Category: BiH

Poznato je koliki iznos predstavnici penzionera smatraju adekvatnim za jednokratnu naknadu za penzionere u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Naime, ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić (NiP) je potvrdio za Klix.ba da je zahtjev Saveza udruženja penzionera da oni s penzijom do 1.000 KM dobiju po 200 KM, a da oni s penzijom iznad 1.000 KM dobiju po 100 KM.

Napomenuo je da je potrebno izvršiti rebalans budžeta, kojim će se osigurati ove naknade, a očekuje da će se taj rebalans dogoditi do kraja sljedećeg mjeseca. Od rebalansa ovisi koliko će te naknade u konačnici iznositi.

Podsjećamo, entitetske vlasti i predstavnici penzioneri su ranije ovaj mjesec imali sastanak, na kojem su zahtjevi penzionera djelimično ispunjeni. Tom prilikom je dogovoreno da penzioneri dobiju jednokratnu naknadu te da se osigura milion KM za njihovo banjsko liječenje.

Vlasti nisu prihvatile vanredno usklađivanje, rast penzija, a kao razlog za to je navedeno što je budžet FBiH u deficitu.

Savez udruženja penzionera traži i to da se penzije usklađuju s rastom prosječne plate, a ne s rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP), kako je to trenutno slučaj. Osim s BDP-om, penzije se trenutno usklađuju i s rastom potrošačkih cijena.

Dom naroda Federalnog parlamenta, usvojio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o materijalnoj podršci porodicama sa djecom. Zakon, koji reguliše pravo na federalni dječiji dodatak, stupio je na snagu prvog septembra ove godine, a za korisnike koji će biti uvedeni u pravo, ubuduće ne podrazumijeva reviziju. Postojeći korisnici, moraće proći još jednu reviziju.

Zakon koji je donesen povoljniji je za porodice, ali ih ne oslobađa od obaveze dokazivanja, koje zahtijeva vrijeme i s pravom izaziva negodovanje kod roditelja.

“Moja borba traje već dvije godine, vezano za dječiji doplatak, zato što nemam pravo na dječiji doplatak jer invalidnina i tuđa njega ulaze u mjesečne prihode porodice. Mi, da bi uspjeli izganjati taj federalni, moramo se odreći kantonalnog.”

Postupak uvođenja u pravo i revizija odvija se u nadležnim centrima za socijalni rad, koji bi u budućnosti trebali imati znatno manje obaveza u skladu sa ovim zakonom.

 

HARUN ALIEFENDIĆ, Koalicija osoba sa invaliditetom ZDK

“Jako je bitno što je taj zakon promijenjen u tom dijelu, ostali dijelovi sigurno se tiču broja djece i onoga, da kažemo, ono što je jako bitno – sistemsko rješenje. To treba da bude podrška porodicama da mogu djecu da izvedu na pravi put, to jest, da im omoguće školovanje i ono što se zove, bar dijelom, relativno normalan život.”

 

MUAMER MEHIĆ, direktor Centra za socijalni rad Zenica

“Korisnici neće morati prolaziti proces obnove ostvarivanja prava, nego će to centri raditi po službenoj dužnosti. Ono što je nama u Centru i dalje problem jeste da ćemo mi i dalje morati službeno prikupljati svu neophodnu dokumentaciju te da javnost zna da samo ono što su prije dokumenata korisnici donosili, mi smo morali prikupljati od drugih institucija.”

Pravo na dodatak može ostvariti svako dijete do 18. godinе, аkо ima prebivalište u Federaciji Bosne i Hercegovine, prihodi u porodici po članu ne prelaze 40 posto najniže plate u Federaciji i ako članovi porodice nemaju registrovanu samostalnu djelatnost.

 

ANTONIO ŠIMUNOVIĆ, Ministarstvo za rad i socijalnu politiku ZDK

“Riječ je o izmjenama federalnog propisa kojim je sada omogućeno djeci s malignim oboljenjima i invaliditetom prve i druge grupe tuđe njege da ostvare dječiji dodatak od dana ulaska u pravo pa sve do punoljetstva, bez obzira na socio-ekonomski status porodice. Radi se propisu koji uređuje navedena poboljšanja i precizira određene odredbe.”

Najčešće sistem ne prepoznaje potrebe djece i njihovih roditelja, kao i djece sa invaliditetom, a problemi sa kojima se oni susreću svakodnevno su izuzetno kompleksni.

Saradnjom s Agencijom za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDEEA), započela je digitalizacija usluga BH Telecoma.

Nadležni su objasnili šta to podrazumijeva za korisnike usluga BH Telecoma.

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto kazao je da to znači da će te usluge biti potpuno digitaliziran. Ukazao je na to da BH Telecom može pomoći u digitalizaciji usluga općinskih i gradskih administracija.

