Category: BiH

  • Karlos se prvo zaljubio u Ljiljanu pa u BiH: Umjesto Čilea izabrao našu državu

    Karlos se prvo zaljubio u Ljiljanu pa u BiH: Umjesto Čilea izabrao našu državu

    Dok hiljade mladih napušta BiH, grafički dizjaner Karlos Garsija odabrao je putovanje u suprotnom pravcu. Doselio se u BiH, i to doslovno s drugog kraja svijeta.

    U Santijagu, glavnom gradu Čilea, bogate pacifičke zemlje, koju zovu Švicarskom Južne Amerike, Karlos je izgradio uspješnu karijeru i skućio se. A onda je sve to ostavio zbog ljubavi. I nije se pokajao. Naprotiv.

    – O Bosni i Hercegovini nisam znao ništa, osim da je ovdje bio rat. Ali, ovo je divna zemlja. Ovdje sam pronašao svoj kutak za sreću. Dopadaju mi se ljudi, očarala me njihova srdačnost i dobrota. Priroda je prelijepa, a život opušten i bezbjedan – kaže Karlos.

    Uči naš jezik

    O svojoj novoj domovini Karlos govori sa oduševljenjem, istina na španskom, uz pomoć svog najdražeg prevodioca – supruge Ljiljane Škrbo Garsija.

    Ali, i to će, obećava Karlos, “popraviti”. Vrijedno uči jezik i nastoji da stekne uslove za državljanstvo BiH.

    Ne treba sumnjati da će uspjeti u svemu što je naumio. Jer, šta su sve Karlos i Ljiljana preturili preko glave da bi se izborili za svoju ljubav i postali muž i žena. Ništa im nisu mogli ni otkazani letovi, ni vize, ni hiljade kilometara udaljenosti, pa čak ni korona, koja im je, u nekoliko navrata, postavila baš gadne zamke.

    Jer, to je ljubav koja ne zna za granice i ne priznaje predrasude. Jedna od onih ljubavnih priča o kojima se pišu romani i snimaju filmovi.

    Već više od godinu Banjalučanka Ljiljana, doktorica na Odjeljenju intenzivne njege u Bolnici Gradiška, i njen suprug Karlos, dizajner porijeklom iz Venecuele, stanovnici su Bosanske Gradiške.

    Oni su ovaj idilični grad na Savi sa 60.000 stanovnika odabrali za život. I tu će, kažu, ostati. Lijepo im je i srećni su. Imaju sve.

    Kako su se upoznali

    A upoznali su se 2019. u sasvim drugačijem ambijentu, u Santijago de Čileu, dinamičnoj metropoli sa više od pet miliona stanovnika.

    Karlos je tu završio studije i zaposlio se u dizajnerskoj struci. Ljiljana, šarmantna Banjalučanka željna putovanja, sa diplomom Medicinskog fakulteta i odličnim znanjem španskog, brzo je našla posao na odjeljenju fizikalne medicine Univerzitetske klinike na Andima.

    – U Čile sam došla sa sestrom Danijelom Škrbo. Ona je profesorka italijanskog, španskog i srpskog jezika. Oduvijek smo voljele jezike, muziku, putovanja. Maštale da upoznamo svijet, narode i kulture. Volontirale smo u različitim organizacijama i učile jezike – priča Ljiljana za Srpskainfo.

    Sestre iz banjalučkog naselja Ada, koje su osnovnu, srednju školu i fakultete završile u rodnom gradu, tako su stigle čak do Pacifika. Španski su, priča Ljiljana, prvo učile gledajući serije, ali su potom svoje znanje usavršile u školi stranih jezika i potvrdile ga diplomama stečenim na Institutu “Servantes” u Beogradu.

    – Htjela sam vidjeti kako se radi i živi u drugim državama. Prvo mi je želja bila Španija, ali zbog birokratije nisam u tome uspjela. Sestra i ja smo, zahvaljujući poznanstvu sa dvije porodice iz Čilea, koje su živjele u Banjoj Luci, stigle u Santijago – prisjeća se Ljiljana.

    Život u Santijagu

    Mama Stanislava i tata Miroslav podržali su njihov izbor. Brat Dragan je ostao s roditeljima, a Ljiljana i Danijela su u martu 2019. godine poletjele u svijet.

    – Do Santijago de Čilea smo putovale 14 i po sati. Tamo su nas dočekali prijatelji. Mnogo nam je pomogla Čileanka Nikol, s kojom smo se porodično družili dok je ona bila službenica u međunarodnim organizacijama u Banjoj Luci – priča Ljiljana.

    Kasnije su sestre iznajmile stan u naselju Las Kondes, gdje većinom živi srednja klasa.

    – Prihvatili su nas kao i sve druge obrazovane Evropljanke. Sestri su bile potrebne samo dvije sedmice da nađe posao u državnoj Gimnaziji. Imala je i grupu migranata sa Haitija koje je učila italijanski jezik. Ja sam, poslije tri mjeseca, dobila posao u Univerzitetskoj klinici – priča Ljiljana.

    – Prvo su mislili da sam Francuskinja, nisu umjeli ni ime da mi izgovore, nego su me oslovljavali sa Liliana. Onda su nagađali: Srbija, Rusija, Ukrajina, nikako da me smjeste u moju zemlju. Čuli su samo za Jugoslaviju i Novaka Đokovića. Na pominjanje naše zemlje čula sam od Čileanaca samo tri riječi: Sarajevo, Mostar i rat – prepričava Ljiljana.

    Zajedničke kuhinje

    Nije joj bilo lako da objasni ko je i odakle je, čak ni Karlosu, komšiji kojeg je upoznala dok su kupovali namirnice za zajednički ručak stanara njihove zgrade.

    – Svaka zgrada ima svoje dvorište, zajedničku kuhinju, bazene i visoke ograde od 2,5 metra. U kuhinji nedjeljom svako kuva specijalitete svoje zemlje i naroda, pa se stanari druže uz ručak – objašnjava Ljiljana.

    Tako su se za trpezom našli Čilenci sa juga, doseljenici iz Venecuele, Bolivije, Argentine, pa Francuzi, Peruanci…

    – Tu sam stekla divna prijateljstva, a sa Karlosom, koji je stanovao sprat niže, i više od toga. Zapravo, obostrane simpatije zatitrale su već pri prvom susretu – otkrila nam je Ljiljana.

    Karlos se sjeća da je na tom prvom, sudbonosnom zajedničkom ručku, Ljiljana pripremala burek, a on arepu: venecuelanske pogačice od posebne vrste brašna, koje se pune kuhanom piletinom i salatom od avokada i majoneze.

    Ozvaničili vezu 2020. godine

    Nakon što su razmijenili komplimente za kulinarsko umijeće, Karlos i Ljiljana su počeli da izlaze i upoznaju se.

    – Što sam mu više pričala o BiH i kulturi srpskog naroda on je manje znao. Jednom sam mu napisala njegovo ime i prezime ćirilicom i objasnila da tako piše Novak Đoković, a da je isto pismo koristio i Nikola Tesla. To ga je oduševilo. I danas čuva taj listić – prisjeća se Ljiljana.

    Svoju vezu ozvaničili su 13. januara 2020. godine, na Pravoslavnu novu godinu, kada su zajedno otišli na proslavu, koju su u Santijagu organizovali Srbi iz Južne Amerike.

    – Svirao je orkestar, pa harmonika, trubači, svi su igrali i pjevali pjesme Tome Zdravkovića. To se Karlosu mnogo dopalo, svi su ga prihvatili, bilo je veselo, neviđena žurka – priča Ljiljana.

    Prisjeća se i kako je na Božić 2020. godine pripremila česnicu, u kojoj je novčić pronašla Argentinka Rosario.

