Požari kod Neuma konačno su pod kontrolom, a preostali požar na planini Žaba i dalje je aktivan. Međutim, situacija je bolja nego jučer.
Kako je za portal “Avaza” potvrđeno iz Službe Civilne zaštite Neum situacija je bolja.
– Vatrogasci su na terenu. Gori požar na vrhu Žaba, ali nije opasno ništa – kazali su iz Službe Civilne zaštite Neum.
Navode da kiša sinoć nije padala, za razliku od Sarajeva.
– Nema opasnosti po stanovništvo – kazali su za “Avaz”.
Na području Bosanske Gradiške i Banje Luke u toku je policijska akcija. Uhapšeno je više osoba, a među uhapšenima su i službenici sa nivoa Bosne i Hercegovine.
Policijski službenici MUP-a Republike Srpske pod nadzorom Tužilaštva BiH danas su na području gradova Banja Luka i Bosanska Gradiška uhapsili četiri osobe
Uhapšeni su zbog postojanja osnova sumnje da su u proteklom vremenskom periodu kao članovi organizovanih kriminalnih grupa izvršili više krivičnih djela.
Kako ATV saznaje u toku su pretresi stambenih objekata i vozila koja koriste osumnjičeni. Uhapšeni će nakon kriminalističke obrade biti sprovedeni u Tužilaštvo BiH.
U Bosni i Hercegovini u protekla tri dana registrovano je 814 osoba pozitivnih na koronavirus, od 2.136 obrađenih testova. Prijavljen je 21 smrtni ishod i to osam u FBiH i 13 u RS-u, saopćeno je iz entitetskih ustanova za javno zdravstvo i Vlade Brčko distrikta BiH. Do sada su u BiH ukupno preminule 15.923 osoba od posljedica zaraze Covid-19.
U protekla 72 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je ukupno 1.636 uzoraka, od kojih je 597 bilo pozitivno na SARS-CoV-2. Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH, osim u Bosansko-podrinjskom i Kantonu 10. Do sada je u FBiH testirano ukupno 1.304.256 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 257.363 osobe.
U protekla 72 sata, u Federaciji BiH prijavljeno je osam smrtnih ishoda i to pet u Zeničko-dobojskom i po jedan u Hercegovačko-neretvanskom, Posavskom i Tuzlanskom kantonu. Ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH do sada je 8.950.
Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnja tri dаnа, u tеstirаna su 473 lаbоrаtоriјskа uzоrkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 197 оsоba. Priјаvljеnо је trinаеst smrtnih slučајеvа.
Dо sаdа je u tom entitetu pоtvrđеno 115.888 slučајеvа virusа kоrоnа, а prеminulо је ukupnо 6.437 оsоbа kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа. Tеstirаnо је ukupnо 433.857 оsоbа. Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој trenutno је 144, a nа rеspirаtоru је 10 оsоbа.
U Brčko distriktu BiH je registrovano 20 novih slučajeva zaraze virusom korona, urađeno je 27 testova, a trenutno su aktivna 442 slučaja. Od posljedica koronavirusa u Brčko distriktu BiH do sada je preminulo ukupno 536 osoba.
Američki specijalizovani vojni sajt Global Firepower objavio je rang listu vojno najjačih zemalja svijeta. U vrhu liste su SAD, Rusija, Kina i Indija. Među zemljama regiona, najbolje je rangirana Srbija, dok je Bosna i Hercegovina daleko iza nje, ali je bolje rangirana od Crne Gore i Sjeverne Makedonije.
Prema godišnjem izvještaju ovog sajta, među prvih 10 vojno najjačih zemalja svijeta nalaze se i Japan, Južna Koreja, Francuska, Velika Britanija, Pakistan i Brazil.
Turska i Iran su pozicionirani na 13, odnosno 14. mjesto.
Sajt navodi da Srbija na 61. mjestu ima najveću vojnu snagu u regionu i tendenciju rasta vojne moći.
Odmah iza Srbije je Hrvatska, koja je na 62. mjestu, Slovenija na 86. mjestu, dok je BiH na 123. Crna Gora je devet mjesta iza BiH, dok je Sjeverna Makedonija na 135. Na listi se nalazi i Kosovo koje koje je na 140. mjestu od ukupno 142 zemlje. Posljednji je Island koji je poznat kao najmiroljubiva zemlja.
N1
Dio turističkih vaučera koje subvencionira Vlada Federacije BiH u iznosu 200 KM od danas je dostupan građanina. Odmori u BiH, City Deal i e-kupon platforme su na kojima će se moći kupiti kuponi za destinacije u Federaciji BiH. Zbog velike zainteresiranosti neki sajtovi nisu u funkciji od jutros, te se građani mole za strpljenje.
