Category: BiH

Humanitarna organizacija Pomozi.ba objavila je adrese na kojima će se u Travniku, Mostaru, Bihaću i Sarajevu od sutra nalaziti punktovi za prikupljanje pomoći za poplavama pogođena područja.

Adresa u Travniku je Školska bb, a prikupljanje pomoći će se vršiti i na stadionu Pirot u saradnji sa Službom za civilnu zaštitu Općine Travnik i Općinom Travnik.

 

Adresa za prikupljanje pomoći u Mostaru je magacin u krugu Hepoka, Bišće Polje.

U Bihaću će se prikupljanje pomoći vršiti u halama Šipada, iza benzinske pumpe Gazprom.

U Sarajevu se prikupljanje pomoći nastavlja vršiti na Čengić Vili, adresa Dr. Fetaha Bećirbegovića 8.

“Najneophodnije su voda, konzervirana hrana, higijenske potrepštine…“, poručili su iz Pomozi.ba.

Za unesrećene u poplavama otvoren je humanitarni telefonski broj 17039. Pozivom se doniraju 2 KM, a broj je jedinstven za sve telekom operatere u BiH.

“Situacija je dramatična u brojnim mjestima širom BiH, a najviše su pogođeni Tarčin, Kiseljak, Kreševo, Jablanica, Konjic, Fojnica… Vodena bujica je tokom noći odnijela mostove, poplavila kuće i potpuno odsjekla pojedine puteve“, navode iz Pomozi.ba.

Donacije za ljude pogođene poplavama moguće su osim poziva na broj 17039 i donacijama putem web platforme www.pomoziba.org ili žiro računa i PayPala Pomozi.ba organizacije sa naznakom „Poplave 2024“,

Najmanje 19 osoba tokom noći i dana smrtno je stradalo uslijed katastrofalnih poplava i klizišta u BiH.

Prema posljednjim informacijama iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), na području Jablanice poginulo je 16 osoba.

Ranije je saopšteno kako je poginula i jedna starija žena u kući u Fojnici. Takođe, u mjestu Gojevići kod Fojnice tokom dana izvučeno je tijelo muškarca iz jednog od poplavljenih automobila.

Nažalost, broj žrtava mogao bi biti veći jer se još traga za nekoliko desetina osoba u sjevernoj Hercegovini, ali i centralnoj Bosni, istakli su zvaničnici.

Društvo Crvenog krsta/križa poziva sve građane Bosne i Hercegovine da uzmu učešće u humanitarnom odgovoru – pozivom na humanitarni broj 17023 ili uplatom na namjenski račun 1340011130004680 otvoren kod ASA Banka d.d. Sarajevo.

Društvo Crvenog krsta/križa Bosne i Hercegovine, u skladu sa misijom, mandatom i javnim ovlašćenjima, aktiviralo je sve raspoložive kapacitete, a u cilju sprječavanja i olakšavanja ljudske patnje, te zaštite života, zdravlja i ljudskog dostojanstva.

Za unesrećene u poplavama u našoj zemlji Pomozi.ba je takođe otvorio humanitarni telefonski broj 17039. Pozivom donirate 2 KM.

Situacija je dramatična u brojnim mjestima širom BiH, a najviše su pogođeni Tarčin, Kiseljak, Kreševo, Jablanica, Konjic… Vodena bujica je tokom noći odnijela mostove, poplavila kuće i potpuno odsjekla pojedine puteve.

 

Donacije za ljude pogođene poplavama moguće su osim poziva na broj 17039 i klikom na opciju DONIRAJ ODMAH ili žiro računa i PayPala sa naznakom „Poplave 2024“.

Za korisnike BBI, Union i Asa banke, omogućena je i donacija putem KVIKO aplikacije, uz obavezno naglašavanje svrhe uplate. Za klijente Intesa Sanpaolo Banke omogućena je donacija putem m-Intesa mobilne aplikacije, jednokratno ili uz svaki nalog plaćanja.

 

Računi za uplate:

Intesa Sanpaolo Banka BiH

154-180-20085330-48

UniCredit Bank

338-730-22202506-52

Raiffeisen Bank

161-000-02481200-94

Bosna Bank International d.d.

141-306-53201196-79

NLB Banka d.d.

