Category: BiH

Članovi porodica žrtava genocida okupili su se danas na stratištu Godinjske bare u Trnovu, mjestu na kojem su pripadnici zloglasne srpske jedinice “Škorpioni”, prije 27 godina, pucnjima u leđa ubili šestoricu Bošnjaka iz Srebrenice među kojima je najmlađi imao 16, a najstariji 36 godina.

Šestoricu Bošnjaka, dječaka i muškaraca iz Srebrenice, na mučki način, pucnjima s leđa, ubili su pripadnici srpske jedinice “Škorpioni” u julu 1995. godine u Trnovu. Ubijeni su Safet Fejzić (17), Azmir Alispahić (16), Sidik Salkić (36), Smail Ibrahimović (35), Dino Salihović (18) i Juso Delić (25).

Vahida Delić supruga je strijeljanogJuse Delića. Za njegovu sudbinu saznala je gledajući video snimak gdje njenog supruga škorpioni vezanog ubijaju. Civili i djeca, kome su šta skrivili pita se i danas.

“Ovo mjesto je i dalje bez spomen-obilježja. Zahvaljujem se svom ovom narodu koji je ovdje danas i ne daj Bože nikome ove naše patnje. S ovim bolom se nositi čitav život, to niko ne zna kako je. Mi samo imamo bol koja se ni na papir ne može ispisati”, rekla je Delić.

U genocidu u Srebrenici izgubila je i starijeg brata i sestru sa djecom. “Od danas do sutra, tako živim. Samo ja znam kako mi je. A ovi što negiraju, zna Allah šta je bilo. Od istine se ne možeš sakriti”, dodaje.

Zločin nad šestoricom civila bošnjačke nacionalnosti pripadnici “Škorpiona” su snimili kamerom. Tokom suđenja Slobodanu Miloševiću 2005. godine, snimak strijeljanja je objavljen, nakon čega je obišao svijet.

Podsjetimo, pred Vijećem za ratne zločine 2007. izrečena su presude petorici pripadnika formacije “Škorpioni” za ubistvo Bošnjaka u Trnovu 1995.

Komandant jedinice Slobodan Medić osuđen je na maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora, a na istu kaznu osuđen je i Branislav Medić.

Pero Petrašević koji je priznao zločin dobio je 13 godina, dok je Aleksandar Medić osuđen na pet godina. Aleksandar Vukov oslobođen je optužbe, jer prema odluci sudskog vijeća nije bilo dokaza da je sa umišljajem izvršio zločin.

Pripadnici “Škorpiona” su osuđeni za ratni zločin streljanje šestorice srebreničkih Bošnjaka u julu 1995. godine. Priča o ovom zločinu otvorena je neposredno pred desetogodišnjicu genocida u Srebrenici u ljeto 2005, kada je na suđenju Slobodanu Miloševiću pred Haškim tribunalom emitovan snimak egzekucije koji su načinili sami pripadnici te jedinice.

 

N1

Požar u blizini Boračkog jezera je i dalje aktivan, ali ne prijeti kućama.

Helikopteri Oružanih snaga Bosne i Hercegovine će i danas gasiti požar.

Kako je potvrđeno iz Profesionalne vatrogasne jedinice Konjic, situacija je identična jučerašnjoj.

“Vatra ne prijeti objektima, gori na nepristupačnom terenu i ekipe su na terenu. Očekujemo i danas helikoptere Oružanih snaga BiH koji će nam pomoći u gašenju požara”.

Nekoliko dana bukte požari u Hercegovini, od Čapljine, Čitluka, Bileće, Gacka pa do Konjica.

Vatrogasne ekipe su na terenima, a stambeni objekti kojima je vatra prijetila su spašeni.

Zbog jakog vjetra požar se brzo širio u i blizini Boračkog jezera na nepristupačnom terenu aktivirao mine.

Jednoglasnom odlukom Predsjedništva BiH angažovani su helikopteri OS BiH koji gase požare.