Almir Badnjević, direktor IDEEA-e, ukazao je da će digitalizacija usluga BH Telecoma biti omogućena uvođenjem zaštićenog kvalifikovanog potpisa, kojeg će moći dobiti svaki korisnik usluga.

Najavio je da se radi i na tome da se na ovaj način digitaliziraju usluge dvije banke. To znači i da će se preko interneta moći podnositi zahtjeve za kredit. Također, na tome da građani u svakom trenutku imaju pristup podacima koji su potrebni prilikom izvršavanja administrativnih usluga.

Medijima se obratio i direktor BH Telecoma Amel Kovačić koji je naglasio da će se digitalizacijom ubrzati njihove usluge i da će na ovaj način ostvariti uštede u poslovanju.

Istakao je da će digitalizacija biti fazna. Prvo će se primijeniti na internetsku trgovinu (web shop), a onda na mobilnu aplikaciju “Moj BH Telecom”, a onda i na šalterima.

Projekat Federalnog ministarstva trgovine i Udruženja poslodavaca FBiH “Zaključavamo cijene” nastavlja se do kraja godine.

Poslodavci su predložili snižavanje i zaključavanje cijena za 56 prehrambenih i higijenskih proizvoda u četvrtom krugu koji je aktuelan od 1. oktobra do 31. decembra 2024. godine.

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević pozdravio je ovu inicijativu i kazao kako su poslodavci i ovaj put pokazali društvenu odgovornost, naročito prema najosjetljivijim kategorijama nastavljajući ovaj projekat dobrovoljno i pored činjenice da je došlo do značajne stabilizacije cijena na tržištu.

– Listu smo korigovali u odnosu na raniji period, uvrstili smo još nekoliko artikala i vjerujemo da ćemo na ovaj način doprinijeli kvaliteti življenja svih, a posebno osjetljivih kategorija stranovništva poput penzionera i radnika sa nižim primanjima –  saopćili su iz Udruženja poslodavaca FBiH.

Podsjećamo, projekat “Zaključavamo cijene” počeo je 15. decembra 2023. godine. Federalno ministarstvo trgovine zajedno sa Udruženjem poslodavaca, udruženjima potrošača i sindikatom trgovačkih radnika dogovorilo je da se na tri mjeseca snize i zaključaju cijene 40 prehrambenih i higijenskih artikala, kako bi se spriječilo naglo povećanje cijena i omogućilo i potrošačima sa manjim primanjima da obezbijede osnovne životne namirnice. Protokol su potpisala 32 trgovačka subjekta koji imaju više od 1.500 trgovačkih radnji u Federaciji.

U drugom krugu akcije koja je počela u februaru ove godine povećan je broj proizvoda na 50+, a na spisak je dodano i nekoliko proizvoda koje najčešće koriste osobe oboljele od celijakije i dijabetesa.

Projekat je imao višestruku korist, potrošači su mogli ostvariti uštede oko 50-tak KM na korpi označenih proizvoda, povećala se potražnja za domaćim proizvodima proizvođača koji su dali svoj doprinos u ovoj akciji, stabilizirale su se cijene osnovnih namirnica.

Pozitivni efekti projekta ponukali su trgovce da akciju produže do kraja godine.

– Projekat “Zaključavamo cijene” pozitivan je primjer saradnje vlasti i realnog sektora. Ovo je primjer kako bi trebalo sarađivati i u buduće kako bismo svi imali benefite, – poručili su iz Udruženja poslodavaca FBiH.

avaz.ba

Cijene čokolada u BiH izuzetno su skočile. Razlog bi trebao biti poskupljenje cijene kakaoa na svjetskom tržištu ali izgleda gotovo nevjerovatno da se za čokoladu sa rižom od 220 grama treba izdvojiti 9,10 KM.

Čitatelji našeg portala poslali su nam fotografije cijena čokolada iz Konzuma. I obična mliječna čokolada iste gramaže košta 9,10 KM.

 

Cijena kakaa dosegnula 50-godišnji maksimum

Cijena kakaa, osnovne sirovine za proizvodnju čokolade, dosegnula je svoj 50-godišnji maksimum. Na globalnom tržištu, ovi rastući troškovi direktno su se prelili na potrošače. Kakao, čiji najveći proizvođači dolaze iz zapadne Afrike – Gane i Obale Slonovače – postao je skuplji nego ikad. Uzrok tome su prvenstveno nepovoljni klimatski uslovi, a utjecaj su imali još i ekonomski ciklus i sam čovjek piše Forbes BiH.

