Category: BiH

Od plaćanja carine oslobođena je i propisana količina i vrijednost robe koja ne ulazi u kategoriju osobnih stvari. Ograničenja koja se odnose na unos robe nekomercijalne naravi ovise o vrsti prijevoza i zemlji iz koje putnik dolazi (članice Europske unije, treće zemlje).

Putnici koji privremeno dolaze u Hrvatsku mogu unijeti i osobne predmete veće vrijednosti uz potpuno oslobođenje od uvoznih davanja, ali uz uvjet da ih prijave carini, piše Tportal.hr.

 

Osobna prtljaga

Roba u osobnoj prtljazi putnika podrazumijeva osobne stvari opravdano potrebne za putovanje i izbivanja izvan mjesta stalnoga boravišta, kao što su obuća, odjeća, higijenske potrepštine, prijenosni elektronički uređaji (mobilni telefon, prijenosno računalo itd.) i sl., za osobnu uporabu putnika ili članova njegove obitelji, u razumnoj količini.

Sadržaj osobne prtljage putnika podrazumijeva i ostalu robu, onu koja ne ulazi u navedenu kategoriju osobnih stvari opravdano potrebnih za putovanje, koju uglavnom čini trgovačka roba raznog opisa, vrste i količine kao što su npr. prehrambeni, higijenski i slični proizvodi za osobnu uporabu, predmeti opće uporabe, potrošačka elektronika, suveniri, predmeti za kućanstvo, luksuzni predmeti, odjeća, obuća itd.

Roba nekomercijalne naravi koja se uvozi u osobnoj prtljazi putnika oslobođena je od plaćanja carine, PDV-a i trošarine pod uvjetom da ne premašuje ukupnu vrijednost od 3.200 kuna za putnike u pomorskom i zračnom prometu, 2.200 kuna po putniku za ostale vrste prijevoza, odnosno 1.100 kuna za putnike mlađe od 15 godina, neovisno o prijevoznom sredstvu kojim putuju. Premašuje li vrijednost pojedinog predmeta navedene vrijednosne limite, podjela vrijednosti takvog predmeta nije dopuštena, niti se njegova vrijednost može dijeliti na dvije ili više osoba. Isto tako, limitirana je količina roba nekomercijalne naravi koje se uvoze u osobnoj prtljazi. Tako se, primjerice, u cestovnom i željezničkom prometu može uvesti maksimalno 40 cigareta, litra alkoholnog pića i četiri litre vina.

Putnici u zračnom prometu u Hrvatsku mogu unijeti nešto više duhanskih prerađevina od onih koji putuju drugim oblicima prometa.

 

Privremeni uvoz i izvoz

Strani državljani, kao i hrvatski državljani s uobičajenim boravištem u trećim zemljama, mogu uz potpuno oslobođenje od uvoznih davanja privremeno unositi (uz obvezu ponovnog iznošenja) razne predmete radi njihova korištenja za svoje osobne potrebe, kao i potrebe članova obitelji za vrijeme boravka u EU.

Isto tako, osobe s prebivalištem u EU mogu privremeno iznositi predmete koji su im potrebni za vrijeme boravka u trećim zemljama. Osobni predmeti putnika obuhvaćaju sve predmete, nove ili rabljene, što ih putnik s razlogom može trebati radi osobne uporabe za vrijeme putovanja, uzimajući u obzir sve okolnosti putovanja, ali isključujući svu robu koja se uvozi u komercijalne svrhe.

Pod osobnim predmetima smatraju se naprimjer videokamere, prijenosni TV aparati i audiouređaji, fotoaparati, prijenosna džepna računala, prijenosna osobna računala, oprema za kampiranje, jedrenje, ronjenje, skijanje, klizanje, planinarenje, kamp-kućice, plovila za razonodu, prijenosni medicinski uređaji s priborom (ako su neophodni putniku ) i slično. Unos ove robe obavlja se bez posebnih carinskih formalnosti uz usmeno deklariranje na graničnom prijelazu. Ponovno iznošenje navedenih predmeta obavlja se na isti način.

 

ijekovi i opojne tvari

Unošenje gotovih lijekova za osobne potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim za liječenje do mjesec dana (uz uvjet da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača) i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prijepisa povijesti bolesti i potvrde liječnika).

Unošenje lijekova koji sadrže drogu, također za osobne potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše pet dana, i to također uz posjedovanje medicinske dokumentacije, iz koje proizlazi neophodnost uzimanja odnosnoga lijeka (preslike recepta za lijek, prijepisa povijesti bolesti ili ovjerene liječničke potvrde).