    Za Ljiljaninu i Karlosovu idilu sve je krenulo kud ne treba kada je ona 8. marta 2020. otputovala u posjetu roditeljima u Banja Luku. Planirala je da ostane nedjelju dana, ali…

    Pandemija koronavirusa

    Povratnu kartu imala je za 16. mart, ali je nekoliko dana ranije avionski saobraćaj obustavljen zbog korona pandemije. Blokada nije popustila ni danima poslije, a širom planete ljudi su umirali od zaraze. U bolnici u Andima Ljiljanu su čekali tri mjeseca da se vrati na posao; više nisu mogli. Ostala je bez posla, a potom joj je istekla viza.

    – Bio sam veoma nesrećan zbog toga, ali nisam pomišljao da prekinemo vezu. Zavoljeli smo se. Moji roditelji, koji su živjeli na ostrvu Margarita u Venecueli, prihvatili su Ljiljanu, mada su je znali samo preko video-linka. Podržavali su našu vezu, ali su bili zabrinuti. Vjerovali su da u BiH još traje rat, da se ovdje suviše teško živi, da nema hrane – priča Karlos za Srpskainfo.

    Kada se Ljiljana zaposlila u BiH, Karlos je odlučio da joj se pridruži.

    U Gradišku je stigao 7. novembra 2020. godine, iskoristivši jedan od posljednjih letova za Evropu, jer je tada i Južnu Ameriku zahvatio talas korone, od koje je nekoliko mjeseci kasnije umro i njegov otac Karlos Enrike Garsija.

    – Stalno smo bili na vezi, a kada je sletio u Zagreb, uspostavila sam kontakt s vozačem autobusa za Banja Luku, kojim je Karlos doputovao. Iznajmila sam stan u Boanskoj Gradiški, gdje sam se i zaposlila. Ali, baš tada sam se i ja zarazila koronom – dodaje Ljiljana.

    Kulturološki šok

    Pod visokom temperaturom, u izolaciji, nije mogla da dočeka svog dragog.

    – Pomogla mi je prijateljica Nevena Drinić, koja je zajedno sa suprugom dočekala i ugostila Karlosa, mada ga je prvi put vidjela – priča Ljiljana.

    Njen susret s Karlosom, osim viđenja kroz prozor i sa balkona, odgođen je za dvije nedjelje. Mahali su, pod maskama, jedno drugom ali pravilo izolacije nije davalo mogućnost da se zagrle, poljube, da porazgovaraju.

    – Moji roditelji su predlagali da Karlos dođe kod njih, u Banja Luku, i da tu sačeka moj izlazak iz izolacije, ali on je htio da bude u Bosanskoj Gradiški. Samostalno je upoznavao grad i ljude, i stalno me obavještavao gdje je i šta radi, kuda se kreće. Prema njemu svi su bili ljubazni, pomagali mu, častili ga. Za Karlosa, to je bio kulturološki šok – kaže Ljiljana.

    Ispričala je i kako ju je Karlos jednom nazvao i u panici rekao da ispred poljoprivredne apoteke sva roba stoji napolju. Kazao je da ne smije nikud dok ne stigne policija, jer će u protivnom sve biti pokradeno.

    – Rekla sam mu: “Ne brini, opusti se, neće niko ništa ukrasti, a i što bi”. On zapravo nije mogao da shvati koliko je kod nas bezbjedno: da nemamo visoke ograde oko stambenih zgrada, da ne treba brinuti da će djecu, dok se igraju u parku, neko kidnapovati – prepričava Ljiljana prve Karlosove dane u Bosanskoj Gradiški.

    Karlosa je sve to očaralo. Ubrzo se zaljubio i u šetnje pored Save, drvorede, kafanske bašte pod mirisnim krošnjama lipa…

    Vjenčanje

    On je Ljiljanu zaprosio 5. februara prošle godine, a vjenčali su se u Banjoj Luci 9. maja iste godine.

    Nekoliko mjeseci kasnije vjenčanje su organizovali i u pravoslavnoj crkvi u Bosanskoj Gradiški. Karlosova majka Hajdi del Karmen Zausales Sandeval, brat i sestra, koji su imali avionske karte, bili su, opet zbog korone, spriječeni da dođu na svadbeno veselje.

    Ali oba vjenčanja su pratili posredstvom video-linka. I oni kažu da je Karlos sretan, jer živi sa ženom koju voli u lijepoj, mirnoj i sigurnoj zemlji, okružen dobrim komšijama.

    Plate i bezbjednost

    Plate u bolnicama u Santijago de Čileu su dobre, kaže Ljiljana, ali su i troškovi života pozamašni.

    – Stanarine su skupe, a cijene zavise od dijela grada. Jeftiniji su samo stanovi u nesigurnim područjima, gdje su pljačke i provale svakodnevne, ali takva štednja nije baš preporučljiva. Kad se sve uzme u obzir, ljepše je živjeti ovdje, nego u Švicarskoj Južne Amerike – smatra Ljiljana.

    Ćevapi i sarma umjesto empanade

    Ljiljana Škrbo Garsija kaže da između naše i čileanske kuhinje nema mnogo sličnosti.

    – Čileanska i naša supa su slične, sve ostalo se razlikuje. Od voća su tamo najzastupljeniji avokado i papaja. Često služe i argentinske empanade: piroške sa crvenim mesom, lukom, kuvanim jajima i maslinama. To je gastro miks svih migracija Južne Amerike – kaže Ljiljana i dodaje da se Karlos sasvim lijepo privikao na burek, ćevape i sarmu.

    Prvi put u Evropi

    Kada zbog korona pandemije nije mogla da se vrati u Južnu Ameriku, doktorka Ljiljana se zaposlila u Bolnici u Bosanskoj Gradiški, vjerujući da je to privremeno rješenje. Ali, situacija se iskomplikovala. Ispostavilo se da ona neće moći da se vrati u Čile, pa je Karlos preuzeo inicijativu. Iako nikad ranije nije bio u Evropi, doputovao je u Bosansku Gradišku, tu se oženio svojom dragom i mladi supružnici su odlučili da ostanu u gradu na Savi.

    Karlos je zadržao posao u Čileu, samo što radi na daljinu, a pronašao je i dodatni posao u Bosanskoj Gradiški. Ljiljana je zadovoljna statusom u bolnici. U slobodno vrijeme njih dvoje šetaju pored Save, druže se s prijateljima i uživaju u prirodi, koja Karlosa podsjeća na njegovu rodnu Venecuelu.

    avaz.ba

  • Danas u 16 sati ističe rok za podnošenje kandidatskih listi za učešće na Općim izborima 2022.

    Danas u 16 sati ističe rok za podnošenje kandidatskih listi za učešće na Općim izborima 2022.

    Rok za podnošenje kandidatskih listi za učešće na Općim izborima 2022. godine u Bosni i Hercegovini ističe danas u 16 sati, saopćila je Centralna izborna komisija (CIK) BiH.

    To je u skladu s Uputstvom o rokovima i redosljedu izbornih aktivnosti.

    Nakon što Centralna izborna komisija BiH provjeri i ovjeri kandidatske liste, do 3. augusta se podnose kandidatske liste za kompenzacijske mandate.

    Centralna izborna komisija BiH će kandidatske liste objaviti u službenim glasilima i sredstvima javnog informiranja do 18. augusta.

    Opći izbori zakazani su za nedjelju, 2. oktobra 2022.

  • Lideri opozicije dali veliku podršku Bećiroviću uz poruku građanima: Bez kompromisa, ponizimo ih na izborima

    Lideri opozicije dali veliku podršku Bećiroviću uz poruku građanima: Bez kompromisa, ponizimo ih na izborima

    Zajednička Konvencija SDP BiH, Naroda i pravde, Naše stranke, Saveza za bolju budućnost BiH, Narodnog evropskog saveza, Stranke za nove generacije, Bosanskohercegovačke inicijative, Prve mostarske partije, Bosanskohercegovačke patriotske stranke, Pokreta demokratske akcije i Stranke penzionera/umirovljenika BiH održana je danas u Sarajevu.

    Denis Bećirović (SDP BiH) kandidat je opozicionog bloka stranaka na predstojećim oktobarskim Općim izborima

    Slogan Konvencije opozicije je “Ujedinjeni za slobodnu BiH”.

