Category: BiH

  • Lana Pudar je viceprvakinja Evrope u juniorskoj konkurenciji

    Lana Pudar je viceprvakinja Evrope u juniorskoj konkurenciji

    Bosanskohercegovačka plivačica Lana Pudar osvojila je srebrenu medalju u disciplini 100 metara delfin na Evropskom juniorskom prvenstvu koje se održava u rumunskom Otopeniju.

    Nakon dva zlata na Mediteranskim igrama u Oranu, mlada Mostarka je otputovala u Rumuniju bez ikakvog odmora i nastavila sa sjajnim rezultatima.

    Dominantnim nastupima Lana je izborila polufinale i finale, a onda je u utrci za medalju u disciplini 100 metara delfin zauzela drugu poziciju.

    Pudar je završila na drugom mjestu s vremenom 57.88 i imala je zaostatak od samo tri stotinke za Roos Vanotterdijk iz Belgije koja je osvojila zlato. Na trećem mjestu završila je Švicarka Julia Ullmann s vremenom 59.39.

    Rezultati finala
    Rezultati finala

    Bh. predstavnica bila je druga najmlađa učesnica finala, odmah iza Italijanke Anne Porcari koja je mlađa šest mjeseci. Samo Pudar i Porcari rođene su 2006. godine. Mostarka je nastupila u petoj stazi.

    Uspjeh Pudar još je veći pošto je ovo treće uzastopno takmičenje bez odmora. Naša talentovana predstavnica nastupila je na Svjetskom seniorskom prvenstvu, a onda i na Mediteranskim igrama neposredno prije Evropskog juniorskog prvenstva.

    Evropsko juniorsko prvenstvo je treći u nizu takmičenja za Lanu Pudar tokom ovog ljeta koje je i više nego naporno, ali naša plivačica pokazuje da je neumorna. Uslijedit će Svjetsko juniorsko prvenstvo, a onda i Evropsko seniorsko.

    Izvor: Klix.ba

  • Zabranjena izgradnja malih hidroelektrana u Federaciji BiH

    Zabranjena izgradnja malih hidroelektrana u Federaciji BiH

    Dom naroda je usvojio Zakon o dopunama Zakona o električnoj energiji, kojima se zabranjuje izgradnja malih hidroelektrana instalisane snage do i uključivo 10 MW.

    Za ovaj zakon su glasala 33 delegata, jedan je bio suzdržan.

    Zakon je pojasnio zamjenik resornog ministra Nermina Džindića Halko Balavac.

    Do 10 MW

    Novim stavom u članu 78. precizirano je i da se obustavlja izdavanje energetskih dozvola za male hidroelektrane, izuzev za one na gravitacionim vodovodima.

    Također, obrazloženo je i zašto se išlo na rješenje da je mala hidroelektrana (mHE) hidroenergetski objekat instalisane snage do i uključivo 10 MW. Razlika između hidroelektrana i malih hidroelektrana je u instaliranoj snazi.

    Granična snaga koja dijeli hidroelektrane na male hidroelektrane razlikuje se od zemlje do zemlje. U Evropi se sve više prihvata kapacitet od 10 MW instalirane snage kao gornja granica koju je podržalo Evropsko udruženje malih hidroelektrana (ESHA), te Evropska komisija.

    Nisu krive elektrane, nego čovjek

    Zdenka Džambas, delegatkinja HDZ-a, je rekla da postrojenje ne može oštetiti vodu. Pojasnila je da kada se akumulacijsko jezero (Jablaničko jezero) povuklo i kada je vidjela dno jezera, gdje su se vidjele gume od automobila i razno smeće, tome uzrok nisu elektrane, nego čovjek. Kako je najavila da će glasati za ovo zbog pritiska.

    – Evo glasat ću zbog pritiska, jer sve su naše slike polijepljene, kako po klubovima, po strankama, onda smo mi lopovi, onda mi imamo male hidroelektrane, a stvarno žive veze nemam ko ih ima. Mi donosimo zakon, mi ne možemo trčati za onim što je napravio problem na Ubru, zato postoje druge institucije, a ono je stvarno užasno. Glasat ću nije problem, samo eto vidjet ćemo šta će biti na jesen kad prođu izbori – kazala je Džambas.

