ministarstva podrže i ovu vrstu proizvodnje kako bi ljudi na neki način ostali u tome, ali je i razvijati jer je to voćna vrsta koja ima perspektivu – navodi Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS-a.
Kaže kako je nedostatak radne snage za branje poljoprivrednih proizvoda u posljednjih nekoliko godina naijzraženiji problem s tendencijom daljeg pogoršanja.- Mladi ljudi odlaze iz BiH, a mnogi su i nezainteresovani za tu vrstu posla iako dnevnice u voćarstvu, a mislim da je ista situacija i u povrtlarstvu, dostižu 100 KM, plus obrok i smještaj. I pored svega činjenica je da nemamo dovoljno zainteresovanih za taj sezonski posao na kojem se očigledno može dobro zaraditi. Međutim, proizvođači se stalno žale, a kako će se to dalje odvijati, možemo samo nagađati – naglašava Marinković.
Koliko se plaćaju berači
Prije desetak dana malinari iz Bratunca apelirali su na nadležne i poručili da “ako cijena kilograma malina bude ispod 10 KM, oni plodove neće brati”.
Prava cijena još nije utvrđena, ali berba malina je, i pored toga, u bratunačkom kraju počela.
Dobrisav Blagojević, malinar i Predsjednik Udruženja malinara Općine Bratunac, kaže kako je on svoje maline, koje se protežu na šest dunuma, počeo brati, a prodaje ih hladnjačaru po sedam i po KM po kilogramu.
– Kako da pustim da mi sve propadne, pa ja sam u svoj malinjak uložio i trud i novac, vrijedno sam radio godinu. Prošle godine 100 kilograma mineralnog đubriva plaćao sam 56, ove 170 KM, dakle troduplo je poskupjelo. Ako ništa drugo, moram vratiti uloženi novac, a dao sam oko 8.000 KM – priča Blagojević.
Kaže kako je “kod nas najjača cijena maline do sada bila 2008. godine i iznosila je 3,80 KM”.
– Tad sam za to para mogao kupiti tri kutije cigara i upaljač. Sada za kilogram malina mogu dobiti samo jednu kutiju – objašnjava Blagojević i dodaje:
– Izvoznici se vade na rat u Ukrajini, krizu u svijetu, ali po srijedi je veliki lopovluk. Oni će pokušati sve kako bi nas slagali. Mi proizvođači dobro znamo da trenutno stanje u svijetu nema veze sa izvozom naših malina, ona je tražena roba i odlično se prodaje – govori Blagojević.
Kaže “kako će svoje berače, ako cijena maline skoči na 10 KM, plaćati po četiri marke po gajbi”.
– Imam trenutno pet berača. Vrijedna žena u dobrom malinjaku dnevno može nabrati 80 kilograma, pretvoreno u pare, to je od 80 do 100 KM. Poštujem njihov rad i želim ih platiti dobro, ali otkupljivači moraju poštovati i trud proizvođača. Ako je prošle godine cijena maline bila šest i po KM, a u međuvremenu repromaterijal poskupio 300 posto, 10 KM nije pretjerivanje, nego solidna cijena koja će nam pokriti troškove i pomoći da preživimo – istakao je Blagojević.