    Uvjereni su da će Bećirović predstavljati sve građane BiH i ističu da se nikada nije dogodilo da jedan kandidat ima podršku ovolikog broja stranaka onih koji se bore za bolje i pravednije društvo.

    Nermin Nikšić (Foto: I. Š./Klix.ba)
    Nermin Nikšić (Foto: I. Š./Klix.ba)

    “Čovjek koji mora drugi put pobijediti da dobije prvi mandat u Predsjedništvu dr. Denisa Bećirovića. Odlučni smo da mijenjamo sistem i da za BiH svane novi dan. Danas ujedinjeni za slobodu BiH šaljemo jasne poruke svim ljudima u BiH, kriminalnoj korumpiranoj i bezosjećajnoj vlasti, prijateljima iz međunarodne zajednice i članovima stranaka. BiH će opstati, garant za to smo m, predsjednici opozicionih stranaka koji smo potisnuli svoje lične i stranečke interese jednoglasni da je važnije boriti se za državu nego za stranku i naša odlučnost pretočeni su u jedinstvenu podršku Denisu Bećiroviću”, kazao je Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić

    Istakao je da sa Bećirovićem nema kompromisa oko ustava i zakona BiH te da mu je već 2018. godine oduzet mandat koji su mu građani dali. Kazao je da ovakvu vlast ne bi poželio ni onima koji su glasali za nju.

    “Imamo vlast koja neće da ukine akcize na gorivo. Zato želim poručiti svakom biraču, ovaj put u oktobru glasaš kao da cijeli tvoj svijet zavisi od tebe, za spas BiH”, istakao je Nikšić.

    Pobjeda ujedinjene opozicije je signal međunarodnim prijateljima da se vrijedi boriti za BiH jer građani žele promjene, normalnu i sigurnu zemlju.

    “Mi smo danas u historijskoj situaciji. Nakon 20 godina, Alijanse za promjene, napravimo rezultat koji će u BiH napraviti. Reći ću kakav predsjednik treba da bude. Onaj koji će u politiku vratiti riječ, koji će toj funkciji vratiti dostojanstvo. Nemoj biti predsjednik koji će dijeliti svoj narod i njegov patriotizam, koji će zavađati, montirati procese uspješnim ljudima. Nemoj obećavati, biti silnik i krasti izbore. Nemoj biti fikus, budi suvereni predsjednik, strateških ideja pomirenja, koji se neće bojati i pitati ni opoziciju a ni vlast u kući hoće li ići na međunarodne pregovore”, kazao je Fahrudin Radončić, predsjednik SBB-a.

    Fahrudin Radončić (Foto: I. Š./Klix.ba)
    Fahrudin Radončić (Foto: I. Š./Klix.ba)

    Siguran je, kaže, da su se stranke okupile ne samo da daju podršku budućem predsjedniku već budućoj BiH koja će biti bolja i uspješnija.

    “Ovo zaista jeste historijski trenutak za BiH koji pokazuje da su okupljanja i jedinstva moguća, ali ne matematička nego suština bh. okupljanja sa željom da BiH vratimo na pravi kolosijek i pomognemo na putu ka EU integracijama. Prvi put se istinski desilo da desetak ozbiljnih kandidat svoj ego i stranačke interese stave u fijoke i da se okupimo oko predsjedničkog kandidata Denisa Bećirovića. razmišljali smo o svojoj i svoj djeci u BiH”, istakao je Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde.

    Elmedin Konaković (Foto: I. Š./Klix.ba)
    Elmedin Konaković (Foto: I. Š./Klix.ba)

    Istakao je kako je to bila hladna politička odluka, ali da je to danas čista emocija i motivacija da jedan častan čovjek bude u Predsjedništvu.

    “Osnovinu neuspjeha i političke depresije zaista treba skloniti sa političke scene. Dvojica su shvatila i povukli su se, a ovog će trećeg narod BiH skloniti i nećemo ga više gledati. Njemu očigledno treba više vremena da shvati u kakvom se stanju ova zemlja nalazi”, kazao je Konaković.

    Predsjednik Naroda i pravde istakao je da je narednih 90 dana ključno za BiH.

    “Za mene lično ovo je bitan trenutak, u konačnici i 20 godina političkog rada je bio protkan ambicijom da sa prijateljima i partnerima dobijemo šansu da dođemo u ovu priliku. Imamo kandidata za člana predsjedništva, relevantnog, sposobnog. I na prošlim izborima smo dali nesebičnu podršku njegovoj kandidaturi. Pročitao sam prije neki dan, da ovakav trend iseljavanja se nastavi da ćemo do 250. imati 1,5 miliona stanovnika. To je uzbuna i zaista slika i prilika onoga što je 20 godina radila ova vlast”, kazao je Nermin Ogrešević, predsjednik Narodnog evropskog saveza.

    Nermin Ogrešević (Foto: I. Š./Klix.ba)
    Nermin Ogrešević (Foto: I. Š./Klix.ba)

    Istakao je da BiH nije pravno stabilno okruženje država ima manjak investicija, te da je na političarima odgovornost da rade na ciljevima poslije izbora.

    Predsjednik Bh. Patriotske stranke Sefer Halilović se nije mogao obratiti zbog obaveza van države.

    “Emocije danas su velike pa mi nećete hatoriti, ja sam poznata kao veliki emotivac. PDA kao stranka političkog centra nije sposobna sama donijeti određene političke promjene, ali je spremna zajedno sa opozicionim stranaka izvršiti neophodne promjene u interesu svih naroda i građana jedine nam domovine BiH”, kazala je Elzina Pirić iz Pokreta demokratske akcije koja je prisutne zamolila da se naknadno obrati jer se nije osjećala dobro.

    Elzina Pirić (Foto: I. Š./Klix.ba)
    Elzina Pirić (Foto: I. Š./Klix.ba)

    U naknadnom obraćanju kazala je da promjene počinju sa usaglašavanjem zajedničkog kandidata za člana Predsjedništva BiH, a nastavlja se formiranjem konstruktivne vlasti. Istakla je da je na putu u EU i NATO savez BiH značajno zastala.

    “Budite ubjeđena da smo mi najuvjereniji u ovu priču, da ona uspije u BiH i to prvenstveno jer su predsjednici Trojke uspjeli okupiti projektu na ovakav način. Ovo je dokaz da ovo nije samo projekat za izbor člana Predsjedništva već projekat koji predstavlja budućnost i prosperitet svim građanima BiH. I pošto nas ovi fašisti i nacionalisti već 25 godina ponižavaju, nas većinu nazivaju fake, Alijinim Hrvatima, Srbima i izdajnicima, mi smo se odlučili podržati kandidaturu Bećirovića da vide da nećemo živjeti u njihovoj fašističkoj mantri. Ponizimo ih na izborima”, kazao je Zlatko Miletić iz Stranke za nove generacije.

    Zlatko Miletić (Foto: I. Š./Klix.ba)
    Zlatko Miletić (Foto: I. Š./Klix.ba)

    Ponosan je, kaže, na stranke Trojke jer su uspjeli pobijediti sami sebe i došli do zajedničkog kandidata. Smatra da se mora izaći iz “političkog Sarajeva” i voditi o tome računa jer svi gradovi zaslužuju pažnju.

    “Zadovoljan sam i zahvalan ljudima, predsjednicima partija koji su se odlučili da imamo jednog kandidata. To su Nikšić, Konaković, Forto i Radončić. Svi su govorili šta su potencijalno i izgubili, ali ovo je veći interes. Svi su za promjene ali treba se paziti i na dan izborna posebno poslije 19 sati. Već su počeli dogmu prosipati, sa Bakirom na čelu kako je država u teškoj situaciji i jedino on može zaustaviti raspad države, a upravo on je taj koji je izdao najveći nacionalni interes svih građana BiH”, kazao je Fuad Kasumović, predsjednik Bh. Liste.