 

Cijena kakaa, koja se godinama stabilno kretala oko 2.500 dolara po toni, doživjela je drastičan skok početkom ove godine, oborivši sve dosadašnje rekorde na globalnim tržištima. Sredinom januara, cijena jedne tone dostigla je 5.000 dolara, da bi već krajem marta probila psihološku granicu od 10.000 dolara.

U periodu od samo šest mjeseci njegova cijena je porasla za nevjerovatnih 225 posto.

U porodilištima širom Bosne i Hercegovine tokom prvih šest mjeseci ove godine manje se čuo plač novorođenčadi, jer je u odnosu na isti period lani rođeno manje beba, a sa druge strane sklopljeno je i manje brakova.

Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvih šest mjeseci ove godine registrovano je 11.142 živorođene djece, što u odnosu na period od januara do juna 2023. godine pokazuje pad broja živorođenih za 2,7 posto ili 309 beba. Odnosno, u istom periodu prošle godine u BiH je na svijet stigla 11.451 živorođena beba.

S druge strane, broj umrlih je mnogo veći, ali je i on u padu. Tačnije, za šest mjeseci ove godine preminule su 17.274 osobe, dok je u istom periodu lani umrlo 17.613 osoba. Pad broja umrlih je prema podacima Agencije 1,92 posto.

Aleksandar Majić, demograf, ističe za “Nezavisne novine” da u posljednje vrijeme imamo narušenu starosnu strukturu stanovništva.

“Svakim danom i svakim mjesecom mi u Bosni i Hercegovini smo stariji i stariji. To demografsko starenje definitivno utječe na dva faktora. Utječe prije svega na smanjenje fertilnog kontingenta. Mi u suštini imamo svakog dana sve manje žena koje potencijalno rađaju. Fertilni kontingent je od 15 do 49 godina. Mi svakim danom gubimo obim tog kontingenta, a pogotovo optimalnog kontingenta od 20 do 35 godina”, navodi on.

 

Kako dodaje, s druge strane, imamo povećanje udjela starog stanovništva iznad 65 godina.

“S obzirom na to da se životni vijek produžava i da je narušena starosna struktura, mi iz dana u dan imamo sve veći broj starih ljudi. U suštini, svjedoci smo da je posljednjih deset godina broj rođenih u BiH u laganom padu, dok je broj umrlih u velikom povećanju, pogotovo tokom pandemije. Ovi podaci, možemo reći, su i očekivani”, kaže Majić.

Dodaje da neće biti velikih turbulencija kao za vrijeme pandemije, kada je bio povećan mortalitet, i da neće biti ni velikih padova u brojkama na kraju godine.

Također, podsjetio je da podaci koji se objavljuju na mjesečnom ili tromjesečnom nivou nisu zvanični, već preliminarni.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, od januara do kraja juna ove godine sklopljena su 6.393 braka, pa je tako, poredeći sa istim periodom lani, sklopljen 71 brak manje. Istovremeno, zabilježeno je 1.067 razvoda, što je, također, manje za 71 razvod u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine.

 

Biljana Milošević, sociolog, ističe da se dugi niz godina nalazimo u tranzicionom vremenu koje ne nosi samo ekonomske deficite, već i kulturološke, što dovodi do poljuljanosti vrijednosne osnove.

“Primarno mislim na tu neku vrstu morala, te neke ljudske čestitosti, karakternosti koja krasi jedno normalno ljudsko biće. To je danas, nažalost, postalo rijetkost”, kaže i dodaje da sve to utiče i na sklapanje braka, a brakorazvodna parnica se poteže odmah na prvu stvar koja se nekome ne svidi.

“Ljudi su postali jako nestrpljivi, svi sve hoće sad u datom trenutku, sad i odmah, vrlo je teško naći kompromise, a da bismo mogli govoriti o kompromisu, moramo pretpostaviti da govorimo o dvije stabilne osobe. Svako može ući u bračnu zajednicu, ali nije svako za bračnu zajednicu”, ističe Milošević.

Prema njenim riječima, na brak utječu i faktori ekonomske prirode, a današnja svakodnevica postala je tenzična i naporna u smislu osiguravanja sredstava za egzistenciju.

“To svakog čovjeka poprilično dobro iscrpljuje, moraju se žrtvovati na više strana i onda na neki način ta bračna sfera postaje poligon gdje se trpi”, istakla je i dodala da ako ljudi nemaju razumijevanja za svakodnevnu borbu u njihovim životu, dolazi do ljubomore, izliva bijesa, neshvatanja.

Kako kaže, prema saznanjima koje ima, mladi sklapanje brakova doživljavaju i svojevrsnim oblikom biznisa. Objašnjava da mladenci pozovu veliki broj zvanica, a nakon toga uslijedi razvod, te oni podijele novac koji dobiju na poklon.