Ako se radi o osobama koje su na supstitucijskoj terapiji bolesti ovisnosti, odnosno terapiji malignih bolesti, količina lijeka može biti za 15 dana osobne uporabe. Iznimno, osobe s prebivalištem, odnosno boravištem u Republici Hrvatskoj koje putuju u države šengenskog prostora smiju posjedovati lijek koji sadrži drogu u količini nužnoj za osobnu uporabu u trajanju do najviše 30 dana na temelju potvrde koju je na propisanom obrascu izdao ovlašteni liječnik (izabrani doktor medicine ili doktor medicine specijalist).

Unos proizvoda životinjskog podrijetla

Pravila unosa proizvoda životinjskog podrijetla, mješovitih proizvoda i proizvoda dobivenih od nusproizvoda životinjskog podrijetla u osobnoj prtljazi putnika ovise o zemlji iz koje putnik dolazi. Primjerice, putnicima koji dolaze iz trećih zemalja (Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Kosova) nije dopušten unos nikakvog mesa, mlijeka ili mliječnih i mesnih proizvoda.

Bez ograničenja ili u količini za osobnu upotrebu svi putnici u Hrvatsku mogu unijeti kruha, kolača, keksa, vafla i oblatni, dvopeka, tostiranog kruha i sličnih prepečenih proizvoda s manje od 20 posto prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu, tako da je sav sirov proizvod denaturiran.

Bez ograničenja se mogu unijeti i brojni drugi proizvodi poput čokolade i slastica (uključujući slatkiše) s manje od 50 posto prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade.

Proizvodi životinjskog podrijetla koji ne ispunjavaju naprijed navedene uvjete smatraju se nesukladnima te se obvezno oduzimaju putniku radi njihova uništavanja. Također, propust da ih se izričito prijavi carinskim službenicima predstavlja kažnjivu radnju za koju je propisana novčana kazna.

Entitet Republika Srpska je zakonski regulisao kretanje električnih romobila, a u većem entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine to još nije ozakonjeno. Kako su nam rekli u Ministarstvu prometa i komunikacija Vlade FBiH, to se neće ni uraditi i čekaju usvajanje zakona na državnom nivou.

Sve više romobila na trotoarima, biciklističkim stazama, ulicama dovodi do povećanje konfliktnih situacija sa ovim učesnicama u saobraćaju. Dolazi do saobraćajnih nesreća i do ugrožavanja sigurnosti pješaka, koji najviše stradaju i strahuju od nečujnih romobila. Policija je imala puno pritužbi pješaka na kretanje električnih romobila po trotoaru, odnosno na preveliku brzinu. Žalili su se da im je ugrožena sigurnost u saobraćaju, ali su policiji ruke bile vezane.

Sada je policiji u RS-u data mogućnost da reaguje i sankcioniše prekršaje građana koji se voze rombilom jer je to zakonski uređeno, dok su policiji u FBiH “vezane ruke” i ne mogu reagovati jer to nije zakonski regulisano i čekaju da se zakon usvoji na državnom nivou.

U manjem bh. entitetu iz tog razloga zakonom je propisana kategorizacija, uvjeti i način kretanja električnih romobila na javnim površinama.

– Između ostalog vlasnik romobila ima obavezu da ga “registruje” i plati 20 KM za identifikacionu potvrdu i naljepnicu. Osoba koja koristi električni romobil mora posjedovati potvrdu i naljepnicu i da ima više od 14 godina da bi mogla upravljati romobilom. Treba imati i potvrdu o poznavanju propisa o sigurnosti saobraćaja, te za vrijeme vožnje nositi zakopčanu zaštitnu kacigu – pojasnili su iz Ministarstva saobraćaja i veza RS-a.

Osim svojevrsne registracije, Zakon je za vlasnike električnih romobila po trotoaru regulisao i brzinu, pa se tako na po trotoaru mogu kretati brzinom do šest kilometara na sat, a za svaku bržu vožnju vozači romobila moraju da koriste saobraćajnicu.

 

faktor

Požari u Hercegovini još su aktivni. Najteže je i dalje na području Konjica oko Boračkog jezera, gdje požari nisu pod kontrolom i nakon što su ponovo u gašenju učestvovali i helikopteri Oružanih snaga BiH.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je uputila zahtjev Ministarstvu bezbjednosti Bosne i Hercegovine za traženje međunarodne pomoći za gašenje požara.

Vatrogasne ekipe stavile su pod kontrolu požare u opštinama Čitluk i Čapljina.