    Fuad Kasumović (Foto: I. Š./Klix.ba)
    Fuad Kasumović (Foto: I. Š./Klix.ba)

    Istakao je da niti jedan od lidera opozicionih partija nije izdao državu te da će nastati problem ako na vlasti ostanu SAD i Bakir Izetbegović, te ponovio da ako ne pobijedi Denis Bećirović, on će dati ostavku.

    “Pošto sam ja predsjednik lokalne partije i dolazim iz Mostara, ono što kažu halalite ako fulim. Nemamo ideologije, imamo smjernice. Dolazim iz grada gdje nam je bagra 12 godina uzela sva ljudska i demokratska prava. Napokon kad su se dogovorili, namjera je bila prevara. Izbori u Mostaru su bili prevara. Mi smo 6 godina postojali u ništavilu, nismo mi veliki, ali ćemo na tas Bećirovića baciti koliko možemo”, kazao je Semir Drljević Lovac, Prve mostarske partije.

    Semir Drljević Lovac (Foto: I. Š./Klix.ba)
    Semir Drljević Lovac (Foto: I. Š./Klix.ba)

    “U historiji formiranja Stranke Penzionera ovo je prvi puta da jasno i glasno kažemo koga podržavamo. Voli državu BiH, to se vidi. Mi ćemo s te strane učiniti sve, a koga penzioneri podrže on prolazi, nema dileme. Ova država, ova gruda zemlje nije ničije privatno vlasništvo. Ovu državu smo naslijedili od naših pradjedova sa ciljem da je bolju i ljepšu predamo našim potomcima. Izgleda da je nećemo imati kome predati, sva omladina na brzinu uči strane jezike. Negdje smo pogriješili i moramo se ispraviti”, kazao je Dževad Sohić, predsjednik Stranke penzionera/umirovljenika BiH.

    Dževad Sohić (Foto: I. Š./Klix.ba)
    Dževad Sohić (Foto: I. Š./Klix.ba)

    Unaprijed je čestitao Bećiroviću na pobjedi.

    “Denise, prije samo dvije do tri godine, bilo je nemoguće da deset predsjednika izađe i podrži nekoga ko nije iz njihove stranke. Koliki smo put prešli. Ovo smo započeli kada smo unatoč razlikama formirali kantonalnu vladu, stavili po strani ego, sujete. Napravili vladu građana. To je model koji zahtjeva mnogo odricanja, ali koji očigledno funkciniše”, kazao je Edin Forto, predjednik Naše stranke.

    BiH je u opasnosti smatra Forto jer se odluke o državi donose tamo gdje ne bi smjele i da je odsustvo probosanske politike doveo državu u situaciju da se u Evropskom parlamentu zahtjeva konstitutivnost naroda “kao da je to nešto što postoji”.

    Edin Forto (Foto: I. Š./Klix.ba)
    Edin Forto (Foto: I. Š./Klix.ba)

    “Ono što ćemo mi donijeti u naredne četiri godine je, okrenut ćemo brod BiH. Neće se više donositi odluke u Zagrebu, Beogradu, Budimpešti, i sasvim sigurno ne u Moskvi. Odluke će se donositi u Tuzli, Sarajevu, Mostaru, Bijeljini, Banjoj Luci, u BiH. Naš zadatak je vratiti otete institucije i vratiti prijatelje BiH”, naglasio je Forto.

    Obraćanje Denisa Bećirovića

    Prisutnima se nakon predjednika političkih strabnaka opozciije obratio i Denis Bećirović, kandidat ujedinjene opozicije BiH za člana Predsjednišzva BiH.

    “Danas sa nama u ovoj sali je jedan čovjek častan, koji se godinama bori za pravdu u ovoj zemlji, i otac ubijenog Dženana, Muriz Memić. Za razliku od onih koji govore o rezervnim pcijama i rezevrnim planovima mi smo se okupili da cijeloj BiH poručimo: mi nemamo ni rezevrnu opciju, ni plan, ni izbor, mi imamo jedan plan, jedan izbor i jednu domovinu, BiH od Save do mora i od Drine do Une. Pred nama nije politička bitka za funkcije već za prava i slobodu BiH. MI naprosto moramo zajedno pobijediti siromaštvo, strah, tenzije i lopovluk. Naredna tri mjeseca do izbora a onda i u naredne 4 godine ne smije biti uzmicanja i kolebanja. Ljudima moramo pokazati dobar put u lošem vremenu. S ponosom ističem da sam kandidat ujedinjene opozicije države koja ima duboke korijene i snažne antifašističke temelje”, kazao je Bećirović.

    “Sva velika djela u dugoj historiji ove zemlje uradili smo samo zajedno, sve velike tragedije počinjene su od zlotvora koji su pokušali da ne budemo zajedno. Razjedinjeni i podijeljeni osuđeni smo na izolaciju, propast i nazadovanje. Biti kandidat za člana Predsjedništva je ogromna čast i odgovornost. Dok režimske stranke vladaju širenjem straha, mi želimo afirmirati naše teme, a to su bolje obrazovanje, kvalitetnije zdravstvo, zapošljavanje, rast životnog standarda, borba protiv kriminala i korupcije. Režimski krugovi su u panici i zato čine sve kako bi razjedinili opozicione stranke. Ni se nismo okupili protiv bilo kojeg pojedinca, niti protiv stranaka već zato što želimo i vjerujemo da ljudi u ovoj državi zaslužuju bolju i sigurniju budućnost. Polazna osnova mojih programskih uvjerenje je gledati sigurno i stabilno u budućnost”, naglasio je Bećirović.

    Foto: I. Š./Klix.ba
    Foto: I. Š./Klix.ba

    Napomenuo je da njegovo izlaganje nema ambiciju zamijeniti njegov politički program koji sprema sa stručnjacima iz raznih oblasti, te da je potrebno uvažavati zajednički bh. državni identitet.

    “Moji prioritetni zadaci su ubrzanje puta BIH u članstvo NATO-a, provođenje 14 prioriteta ka punopravnom članstvu u EU, promjena vanjske politike na način da se prednost da stručnim ljudima a ne stranačkim poslušnicima, privlačenje investicija i podizanja životnog standarda”, objasnio je Bećirović.

    Smatra da bh. političari da Evropa i svijet koji je postojao do 24. februara 2022. godine više ne postoji te da je na kontinentu podignuta nova željezna zavjesa i da u takvim okolnostima nema neutralnih.

    “Moramo jačati ostvarena prijateljstva, graditi nova gdje možemo i čuvati dostojanstvo gdje možemo. Sa pobjedom opozicionih partnera u oktobru možemo u kratkom roku dobiti status kandidata za članstvo u EU. prije 10 dana EU je odlučila da kazni narod i nagradi destruktivne političari. Narod mora kazniti one zbog kojih su kažnjeni svi ljudi u BiH”, smatra kandidat za člana Predsjedništva BiH.

    Zlonamjernim političarima koji nisu odustali od velikodržavnih ideja poručio je da u njima imaju neprobojni bedem

    “Iz Sarajeva želim uputiti poruku stanovnicima Srbije i Hrvatske, vrijeme je da zajedno 21. stojeće proglasimo stoljećem saradnje i mira, razvoja u regionu i da se okrenemo saradnji”, poručio je Bećirović.

    Crnogorcima je poručio da između dvije države nema niti jednog otvorenog pitanja.

    “Efikasan odbrambeni i sigurnosni sistem mora biti u funkciju sigurnosti svih ljudi u našoj zemlji. Novo Predsjedništvo BiH ne trena biti generator kriza već državni organ vlasti koji će ohrabrivati sve da rade u korist općeg, a ne ličnog interesa”, stava je Bećirović.

    Smatra da je umjesto svakodnevnih sporednih tema u fokus interesiranja potrebno vratiti važne teme u bh. društvo poput energetike jer država mora sačuvati energetski suverenitet te da članovi Predsjedništva moraju pomoći da država postane veliko gradilište, a ne političko rušilište.