U Starom Slanom, desetak kilometara od Trebinja, prodaje se dio zamka koji je nakada pripadao Resulbegovićima, poznatoj begovskoj porodici, za koji se pretpostavlja da datira iz 17. vijeka.

Osman-paša je nakon dolaska u Staro Slano, gdje su od ranije Resulbegovići imali posjede, dao izgraditi konake i kulu načinjenu od devet katova. Dio nje, ali i još 500 četvornih metara ruševnoga konaka, sada se prodaje za 97 hiljada eura.

Konak je u posljednjih stotinjak godina mijenjao vlasnike tri puta od kada su potomci Osman-paše Resulbegovića otišli u Tursku, pojašnjava nam agent za nekretnine čija agencija posreduje u prodaji. Posjed je podijeljen između dva vlasnika. Jedan se odlučio na prodaju svoga dijela.

“On se prodaje kako jeste, ne kompletan dvorac, nego dio koji pripada njima. Sadrži okolne zidove, okruglu kulu, objekat jedan i dio velike kule od devet spratova”, objašnjava Jovan Kovač, agent za prodaju nekretnina.

No, u javnosti postoji bojazan da se budući novi vlasnik neće držati očuvanja kulturno-historijske baštine. Iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH navode da je objekt na Listi peticija, te da se do donošenja konačne odluke o proglašenju nacionalnog spomenika sve strane trebaju suzdržati od aktivnosti koje bi mogle ugroziti predloženo dobro. To potvrđuju i u Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa RS-a.

“Da li se taj objekat nalazi na Listi peticija, Listi odluka ili je na Privremenoj listi ili je odlukom proglašeno – potopuno je svejedno. Svaki sopstvenik se mora uzdržavati od bilo kakvog djelovanja bez propisanih mjera zaštite od strane nadležnog Zavoda do momenta donošenja odluke”, kaže Jasna Milešević, direktorica Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa RS-a.

Premda je Resulbegovića zamak na Listi peticija, njime se može prometovati. U našoj zemlji postoje brojni zaštićeni kulturno-historijski objekti koji su u privatnom vlasništvu i to nije, kažu u Zavodu, sporno. Kule i cjelokupan objekat mogu se obnoviti, ali uz strogo poštivanje preporuka nadležnih.

“Na svoju ruku, novi vlasnik, bez obzira na prometovanje, po zakonu ne može da radi ništa jer bi činio krivično djelo za koje je zapriječena kazna zatvora od 3 do 5 godina”, ističe Milešević.

Svaki dio, nažalost, urušenog Osman-pašinog konaka, odiše historijiom. No, u Trebinju nisu rijetki oni koji za njegovo postojanje uopće nisu znali, piše Federalna.

Resulbegovića zamak se može smatrati i pretečom Trebinja jer su tek kasnije nastali tamošnji Stari grad i Begova kuća. Nalazi se na početku čuvenog “puta soli”, koji je bio veza između Trebinja i Dubrovnika.

Sniženje stope poreza na dodanu vrijednost na osnovne životne namirnice u Bosni i Hercegovini ostaje samo želja građana. Izmjene zakona kojim se ovo omogućava kao ping-pong loptica idu od jednog do drugog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Najnoviji neuspjeh desio se u Zastupničkom domu koji se nije uspio dogovoriti koja će tri zastupnika biti članovi zajedničke komisije za usaglašavanje teksta izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV).

Ovaj dom je još u martu usvojio izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost i to po hitnom postupku. Predviđeno je sniženje stope PDV-a sa 17 na pet posto na osnovne životne potrepštine, a povećanje na 22 posto za luksuz.

Kada je komisija konačno dala svoje mišljenje, Dom naroda je sredinom juna, tri mjeseca nakon Zastupničkog doma, usvojio izmjene zakona o PDV-u. Međutim, “caka” je u tome da su delegati prihvatili amandman SNSD-ove delegatkinje Dušanke Majkić kojim se PDV na osnovne životne namirnice snižava na nulaposto, umjesto na pet, kako je utvrdio Zastupnički dom. To je zahtijevalo usaglašavanje izmjena zakona između dva parlamentarna doma.

