Čim je dobio poziv za pomoć, on je za nekoliko minuta sinoć iza 22:00 sata stigao od svoje kuće, iako je imao slobodan dan, uhvatio zmiju i iznio je iz kupatila.
Zmiju je u svojoj kući pronašao srebrenički novinar Miro Pejić i o tome odmah obavijestio dežurnog vatrogasca Vladu Dragičevića u Teritorijalnoj vatrogasnoj jedinici.
Ovo nije prvi put da Tanasijević interveniše prilikom ulaska zmija u kuće ili druge objekte u Srebrenici.
On svoje usluge ne naplaćuje, a zmije ne ubija nego ih vraća u prirodu i zbog te svoje hrabrosti i solidarnosti cijenjen je u ovom mjestu, ali i među kolegama.
Najavljeno je da će u punom profilu ova cesta za sve korisnike biti otvorena danas u 12 sati.
Naime, ostalo je da se na dionici Cerovice – Stolovi završe finalni radovi, pa se na toj dionici vrši preusmjeravanje na staru cestu (cca 5 km).
Mapa Buna – Stolac
S obzirom da je za mnoge vozače bila nedoumica gdje se sa magistralne ceste M-17 treba isključiti, ekipa je putem BIHAMK-ovih online medija i u kratkimklipovima sve objasnila.
U mjestu Buna ima skretanje lijevo za Stolac (velika tabla sa putokazom).
Putokaz: Skretanje za Stolac
Nakon 26 km stiže se u Stolac. Bitno je napomenuti da se ulazi u grad, ne nastavlja se dalje ka Ljubinju.
Kroz grad je potrebno samo pratiti putokaz za Neum (na svakih nekoliko stotina metara je postavljena tabla).
Nakon izlaska iz grada jednim dijelom se ide starom cestom, a onda se uključuje na novih 36 kilometara do Neuma.
Na ovoj cesti prolazi se i tunelom Žaba, dugim 975 metara, opremljenim sa najmodernijom opremom. Na kraju ove ceste stiže se u stari Neum, a onda se uključujete na magistralnu cestu koja desno vodi ka Kleku, a lijevo ka Dubrovniku.
Tunel Žaba
U povratku, odlučili smo se isključiti sa ove ceste i skrenuti lijevo prema Hutovu i Svitavi.
Put je uži i krivudav, ali priroda je predivna, posebno kada se dođe u Hutovo. Pogledom na Hutovo blato zaboravljate na krivine i uspon preko Svitave. U Višićima se uključujete na magistralni put M-17 i nastavljate put ka Čapljini.
Svitava
Svako putovanje je ugodnije i bezbjednije ako se na vrijeme isplanira.
Kako kaže Kulagić, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica u izgradnju infrastrukture trase “Marš mira”, ovo godine izdvojilo je oko 600 000 maraka.
Predstavnici Pododbora “Marš mira 2022” Nezuk – Potočari, Oružanih snaga BiH, Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, Federalne uprave policije, Policijske uprave Zvornik, Federalne uprave civilne zaštite, logističke podrške, Opštine Srebrenica i Sapna te Crvenog križa Tuzlanskog kantona i predstavnici austrijskog bataljona “LOT”, danas su obišli trasu “Marša mira 2022” od Nezuka do Potočara.
Amir Kulaglić, predsjednik Pododbora “Marša mira” za “Avaz”, kaže da je ovo dio aktivnosti, kako bi na vrijeme izvršili sve neophodne pripreme za ovogodišnji pohod od Nezuka do Potočara, dodajući da će kampovi biti postavljeni u Nezuku, Liplju, Mravinjcima i Potočarima.
Kako kaže, radi se o jednoj velikoj organizaciji, koja uključuje veliki broj ljudi i institucija a sve s dostojnim podsjećanjem na ono što se desilo u julu 1995. godine i genocid koji je počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici.
-Trasa je od Nezuka do Potočara u dužini 100 kilometra bezbjedna je i spremna za veliki pohod 8. jula. Narednih dana na navedenim kapovima bit će obezbijeđena električna energija, voda, mokri čvorovi i montirani šatori za prenoćište – pojasnio je Kulaglić.
Kako kaže, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica u izgradnju infrastrukture trase “Marš mira”, ovo godine izdvojilo je oko 600 000 maraka.