132-260-20223371-17

ZiraatBank BH d.d. Sarajevo

186-121-03108095-46

Asa banka d.d. Sarajevo

134-105-11300001-66

Sparkasse Bank d.d. BiH

199-496-00059682-82

 

 

Primalac:

Udruženje “Pomozi.ba”, dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

Svrha: Poplave 2024

Za uplate iz inostranstva:

Banks name: Intesa Sanpaolo Banka BiH SWIFT CODE: UPBKBA22

IBAN: BA39 1541802008533048

Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo Svrha: Poplave 2024

Kišne padavine u protekla 24 sata, na području općine Jablanica i Konjic prouzrokovale su poteškoće stanovnicima tih općina.

Veliki je broj poziva građana zbog ulaska vode u prizemne prostorije. Putna komunikacija, kao i telefonska je prekinuta iz pravaca Jablanica – Mostar, Jablanica – Risovac, Jablanica – Prozor Rama, Jablanica – Konjic.

“Zbog velikih bujica i odrona ugroženo je mnogobrojno stanovništvo, uz informacije da ima žrtava kao i veliki broj povrijeđenih i nestalih osoba”, saopćeno je iz Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ).

Dio Buturović Polja također je odsječen od lokalnog puta, kao i da je teško pristupiti unesrećenim ljudima. U mjestu Ostrožac došlo je do odrona pruge.

Na terenu su angažovani vatrogasci, policija, komunalna preduzeća, privatne firme sa mehnizacijom i vozilima ali je sve to nedovoljno te je potrebna pomoć kako bi se situacija stavila pod kontrolu i ublažile posledice nevremena i kišnih padavina na području općina Jablanica i Konjic, navodi se u saopćenju.

Iz BIHAMK-a su upozorili da na magistralnom putu Konjic-Jablanica-Mostar, kao i na putu Jablanica-Prozor i Jablanica-Blidinje došlo je do brojnih odrona zemlje ili kamenja na kolovoz zbog čega je saobraćaj obustavljen.

“Obilne kišne padavine koje su noćas pogodile veći dio Bosne i Hercegovine izazvale su brojne probleme. U područjima gdje pada kiša apeluje se na vozače da voze maksimalno oprezno i da vožnju prilagode trenutnim uslovima na putu”, upozoravaju iz BIHAMK-a.

Gorska služba spašavanja (GSS) Jablanica poziva stanovnike da se jave za pomoć GSS-u i vatrogascima kako bi pomogli u akcijama spašavanja zbog poplava koje su noćas izazvale obilne padavine.

Zabrana objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja počet će 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta na lokalnim izborima 2024, odnosno sutra u 7.00 sati i trajat će do njihovog zatvaranja.

Izborna tišina počet će 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta za lokalne izbore, odnosno u subotu, 5. oktobra, u 7.00 sati i trajaće do njihovog zatvaranja.

Učešće na izborima ovjereno je za 296 političkih subjekata i 26.089 kandidata. To obuhvata 110 političkih partija, 58 koalicija, 76 nezavisnih kandidata, 43 nezavisna kandidata nacionalnih manjina, te devet lista nezavisnih kandidata.

Za skupštine opština i opštinska vijeća ovjereno je učešće 25.703 kandidata, među kojim je 42,61 odsto žena.

Kada je riječ o kandidatima za načelnike, odnosno gradonačelnike, ima ih 386, od toga je 29 žena.

Izborna kampanja za lokalne izbore koji će biti održani u nedjelju, 6. oktobra, počela je 6. septembra. Tokom predizborne kampanje politički subjekti na zakonom utvrđen način upoznali su birače i javnost o svojim programima i kandidatima za lokalne izbore.

Politički subjekti su dužni sve izborne materijale korištene u svrhu izborne kampanje ukloniti 15 dana nakon dana izbora.

Transparency International u BiH predstavio je rezultate monitoringa troškova izborne kampanje, koji pokazuju da su stranke do 1. oktobra potrošile oko 10,8 miliona KM na bilborde, reklame u medijima (televizija i štampani mediji), oglase kompanije Meta i predizborne skupove.

 

 

Najveći potrošači

Najveće iznose potrošio je SNSD (1,6 miliona KM), zatim slijede SDA (1,3 miliona KM), SDP BiH (1 milion KM), PDP (713hiljada KM) i HDZ (643 hiljade KM).

Najviše je potrošeno na oglašavanje na bilbordima (oko 6,2 miliona) zatim na predizborne skupove (2,6 miliona) dok vrijednost oglašavanja u najvećim medijima iznosi 1,6 miliona KM. Dodatno, prema podacima kompanije Meta, na online oglase preko Facebooka, Instagrama, i Whatsapp-a potrošeno je 254.000 KM do sada.