    Jasmin Duvnjak (SDA) je potvrdio da su delegati bili pod pritiskom.

    Izvor: Dnevni avaz

     

  • Sutra počinje 18. biciklistički maraton “Bihać-Srebrenica”

    Sutra počinje 18. biciklistički maraton “Bihać-Srebrenica”

    Oko 300 učesnika iz više evropskih zemalja prijavljeno je za 18. biciklistički maraton Bihać – Srebrenica, koji će startati sutra u osam sati s Gradskog trga u Bihaću.

    Biciklisti će voziti u tri etape: Bihać – Jajce, Jajce – Sarajevo i Sarajevo – Srebrenica. Njihov dolazak u Memorijalni centar Potočari očekuje se u nedjelju, 10. jula.

    Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić ugostio je danas organizatore i neke od prijavljenih učesnika ovogodišnjeg biciklističkog maratona.

    “Naša obaveza je da podržimo i pomognemo ovakav način odavanja poštovanja prema žrtvama genocida u Srebrenici. Danas sam ugostio naše ljude koji žive i rade u Švicarskoj i Austriji i njihove prijatelje, koji već nekoliko godina biciklom dolaze u Bihać i nastavljaju prema Srebrenici. Posebno smo ponosni što više od 500 biciklista, planinara, maratonaca i motorista iz ovog kantona i ove godine idu u Srebrenicu, kako bismo zajedno i dostojanstveno iskazali poštovanje žrtvama, te saosjećanje sa članovima njihovih porodica”, kazao je Ružnić.

    Predstavnik bosanskohercegovačkog biciklističkog kluba u Beču, Esad Bukarić, već treću godinu biciklom vozi do Bihaća, gdje se priključuje ostalim učesnicima maratona do Srebrenice.

    “Ovaj biciklistički maraton je nekako naša početna priča, on nas je okupio i spojio. Dolazimo već tri godine iz Beča, a ove godine nas je stiglo 15. To je nekako postala naša obaveza, naš  skromni doprinos čuvanju sjećanja na nevine žrtve”, kazao je Bukarić.

    Za ovogodišnji maraton prijavljeno je oko 300 učesnika.

    “Učesnici nam stižu iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, te Austrije, Švicarske, Njemačke, Slovenije, Hrvatske,  Bugarske i Turske. Imat ćemo i po tri generacije učesnika iz jedne porodice, odnosno djeda, sina i unuka. To je također jedan od razloga zašto već 18. put relacijom od oko 500 kilometara pronosimo parolu ‘da se nikada ne zaboravi i ne ponovi’”, kazao je organizator Ermina Lipovića iz Kluba ekstremnih sportova “Limit” iz Bihaća.

    Izvor: BHRT

  • Sladić: Sutra majica dugih rukava, a evo kada ponovo dolaze temperature preko 40 stepeni

    Sladić: Sutra majica dugih rukava, a evo kada ponovo dolaze temperature preko 40 stepeni

    Bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić objavio je vremensku prognozu za predstojeće dane.

    “Nivo 3 na 4: centralna Italija, dio duž Jadranske obale – izraženiji konvektivni oblaci koji uslovljavaju mogućnost za izraženija grmljavinska nevremena praćena intenzivnijim padavinama koje u kratkom vremenu mogu prouzročiti lokalnu pojavu bujica (flash flooding), prolazno jak vjetar i pojavu grada.

    Nivo 3: Slovenija, sjeverozapad Hrvatske i Krajina – od poslijepodneva u prva dva navedena područja, a prema kraju dana i u trećem mogućnost za izraženije razvoje koji mogu usloviti lokalno intenzivnije padavine, jak vjetar i pojavu grada, kao posljedica naglog prodiranja hladnijeg zraka sa sjevera na vrlo toplo tlo”, napisao je.

    Također je sličnu vijest objavio i na Instagram storiju.

    “Sutra majica dugih rukava ili ako ste zimogrizniji tanja jaknica. Poslije 15. jula temperature zraka ponovo preko 40 stepeni”, zaključio je Sladić.