City Deal je od jutros objavio po 10 kupona za Fojnicu, Vlašić, Ajdinoviće, Igman itd.
Web stranica e-kupona od jutros slabije funkcioniše. Zamoli su građane za razumijevanje i da sa svojom kupovinom sačekaju najmanje sat vremena.
Prema onome što je za sada vidljivo, vaučeri se nude za Bihać, Vlašić, Sarajevo, Tarčin, Mostar, Srebrenik, Kakanj…
Primjera radi, u Mostaru za jedan hotel platit ćete 120 KM umjesto 320 KM za trodnevni luksuzni Wellness & Spa odmor za dvije osobe u dvokrevetnoj sobi.
Dva noćenja za dvije osobe i dijete do 6 godina + polupansion + Wellness & Spa na Vlašiću, možete platiti samo 50 KM.
Odmor u BiH još uvijek nije objavio vaučere, no na Facebooku su se oglasili, rekavši da će uskoro krenuti sa objavom, te da će vaučeri biti jasno označeni.
Pad cijena goriva na benzinskim pumpama u BiH, litar benzina na pojedinim pumpama ispod 3 KM
Na osnovu podataka Ministarstva trgovine FBiH i Ministarstva trgovine i turizma RS-a vidi se pad cijena goriva u Bosni i Hercegovini. Nakon dugo vremena cijena benzina na pojedinim pumpama je pala ispod 3 KM.
Benzin super 95 se u ponedjeljak ujutro u Sarajevu može kupiti najjefitnije za 2,96 KM po litru, a najveća cijena je 3,31 KM po litru.
Pad cijena u odnosu na prošlu sedmicu bilježi se u prosjeku od 5 do 10 feningi, u zavisnosti od benzinske pumpe.
Požar na planini Žaba kod Neuma i dalje je aktivan, a za sada nema prijetnje za stanovništvo i objekte. Jutros je oko 06:40 sati izbio požar u smjeru Prapratnice.
Iz Operativnog centra Civilne zaštite HNK-a ističu kako je potreban angažman helikoptera OS BiH.
Požari na Borcima i Glavatičevu kod Konjica i dalje su aktivni.
Na Borcima je stanje malo bolje, dok je na Glavatičevu požar ušao u minsko polje, ali nije potreban angažman helikoptera OS BiH.
Pored ovih, u posljednja 24 sata vatrogasci u HNK-u imali su još 11 intervencija u Mostaru, Čapljini, Čitluku, Konjicu i Prozor-Rami.
federalna
Štampanje glasačkih listića za Opće izbore u Bosni i Hercegovini, zakazane za 2. oktobar ove godine, počinje danas.
Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović će tim povodom dati izjavu za medije na adresi kompanije „Unioninvestplastika“, koja je dobila posao štampanja glasačkih listića.
Arnautović je kazao da će CIK BiH u ponedjeljak, 8. augusta, imati sjednicu i nekoliko aktivnosti koje su u vezi sa vremenskim planom i rokovima aktivnosti.
– Prije svega ćemo donijeti odluku o kompenzacijskim listama, o ovjeri kompenzacijskih lista. Zatim, po prvi puta, krećemo s jednom dvodnevnom obukom, kojom ćemo educirati posmatrače i osobe ovlaštene za podnošenje prigovora i žalbi iz političkih stranaka. To su oni koji su uposleni ili angažovani aktivisti političkih stranaka. Nudi im se CIK BiH da ih educira u tehničkom smislu, da se bolje pripreme za posmatranje izbornog procesa i svakako za podnošenje prigovora i žalbi – naveo je Arnautović.
Najavio je da će CIK BiH u augustu imati još nekoliko aktivnosti u vezi sa edukacijom izbornih komisija i druge aktvnosti oko štampe glasačkih listića, otpreme i upućivanja glasačkih paketa za glasače van BiH, te će se pripremati za izbornu kampanju koja počinje početkom septembra.
Arnautović je pozvao sve učesnike izbornog procesa da se uzdrže od korištenja govora mržnje, da ni jednim svojim potezom, video-spotom, bilbordom, plakatom, radio-džinglom, svojim govorima na skupovima itd. ne koriste jezik mržnje.
– Naglašavam da će se CIK BiH, i u pogledu govora mržnje i u pogledu zloupotrebe javnih sredstava i resursa, strogo držati odredbi Izbornog zakona BiH – naveo je on.
federalna.ba/Fena
Ženska juniorska reprezentacija Bosne i Hercegovine upisala je poraz i u drugom kolu Evropskog prvenstva A divizije koje se održava u Grčkoj.
Izabranice selektorke Dragane Svitlice pretpjele su ubjedljiv poraz od Njemačke rezultatom 36:76.