    U odnosu prema izmjenama Ustava i izbornog zakona, Bećirović smatra da unutar zakonskih odredbi nema prostora niti za jednu riječ koja bi vodila bilo kakvim podjelama i diskriminacijama.

    “U izborni zakon moramo ugraditi odredbe koje vode integraciji bh. društva, evropskim standardima i principima”, naglasio je.

    Istakao je da se razlika između njega i kandidata SDA na izborima za člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića vidi i danas jer oni koji ga podržavaju na djelu pokazuju tu razliku. Smatra da Izetbegović za samo da razjedinjuje.

    Foto: I. Š./Klix.ba
    Foto: I. Š./Klix.ba

    “On je razjedinio čak i svoju političku stranku. A naša zajednička pobjeda garantira da ćemo biti nezaobilazan faktor na formiranje nove vlasti u BiH. Pokažimo da smo veliki tim koji je okupljen radi velikih djela”, zaključio je.

    Posebnu poruku Bećirović je uputio vjernicima.

    “Nikada kao član Predsjedništva neću povući niti jedan potez koji će umanjiti ljudska prava i slobode u BiH. Vjerujem da istinski vjernici ne mogu biti nosioci mržnje i uzroci ljudskih tragedija”, naglasio je.

    Govoreći u kontekstu predstojećeg obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici kazao je da nikada nikome ističe, neće dozvoliti da gazi istinu i iskrivljuje međunarodne sudske presude.

  • Kanabis više nije zabranjena tvar i BiH ga mora legalizovati u medicinske svrhe, otkrivamo i kako

    Da bi se u Bosni i Hercegovini konačno legalizovala upotreba kanabisa u medicinske vrhe potrebno je samo da Komisija za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga dostavi prijedlog Vijeću ministara BiH koje bi na sjednici donijelo jednostavnu odluku. I to je to.

    Kako Klix.ba saznaje, određene stvari su se već pokrenule i sada je na državnim ministrima i aktuelnoj vlasti da prelomi i donese jedinu logičnu odluku. Već početkom naredne sedmice trebala bi se napokon održati i sjednica Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga koja može biti motor daljnjih procesa.

    Ministarstvo sigurnosti BiH je ranije zaprimilo informaciju Međunarodnog odbora za kontrolu narkotika (INCB) da je Komisija (Commission on Narcotic Drugs-CDN) odlučila da izbriše kanabis i sa liste zabranjenih supstanci.

    Sjednica Komisije zakazana za ponedjeljak

    Ova informacija će se naći na dnevnom redu sjednice Komisije obzirom da je Zakon o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, između ostalog, donesen zbog provođenja međunarodnih konvencija o opojnim drogama. Ranije je Komisija oformila radnu grupu koja je izradila prijedlog izmjene zakona. Mišljenja entitetskih ministarstava zdravstva su dostavljena i bit će također razmatrana na sjednici Komisije.

    Međutim izmjena postojećeg zakona nije potrebna za legalizaciju kanabisa odnosno promet istog u svrhu liječenja pacijenata.

    Sve je moglo biti završeno mnogo ranije da je Komisija za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga radila svoj posao i zasjedala na vrijeme. No, kako je to već kod nas slučaj, ništa od toga se nije desilo.

    Posljednja sjednica Komisije (u starom sazivu) je održana 15. aprila 2019. godine. Do danas nije održana ni konstituirajuća sjednica novog saziva Komisije, ali je kako Klix.ba saznaje planirana sutra – 4. jula. Na čelu Komisije je ministrica civilnih poslova BiH, u ovom trenutku Ankica Gudeljević.

    Iz Ministarstva sigurnosti BiH za Klix.ba su kazali da je Vijeće ministara BiH na 15. sjednici održanoj 2. septembra 2020. godine donijelo Odluku o imenovanju članova Komisija za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga, ali nakon te usvojene Odluke desilo se nekoliko izmjena članova komisije, pandemija pa i smrt jednog člana (ministar Vjekoslav Mandić op.a.) što je, kako navode, značajno utjecalo na rad komisije.

    No i to je riješeno u maju ove godine, pa je sada sve formalno-pravno spremno da se počne raditi posao kako bi građani oboljeli od različitih bolesti svoj put ka izliječenju mogli legalno potražiti i u kanabisu.

    To znači da je Komisija sada kompletna i da može utvrditi prijedlog izmjena liste opojnih druga te kanabis s liste 1 “zabranjena tvar i biljka” prebaciti na listu 2 “tvar i biljka pod strogom kontrolom”, a čiji je promet dozvoljen u skladu s međunarodnim konvencijama o opojnim drogama te dostavi prijedlog Vijeću ministara BiH.

    Šta je potrebno uraditi

    Izmjene i dopune liste, Vijeće ministara donosi nakon konsultacija s Komisijom za opojne droge i Agencijom za lijekove, uzimajući u obzir izmjene ili dopune prema mehanizmima uspostavljenim po međunarodnim konvencijama o kontroli nad opojnim drogama.

    Ono što je potrebno uraditi jeste da se canabis sa liste iz Tabele 1 prebaci u Tabelu 2 što znači da više neće biti “zabranjena tvar i biljka” već “tvar i biljka pod strogom kontrolom”, kao što se nalaze već mnogi lijekovi koji se koriste u medicinske svrhe.

    “Tvar i biljka koja je pod međunarodnom kontrolom ne može biti razvrstana u tabelu koja bi je podvrgla kontrolnim mjerama manje strogim od onih koje se za pojedinu tvar ili biljku zahtjevaju u skladu s međunarodnim konvencijama o kontroli nad opojnim drogama”, piše u bh. Zakonu o opojnim drogama. A što je trenutno slučaj u Bosni i Hercegovini odnosno suprotno zakonu.

    S obzirom da se BiH obavezala poštovati sve međunarodne konvencije, tako se po automatizmu obavezala i preuzeti mehanizme u vezi s kontrolom opojnih droga.

    A kako rekosmo na početku teksta, Međunarodni odbor za kontrolu narkotika (INCB) obavijestio je bh. nadležne organe da je Komisija (Commission on Narcotic Drugs-CDN) odlučila izbrisati kanabis i kanabis resin iz supstanci koje su “zabranjena tvar i biljka” i relaksirati njenu primjenu u medicinske svrhe.

    Trenutno Bosna i Hercegovina krši sopstvenu zakonsku regulativu, ali i međunarodne konvencije na koje se obavezala poštovati. Zakon o opojnim drogama je jasan i preostaje samo da se poštuje i usklađuje s međunarodnim normama. Svaki izgubljeni dan po ovom pitanju je direktno protiv interesa svih građana naše države.

  • Ured za hadž i umru Rijaseta IZ: Zadovoljni tretmanom bosanskih i drugih hadžija

    Ured za hadž i umru Rijaseta IZ: Zadovoljni tretmanom bosanskih i drugih hadžija

    Zamjenik reisul-uleme i reisul-hudžadž dr. Enes-ef. Ljevaković i šef Ureda za hadž i umru Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Dževad-ef. Hadžić posjetili su Odjel za brigu o hadžijama iz Turske i Evrope Ministarstva hadža i umre Kraljevine Saudijske Arabije (KSA) (MOESSESA).

    Tokom sastanka sa direktorom tog odjela Zuhejr Muhamed Šakirom oni su razgovarali o organiziranju hadža, s posebnim akcentom na rješavanju, za Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini važnog pitanja, a to je odlazak na hadž muslimana Sandžaka, saopćeno je iz MINA-e.

    Direktor Odjela za brigu o hadžijama iz Turske i Europe Ministarstva hadža i umre KSA je bh. delegaciji dao upute o aktivnostima koje trebaju biti poduzete kako bi se ovo pitanje bilo riješeno.

    Zamjenik reisul-uleme i šef Ureda za hadž i umru Rijaseta IZ u BiH su iskazali zadovoljstvo tretmanom bosanskih i drugih hadžija od saudijskih vlasti i ažurnom rješavanju administrativnih pitanja.