    Izvor: Radio Sarajevo

  • Piletina u BiH pojeftinila za 20 posto, očekuje se i pad cijene žitarica

    Piletina u BiH pojeftinila za 20 posto, očekuje se i pad cijene žitarica

    Piletina u BiH pojeftinila je za dvadesetak posto u odnosu na proljeće, a s obzirom na to da cijene žitarica na svjetskim berzama polako padaju očekuje se dodatni pad cijene u narednom periodu, rekao je predsjedavajući Koordinacionog tijela za živinarstvo i peradarstvo BiH Predrag Miličić.

    On naglašava da se tržište donekle smirilo u odnosu na proljeće kada je došlo do enormnog rasta cijene piletine, te je kilogram pilećeg bijelog mesa koštao i do 16 M.

    “Došlo je do pada cijena, što je poprilično relaksiralo džepove potrošača. To je posljedica, prije svega, veoma siromašnog tržišta i pada prometa. Osim toga, situacija je poboljšana i kada je riječ o proizvodnji stočne hrane, s obzirom na to da su ukinute potpune zabrane uvoza”, rekao je Miličić.

    On je istakao da ohrabruju i posljednje informacije sa svjetskih berzi da cijene žitarica, koje su u proteklom periodu dostigle istorijski maksimum, polako padaju.

    “To nam daje za pravo da se nadamo da će i cijene gotovih proizvoda još padati. Kada je riječ o cijenama konzumnih jaja, one nisu ni blizu mogle da isprate rast ulaznih komponenti, imajući u vidu i višak proizvodnje na cijelom području BiH, tako da tek u drugom dijelu godine očekujemo normalizaciju cijena jaja”, rekao je Miličić.

    On je ukazao da se, prema trenutnim cijenama jaja, proizvođači nalaze na nuli, pa čak i u minusu, što je, kako kaže, nekolicinu farmi već dovelo do zatvaranja.

    Miličić, koji je i direktor kompanije “Agreks” iz Donjeg Žabara – jedine koja u BiH ima dozvolu za izvoz jaja za preradu u Evropsku uniju, kaže da su protekla dva mjeseca bila izuzetno teška.

    “Uspjeli smo sav višak poslati na ino-tržište. U devet pošiljki izvezli smo ukupno 2,72 miliona komada jaja u Hrvatsku i Italiju za preradu”, rekao je Miličić za “Glas Srpske” naglasivši da je ovaj plasman u dobroj mjeri pomogao svim ostalim proizvođačima u BiH, jer da su svi morali da se bore za parče domaćeg tržišta, cijene i minusi bili bi još drastičniji.

    Izvor: Klix.ba

  • Dan sjećanja na genocid u Srebrenici: 11. juli Dan žalosti u Federaciji BiH

    Dan sjećanja na genocid u Srebrenici: 11. juli Dan žalosti u Federaciji BiH

     

    Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, 11. juli 2022. godine, dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglasila Danom žalosti u Federaciji BiH.

    Dan žalosti se obilježava obaveznim isticanjem zastave Bosne i Hercegovine na pola koplja, odnosno jarbola, na zgradama Vlade Federacije BiH i institucija Federacije BiH.

    Na Dan žalosti ne mogu se održavati programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima u Federaciji BiH. Medijske kuće na teritoriji Federacije BiH dužne su uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.

    U obrazloženju je, uz ostalo, istaknuto da je Odluka donesena radi izražavanja saučešća i suosjećanja s porodicama žrtava, te sjećanja na genocid u Srebrenici.

    Donesena odluka stupa na snagu danom donošenja i biće objavljena u Službenim novinama Federacije BiH.

    izvor: Fena

  • Kandidatske liste SDP-a za sve nivoe vlasti u BiH

    Kandidatske liste SDP-a za sve nivoe vlasti u BiH

     

    Sve političke stranke su prije tri dana zaključile i predale kandidatske liste Centralnoj izbornoj komisiji BiH za predstojeće Opće izbore, a među njima je i Socijaldemokratska partija (SDP).