Situacija i s požarištima oko Bileće je pod kontrolom.

Požar je ugašen u blizini kuća u selu Korita, stanovništvo i objekti nisu ugroženi.

Postojeći nivo sigurnosti željezničkog saobraćaja doveden je na zabrinjavajući stepen zbog nedovoljno raspoloživih sredstava za ulaganje u tekuće održavanje infrastrukturnih kapaciteta, navedeno je u Planu poslovanja JP Željeznice Federacije BiH, a koji je predočen Vladi Federacije BiH.

Dodaje se kako je neophodno osigurati novac za ulaganje u infrastrukturne trase i kapacitete željezničkog saobraćaja u Federaciji, kako bi se u narednih nekoliko godina prilagodile potrebnom minimumu evropskih standarda i same postale dio evropske željezničke mreže.

JP Željeznice FBiH kao strateški cilj u ovoj godini navode prijevoz nafte i naftnih derivata.

– Ukoliko bi se nafta prevozila željeznicom, efekti za državu bi bili višestruki, i to kontrola procesa uvoza nafte i smanjena mogućnost zloupotrebe. Zatim, uredna i tačna naplata carine i PDV-a i povećanje prihoda, kontrola kvaliteta tečnih goriva, zaštita životne sredine s obzirom na to da željeznice koriste čist energent za prijevoz – navodi se u Planu željeznica FBiH za ovu godinu.

Dodaju da bi se rasteretio i drumski saobraćaj i povećala sigurnost za sve učesnike u saobraćaju.

– Iako podaci govore da prijevoz nafte vagonima ima tendenciju rasta u posljednjih nekoliko godina, to su ipak vrlo male količine s obzirom na kapacitete kojima se raspolaže – navode iz Željeznica FBiH.

U planovima ovog preduzeća je da u ovoj godini, kada je riječ o putničkom saobraćaju, prevezu 212.800 putnika, ostvare 18,91 miliona putničkih kilometara.

Navodi se kako će do kraja ove godine doći će do značajnog smanjenja radne snage odlaskom u penziju 112 radnika, shodno planu penzionisanja.

– Da bi se nesmetano odvijao proces rada, društvo planira primiti 150 radnika potrebne kvalifikacione strukture – planiraju Željeznice FBiH.

Posebnom odlukom odredit će se neophodna struktura radnika koji će biti primljeni.

Na evidenciji nezaposlenih osoba u BiH nalazi se skoro 30 posto nekvalificiranih radnika, odnosno osoba koje imaju samo osnovnu školu ili čak ni to.

Prema posljednjim podacima iz maja ove godine od 360.511 nezaposlenih osoba na nivou BiH njih 99.900 ili 27,71 posto su nekvalificirana radna snaga.

”To su osobe koje imaju samo osnovnu školu ili čak ni to i one su jako teško upošljive na tržištu rada. Za njih se ne može raditi ni dokvalifikacija niti prekvalifikacije jer oni nemaju nikakvu kvalifikaciju i kao takvi su neatraktivni na tržištu rada”, potvrdili su za Fenu iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Međutim, kako dodaju, ”Anketa o radnoj snazi koju provodi Agencija za statistiku BiH i koja je jedini uporedivi instrument za praćenje tržišta rada na međunarodnom nivou kaže da mi u prvom kvartalu ove godine imamo 231.000 nezaposlenih osoba na nivou BiH. To je i dalje velika brojka nezaposlenih osoba.

Međutim, prema anketi o radnoj snazi stopa aktivnosti u prvom kvartalu ove godine iznosi svega 48,1 posto, a stopa neaktivnosti 68,2 posto”, navode iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Nadalje dodaju kako se ove stope računaju iz radne snage koju čine zaposlene i nezaposlene osobe.

”Dakle, jako veliki broj ljudi u BiH prema anketi o radnoj snazi ne želi raditi. Da li te osobe žive od nekog vida socijalne pomoći ili od novčanih doznaka iz inozemstva ne znamo, ali veliki broj njih sigurno ima računicu da više može zaraditi na taj način nego zaposlenjem što otvara pitanje niskih primanja u BiH”, ističu iz spomenute agencije.

Sezonski radnici Upitani o radnim dozvolama, kazali su kako se najveći broj izdanih radnih dozvola u prošloj godini odnosio na djelatnost trgovine (527), poslovanje nekretninama (343), građevinarstvo (286), umjetnost, zabavu i rekreaciju (281) te prerađivačku industriju (233). Kada je u pitanju broj izdanih radnih dozvola vezanih za državljanstvo stranih radnika najveći broj njih je iz Srbije (622), Turske (334), Hrvatske (193), Kine (124) te Kuvajta (122).