    Predstavnici bh. delegacije su, također, zahvalili saudijskim vlastima na poboljšanju usluga koje pružaju hadžijama i pohvalila veliki i vidljiv napredak u organiziranju hadža.

  • Novalić: Penzije će i dalje rasti, status penzionera je u samom vrhu liste prioriteta ove Vlade

    Novalić: Penzije će i dalje rasti, status penzionera je u samom vrhu liste prioriteta ove Vlade

    Uvećane junske penzije u Federaciji Bosne i Hercegovine bit će isplaćene u utorak 5. jula, a riječ je o drugom uvećanju penzija u ovoj godini. Premijer Federacije BiH Fadil Novalić u video poruci poručio je penzionerima da ostaju u samom vrhu liste prioriteta i da će penzije i dalje rasti.

    – Penzije ove godine povećavamo drugi put. Zahvaljujući stanju naše ekonomije i Zakonu o PIO-u, u maju smo isplatili prvo povećanje, a sada smo i pred isplatom drugog. To će ukupno biti 11 posto za ovu godinu. Ali to neće biti kraj naše podrške za penzionere Federacije u 2022 – poručio je premijer Novalić.

    Podsjetio je i na provedenu reformu penzionog fonda u Federaciji BiH koja je omogućila stabilizaciju Fonda i redovnu isplatu penzija, ali i na rast penzija.

    – Sjećamo se, ne tako davno, da su penzije rasle malo ili nimalo, a isplate drastično kasnile. Bilo je to vrijeme kad je Fond bio u dugu većem od 200 miliona KM, nesigurnost je bila velika. Danas je Fond stabiliziran, penzije rastu, isplaćuju se na vrijeme. Ovo su činjenice – kazao je Novalić.

    Poboljšanje statusa penzionera uvršteno je kao prioritet ove Vlade.

    – Prešli s riječi na djela. Od 2020. godine penzije se isplaćuju iz federalnog budžeta što znači da vam sad Federacija garantira redovnu isplatu. Zahvaljujući politikama ove Vlade koja je uspjela očuvati ekonomsku stabilnost i potaknuti rast, te ostvariti dovoljno visoke prihode možemo finansirati povećanje penzija u ovoj godini. S povećanjima smo počeli u martu 2018., tako je prosječna penzija porasla za 31 posto, a minimalna za 35 posto – kazao je premijer.

    Dodao je da poboljšanje statusa penzionera ostaje u vrhu prioriteta ove Vlade.

    – Ono što mogu obećati jeste da ćemo nastaviti i dalje istrajno raditi na donošenju novih programa za ublažavanje posljedica poskupljenja. Svjestan sam da su danas penzioneri postali dio najranjivijeg segmenta našeg društva. Želim to ispraviti – istakao je.

    – Održat ću riječ da poboljšanje statusa penzionera ostane do kraja na samom vrhu liste prioriteta ove Vlade. Radit ćemo uporno potaknuti sviješću o tome da su penzioneri izgradili ovo društvo i zemlju. Obaveza nam je i cilj da ispravimo nepravde i poravnamo dugove prema našim penzionerima, ženama i muškarcima čiji je radni i životni vijek zauvijek utkan u korijen BiH. Nećemo vas zaboraviti, niti preskočiti. Dok je ove Vlade penzije će i dalje rasti – to je moja obaveza i to vam garantiram – poručio je premijer Novalić.

    Za mjesec juni penzije će primiti 428.746 penzionera, a potrebna sredstva za isplatu od 215 miliona KM osigurana su u budžetu FBiH.

     

  • Nermin Alimanović, prvi Rom iz Visokog na hadžu u posljednjih 60 godina: U ramazanu sam usnio san…

    Nermin Alimanović, prvi Rom iz Visokog na hadžu u posljednjih 60 godina: U ramazanu sam usnio san…

    Nermin Alimanović rođen je 1979. godine u Sarajevu, a sa suprugom Halimom živi u Visokom. Otac je Ernada i Edvarda i djed Elnura i Ajše.

    Prva knjiga koju je pročitao, kako ponosno ističe, jeste Kur’an, i to u svojim četrdesetim godinama. Čežnja da bolje upozna islam je nastala nakon sna koji mu je, kako kaže, u potpunosti promijenio život.

    – Jedne prilike 2016. godine u ramazanu sam usnio san. Meleci su me zvali da klanjam sabah namaz. Ja sam spavao u kući, a meleci su me pozivali riječima: “Nermine, hajde, dalek nam je put, trebamo na sabah!”. Ja nisam bio u vjeri. Nisam znao ni Fatihu proučiti. Nisam znao ništa – ispričao je Alimanović za Agenciju MINA.

    Kad se probudio, ispričao je san supruzi Halimi, okupao se, jer abdest nije znao uzeti i otišao na sabah u Kralljevačku džamiju gdje je Ilham efendija učio sehursku mukabelu. Supruga Halima ga je sa čuđenjem ispratila.

    – Bio sam puno nervozan jer je to bio prvi put da sam ušao u džamiju. Nisam znao šta je mukabela, nisam znao šta su sabahski sunneti, farzovi. Sjeo sam, ali sam se od nervoze počeo znojiti. Kad je došlo vrijeme da uči naš mujezin Juso, počeli su sunnete klanjati. Ja ne znam kako ću ruke staviti, je li ovako ili onako?! – prisjetio se Alimanović.

    Efendiji je nakon sabaha ispričao cijelu priču, o snu kojeg je sanjao, nakon čega mu je efendija rekao da dođe i na podne-namaz. I tako je dolazio u džamiju četiri, pet dana.

    – Nisam znao ni Fatihu ni Ettehijjatu, nisam znao ništa što je potrebno za klanjanje. Međutim, imao sam prijatelja Muhameda Halilovića kojem sam otišao i rekao da bih volio da počnem klanjati. Rekao mi je da idem kući i da će mi za dan, dva donijeti Ilmihal. Tako je i uradio. Zahvalio sam mu. Otišao sam kod efendije i on mi je pokazao Fatihu i rekao da je polahko počnem učiti, što sam i uradio. Kada sam naučio Fatihu, Ilham efendija mi je rekao da ćemo dalje nastaviti. Prešli smo na Kulhuvallahu. Nakon nekoliko dana naučio sam i tu suru. Hvala dragom Allahu na blagodati – kazao je Alimanović.

    Dodao je kako je onda učio suru po suru, te da mu je jedne prilike, dok su izlazili iz džamije na Kraljevcu, hadžija Ibrahim poklonio Sufaru.

    – Uzeo sam Sufaru i otvorio. Rekao sam mu:”Živ bio, ti meni Sufaru daješ, a ja ne znam ni abecedu ni tablicu množenja. Ja sam samo završio četiri razreda osnovne škole.” Tokom protekle tri godine završio sam vanredno osnovnu školu. Tako smo Ilham efendija i ja počeli učiti Sufaru, što je potrajalo četiri, pet mjeseci, a potom sam počeo učiti Kur’an. Jedne prilike mi je Ilham efendija rekao da dobro napredujem i da bih trebao početi više učiti i raditi. Ibrahim Hadžić mi je poklonio Kur’an. Hvala mu. Da je živ i zdrav – ispričao je Nermin.

    Nermin Alimanović je 2017. godine prešao na učenje Kur’ana.

    – Prva knjiga koju sam proučio i pročitao je Kur’an. Ja jesam išao u školu do četvrtog razreda. Bile su lektire, ali ja nikada do tada nisam pročitao niti jednu. Nisam bio zainteresovan. Sada, kako sam u zadnje tri, četiri godine zainteresovan, učim moj Časni Kur’an, i to na arapskom jeziku – kaže Nermin.

    Budući visočki hadžija ne krije ushićenje što je ove godine među bosanskohercegovačkim hadžijama.

    – Mi se nalazimo trenutno u Mekki. Mene duša boli. Što me boli duša? Ja unazad četiri, pet godina nisam ni u snu mogao pomisliti da ću doći u džamiju, da ću naučiti napamet Fatihu, da ću naučiti, Felek, Nas, suru Jasin – kaže Nermin.