    Nositeljica liste za Skupštinu Kantona Sarajevo je gradonačelnica Grada Sarajeva Benjamina Karić. Na drugom mjestu je Adnan Šteta, a na trećem Davor Čičić. Jelena Pekić je četvrta, Igor Stojanović peti, Kenan Magoda šesti, Samir Avdić sedmi, Belma Kapo osma.

    Zanimljivo, jedan od najglasnijih SDP-ovaca i federalni parlamentarac Irfan Čengić je na desetoj poziciji. Među 40 kandidata na listi za Skupštinu KS su i bivši rukometni reprezentativac BiH Enid Tahirović, direktor Toplana Sejfo Ušanović, federalni parlamentarac Tomislav Martinović i drugi.

    Za izbornu jedinicu 11 (Ilijaš, Vogošća, Centar, Stari Grad, Novo Sarajevo) za nivo Federacije BiH, SDP je na prvu poziciju kandidovao Jasnu Duraković, a za Izbornu jedinicu 7 (Hadžići, Ilidža, Novi Grad, Trnovo, Pale, Foča, Goražde) listu predvodi Mahir Delić. Prvi u ZDK za Federalni parlament je Elvir Karajbić, a u HNK Aner Žuljević.

    Što se tiče kandidata za Predstavnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine, listu u Kantonu Sarajevo i BPK nosi Saša Magazinović, a tu su i Lidija Korać (2), Dervo Sejdić (3), Haris Vranić (4), Edina Papo (5), Dijana Briga (6), Jasmin Duraković (7) i Benjamin Soko (8).

    Listu za državni parlament iz SBK/ZDK predvodi Zukan Helez, iz Tuzlanskog kantona Jasmin Imamović, iz HNK/ZHK Nermin Nikšić, a iz USK Albin Muslić.

    izvor: klix.ba

  • Završena Sedmica istraživanja na Neretvi, pronađene vrijedne vrste

    Završena Sedmica istraživanja na Neretvi, pronađene vrijedne vrste

     

    Sedmica istraživanja na Neretvi u kojoj je učestvovalo više od 50 naučnika iz BiH, regiona i Evrope je završena, a rezultati istraživanja biće uvršteni u studiju zaštite ovog područja čija je izrada u toku. Ovo istraživanje je organizovao Centar za životnu sredinu u partnerstvu sa međunarodnim organizacijama Riverwatch i Euronatur u sklopu kampanje Sačuvajmo plavo srce Evrope.

    Naučnici su tokom sedam dana boravka na Gornjoj Neretvi istraživali biodiverzitet ovog područja i prikupljali uzorke koje će obraditi u narednom periodu, a za sada je potvrđeno da su pronašli brojne zaštićene i vrijedne vrste.

    Znali smo da će dovođenje velike grupe stručnjaka za biološku raznovrsnost na mjesto poput gornjeg dijela rijeke Neretve donijeti iznenađujuća otkrića. Ono što ovaj riječni sistem čini tako posebnim, čak i u evropskim razmjerima, su mnogi različiti tipovi vodenih, ali i kopnenih tipova staništa povezanih s rijekama“, kazao je prof. dr Gabriel Singer, vodeći naučnik Sedmice naučnika na Neretvi.

    Prema njegovim riječima, Gornja Neretva specifična je po jedinstvenoj obalnoj šumi koja formira širok spektar vodenih, polukopnenih i kopnenih staništa, i time podržava biodiverzitet.

    “Takvi tipovi staništa su rijetko očuvani u Evropi, ali su ovdje ostali u prirodnom stanju. Očekujem da će čak i naš ograničeni napor od samo nekoliko dana otkriti neke vrste nove za ovo područje ili čak nove za nauku. Neki naučnici su rekli da je bilo trenutaka kada su se osjećali kao da rade u amazonskoj prašumi. A, ipak, nismo imali priliku da istražimo nepristupačan dio kanjona nizvodno od Uloga, gdje možda još iznenađenja čeka na otkriće“.