Paklene vrućine koje su pogodile našu zemlju donijele su i prvi temperaturni rekord za ovaj mjesec i to u Zenici, gdje je jučer izmjereno, čak, 40 stepeni Celzijusa.
Potvrdio je to i Bakir Krajinović, meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ).
– Nadmašen je rekord od prošle godine za 0,4 stepena. 23. juna 2021. godine izmjereno je 39,6 stepeni što je bilo za 0,8 stepeni više u odnosno na prethodni rekord izmjeren 30.06.2012. godine, a koji je iznosio 38,8 stepeni – rekao je Krajinović,
Eto u Zenici u deset godina tri rekorda za ovaj mjesec, a to se poklapa idealno sa mojom pričom da će ekstremi biti češći i intenzivniji kao posljedica klimatskih promjena-objavio je Krajinović na društvenim mrežama.
Zenica je za stepen bila toplija od Mostara u kojem je jučer izmjereno 39 stepeni.
Minimalne penzije u Federaciji BiH bi trebalo u augustu da budu uvećane za minimalno pet posto, a koje se isplaćuju u septembru. U Federaciji je 220.000 penzionera sa minimalnim penzijama.
To je minimum
– Samo povećanje minimalnih penzija jedan je i od naših zahtjeva. Dakle, u septembru sa augustovskim penzijama 220.000 penzionera će dobiti uvećanu penziju za pet posto. Sa ovim povećanjem od 3,5 posto i tih pet posto u augustu, u septembru će minimalna penzija iznositi 445 KM – kazao nam je Mustafa Trakić, predsjednik Saveza penzionera Zeničko-dobojskog kantona, koji dodaje kako je to i dalje minimum minimuma i da neće odustati od toga da minimalna penzija u FBiH bude 600 KM.
Najniže penzije sada iznose 410 KM, sa vanrednim povećanjem koje slijedi od 3,5 posto, one će u julu iznositi 424,35 KM, a kada se u augustu povećaju za još pet posto, onda će u septembru biti 445 KM.
Inicijator povećanja minimalnih penzija za pet posto bila je zastupnica Sanela Prašović Gadžo ispred Kluba zastupnika SBB-a a čiji prijedlog je u Zastupničkom domu jednoglasno prihvaćen na sjednici koja je održana 28. juna.
– Zastupnički dom Parlamenta FBiH upućuje zaključak na daljnje postupanje Vladi Federacije BiH. To je procedura. Vlada treba da provede zaključak. I ranije sam rekla da bi trebalo ići i sa jednokratnom pomoći svim penzionerima u iznosu od po 100 KM. I za to i za zaključak imaju u Vladi FBiH prostor. Zaključak je jednoglasno usvojen. Vjerujem da će biti proveden jer je tako ispravno – kazala nam je Prašović Gadžo.
Ona je na sjednici obrazlažući svoj prijedlog kazala kako su proteklih šest mjeseci evidentna nagla poskupljenja osnovnih životnih namirnica u FBiH.
“Penzioneri otkazuju centralno grijanje”
– I ne možemo na to ostati nijemi. Mislim da svi zajedno trebamo činiti korake koji mogu unaprijediti stanje onih kategorija stanovništva koje su zaista najugroženije. Ne znam ko od vas u porodici ima penzionere, ali znam da je to kategorija koja u ovo vrijeme jedva preživljava i njih je 220.000 sa minimalnom penzijom, a ovih pet posto može biti prvi korak.
Znate šta oni rade, deseci su mi javili da idu i otkazuju centralno grijanje jer nisu u mogućnosti da ga plaćaju. Ne sumnjam da će i Vlada ponuditi jako dobro rješenje – kazala je Prašović.
Na sjednici federalna ministrica finansija Jelka Milićević nije bila oduševljena ovim prijedlogom.
– Ne javljam se kao član Vlade, već kao zastupnik. Ja mislim da ovakva priča i retorika… Zašto samo penzioneri pet posto? Imamo mi u budžetu mnoge druge koji su puno ugroženiji, korisnici civilnih invalidnina. Hajmo svima da donesemo 50 posto, stvarno su troškovi života porasli.
Imamo sastanke da predstavnicima Zavoda PIO, udruženja penzinera, ta priča je otvorena i ako su ti penzioneri realni i realno sagledavaju situaciju, onda prepustite vladi da donese set mjera ne samo za penzionere već i sve druge korisnike u ovom trenutku u budžetu – kazala je Milićević.