Ovi iznosi predstavljaju samo dio troškova, jer nisu uključeni troškovi oglašavanja i predizbornih skupova u u finišu izborne kampanje, kao ni drugi oblici oglašavanja koje nije moguće procijeniti, poput troškova Google oglasa, za koje ne postoje otvoreni podaci. Stranke su po novim odredbama Izbornog zakona bile dužne da sva sredstva za finansiranje kampanje prometuju preko posebnog računa, a tri dana prije dana održavanja izbora podnesu CIK-u konačan izvještaj о svim transakcijama sa tog računa, koji uključuje i izvore finansiranja. TI BIH je ranije ukazivao da su stranke prethodnih godina prijavljivali znatno manje troškove kampanje od onih koji se utvrde na terenu, jer većina nije imala legalne izvore kojima su mogla opravdati milionske iznose.

 

2.500 primjera zloupotreba javnih resursa

Posmatrači TI BIH zabilježili su u posljednja 3 mjeseca preko 2.570 primjera koji se mogu okarakterisati kao korišćenje javnih resursa za izbornu kampanju ili se radi o direktnom kršenju izbornog zakonodavstva. Nadležnim institucijama podnesene su 123 prijave, a Centralna izborna komisija je po prijavama TI BiH do sada izrekla 18 sankcija u ukupnom iznosu od 115.500 KM. Ove kazne se u najvećoj mjeri odnose na preuranjenu kampanju, po dijelu prijava još uvijek nije postupano, dok i dalje nekažnjeno prolaze brojni slučajevi zloupotrebu javnih resursa.

TI BIH je već ukazivao na brojne primjere indirektne kupovine glasova kroz podjelu jednokratnih subvencija, kroz koje je u posljednja tri mjeseca podijeljeno oko 60 miliona maraka sa svih nivoa vlasti. Ipak, CIK je zauzeo stav da sva jednokratna davanja pred izbore za koja vlast tvrdi da je planirana budžetom ne predstavljaju zloupotrebu javnih resursa tako da su brojne prijave TI BiH odbačene.

U samoj kampanji Vlada Brčko Distrikta izdvaja jednokratnu pomoć svim penzionerima od 100KM, dok je Vlada HNK jednokratno dala po 1000 KM za 5.700 budžetskih korisnika. Predsjednik RS je u samoj kampanji podijelio je 56 ugovora o dodjeli sitne stoke povratnicima u USK, dok je Vlada ZDK izdvojila jednokratno po 200 KM za preko 8.100 budžetskih korisnika.

CIK je do sada zaprimio ukupno 140 prijava za zloupotrebu javnih resursa, a do početka zadnje sedmice kampanje izrečeno je samo 7 sankcija od kojih većina za zloupotrebu sredstava komunikacije i objave na društvenim mrežama. U jednom od posljednjih slučajeva Gradonačelnik Banjaluke kažnjen je zbog promocije podjele kartica za besplatan prevoz penzionerima, iako je po istom osnovu CIK ranije odbio prijavu TI BIH, a zatim ponovo vodio postupak za istu stvar po prijavi drugog subjekta i izrekao sankciju od 15.000 KM.

CIK je donio i spornu odluku po prijavu TI BiH protiv SNSD-a, koju je osporio Sud BiH, a radi se o promociji te stranke na nizu skupova u okolini Banjaluke pod nazivom “Krajiško veče”. U prvobitnoj odluci CIK nije smatrao ništa spornim u tome što se sa govornice na ovim skupovima pozivalo na glasanje za kandidate ove partije, ali je nakon odluke Suda u ponovljenom postupku izrečena sankcija za preuranjenu kampanju. Ono što je posebno sporno jeste da se ne zna zvanično ko plaća ove manifestacije koje se održavaju pred svake izbore i predstavljaju ustaljeni vid kampanje kandidata SNSD-a.

