Kurban, pojam koji dolazi od arapske riječi “karibun”, znači bliskost.
Kurban bi se, u tom smislu, mogao definisati i kao žrtva koja približava Bogu.
Propisi o kurbanu utemeljeni su na Kur’anu i Sunnetu i klanje kurbana je vadžib za svaku muslimansku porodicu koja je to u mogućnosti, odnosno čija je imovina tolika da može podmiriti njihove svakodnevne porodične potrebe.
Kurban je naređen Kur’anom, tačnije u suri Kewser, u kojoj se kaže: “pa klanjaj se Gospodaru svome i kurban kolji”.
Kada je riječ o samim propisima o kurbanu, ono na šta se mora obratiti pažnja jeste starost životinje namjenjene za kurban (ovca da bude stara blizu godinu dana, koza da je napunila godinu, krava da je napunila dvije).
Drugi propis je da životinja koja se kolje kao kurban bude potpuno zdrava i bez ikakvih fizičkih mahana.
Treći je vrijeme klanja kurbana, koje nastupa ujutro poslije klanjanja bajram-namaza, u skladu sa riječima Božijeg Poslanika: “Onaj ko je (kurban) zaklao prije bajram-namaza, neka ga ponovo zakolje”.
Četvrti propis je da se kurban zakolje po šerijatskim propisima.
Ono što je pohvalno, a istovremeno i praksa muslimana u BiH, je da se kurbansko meso podjeli na tri dijela, gdje se jedan dio ostavlja za potrebe ukućana, drugi dio dijeli kao sadaka siromasima, a treći dio prijateljima i komšijama.
Poželjno je da svaka osoba lično zakolje svoj kurban, no s obzirom na to da danas, posebno u urbanim sredinama, nema uslova da vjernik sam zakolje kurban, u bh. gradovima se to već godinama obavlja kroz organizovano klanje kurbana. Islamski pravnici se slažu da se klanje kurbana može povjeriti drugoj osobi i da je tako zaklan kurban u potpunosti ispravan.
Islamska zajednica u BiH prema kurbanu ima vrlo ozbiljan pristup te se, prije svega, prema njemu odnosi kao prema emanetu koji joj je dat na povjerenje.
Oni ukazuju i na vrlo bitan segment kod klanja kurbana, a to je adekvatno zbrinjavanje kurbanske kožice.
Podsjećaju na hadis u kome se kaže da je “kurban zbrinut tek onda kada se zbrine i posljednja kurbanska dlaka”.
Potrebno je kožicu kurbana (s unutrašnje strane) “rasoliti” s 2-3 kilograma soli i onda je dostave na mjesta koja su za to određena u organizaciji IZ.
Kurbansku kožicu nipošto i ni pod kakvim uslovima ne stavljati u najlonsku kesu; donijeti je u gajbi ili papirnoj vreći.
Izvor: Radio Sarajevo