”Ovi brojevi su već godinama slični tako da ne možemo reći da negdje nedostaje radne snage posebno imajući u vidu da je jedno od najbrojnijih zanimanja na evidenciji nezaposlenih osoba upravo trgovac”, ističu iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Sve pobrojano, kako navode, ide na jedan tas vage i govori o problemima s kojima se susreću vlasnici poduzeća koji žele angažirati radnike, dok na drugi tas vage idu uvjeti rada, niska cijena rada (niske plaće) što sve odbija radnike da traže posao.

Međutim, u tom kontekstu treba sagledati i težnju da se uvozi jeftina radna snaga iz drugih zemalja. ”U svim državama koje u velikom broju uvoze radnu snagu jedna od negativnih pojava za radnike jeste obaranje cijene rada.

S druge strane, vlasnicima poduzeća to odgovara tako da se zahtjevi za uvoz radne snage koji dolaze iz poslovnog sektora moraju promatrati i kroz ovu prizmu, a ne samo prizmu ponude i potražnje na tržištu rada”, naglašavaju iz Agencije. Vezano za sezonski rad, procjene su da veliki broj naših građana odrađuje sezonu u susjednim državama, prije svega u Hrvatskoj i Crnoj Gori tokom turističke sezone.

”Procjene govore da najveći broj tih radnika odlazi na te poslove s dvojnim državljanstvima, te je i iz tog razloga teško pratiti ova kretanja jer takvi radnici ne trebaju radnu dozvolu”, ocijenili su. Istovremeno, što se tiče sezonskog rada u BiH, navode kako je u posljednjih četiri do pet godina bilo u prosjeku svega tri do četiri zahtjeva godišnje za sezonskim radnicima i to sve u zimskoj sezoni, najčešće za kuhare.

Nakon što je na društvenim mrežama objavljena fotografija mladića koji stoji na mezaru nedavno preminule Hurije Dumpor, koja je ukopana u Raštanima kod Mostara, uz poruku “gazi po balijama”, na Facebooku se oglasio Romeo Biokšić, koji je naveo se radi o njegovom maloljetnom sinu.

 

– Dragi prijatelji Bošnjaci i svi ostali, jutros na nedjeljno jutro umjesto da uz kafu razmišljam gdje i kako provesti ovaj dan odmora u sedmici, ja se budim iz sna i nailazi jedna jako tužna scena, ne znam da li bi mi ikada i u snu došla, jedna scena na koju me trnci po čitavom tijelu, dok ovo pišem, prolaze. Radi se o tome da je moje maloljetno dijete uradilo jedan sramotni, poražavajući i čin za osudu, zajedno sa još jednom maloljetnom osobom koja ga je fotografirala na haremu Raštani, na mezaru rahmetli Hajrije Dumpor, na kojem poziva da se gaze balije – napisao je Biokšić.

Šta reći o tom činu, dodao je on, već ga osuditi na sve moguće načine.

 

– Kako nisam odgajan od strane svojih roditelja da mrzim i dijelim ljudska bića na ova ili ona, sve sam to prenosio na svoje dvoje djece, koja su iz mješovitog braka oca Hrvata i majke Bošnjakinje. Jako me zaboljela ova situacija, koja će kako na mene tako i na moju porodicu i rodbinu, ostaviti dubok i neizbrisiv trag. U ime svih nas želim javno izraziti duboko sažaljenje, suosjećanje prema porodici Dumpor, što ću lično učiniti. Vama dragi prijatelji Bošnjaci duboka isprika zbog sramotnog necivilizacijskog čina, za koji se nadam da neće narušiti naše prijateljske odnose – napisao je Biokšić.

 

On je dodao da je pomenuto slika stanja današnjeg društva u kojem su djeca izložena govoru mržnje i nacionalzmu.

 

– Protiv ovog zla se moramo zajedno boriti i izboriti. Ne smijemo dopustiti da našu djecu truju mržnjom, da nas dijele na ove ni one, mi nismo ni ovi ni oni, nego smo ljudi od krvi i mesa. Danas je moje dijete žrtva ovog nacionalističko-fašističkog sistema, a sutra vaše i ko zna koliko ih je bilo i koliko će ih još biti. Moje dijete je fotografirano od jednog takvog, koji ga je naveo na ovaj strašan čin i zloupotrijebio fotografiju s objavom – naveo je Biokšić.