    Kako sam kaže, “nekome Allah otvori vrata malo manje, nekome malo više”.

    -Ja sam toliko sretan i zadovoljan što me je Allah, dž.š., počastio sa umrom, inšallah, još malo pa će me počastiti i sa hadžom. Meni je srce puno. Dođe mi da zaplačem – kaže Nermin.

    Nermin je primjetio i bereket u svom životu od kada je krenuo, kako kaže, pravim putem.

    – Žena mi je počela klanjati, kao i moji sinovi Ernad i Edvard. Ja sam, ljudi, presretan. Ja prije nisam znao šta je to. Sad zaradim 20, 30, 50 maraka. To je isto kao kad sam prije zarađivao 200, 300, 500 maraka. Ali, te su pare bile haram. Sad zaradim 50 maraka i s njima proživim po tri, četiri dana. Ne mogu ih potrošiti. Žena me počastila ove godine, pokrila se. Ispratila me je sa maramom. Hvala ti Halima. Učinila si me sretnim – kazao je Nermin.

    Ovaj Visočanin ne krije zadovoljstvo ovogodišnjom organizacijom umre i hadža.

    – Nalazimo se u hotelu u kojem je toliko hrane da može biti za dvije hiljade ljudi, a nas je ovdje oko jedne hiljade. Hotel je sa pet zvjezdica. Ja sam prezadovoljan. Nisam baš hodao po hotelima, da mogu uporediti, ali ovim sam prezadovoljan. U Medini isto tako. U Medini je naš hotel bio uz sami Harem. Nije nam trebalo pet, šest minuta do Harema, do Poslanikove džamije – istakao je Alimanović.

    On je prvi Rom iz Visokog koji je obavio hadž u posljednjih 60 godina.

    -Čuo sam od Ibrahima Hadžića, koji je bio glavni imam u Visokom, da je rekao neko od naših Roma, da unazad 50, 60 godina nije bilo Roma koja je otišao na hadž iz Visokog. Možda ljudi jesu išli, ali se nisu predstavljali kao Romi. Ibrahim mi je kazao da je on u Visokom dugo i da je penziju tu stekao, te da sam ja prvi Rom u zadnjih 50, 60 godina koji je obavio hadž – kazao je.

    Svima koji žele obaviti hadž, a posebno svojim Romima, on je uputio poruku:

    – Svi vi koji imate volju i želju da dođete na hadž, vjerujte mi, nije malo 12.000 maraka, ali, isplati se. Dali biste vi i 112.000 maraka. Taj rahatluk, to uživanje, tu ljepotu ne mogu vam prepričati. Moje srce je puno, prepuno. Preporučujem svojim Romima da svi koji žele dođu i padnu na sedždu. Vjerujte, nećete se pokajati – kazao je Alimanović.

  • Koliko vozači u BiH koriste autoput: Ovo je promet na Autocesti A1 u posljednjih 13 godina

    Koliko vozači u BiH koriste autoput: Ovo je promet na Autocesti A1 u posljednjih 13 godina

    Uzevši u obzir značaj autocesta u svijetu, ali i na području BiH, Autocesta A1 može se navesti kao jedan od ključnih poslijeratnih cestovnih projekata u našoj državi.

    Iako ova autocesta i dalje nije u potpunosti završena, od početka gradnje u promet je pušteno oko 114,5 kilometara autoceste na Koridoru 5C koji predstavlja značajan regionalni projekt.Prema službenim podacima, Autocesta A1 u funkciji je od 2008. godine, a godinama su se kilometri završenih dionica povećavali. Tim povodom, iz Autocesta Federacije BiH za Klix.ba su dostavili podatke o prometu po godinama na ovoj autocesti.

    Kako nam je rečeno, u periodu od 2008. do 2022. godine, na Autocesti A1 ostvareno je ukupno 110.340.857 prolaza.

    Od 2013. godine bilježi se konstantan rast (Ilustracija: A. L./Klix.ba)
    Od 2013. godine bilježi se konstantan rast (Ilustracija: A. L./Klix.ba)

    Prvu godinu otkako je autocesta puštena u promet, tačnije 2008. godine, Autoceste Federacije BiH zabilježile su 2.848.190 prolaza. Uprkos zabilježenom rastu 2009. godine i ostvarenih 4.225.720 prolaza, od 2010. do 2012. godine Autocesta A1 bilježila je pad u broju prolaza.

    Ipak od 2013. godine, bilježi se i intenzivan rast broja prolaza te se on od 5 miliona 2013. godine povećavao na više od 12 miliona 2019. godine.

    “Svake godine bilježi se kontinuirani rast prometa na izgrađenom dijelu Autoceste A1, izuzev pandemijske godine, kada je zbog mjera zatvaranja promet u cijelome svijetu bio drastičnom padu”, rekli su nam iz Autocesta FBiH.

    Iako podaci iz ranijih godina za sada ne mogu da se upoređuju sa 2022. godinom, iz Autocesta FBiH su saopćili kako je u prva četiri mjeseca ove godine ostvareno ukupno 3.963.070 izlaza s Autoceste A1.

    Ono što treba naglasiti jeste da su isti podaci zatraženi i za dijelove autoceste koja prolazi kroz RS, tačnije dionice Banja Luka – Doboj i Gradiška – Banja Luka, ali i više nakon mjesec nakon upita iz kompanije Autoputevi RS nisu dostavili tražene odgovore.

    Šta je izgrađeno, a šta u izgradnji?

    Kao što je poznato od ranije, Autocesta A1 gradila se u etapama, a njen početak nalazi se na sjeveru Bosne i Hercegovine gdje počinje dionica Svilaj – Odžak koja je duga 10,7 kilometara i koštala je 69,2 miliona eura s PDV-om.

    Dionica Svilaj - Odžak (Foto: E. M./Klix.ba)
    Dionica Svilaj – Odžak (Foto: E. M./Klix.ba)

    Osim ovog dijela, izgrađena je i tzv. Zenička zaobilaznica koja se sastoji od tri poddionice Drivuša – Klopče, Klopče – Donja Gračanica i dio poddionice Donja Gračanica – Tunel Zenica ukupne dužine 11 kilometara.

    Također, u upotrebi su i dijelovi Autoceste Zenica jug – Sarajevo sjever, Sarajevo sjever – Sarajevo zapad kao i Sarajevo zapad – Tarčin.

    Na krajnjem jugu Bosne i Hercegovine, kada je riječ o izgradnji Autoceste u funkciji je dio puta Međugorje – Bijača koji bi u budućnosti trebao predstavljati i osnovu za početak dijela Jadransko – jonske autoceste koja bi trebala prolaziti i kroz Bosnu i Hercegovinu.

    Kada je riječ o dijelovima ceste koji su u izgradnji, trenutno se najkompleksniji radovi izvode u centralnom dijelu BiH i u Počitelju. Na dionici Nemila – Poprikuše u toku su najkompleksniji radovi koji se odnose na izgradnju 3,65 kilometara dugog tunela Golubinja.

    U blizini Žepča se izvode najkompleksniji radovi (Foto: E. M./Klix.ba)
    U blizini Žepča se izvode najkompleksniji radovi (Foto: E. M./Klix.ba)

    “Tunel Golubinja se nalazi na kritičkom putu i završetak radova će zavisiti od geologije terena u tunelu. Krenuli smo ranije jer smo znali da je geologija najteža do sada u tunelu na Koridoru 5C, a ovo je ujedno i najduži tunel, poslije tunela Prenj, koji će dosta kasnije biti napravljen. Ovo će u jednom trenutku biti najduži tunel na Koridoru 5C. Ako sve bude teklo planiranom dinamikom završetak očekujemo do juna 2024. godine”, kazao je ranije za Klix.ba šef projekta Reuf Kadrić.

    Prema planovima, ova dionica bi trebala biti završena do juna 2024. godine.