“Neka bude povećanje 100 posto”
Na pitanje da li je Vlada u mogućnosti da podigne minimalne penzije za više od pet posto, recimo 50 posto, Milićević je odgovorila: “Predlažem da to bude 100 posto”.
Uprkos njenom protivljenju jednoglasno je prihvaćen zaključak da se augustovske penzije, minimalne, uvećaju za minimalno pet posto.
Stanovnici Bosne i Hercegovine i njenog glavnog grada posljednjih dana se suočavaju sa velikim vrućinama.
Dnevne temperature prelaze 35 stepeni Celzijusovih, zbog čega su mnogi protekli vikend iskoristili za odlazak na more. Ipak, većina građana naše zemlje ove godine neće moći priuštiti odmor kraj morske obale, a za bijeg sa užarenog asfalta koristiće neki od gradskih bazena.
Neki gradovi, pak, nemaju ni bazene na kojima se stanovništvo može osvježiti, a, kako smo istražili, cijene i na onim postojećim su više u odnosu na prošlu ljetnu sezonu.
Na vanjskim bazenima Termalne rivijere na Ilidži i danas su mnoge Sarajlije pronašle spas od visokih temperatura.
– Kada su u pitanju cijene, one su malo skuplje u odnosu na prošlu godinu. Radnim danima karta za odrasle je 13 KM, a za vrijeme vikenda 16 KM. Pojedinačne ulaznice za djecu su 10, odnosno 12 KM – rekla je za Faktor Nermina Sefer, direktorica hotella Hills i Termalne rivijere.
Na Ilidži se nalazi i bazen RVI na kojem je radnim danima cijena ulaznice četiri KM, a vikendom pet KM.
Hotel i bazeni Ada u Blagaju
Hercegovci, pored brojnih rijeka i jezera, imaju i bazene Havana i Ada kod Blagaja, Daleku obalu u Mostaru, “Mali Wimbledon”, bazen Garden u Konjicu… Cijena ulaznice za otvoreni bazen u Gardenu košta 15 KM.
– Dnevna karta za odrasle svim danima je pet KM, a za djecu tri KM. Iznajmljivanje ležaljki je dvije KM, dok su suncobrani i parking besplatni – rekli su za Faktor iz hotela Ada u Blagaju.
I ovoga ljeta spas od vrućina nudit će i veliki vodeni park u Trebinju “Grad sunca”, a Trebinjci mogu da se osvježe i na gradskoj plaži i otvorenom olimpijskom bazenu.
Aqua Park “Sunčana vrela”, najveći aqua park na Balkanu, otvoren je sredinom jula 2017. godine, a dio je adrenalinskog sadržaja kompleksa Grada Sunca. Aqua park sa kapacitetom od 2.000 posjetilaca dnevno idealno je mjesto za cjelodnevnu avanturu i odmor za cijelu porodicu.
Stanovnici Olova i okoline osvježenje u vrelim ljetnim danima nalaze u sportsko – rekreativnom centru Ajdinovići, te na Zelenom viru.
– Dnevna ulaznica za ljetnu sezonu u sportsko – rekreativnom centru Ajdinovići radnim danima iznosi 40 KM, a vikendom 50 KM. Cijena ulaznice za djecu od pet do 15 godina je 20, odnosno 25 KM. Kupovinom ulaznice naši posjetioci mogu neograničeno jesti i piti, ponuda je na bazi švedskog stola, ali i koristiti ležaljke, suncobrane i sve ostale sadržaje. Obezbijeđen im je i besplatan parking – rekli su za Faktor iz sportsko – rekreativnog centra Ajdinovići.
Bazen u sportsko – rekreativnom centru Ajdinovići
Na Zelenom viru cijena dnevne karte za odrasle je šest KM (vikend osam KM), a za djecu četiri KM (vikend šest KM). Parking neradnim danima košta šest KM, a vikendom osam KM. Iznajmljivanje ležaljki, kao i suncobrana košta pet KM, a šadrvana 30 KM.
U Goraždu još nema otvorenog bazena, a u Ustikolini bi do kraja godine trebao biti otvoren bazen čije su dimenzije 21 x 32 metra.