    Gornji tok rijeke Neretve je ugrožen planovima za izgradnju hidroelektrana. Jedna velika hidroelektrana je već u izgradnji, nizvodno su planirane još tri, a u planu je i izgradnja sistema od sedam malih hidroelektrana. Brojne hidrolektrane su planirane i na skoro svim pritokama rijeke Neretve. Ukoliko dođe do realizacije ovih planova, ovaj jedinstveni riječni sistem bio bi u potpunosti uništen. U nastojanju da se spriječi ovakav scenario, Centar za životnu sredinu je prošle godine pokrenuo inicijativu za zaštitu dijela ovog područja koja je prihvaćena od strane Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.

    “Sada slijedi bitka za Neretvu argumentacijom koja će biti dio studije, a potom slijedi proglašenje zaštićenog područja na teritoriji Republike Srpske gdje je inicijativa pokrenuta. Na sedmici istraživanja koja je iza nas, brojni naučnici, novinari i naše kolege sa kojima se zajedno borimo za očuvanje divljih rijeka Bosne i Hercegovine uvjerilo se koliki je značaj ovog riječnog sistema”, istakla je Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu i poručila da je ovaj događaj svim aktivistima “dao vjetar u leđa da se još jače i glasnije bore protiv štetnih hidroenergetskih projekata koji su planirani na ovom području”.

  • Prijeti zatvaranje rudnika, preko 700 radnika ide kući

    Prijeti zatvaranje rudnika, preko 700 radnika ide kući

    Uprava Arcelor Mittala iz Prijedora ponovo je juče poslala preko 700 radnika na prinudni godišnji odmor do 14. jula zbog problema sa isporukom i prodajom rude, zbog čega zaposleni strahuju da će na kraju doći do potpunog zatvaranju rudnika, saznaje portal CAPITAL.

    Uprava je u obavještenju radnicima navela da imaju problema sa isporukom i prodajom rude Arcelor Mittalu u Zenici, zbog čega je odlučeno da se proizvodnja obustavlja od 6. jula do 14. jula, inače u periodu kada bi ona trebala biti na maksimumu.

    “Tokom perioda obustave svim radnicima će biti proveden dio godišnjeg odmora za 2022. godinu”, navodi se u odluci rukovodstva Arcelor Mittala.

    Radnici pričaju da su šokirani novom naglom odlukom uprave da ih bez prethodnih informacija i pripreme samo pošalju na godišnji odmor, bez obzira na njihove planove i tako im po drugi put ove godine “ukrade” pravo da imaju sopstvene planove. Prvi put se to dogodilo u januaru kada su radnici takođe poslati na odmor bez najave.

    Sindikalni povjerenik u ovoj kompaniji Dario Antonić kaže za CAPITAL da je donesena jednostrana odluka o upućivanju radnika na kolektivni godišnji odmor, sa čime se nisu složili ni sindikat ni zaposleni.

    “Radnici su uplašeni za svoja radna mjesta, posebno kada smo čuli najave da bi se isto ovo moglo ponoviti i u avgustu i u septembru kada bi moglo doći do zastoja od po deset i više dana. Zvanično je da u Zenici pada potražnja gotovih proizvoda i da se će praviti samo onoliko koliko mogu prodati i da se ne prave zalihe. Ova politika nije objašnjiva, posebno kada znamo da je prošla godina bila odlična i da smo u njoj imali prihod od 200 miliona maraka. Prošle godine je Arcelor Mittal bio najprofitabilnija firma, a u julu je planiran maksimum proizvodnje, zbog čega nam nije jasno šta se sada dogodilo”, rekao je Antonić.

    On kaže da je bilo sličnih situacija 2008. godine kada su slali radnike na čekanje, kao i za vrijeme pandemije, ali nije bilo tjeranja radnika da iskoriste godišnji odmor kada ne žele.

    “Ovo je sada prvi put da se ovako rješavaju problemi. Ne znamo koliko tačno radnika ide na odmor, jer je odluka tek juče došla, pa tek treba da se utvrdi spisak, jer na poslu ostaje dio koji će održavati i popraviti mašine koje su van sistema. Radnici negoduju zato što im se nameće odmor u terminu kada nisu planirali”, kaže Antonić.