    U Hercegovini, trenutno se najveći radovi izvode od dionice Bijača – Međugorje prema Počitelju gdje je u toku izgradnja dionice Počitelj – Zvirovići i mosta Počitelj, a radove na ovom dijelu izvodi kompanija Hering iz Širokog Brijega i ukupna vrijednost radova je 28.114.889 eura.

    Nakon završetka izgradnje, ova dionica trebala bi se spojiti s dionicom Buna – Počitelj koja je završena, a u promet će biti puštena po završetku poddionica koje su u izgradnji.

    Trasa počinje na oko četiri kilometra južno od sela Hodbine i ne presijeca gušće naseljena područja, nego prolazi iznad kanjona Neretve u blizini nekoliko naseljenih mjesta i završava neposredno ispred petlje Počitelj.

    Kada je riječ o ostalim dionicama, iz Vlade FBiH su saopćili kako će do 15. augusta u promet biti pušten dionica od Tarčina do Bradine, uključujući i tunel Ivan, a dužina ove dionice iznosi 6,9 kilometara.

    Dio autoceste do Bradine trebao bi biti pušten u promet u augustu (Foto: Autoceste FBiH)
    Dio autoceste do Bradine trebao bi biti pušten u promet u augustu (Foto: Autoceste FBiH)

    Krajem 2021. godine probijene su obje cijevi tunela Ivan koji je dug 1.721 metar. Izgradnja tunela je koštala 57,6 miliona eura bez PDV-a.

    Povodom gradnje dijelova autoceste prema jugu BiH nešto ranije se oglasio i direktor Autocesta FBiH Elmedin Voloder koji je naglasio kako je izgradnja tunela koji će prolaziti kroz Prenj ključna za cijeli Koridor 5C, a samim tim i Autocestu A1.

    “Pred nama su godine značajnog povećanja obima gradnje i velikih ulaganja u završetak autoceste na Koridoru Vc. Naravno da je moguće ubrzati izgradnju i mi to već radimo na svim dionicama. Ukoliko uspijemo realizirati sve što planiramo uraditi, a već smo puno toga i uradili, rok do 2028. koji su naveli federalni premijer i resorni ministar su realni, uz uvjet izgradnje tunela Prenj u periodu od šest godina”, naveo je Voloder za Fenu.

    U međuvremenu su, kako je dodao, raspisali tendere i na sjeveru i na jugu zemlje. Osim toga, na sjeveru pripremaju tender za posljednju dionicu od Ozimica do Poprikuša i u ovoj godini planiraju potpisati ugovore za sve dionice do Doboja.

    “Naš plan je da sjeverni dio Koridora kroz Bosnu, od Sarajeva do Doboja, završimo do kraja 2025. godine. Na jugu su tenderi u toku i bit će do kraja godine ugovorene dionice i raspisani tenderi za sve dionice, osim od Bradine do tunela Prenj i od tunela Prenj do Mostara sjever, jer su ove dionice u fazi projektovanja”, naveo je Voloder.

    Klix.ba

  • FOTO/Heroj s Une spasio holivudske kaskadere tokom snimanja scena filma na Štrbačkom buku

    FOTO/Heroj s Une spasio holivudske kaskadere tokom snimanja scena filma na Štrbačkom buku

    Fotografije herojskog izvlačenja dva holivudska kaskadera iz rijeke Une posljednjih dana se šire društvenim mrežama, a junak koji ih je uspio spasiti nakon što ih je povukao slap je Adnan Kurtagić, skiper i član “UNA RC” Kiro Raftinga koji je osiguravao samo snimanje.

    Snimke ovog poduhvata je još 11. juna zabilježio Vahid Ponjević, a nakon što ih je objavio Goran Piralić, prijatelj samog Kurtagića, proširile su se društvenim mrežama velikom brzinom.

    U objavi na Facebooku Piralić je pojasnio kako se na fotografijama može vidjeti “grom” Adnan Rapid Kurtagić koji spašava svjetske kaskadere, a koji iza sebe imaju mnogo iskustva u ovakvim ekstremnim situacijama i scenama.

    Naglasio je kako je u ovom slučaju bilo obrnuto te da ih je Kurtagić “držao kao bebe u rukama i plivao s njima prema obali”.

    “Mi stvarno ne znamo kakve veličine imamo u svom gradu, a jedan od njih je moj brat Rapid”, zaključio je svoju objavu Piralić.

    Adnan Kurtagić je u razgovoru za portal Klix.ba potvrdio kako je radio u spasilačkom timu svoje firme “UNA RC” Kiro Raftinga te da je tokom snimanja jedne scene došlo do nezgode s kaskaderima.”Snimala se scena na slapu i on ih je povukao nazad. Situacija je zahtijevala brzu reakciju te sam odmah skočio u vodu kako bi ih izvukao na obalu”, kazao nam je Adnan.

    Upravo u tom momentu su nastale sada već viralne fotografije, a Kurtagić ističe da je samo radio svoj posao.

    Kazao je kako 1999. godine započeo trenirati kajak na divljim vodama, ali da posljednjih godina radi kao skiper i član rescue tima koji osigurava rafting ture na rijeci Uni.

    Foto: Vahid Ponjević
    Foto: Vahid Ponjević

    Govoreći o tome koliko je Una opasna za one koji je “ne poznaju”, istaknuo je da uz adekvatno osiguranje nema potrebe za strahom.

    “Dugo se bavim time. Do sada sam s kolegama iz ‘UNA RC’ Kiro Raftinga radio na osiguravanju bezbroj rafting tura, snimanja ili sličnih događaja koji su se odvijali na rijeci. Do sada se nikada nije desilo da neko strada tom prilikom”, pojasnio je Kurtagić.

    Iako se više ne takmiči u sportovima na divljim vodama, istaknuo je kako je rafting i Una sastavni dio njegovog života.

    Premda su njemu ovakva spašavanja dio svakodnevnice, fotografije koje je zabilježio Ponjević uz brojne pohvale na društvenim mrežama ipak pokazuju koliko je ovaj čin neuobičajen i odvažan.

  • Ako ljetujete u Neumu, džumu-namaz možete klanjati u džamiji Rabrani: Evo gdje se nalazi

    Ako ljetujete u Neumu, džumu-namaz možete klanjati u džamiji Rabrani: Evo gdje se nalazi

     

    Prošlosedmičnim svečanim otvorenjem magistralne ceste Stolac – Neum, uveliko je skraćen put do bosanskog mora.

    Ko se odluči odmarati na bh. moru, a ne zna gdje klanjati džumu-namaz, evo informacija.

    Tačno na pola puta

    – Dragi prijatelji, vi koji ćete narednih dana, mjeseci putovati na relaciji Stolac-Neum novoizgrađenom cestom i koji želite obavljati vjerske obrede (džuma namaz) to možete uraditi u džamiji Rabrani, općina Neum koja se nalazi na 15 minuta vožnje od Stoca i 15 minuta do Neuma.

    • Džamija u mjestu Rabrani u općini Neum

      Džamija u mjestu Rabrani u općini Neum

      FOTO: AVAZ


    Dakle, tačno na pola puta. U ovoj džamiji također će se u subotu 9. jula 2022. klanjati i Bajram namaz. Rabrani u općini Neum su u sastavu Medžlisa Islamske zajednice Stolac kojeg predvodi Mersed Šabanović, glavni imam, odnosno u sastavu mostarskog Muftijstva na čelu sa muftijom Salem ef. Dedovićem.

    Imam iz Stoca Amer ef. Beća

    Ovaj vjerski objekat ima veoma snažan značaj pošto je jedini takav na području općine Neum. Imam iz Stoca Amer ef. Beća petkom će tu predvoditi džuma namaz i govoriti na hutbama.

    • Unutrašnjost džamije u mjestu Rabrani

      Unutrašnjost džamije u mjestu Rabrani

      FOTO: AVAZ


    Sve su ovo dakle korisne informacije za sve vas koji ćete boraviti na jedinom bh .gradu na Jadranu. Dobro došli i uživajte – objavio je novinar Nermin Bise.