Stanovnici Bihaća će se od nedjelje moći osvježiti na bazenu “Veni, Vidi”, kada su vlasnici najavili početak sezone.
U Kozarcu se nalazi vodeni park koji čine tri bazena na tri nivoa, za odrasle i djecu, šest tobogana, tri za odrasle, tri za djecu, potom divlja rijeka, restorani, sportski tereni…
– Posjetioci imaju gdje da se okupaju i osvježe, ukratko, ovdje će svako pronaći nešto za sebe – kaže vlasnik Jasmin Jakupović koji dodaje da je bazen otvoren svaki dan od 10 do 20 sati, a cijena ulaznice je pet KM za odrasle i tri KM za djecu.
Vodeni park Aquana
Vodeni park Aquana, koji se prostire na 38.000 metara kvadratnih, je najveća turistička i zabavna atrakcija ove vrste u Banjoj Luci.
– Mi imamo veliki broj različitih karata za naše posjetioce. Radnim danima ulaznica od 10 sati je šest KM, od 12 sati pet i od 16 sati četiri KM. Karte za tročlanu porodicu su 15 KM, a četveročlanu 20 KM. Iznajmljivanje ležaljke košta 2,5 KM – kaže Bojan Nikolić, tehnički diektor Aquane.
Zeničani tople dane provode na gradskom bazenu, za koji direktor Nedim Palić kaže da je najjeftiniji u cijeloj BiH.
– Cjelodnevna karta za odrasle osobe je četiri KM, a za djecu dvije KM. Poludnevne karte također imaju simbolične cijene od dvije i samo jednu konvertibilnu marku – kaže Palić.
Dobojlije se najčešće odlučuju za odmor na bazenima Džungla i jezeru Rudanka.
– Ulaz za kupače na jezeru Rudanka je četiri KM, a besplatan je za djecu do pet godina. Dva seta velikih ležaljki koštaju sedam KM, a obične ležaljke i suncobran samo 1,5 KM – kaže menadžer jezera Rudanka.
U blizini Viteza nalazi se vodeni park “Ribica” sa četiri bazena i zabavnim vodenim atrakcijama. Za boravak u ovom vodenom parku potrebno je izdvojiti sedam, a vikendom devet maraka.
Konferencija “Majkina marama”, koju u Potočarima organizira Udruženje “Pokret majki enklave Srebrenica i Žepa”, bit će upriličena prvi put u okviru obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici.
Predsjednica Udruženja “Pokret majki enklave Srebrenica i Žepa” Munira Subašić kazala je za Fenu da na ovaj način žele pokazati jačinu majke i borbu za istinu i pravdu od 1995. godine.
Na konferenciju je pozvan veliki broj žena iz cijelog svijeta, političarki, analitičarki, glumica, pravnica i mnogih drugih koje će imati priliku poslati poruke šta su preživjele.
– “Majkina marama” je simbol žene, neke je nose oko vrata, a neke se pokriju njome. A marama je posebno simbol Bošnjakinja koje su iznijele teret na svojim leđima i u ratu i poslije rata. Mi smo te koje rađamo i stvaramo novi život – kazala je Subašić.
Pored konferencije, Subašić kaže da će 10. jula biti otvorena i izložba “Majkina marama” koja će prvobitno biti izložena u Memorijalnom centru u Potočarima, a iduće godine i pred zgradom Ujedinjenih nacija u New Yorku.
Ti događaji će, naglasila je Subašić, biti krunisani i snimanjem filma o maramama, porukama i konferenciji, kao i izdavanjem knjige.
U Potočarima će ovoj 11. jula biti ukopani posmrtni ostaci 49 identifikovanih žrtava.
Do sada je 580 srebreničkih majki umrlo, a da nisu dočekale da ukopaju barem jednu kost svojih najmilijih.
Uposlenici Službe za poslove sa strancima Boris Kordić i Josip Kvesić su jučer, 28. juna, prvostepeno osuđeni na 14, odnosno 10 godina zatvora zbog organizovanog kriminala.
Osim toga, Sud Bosne i Hercegovine je naložio oduzimanje nezakonito stečene imovine vrijedne 60.000 KM.
Osuđeni su zbog zloupotrebe položaja i reketiranja hodočasnika Italijana u Međugorju. Riječ je o najvećoj presudi u posljednjih pet do deset godina za ovu vrstu krivičnih djela.
iz Suda Bosne i Hercegovine bi trebali danas objaviti detalje presude.