 

U samoj kampanji nastavljena je i praksa izborne promocije putem infrastrukturnih projekata, a vrijednost započetih i završenih radova uz nekoliko većih projekata u ovom predizbornom periodu iznose 589 miliona KM. TI BiH je podnio i nove prijave CIK-u u brojnim slučajevima gdje su ovi radovi predstavljani kao uspjeh stranke, ali su sankcije izricane samo zbog preuranjene kampanje. Jedna od nedavnih prijava odnosi se na kandidata NES-a u Zavidovićima čiji se predizborni plakat nalazio na kamionima koji su asfaltirali lokalne puteve. Načelnik Žepča prije predizbornog skupa otvorio je lokalni put, a na samom događaju bila su brojna obilježja HDZ-a iako Izborni zakon jasno zabranjuje vođenje kampanje na događaju institucija.

Protiv ministra zdravstva BPK koji je i kandidat NIP-a za gradonačelnika Goražda prijava je podnesena zbog promocije usluge besplatnih pregleda sa logom političke partije, dok je CIK-u prijavljen slučaj iz Bolnice “Srbija” u Stanarima gdje su na plutu za prijem pacijenata dijeljeni predizborni materijali Ujedinjene Srpske. TI BiH je već informisao javnost o prijavama protiv ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića zbog snimka na kojem obećava biračima u Višegradu da će urgirati na konkursu u policijskim agencijama za kandidate iz ove opštine “bez obzira da li su iz SNSD-a ili DNS-a.” Prijava je podnesena i protiv Milorada Dodika zbog govora na predizbornom skupu u kojem upozorava birače koji ne glasaju za kandidata njegove partije “da će imati smanjene šanse za život ako im zatreba operacija”.

Evidentiran je i 47 primjer zloupotrebe djece u političke svrhe, 79 slučajeva povećanog zapošljavanja pred izbore, 77 primjera omogućavanja posebnih pogodnosti u vidu besplatnih pregleda, javnog prevoza ili drugih javnih usluga u predizbornom periodu. Po prijavama TI BiH sa liste predsjednika biračkih odbora i njihovih zamjenika uklonjeno je 41 lice za koja se utvrdilo da su povezana sa političkim partijama, dok je CIK odbio ukloniti preko 160 lica za koje je TI BiH dostavio dokaze o njihovoj povezanosti sa političkim partijama. Iz svega je evidentno da same tehničke izmjene Izbornog zakona u praksi nisu dale očekivane rezultate kako kod kažnjavanja zloupotrebe javnih resursa tako i kod sprečavanja uspostave stranačke kontrole nad biračkim odborima.

Ako se proizvodnja energije želi odvojiti od korištenja fosilnih izvora, to se može postići samo elektrifikacijom ekonomije, a za nju je nužan “crveni metal “Zlatni” rudnik u Varešu investitorima, ali i BiH u narednom periodu, mogao bi donijeti i veća sredstva nego što su ranije procjene pokazivale.

Naime, iako je prvobitnim istraživanjem ovog područja utvrđena velika količina cinka, barita i olova, dodatna otkrića su pokazala značajne količine srebra, zlata i bakra. Iako bi mnogi pomislili da je zlato ključno u cijeloj ovoj priči, jedan drugi metal mogao bi postati broj jedan po potražnji.

 

Ključna sirovina

Sve veći naglasak na prelazak na klimatski neutralnu ekonomiju dovodi do rasta potražnje za bakrom u svijetu. Bakar, poznat kao crveni metal, postaje ključna sirovina u borbi za dekarbonizaciju ekonomije. Očigledno je da elektrifikacija ekonomije, ključni korak ka održivijem energetskom sistemu, zahtijeva značajnu količinu bakra, piše Večernji list BiH.

Ako se proizvodnja energije želi odvojiti od korištenja fosilnih izvora, to se može postići samo elektrifikacijom ekonomije, a za nju je nužan “crveni metal”.

Joachim Berlebach iz kompanije Earth Resource Investments iz Ciriha, u razgovoru za DW, nedavno je izjavio kako je bakar, na osnovu svojih fizičkih osobina, prije svega svoje električne vodljivosti, najvažnija sirovina za energetski preokret.

-Ako stvarno želimo napustiti korištenje fosilnih izvora energije, trebalo bi nam u naredna tri decenije otprilike jednaka količina bakra kao u cijeloj dosadašnjoj ljudskoj historiji, smatra Berlebach.

Svoju ulogu u sve većoj potražnji za bakrom imaju i električni automobili. Naime, električni automobil više klase može sadržati oko 78 kilograma bakra u poređenju sa oko 22 kilograma u ekvivalentnom modelu vozila koje pokreće benzin, prema podacima globalne baze podataka i analitike vezane za energetsku tranziciju Wood Mackenzie.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), godišnja potražnja za bakrom do 2050. godine zahtijeva znatna ulaganja u nove rudnike, ali su se investicije posljednjih godina smanjivale.