Najefikasnija u selekciji BiH bila je Danijela Mitrović sa 13 poena, a u njemačkoj reprezentaciji se istakla Lina Falk s identičnim brojem poena.
Posljednji meč grupne faze naša reprezentacija odigrat će sutra protiv Francuske (18:00 sati).
Izvor: Klix.ba
Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u periodu januar – juni 2022. godine iznosio je 23,2 milijarde maraka i povećan je za 41,1 posto, odnosno 6,8 milijardi KM u odnosu na isti period 2021. godine.
Bosna i Hercegovina je izvezla u naznačenom periodu 9,3 milijarde KM robe, što je povećanje izvoza za 39,17 posto u odnosu na isti period 2021. godine. U isto vrijeme BiH je uvezla robe u vrijednosti 13,9 milijardi KM, što je više za 42,4 posto u odnosu na 2021. godinu.
Ukupan saldo vanjskotrgovinske razmjene je povećan za 49,37 posto i iznosi 4 milijarde 658 miliona i 157.000 KM. Pokrivenost uvoza izvozom je smanjen za 2,28 posto i iznosi 66,6 posto, podaci su Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
– Robna razmjena za prvih šest mjeseci približno je ostala na istom nivou kao i u istom period prethodne godine, uz blago povećanje količina pojedinih izvezenih roba. Međutim, usljed povećanja cijena, kako uvoznih, tako i izvoznih, ukupan obim razmjene je povećan u prosjeku za oko 40 posto, te je i deficit povećan na 4,6 milijardi maraka – kazao je za Faktor Zdravko Marinković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
U okolnostima globalne krize, poremećaja u lancima nabavke, naglog rasta cijena repromaterijala i inflacije, a što je sve pogodilo i privredu BiH, dobro je što smo zadržali nivo privrednih aktivnosti makar na nivou prošlogodišnjeg, ističe Marinković i dodaje:
– Ali svakako da je mogao biti i bolji rezultat. Kriza izazvana pandemijom, pa i ova trenutna ekonomska kriza pokazuje između ostalog, ogroman značaj proizvodnje hrane u vlastitoj režiji i neophodnost što manje zavisnosti od uvoza. Stoga, organi vlasti u Bosni i Hercegovini moraju donositi i provoditi sistemske mjere koje će osigurati subvencioniranje i stavljanje u fokus primarne proizvodnje, kako bi se osigurala sirovinska baza za domaću prehrambenu industriju, a sve u cilju smanjenja naše zavisnosti od uvoza. Također, neophodno je obrazovni sistem brzo i efikasno prilagoditi potrebama domaće privrede, čime bi se povećala zaposlenost i privredi osigurala kvalitetna i kvalifikovana radna snaga koja doprinosi privrednom i ekonomskom razvoju, s jedne strane, uz istovremeno utjecanje na sveprisutni problem odliva stanovništva, s druge strane.
Pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene ukazuju na povećanje izvoza i uvoza.
Bosna i Hercegovina u razmjeni sa Evropskom unijom učestvuje sa 72,7 posto izvoza i 64,4 posto uvoza. Na tržište EU-a izvezeno je robe u vrijednosti od 6,7 milijardi KM, više za 37,22 posto u odnosu na 2021. godinu. Uvoz iz EU-a je iznosio devet milijardi KM i veći je za 36,14 posto u odnosu na 2021.
Najznačajniji partner po obimu razmjene iz EU-a je Hrvatska. Za prvih šest mjeseci 2022. godine izvoz je iznosio 1,3 milijardi, a uvoz 2,4 milijarde KM.
Na tržište CEFTA-e za prvih šest mjeseci 2022. godine je iz BiH izvezena roba u vrijednosti od 1,76 milijardi KM i izvoz je u odnosu na prethodnu godinu veći za 61,23 posto. Sa područja CEFTA-e uvezeno je robe u vrijednosti od 2,2 milijarde KM, što je za 37,62 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regiona po obimu razmjene je Srbija. Na tržište Srbije izvezli smo robe u vrijednosti od oko 1,29 milijardi KM što je za 43,02 posto više u odnosu na isti period prošle godine. Uvezeno je robe u vrijednosti oko dvije milijarde KM što je za 28,78 posto više u odnosu na isti period prošle godine.
Obim vanjskotrgovinske razmjene BiH sa zemljama EFTA-e, za šest mjeseci 2022. godine iznosio je oko 853 miliona KM što je više za 244 posto ili oko 504 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine. Oko 2,4 posto ili 224 miliona KM ukupnog izvoza iz BiH ide na tržište zemalja EFTA-e, a oko 4,5 posto ili 629 miliona KM ukupnog uvoza u BiH dolazi iz zemalja EFTA-e. Najznačajniji partner zemalja EFTA-e je Švicarska sa kojom se obavlja gotovo sva vanjskotrgovinska razmjena, koja iznosi 807 miliona KM, a što je 94,6 posto ukupne razmjene za zemljama EFTA-e.