Boris Kordić je bio šef Terenskog ureda Službe za poslove sa strancima, dok je Josip Kvesić bio inspektor u ovoj Službi. Bili su optuženi da su sa direktoricom firme Vlamon iz Čitluka Vlatkom Puljić od 2012. do 2014. počinili krivična djela kojima su oštećeni uglavnom strani državljani.
Kordić se teretio i za navodno prisluškivanje bivše glavne tužiteljice Tužilaštva Bosne i Hercegovine Gordane Tadić i potpredsjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Ružice Jukić.
Visoke zatvorske kazne u predmetima teških krivičnih djela su rijetke. Među njima je i ona prošlogodišnja kada je Sud Bosne i Hercegovine prvostepeno na devet godina zatvora osudio bivšeg direktora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Kemala Čauševića zbog primanja dara i drugih oblika koristi, pranja novca i zloupotrebe položaja. Osim toga, oduzeta mu je imovina vrijedna 1,7 miliona KM.
Ove godine u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari bit će ukopano 50 žrtava genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici, potvrdila je Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine.
Kako je kazala, do sada je toliko porodica dalo saglasnost za ukop.
– Postupak identifikacije i davanja saglasnosti za ukop na ovogodišnjoj kolektivnoj dženazi otvoren je još nekoliko dana, tako da one porodice žrtava koje to žele, na ovaj korak se još uvijek mogu odlučiti – izjavila je Fazlić.
U Podrinje identifikacionom projektu nalaze se posmrtni ostaci još 31 žrtve koje su zvanično identifikovane i putem DNK metode i od strane porodica, ali još uvijek nema saglasnosti za ukop ovih žrtava.
– Također, identifikovana je putem DNK metode još 61 žrtva, ali porodice nisu pristupile zvaničnoj identifikaciji. U oba slučaja razlog tome je uglavnom mali broj dijelova skeleta koji je do sada pronađen, a kada su u pitanju ove žrtve – kazala je Fazlić.
Dan nakon kolektivne dženaze u Memorijalnom centru će započeti i procesi reekshumacija, te će biti reekshumirani posmrtni ostaci 85 žrtava, a kako bi se njihovim ranije ukopanim tijelima dodali dijelovi skeleta koji su u kasnijem periodu pronađeni i identificirani.
– Reekshumacije će trajati sedam dana, a svakog dana otvorit će se 13 mezarja, dok će se posljednji, sedmi dan otvoriti njih sedam – dodala je Fazlić.
Do sada je u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari ukopana 6.671 žrtva.
Tabuti s posmrtnim ostacima do sada identifikovanih žrtava genocida u Srebrenici krenut će iz Visokog 8. jula, saopćeno je ranije iz Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine, 27. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN-a” Srebrenica.
Edhem Čustović, predstavnik bosanskohercegovačke zajednice u Australiji podijelio je podatke Australijskog biroa za statisitku koji je objavio prve podatke sa popisa stanovništva održanog 2021. godine.
Prema podacima popisa, u Australiji živi 28.246 osoba čije je porijeklo iz Bosne i Hercegovine, 164.362 osobe sa porijeklom iz Hrvatske. 94.997 iz Srbije i 2.720 osoba porijeklom iz Crne Gore.
Čustović je podijelio i podatke o broju govornika jezika tako 61 posto ili 17.216 stanovnika australije bosanskohercegovačkog porijekla govori još uvijek bosanski jezik. Sličan postotak stanovnika porijeklom iz Srbije govori srpski jezik 57.297 ili 60 posto. Hrvatski jezik govori 54.115 stanovnika porijeklom iz ove države ili 33 posto.
Od ukupnog broja ljudi čije je porijeklo iz BiH, a žive u Australiji, u Bosni i Hercegovini je rođeno 26.171 osoba. U Hrvatskoj je rođeno 43.303 osobe od ukupnog broja osoba hrvatskog porijekla u Australiji i u Srbiji je rođeno 25.454 osoba koji sada žive u Australiji.
Jedan od pokazatelja dobre integracije bosanskohercegovačke zajednice u Australijsko društvo je i trenutni ministar industrije Australije Edham Husić, čiji je otac Hasib krajem 1960-tih doselio u ovu zemlju iz Bosne i Hercegovine.