Nastavlja se akcija zaključanih cijena u Federaciji BiH. Poslodavci u saradnji sa Federalnim ministarstvom trgovine predložili su snižavanje i zaključavanje cijena za 56 prehrambenih i higijenskih proizvoda. Mjera je to koja treba da doprinese kvaliteti života građana. O kojim proizvodima se radi i koliko je do sada ova mjera bila efektivna na građane?

Četvrti krug zaključanih cijena počeo je 1. oktobra i trajaće do kraja godine. Dok su neki od proizvoda sniženi tek za nekoliko feninga, izdvajamo jaja čija je redovna cijena bila 9,45 za 30 komada, a sadašnja zaključana 7,95 maraka, dječije pelene 66 komada sa 31,45 na 21,85, kilogram brašna bez glutena sa 9,95 na 7,85, hljeb bez glutena sa 5,90 na 3,95. Naizgled povoljno, no opet se ne može uštedjeti, smatraju anketirani građani.

Akcija zaključavanja cijena građanima bi trebala donijeti uštedu od oko 50 maraka po jednom krugu potrošnje, poručuju iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

 

MARIO NENADIĆ, Udruga poslodavaca FBiH

“Smatramo da je lista od 56 prehrambenih i higijenskih proizvoda u 4. krugu adekvatan odgovor za težak položaj našeg stanovništva, za tešku socijalnu i materijalnu situaciju. Rukovodili smo se posebno okolnošću da je prvi krug dao dobre rezultate i da smo od samih potrošača dobivali poruke i prijedloge za proširenja.”

Zaključane cijene su dobra volja, ali ne i obaveza trgovaca, i potrošači to ne mogu prihvatiti kao trajno rješenje, jer nije dovoljno, kažu u Udruženju potrošača. Potrošačku politiku kreiraju institucije.

 

MARIN BAGO, Udruga za zaštitu potrošača “Futura”

“Bojim se da je to lagano izostalo, ozbiljnija rješenja, od poreske reforme, o inicijativama prema svim lokalnim zajednicama, kantonima, itd, da lokalne zajednice utječu na smanjenje pojedinačnih iznosa iz potrošačke košare.”

No, trajnijoj stabilizaciji cijena u skorije vrijeme se ne treba nadati.

 

ŽELJKO ŠAIN, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA-e

“Na dugi ili srednji rok do stabilizacije cijena ne može doći zbog svih nemira koji postoje kako u BiH tako u regiji, odnosno globalno u svijetu. Međusobni trgovinski lanci koji su povezani jednostavno uvjetuju otežano snabdijevanje svim robama i uslugama i to je glavni faktor destabilizacije cijena.”

Projekat “Zaključavamo cijene” počeo je 15. decembra prošle godine, i pokrenut je dogovorom između Udruženja poslodavaca, Federalnog ministarstva trgovine i trgovaca. U projektu učestvuje više od 30 trgovačkih subjekata koji imaju više od 1.500 trgovačkih radnji u Federaciji BiH. Na kraju godine vršit će se procjena efekata akcije i odlučiti hoće li ona biti produžena ili unaprijeđena, poručili su poslodavci.

 

bhrt

Prihodi od indirektnih poreza za devet mjeseci ove godine iznosili su 8 milijardi i 493 miliona KM i veći su za 629 miliona KM ili 8 posto u odnosu na isti period 2023. godine, saopćeno je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

U septembru 2024.godine prikupljeno je 989 miliona KM indirektnih poreza što je za 57 miliona KM više u odnosu na septembar 2023.godine. UIO BIH je u periodu januar-septembar privredi vratila 1 milijardu i 521 miliona KM.

Državnim institucijama entitetima i Distriktu Brčko raspodjeljeno je 6 milijardi i 972 miliona KM, što je za 721 milion KM više u odnosu na prihode koje su korisnici dobili za isti period 2023. godine.

Za finansiranje državnih institucija u periodu januar-septembar 2024. godine raspoređen je iznos od 762 miliona KM. Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila 3 milijarde i 815 miliona KM, Republika Srpska 2 milijarde i 137 miliona KM i Brčko distrikt 214 miliona KM.

Po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 179,6 miliona KM, Republika Srpska 118,7 miliona KM i Distrikt Brčko 6 miliona KM.

avaz