Dom naroda je odredio tri delegata u zajedničku komisiju za usaglašavanje, ali je zapelo u Zastupničkom domu koji se nije mogao dogovoriti o tri zastupnika koji će biti članovi te zajedničke komisije. Na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma bila su dva prijedloga članova komisije. Nijedan nije dobio potrebnu većinu.

Prvo je Kolegij Zastupničkog doma u komisiju predložio Snježanu Novaković-Bursać (SNSD), Predraga Kožula (HDZBiH) i Šemsudina Dedića (SDA). Ovaj prijedlog nije imao opću većinu. Protiv su bili zastupnici iz SDP-a, Naše stranke, DF-a, PDP-a, SDS-a, NES-a.

Drugi prijedlog dao je Branislav Borenović, zastupnik PDP-a, koji je kritizirao jer u komisiju nije predložen Mirko Šarović (SDS), koji je i predložio izmjene Zakona o PDV-u. Borenović je stoga predložio Šarovića umjesto Novaković-Bursać za člana komisije. Ovaj prijedlog nije dobio entitetsku većinu. Protiv su bili zastupnici HDZ-a, SNSD-a, te dva zastupnika SDA.

Imenovanje tri člana Zastupničkog doma u zajedničku komisiju naći će se ponovo na dnevnom redu sjednice ovog doma 27. jula kako bi se dao konačan stav nakon što ni kolegij Zastupničkog doma nije postigao saglasnost o Borenovićevom prijedlogu.

Dok se uveliko procedurama odugovlači sniženje stope PDV-a, potrošačka korpa raste i sve je više građana kojima je nedostižna.

 

Faktor.ba

 

 

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić rekao je da je prinos pšenice po hektaru u RS pet tona, čime se može biti zadovoljno, piše SRNA.

To će biti dovoljno i sigurno je da ne očekujemo probleme kada je riječ o dostupnosti hrane, iako se najavljuje teška jesen, izjavio je Pašalić.

On je naveo da problem mogu biti cijene proizvoda, a nikako njihova dostupnost.

“Kada govorimo o cijeni pšenice Vlada ne može da utiče jer je diktira tržište, ali možemo da posredujemo između proizvođača i otkupljivača. Cijena pšenice je viša nego u Srbiji i Hrvatskoj”, dodao je Pašalić.

Komentarišući sastanak sa poljoprivrednicima u Semberiji, Pašalić je naveo da ima pomaka u razgovorima i da će otkupna cijena pšenice biti 64 feninga za kilogram.

“To je korektna cijena i za proizvođače i za otkupljivače, a podsjećam da je prošle godine bila 35 feninga”, rekao je Pašalić.

On je podsjetio da je u Semberiji obezbijeđen sistem za navodnjavanje koji poljoprivrednici mogu besplatno koristiti.

 

N1

Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo je u cilju povećanja sigurnosti putnika u javnom prijevozu pokrenulo niz projekata, a jedan od njih je postavljanje video nadzora u tramvajima.

“Pored toga što je danas stigao još jedan novi sarajevski trolejbus, zadovoljan sam što mogu reći da je u svim tramvajima postavljen video nadzor”, rekao je ministar saobraćaja KS Adnan Šteta.

Na osnovu svih istraživanja koje je provelo Ministarstvo saobraćaja i direktnih razgovora sa građanima, jedan od tri najveća problema s kojima se građani susreću je sigurnost u javnom prijevozu.

“Očekujemo da će video nadzor doprinijeti i bržim reakcijama MUP-a KS u rješavanju svih situacija, od zaštite naših građana, uništavanja vozila i imovine svih nas do pronalaska onih koji čine prekršaje”, dodao je Šteta.