U ostalim tržištima, po obimu razmjene, najznačajniji partneri su Turska i Kina. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene sa Turskom iznosio je 916 miliona KM od čega je uvoz 750 miliona KM i viši je za 53,75 posto ili oko 260 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene sa Kinom iznosio je oko 405 miliona KM od čega uvoz iz Kine iznosi 379 miliona KM i veći je za 66,78 posto ili oko 152 miliona KM. Izvoz iznosi oko 25 miliona KM i veći je za 59,17 posto ili oko 10 miliona KM.
Najviše u robnoj razmjeni ima metalski sektor u ukupnom izvozu učestvuje sa 41,5 posto, a u ukupnom uvozu sa 35,9 posto. Iz BiH je u prvom polugodištu izvezeno proizvoda metalskog sektora u vrijednosti od 3,9 milijardi KM, što je više za 1,1 milijardi KM ili 42 posto u odnosu na prvo polugodište 2021. godini. Ovom povećanju je u najvećoj mjeri doprinijelo povećanje izvoza aluminija i njegovih dijelova, dijelova od željeza i čelika, te izvoz elektroindustrije.
Uvezeno je proizvoda metalske industrije u ukupnoj vrijednosti više od pet milijardi KM, što je više za 1,5 milijardi, ili 42 posto u odnosu na prvo polugodište 2021. godine. Ovom povećanju uvoza su uglavnom doprinijeli povećan uvoz aluminija i dijelova, željeza i čelika i elektroindustrija. Uvezeno je aluminija i proizvoda od aluminija u vrijednosti od 886,4 miliona KM, što je više za 680, 2 miliona KM ili 234 posto. Najveći dio aluminija i proizvoda od aluminija je uvezen iz Švajcarske, uvezena je vrijednost od 496, 9 miliona KM, što je povećanje od 423, 8 miliona KM ili 580 posto.
Prehrambena industrija
Agro i prehrambena industrija u ukupnom izvozu učestvuje sa 5,3 posto, a u ukupnom uvozu sa 14,4 posto. U prvom polugodištu 2022. godine je izvezeno agro i prehrambenih proizvoda u ukupnoj vrijednosti od 488 miliona KM, što predstavlja povećanje izvoza za 89 miliona KM ili 22 posto. U izvozu vrijednosno najviše učestvuju masnoće i ulja biljnog i životinjskog porijekla, prerađevine od mesa, proizvodi na bazi žitarica, pića, alkohol i sirće, mlijeko i mliječni proizvodi, voće za jelo.
U prvom polugodištu tekuće godine u BiH je uvezeno agro i prehrambenih proizvoda u ukupnoj vrijednosti od dvije milijarde KM, što je povećanje od 470, 5 miliona KM ili 31 posto u odnosu na isti period 2021. godine. Vrijednosno najviše uvozimo meso i druge klaoničke proizvode, razne proizvode za ishranu, ostatke hrane i hrane za životinje, proizvode na bazi žitarica i pića, alkohol i sirće.
Za uvoz vode 109 miliona KM
Razmjena vode i dalje rezultira deficitom. U prvom polugodištu tekuće godine je uvezeno vode u vrijednosti od 109,3 miliona KM, a izvezeno 24, 6 miliona KM. Rezultiralo deficitom od 84,6 miliona KM. Vodu najviše uvozimo iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Srbije.
Tekstil i obuća
Oko 896 miliona maraka izvezeno je tekstila, kože i obuće, što je više za 156,8 mililiona KM ili 21 posto. Istovremeno je uvezeno proizvoda tekstila, kože i obuće u ukupnoj vrijednosti od 1,2 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 226 miliona KM ili 24 posto.
Drvna industrija
Drvni sektor u ukupnom izvozu učestvuje sa 10 posto, a ukupnom uvozu sa 2,1 posto. Ostvaren je suficit od 640 miliona KM i veći je za 16,4 posto ili oko 90 miliona KM u odnosu na isti period 2021. godine. Vrijednost izvoza drvne industrije iznosila je 926 miliona 285.518 KM što je za 171,7 miliona KM ili 23 posto više od izvoza za isti period u 2021. godini.
Od ukupnog izvoza, 90 posto drvne industrije u prvih šest mjeseci u 2022. godini realizovano je na top 20 izvoznih tržišta, među kojima su: Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija, Holandija i Francuska najznačajniji izvozni partneri.
U prvih šest mjeseci u 2022. godini ukupan uvoz drvnog sektora je iznosio 286 miliona 467.851 KM ili 81,9 miliona KM, odnosno 40 posto više nego u istom periodu u 2021. godini.