    Jedan od radnika u ovom preduzeću kaže da mu je teško palo što mu je firma oduzela kompletan godišnji odmor tjerajući ga da ga koristi kada mu ne odgovara.

    “Ne znam šta je pozadina ovoga, ali su nam u januaru uzeli već 12 dana. Sada opet isto rade i naredba je da se do septembra mora iskoristiti sav odmor. Objašnjenje je da Zenica ima na lageru rude željeza i da ne ide prodaja. Ako su mi uzeli pola godišnjeg, zašto moraju cijeli? Zar ja ne smijem u životu imati neki svoj plan ili potrebu? Ima ljudi koji su planirali da idu negdje, da završe neke svoje obaveze. Nije ni bitno, šta god bilo, nije u redu da nam uzmu kompletan odmor”, kaže on.

    U upravi Arcelor Mittala na naša pitanja dobili smo saopštenje u kojem nije odgovoreno ni na jedno od pitanja koje smo postavili.

    “Imajući u vidu situaciju na svjetskom tržištu, kao i potrebe kupaca i plasiranje proizvoda, menadžment kompanije prilagođava poslovanje trenutnim okolnostima. Shodno tome trudimo se da sve donesene odluke budu efektivne i korisne. Opredijeljeni smo ka daljem razvoju, što pokazujemo kroz naše trenutne i buduće aktivnosti, a sve u cilju prosperiteta našeg poslovanja i zaposlenih”, navodi se u uopštenom odgovoru.

    (Capital  FOTO: Arcelor Mittal Prijedor)

  • Sa 50 hektara požnjeveno više od 300 tona pšenice i ječma

    Sa 50 hektara požnjeveno više od 300 tona pšenice i ječma


    Zbog visokih temperatura žetva na plodnim podrinjskim parcelama ove godine je završena nešto ranije, a u Medžlisu Islamske zajednice (MIZ) Bijeljina zadovoljni su prinosima. Uz podršku Rijaseta i Vakufske direkcije BiH, u periodu velikih poskupljenja troškova sjetve, MIZ je uspio na vrijeme zasijati vakufske, ali i parcele unajmljene od povratnika.

    – Bila je suša, kad je bilo potrebno, nije pala kiša, pa je pšenica naglo sazrela. Imali smo zasijano 50 hektara, od čega je 40 bilo pod pšenicom, a 10 pod ječmom. Zadovoljni smo prinosom, koji je u nekom prosjeku, ali s ovom cijenom koja se očekuje, mislim da imamo najbolju sezonu do sada – kazao nam je predsjednik MIZ Bijeljina Emir Musli.

    Popuniti budžet

    Brašno iz Bijeljine i ove godine će dobiti medrese u Tuzli i Banjoj Luci, a određene količine su namijenjene socijalno ugroženim porodicama. Prodajom viškova od ukupno 250 tona pšenice i oko 60 tona ječma, MIZ Bijeljina će popuniti i vlastiti budžet.

    Proizvođači i mlinari još pregovaraju o otkupnoj cijeni, a očekuje se da će ona biti od 60 do 65 feninga po kilogramu. U odnosu na prošlogodišnju koja je iznosila od 37 do 39 feninga, uprkos značajnom rastu cijena goriva, đubriva i ukupnih troškova sjetve, bit će to značajan prihod za povratnički MIZ.

    Viša cijena

    – Nama je ovo bitno jer nam dopunjava budžet pa možemo biti mirni. Mi bismo voljeli imati svoje skladište jer će kasnije cijena biti puno viša. Kada bismo imali svoje kapacitete, onda bismo mogli tražiti kupca uz povoljniju cijenu, a pogotovo kad bismo imali svoj mlin. Nama je žao što Janja nema mlin, jer je to veliko povratničko mjesto – ističe Musli.

    Žetva kukuruza

    U Bijeljini očekuju i žetvu kukuruza s oko 40 hektara zemljišta. Nadaju se kiši, koja bi spasila urod, ali s pripremljenim sistemom za navodnjavanje imaju rješenje i ako ih ona zaobiđe.

    izvor: avaz.ba