Kako je istakao, s ciljem kvalitetnije usluge javnog prijevoza, u toku je realizacija nekoliko projekata koji se tiču digitalizacije i modernizacije javnog prijevoza, saopćeno je iz Službe za protokol i press KS.

N1

Stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini je preko 30%, dok nam istovremeno nedostaje 30 hiljada radnika. Poslodavci pak traže uvoz radne snage i zahtijevaju povećanje kvota radnih dozvola. U protivnom, kažu, bh. privreda biće u opasnosti.

Odlazak radno sposobnog stanovništva i dolazak stranih radnika, trenutna je slika Bosne i Hercegovine. Savjet ministara, ni nakon dvije godine, nije definisao kvote radnih dozvola za inostrane radnike. Neophodno je pojednostavljenje procesa i 30 hiljada radnika, kažu poslodavci.

 

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH kaže:

”Vjerujem da bi Bosna i Hercegovina mogla vrlo brzo sigurno 30tak hiljada radnika uvesti u nekom kratkom vremenu. Mislim da je to približna cifra koja nedostaje za jedno normalno funkcionisanje bh. ekonomije.”

Ako je rekordan broj zaposlenih zabilježen u martu u Republici Srpskoj, potreba za radnicima i dalje je prisutna. Naročito u građevinarstvu, ugostiteljstvu i poljoprivredi.

 

Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banja Luka kaže:

”Mi ćemo ovih dana izaći sa određenim prijedlozima prema Vladi Republike Srpske da se kod nas kreiraju određena zakonska rješenja, kako bi omogućila da se sezonski radnici u periodu od 3 do 6 mjeseci u oblastima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva angažuju na taj vremenski period.”

 

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS ističe:

”Indija, Bangladeš i Nepal, i ima dosta radnika iz Turske i Albanije. Ne možemo reći odakle je većina, ali to je ono što će se dešavati u idućem periodu, tražiće se koje su to zemlje iz kojih dolazi kvalitetnija radna snaga.”

A dok poslodavci žele zaposliti strane radnike, stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini dostiže 30%.

”Ovih dana svjedočimo najavama poslodavaca kako će uvoziti radnu snagu i kako su spremni da radnicima iz drugih zemalja daju platu od 1000 eura i da im obezbijede smještaj. Odgovorno tvrdim da bilo kojem radniku u ovom trenutku ponudite platu od 1000evra, da uopće ne bi razmišljao da ode iz Bosne i Hercegovine”, kaže Lejla Čaušević, Savez samostalnih sindikata BiH.

U Republici Srpskoj procedura je pojednostavljena. Potrebno je 15 dana da bi nadležne institucije dale zeleno svjetlo. U Federaciji proces zapošljavanja stranaca traje skoro pola godine. Ako se ne usaglasi na nivou cijele države, bh privreda je u opasnosti.

‘Pojaviće se crno tržište. Druga stvar, mislim da će se morati ova regulativa izjednačiti sa Republikom Srpskom. Ukoliko RS liberalizira ili bude jednostavnija procedura, što je već danas slučaj, onda će jednostavno se preliti ta radna snaga, pa će preko Republike Srpske radnici dolaziti i raditi u cijeloj državi.”

Sve ukazuje na to da je bh. privreda već u opasnosti. Iako je blizu velikih tržišta, strani investitori i dalje su nepovjerljivi. Domaćih, nema dovoljno.

”Bosna i Hercegovina mora imati novi val investicija i u infrastrukturu, javne radove, ali i u privatnom sektoru, a to može samo doći iz zapadno evropskih zemalja. To znači, kao posljedica brže integracije približavanja EU. Bez toga će Bosna i Hercegovina, nažalost stagnirati u ekonomskom smislu”, mišljenja je  ekonomista Damir Novotny.

Dok se čeka da Savjet ministara utvrdi godišnju kvotu radnih dozvola za zapošljavanje stranih radnika, zemlje regiona su to pitanje riješile. Upravo tamo, hiljade državljana Bosne i Hercegovine pronalazi posao.

 

N1