Milošević zaključuje da su vrijednosti bračne zajednice, poljuljane, mada je ipak na ovim prostorima, za razliku od nekih drugih dijelova svijeta, kako kaže, situacija i dalje dobra.

 

N1

Da li je zakon o zabrani pušenja u Federaciji Bosne i Hercegovine na čekanju? Šta znači doneseni pravilnik i daje li odriješene ruke inspektorima da nadziru i kontrolišu primjenu zakona – pojasnio je Vedran Marčinko iz Federalnog ministarstva zdravlja koji je inače pomoćnik ministra za pravne poslove i EU integracije.

Marčinko je, između ostalog, poručio za N1 da se razlikuje taj od zakona u Hrvatskoj koji zabranjuje i korištenje elektronskih cigareta, vipeova pa čak i snusa koji se prodaje u kutiji, a kojeg koriste osobe umjesto pravih cigareta kako bi nadomjestile potrebnu količinu nikotina.

“Zbog tog lobija u vezi s električnim cigaretama kasni se sada i sa novim direktivama u Evropskoj uniji koje bi definisale šta je to duhanski i novi duhanski proizvod. Neke su zemlje definisale da je to duhanski i nikotinski proizvod jer dosta njih daje samo tu dozu nikotina koja je potrebna da se zadovolji ta ovisnost. Jer svi ti konzumenti novih duhanskih proizvoda će kasnije početi konzumirati i klasičnu cigaretu. Samo je to sve jako cool i pristupačno za mlade tako da je to dobro osmišljen marketing”, dodao je Marčinko.

Interesovalo nas je da li je dovoljno jak lobi za nargila barove kojih, prema dostupnim informacijama, ima oko 1.500 na području Federacije BiH.

“Nargila barovi se tretiraju kao i cigarete, ne mogu se konzumirati u javnim zatvorenim prostorima već napolju u baštama. Ne može nigdje biti specijaliziran nargila bar jer on kao takvi ne postoje u zakonima. Tako da imamo ugostiteljske objekte koji drže hranu i piće. U slučaju kada objekat nema hranu, ali služi piće i kafu, onda se može do 50 kvadrata vlasnik opredijeliti da li je pušački objekat i mora 10 posto svog kapaciteta za tu zonu odrediti”, poručio je Marčinko.

Inače to opredijeljenje se odnosi na objekte koji su manjeg kapaciteta i u kojima se ne može napraviti izolirani prostor za pušače jer nemaju tu mogućnost. Obratno vrijedi za veće objekte koji su obavezni u svom prostoru imati odvojeni, posebno prilagođeni prostor za one koji konzumiraju cigarete.

Dakle, Marčinko je poručio da inspekcije čekaju 6. decembar kada će konkretno i početi djelovati, a kazne će se kretati od 100 KM za pušače i do 5.000 KM za objekte. Inače, inspekcija je i sada na teren, ali djeluje preventivno u smislu upozorenja.

Konferencija “100 najvećih u Bosni i Hercegovini i regionu – ESG Impuls 2024” okupila je danas u Sarajevu privrednike i stručnjake iz BiH i regiona koji će raspravljati o ESG principima i njihovoj implementaciji.

Direktorica projekta Alena Ahmetspahić Fočo izjavila je da će u sklopu događaja biti dodijeljena i priznanja u kategorijama velikih, srednjih i malih firmi. Dodala je da su prvi put ove godine kompanije koje su rangirane u 100 najvećih ostvarile nešto lošije ukupne rezultate. “Došlo je do pada ukupnog izvoza, broja zaposlenih kao i prihoda svih rangiranih po prvi put otkad to pratimo”, navela je Ahmetspahić Fočo.

Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara izjavila je da joj je zadovoljstvo što je jedan od partnera manifestacije i naglasila važnost rada na privrednom, društvenom i održivom razvoju. Poručila ja da je jako važno naći se među 100 najboljih u BiH posebno kad su u pitanju privrednici koji čine ovu zemlju onakvom kakva jeste. “Naša privreda, politika i obrazovanje moraju raditi na razvoju kako bi Bosnu i Hercegovinu snažno poveli naprijed prema evropskoj budućnosti kojoj svi težimo”, naglasila je Bradara.

Također, istaknula je kako održivost više nije stvar prestiža već imperativ bez kojeg su bh. firme izvozno nekonkurentne, osobito u sektorima poput metalske industrije.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković izrazio je nadu da će današnja konferencija iznjedriti kvalitetne zaključke i preporuke tijelima vlasti s ciljem održavanja našeg izvoza i konkurentnosti. Svečana ceremonija dodjele priznanja u okviru projekta “100 najvećih u BiH i regionu” bit će održana večeras. Ove godine prvi put projekt “100 najvećih u BiH i regionu – ESG impuls 2024” realizuje se pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.